ČORBE

[KREMENAC]

Supe i juhe su predjala a corbe su samostalno jelo.
Corba na perzijskom znaci kasa ili varivo.
Corbe su proslavile srednjovjekovne vojske koje su se iskljucivo hranile corbema.

Elitni odradi janicara su na svojom kapama nosili simbol kasike kojom su kusali corbu. A jedan od najvisih cinova u janjicara je bio corbadzija, sto je rang pukovnika u evropi.
Medju zanatlijama postojali su corbadije koje su se bavile kuhanjem corbi. A u bih su se zadrzale prezimana Corbic, Corbadzic.


ČORBE
(iz Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini /mr. Alija Lakišić)

Čorba u tradicionalnoj kuhinji Bosne i Hercegovine se spravlja većinom dosta gusta, odnosno obavezno sa mesom ili jačim dodacima (povrće, tijesto i sl.).

Za razliku od juhe, čorba je u većini slučajeva povezana, a juha je nešto rjeđa i manje masna.

U tradicionalnoj kuhinji čorba imaviše funkcija:
- Čorba kao samostalnojelo, koje se uzima za doručak, naročito ako stomak nije spreman da primi drugo čvrsto jelo. Za takve prilike čorba se obično spravlja sa komadićima mesa, oblikovanim na razne načine (iskosano teleće , janjeće, bravije, kokošije meso, juvalaci - male loptice, kvadratići fileka - škembe) uz dodatak odgovarajućeg povrća i obaveznim začinjanjem odozgo. Ako nema drugog povrća , onda sa kockicama krompira i malo riže. Kisele čorbe su nešto rjeđe , sa dodatkom dosta limuna ili sirćeta. Konzumiraju se poslije provedenih noći na gozbama i večerama.
Buconjić daje dvije osnovne karakteristike čorbe u Bosni:
- to je jelo sa obično udrobljenim mesom (goveđim , ovčijim , janjećim, pilećim), uz obavezno dodavanje peršunovog lišća - majdonosa.
Interesantno je da svježi peršunov list ima mnogo vitamina"C" - do 250 miligrama u 100 grama lišća. Mnoge aščikadune čorbe začinjaju uzavrelim mladim maslom (maslacom) i smatraju da im ono daje aromu i okus. Pošto uzavreli maslac daje određenu gorčinu, to M. Duranović preporučuje da se maslac ne topi, već grumenčić ubaci u čorbu i prokuha da se sjedini.

[KREMENAC]

SARAJEVSKA ČORBA

Za 5 osoba:
300 g telećeg mesa, 50 g svježe bamje, 30 g masnoće, 1/2 dcl milerama, 30g brašna, 80g zeleni (mrkve, peršuna i crnog luka), 2 žumanjka, 15 g soli, 5 g bibera i 100g limuna.

Način spremanja:
teleće meso oprati i isjeći na kockice. Na vrelu masnoću se doda sitno sjeckani crni luk, mrkva i meso i dinsta.
Kada je meso i povrće dovoljno dinstana, doda se brašno i prži (da porumeni). Sve ovo se zalije potrebnom količinom vruće vode, doda kuhana bamja, so i biber i kuha.

Pripremi se legir masa (mileram i žumanjak) i doda u čorbu koja se više ne smije kuhati.

Prilikom serviranja se dodaje limun.

[KREMENAC]

VIŠEGRADSKA ČORBA
Ismet Pilavdžić, "Oslobođenje", Sarajevo, 16. VII 1967.


Za 5 osoba: 300 g janjećeg mesa, 20g crnog luka, 30g mrkve, 30 g celera, 30g brašna, 15g soli, 5 g aleve paprike, 5 g peršunovog lista, 1/2 dcl sirćeta.

Janjeće meso se opere i isiječe na kockice. Crni luk očisti, opere, isiječe na sitne kockice i doda na vrelu masnoću da se prži dok ne dobije žuto-svijetlu boju. Luku se doda meso i nasavlja prženje. Zatim se dodaju isječeni na kockice mrkva i celer, i dalje prži. Kada se meso i povrće napola gotovi, dodaje se brašno, pa sve još malo prži. Tada dodati alevu papriku, biber i so. Sve dobro promiješati i zaliti vodom, pa pustiti da se kuha.
Prije serviranja čorbi probati okus dodati mileram i servirati je u zajedničkoj zdjeli ili odvojeno.

(iz Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini /mr. Alija Lakišić)

[KREMENAC]

SPANAĆ-ČORBA

Za 4 obroka: 30 dkg špinata (korijena), 4 dkg brašna, 30 dkg goveđih kostiju (ili oko 12 dcl mesne vode - juhe), 1 dcl mlijeka, 6 dkg slatkog kajmaka (skorupa), so, 1 dkg maslaca, 2 dkg masnoće.

Korijenje od špinata se isjeca na dužinu 1-2 cm, skuha i ocijedi. U drugom loncu se napravi zaprška, te nalije mesna voda, a zatim doda špinat.
Kada čorba prokuha, doda se mlijeko i kajmak, te se opet prokuha, a zatim osoli.
Začini se uzavrelim maslacem i servira.

[KREMENAC]

CARIGRADSKA ČORBA
"Oslobođenje", 24. septembra 1967.

Za 5 osoba: 300 g pilećeg mesa, 20 g crnog luka, 30 g mrkve, 30 g celera, 20 g brašna, 30g masnoće, 50 g bamje, 3 g bibera, 15g soli, 5 g aleve paprike, 5 g peršunova lista, 1/2 del sirćeta , 1/2 limuna, 1 del milerama.

Pileće meso oprat i i isjeći na kockice. U posudu staviti masnoću da se zagrije.
Crni luk očistiti, oprati i isjeći na sitne kockice pa ga dodati na toplu masnoću da se prži, dok ne dobije svijetlo-žutu boju. Tako prženom luku dodati već pripremljeno meso i nastaviti prženje.

Mrkvu i celer očistiti, oprati i isjeći na kockice pa dodati mesu i nastaviti pržiti.
Kada se meso i povrće napola dogotovi, dodati brašno, pa sve još malo propržiti. Tada dodati alevu papriku, biber i so.
Sve dobro promiješati i zaliti vodom, pa pusti da se kuha.

Bamju staviti u posebnu posudu, zaliti vodom, sirćetom i malo posoliti i staviti da se kuha. Kada je bamja kuhana ocijediti je i dodati u čorbu.
Čorbi prije serviranja probati okus, dodati mileram i servirati u zajedničkoj zdjeli.

[KREMENAC]

TELEĆA ČORBA

Za 4 osobe:
20 dkg telećeg mesa (mečine , 5 dkg masnoće, juhu od telećih i goveđih kostiju 1 I (juhe ili vode), 5 dkg ukuhanog paradajza, pola šake peršunova lista (majdonosa), soli, bibera po želji, 6 dkg riže, fedelina (šehrije) ili rezanaca.

Meso sitno iskosati, isjecati ili faširati.
Rastopiti masnoću u loncu, staviti paradajz, udrobiti meso, malo prodinstati.
Peršun oprati i izrezati, skinuti s vatre lonac i dodat i peršun, izmiješati i dalje sve dinstati.
Kasnije se nalije juha (ili voda), posoli i kuha. Kada je meso gotovo kuhano, dodaju se fidelini (riža ili rezanci) i opet kuha 5-10 minuta.

[Pasaga]

TELEĆA ČORBA

Za 4 osobe:
20 dkg telećeg mesa (mečine , 5 dkg masnoće, juhu od telećih i goveđih kostiju 1 I (juhe ili vode), 5 dkg ukuhanog paradajza, pola šake peršunova lista (majdonosa), soli, bibera po želji, 6 dkg riže, fedelina (šehrije) ili rezanaca.

Meso sitno iskosati, isjecati ili faširati.
Rastopiti masnoću u loncu, staviti paradajz, udrobiti meso, malo prodinstati.
Peršun oprati i izrezati, skinuti s vatre lonac i dodat i peršun, izmiješati i dalje sve dinstati.
Kasnije se nalije juha (ili voda), posoli i kuha. Kada je meso gotovo kuhano, dodaju se fidelini (riža ili rezanci) i opet kuha 5-10 minuta.

... kakve bolan 4. osobe ...
ovo mi nije ni oblizak .... ha ...

[KREMENAC]

u corbu se i kosti racunaju

[KREMENAC]

LOKUM-ČORBA (PEKSIMET-ČORBA)


Ovu čorbu spominje Gorušanin u Livnu (M. Kapetanović, Istočno blago II), pa u pjesmi kaže: ..."Već počorbi kolačiće hvata", a također i Amidža Dekika u svome popisu jela.

Za4 obroka:
Mesne vode kokošije (juhe) za 4 obroka, 2 dkg masnoće, oko 6 dkg peršunova lista, mrkve i celera, soli, bibera, malo limuna.

Peksimetići (Iokumi):
1 žumanjce, malo masnoće, malo slatkog mlijeka, malo soli, brašna, te masla za prženje i čurekota.

Ono što su noklice za evropsku juhu to su peksimetići za bosansku čorbu.

Iskuha se mesna voda (juha). Na vrelu masnoću se stavi iskrižana zelen i malo zaprži, zatim doda juha i sve provrije, pa posoli i pobiberi.

Izrada peksimetića:

peksimethana n.jpg

Zakuha se tijesto od žumanjca, masnoće, slatkog mlijeka, brašna i malo soli i razvije deblja jufka. Onda se kolačići formiraju naprstnjakom, pospu čurekotom i prže na vrelu maslu. Tijesto se može razviti u obliku tankog štapa. Kolačići se režu u obliku romba, ili se jufka savije na štap, pa se peksimetići režu kao prstenovi. Kada su kolačići prženi, vade se u posebnu zdjelu i serviraju uz čorbu, ali odvojeno od čorbe. Ako se serviraju u čorbi, onda se stavljaju u momentu kada je juha već servirana, jer se stave ranije, raskvase se i izgube okus. Stavi se toliko kolačića da pokriju površinu čorbe u ćasici (superijeru). Po kolačićima se može nacijediti malo soka od limuna.

[KREMENAC]

KULAK-ČORBA

DSC02612.JPG

Za 10 osoba u dkg:
faširano goveđe meso 30, brašna 20, crnog luka 5, goveđih kostiju 100, mrkve, celera, peršuna 20, maslaca 10, milerama 10, jaja 2 komada.
Začini: biber, peršunov listi limunov sok. ..

Kosti, korjenasto povrće i začine kuhati da dobijemo ukusnu juhu. Zamijesiti dvije trećine brašna sa jajetom, malo soli i vode, srednje tvrdoće i razviti jufku.

DSC02611.JPG

Faširano meso začiniti sa so, biberom i sitno sjeckanim crnim lukom, pa sve dobro izmiješati.
Jufku isjeći na trake širine 5 cm, puniti je pripremljenim mesom, rolovati i sjeći 3 cm dužine, ostaviti da se malo osuši.

DSC02606.JPG

Od pola maslaca i preostatka brašna napraviti svijetlu zapršku, naliti je pripremljenom juhom i iskuhvati 15 minuta tako da tečnost izgubi brašnjav okus i da postane bistro sluzava, zatim ukuhati (staviti) pripremljeno tijesto i kuhati 10 minuta.

DSC02607.JPG

kulak na turskom znaci uho


Skinuti sa štednjaka, malo ohladiti, legirati žumanjcetom i mileramom, začiniti svježim maslacem, biberom, limunovim sokom i sitnim peršunom (lišćem).

[Chloe]

Od svih "čorbi" najvolim grah.
Jutros sam ga napravila, onaj šareni sam izabrala ... malo sam probala ... extra je ispao.

[KREMENAC]

TUTMAČ-ČORBA

nefis-kofteli-tutmac-corbasi-4.jpg

Tutmač-čorbu spominje i Bašeskija u svome ljetopisu sredinom XVIII stoljeća. Ovu čorbu neki nazivaju i uvalaci-čorba.

Za 4 obroka:


1 litar mesne vode (juhe) ili oko 30 dkg goveđih kostiju, 8 dkg masla, 1/4 m2 jufke, 16 dkg mljevenog mesa, so, biber, česna bijelog luka, malo brašna.

Iskuhati juhu i procijediti.

Meso samljeti, posoliti i od njega napraviti male uvalake (loptice), te ih konačno formirati (uvaljati) na brašnu.

Uvalake baciti na veći dio uzavrele masnoće i popržiti, a zatim sasuti u juhu i pustiti da kuha oko 1/2 sata.
Iščimati jufku na male krpice i sasuti u čorbu. Pustiti da sve kuha oko 10 minuta.

Probati da li je čorba dovoljno slana. Oljuštiti, sitno isjeckati bijeli luk i staviti u čorbu.

Na kraju malo začiniti i eventualno pobiberiti.

U ovu čorbu umutiti (dodati umućeno) jedno jaje, i to dok čorba još kuha, miješati i pustiti da opet prokuha.

[Zagorka]

Supe i juhe su predjala a corbe su samostalno jelo.
Corba na perzijskom znaci kasa ili varivo.
Corbe su proslavile srednjovjekovne vojske koje su se iskljucivo hranile corbema.

Elitni odradi janicara su na svojom kapama nosili simbol kasike kojom su kusali corbu. A jedan od najvisih cinova u janjicara je bio corbadzija, sto je rang pukovnika u evropi.
Medju zanatlijama postojali su corbadije koje su se bavile kuhanjem corbi. A u bih su se zadrzale prezimana Corbic, Corbadzic.


ČORBE
(iz Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini /mr. Alija Lakišić)

Čorba u tradicionalnoj kuhinji Bosne i Hercegovine se spravlja većinom dosta gusta, odnosno obavezno sa mesom ili jačim dodacima (povrće, tijesto i sl.).

Za razliku od juhe, čorba je u većini slučajeva povezana, a juha je nešto rjeđa i manje masna.

U tradicionalnoj kuhinji čorba imaviše funkcija:
- Čorba kao samostalnojelo, koje se uzima za doručak, naročito ako stomak nije spreman da primi drugo čvrsto jelo. Za takve prilike čorba se obično spravlja sa komadićima mesa, oblikovanim na razne načine (iskosano teleće , janjeće, bravije, kokošije meso, juvalaci - male loptice, kvadratići fileka - škembe) uz dodatak odgovarajućeg povrća i obaveznim začinjanjem odozgo. Ako nema drugog povrća , onda sa kockicama krompira i malo riže. Kisele čorbe su nešto rjeđe , sa dodatkom dosta limuna ili sirćeta. Konzumiraju se poslije provedenih noći na gozbama i večerama.
Buconjić daje dvije osnovne karakteristike čorbe u Bosni:
- to je jelo sa obično udrobljenim mesom (goveđim , ovčijim , janjećim, pilećim), uz obavezno dodavanje peršunovog lišća - majdonosa.
Interesantno je da svježi peršunov list ima mnogo vitamina"C" - do 250 miligrama u 100 grama lišća. Mnoge aščikadune čorbe začinjaju uzavrelim mladim maslom (maslacom) i smatraju da im ono daje aromu i okus. Pošto uzavreli maslac daje određenu gorčinu, to M. Duranović preporučuje da se maslac ne topi, već grumenčić ubaci u čorbu i prokuha da se sjedini.

....od tebe se očekuje više....

Nije tako.

Nemoj mi još i ti početi griješiti

[KREMENAC]

Supe i juhe su predjala a corbe su samostalno jelo.
Corba na perzijskom znaci kasa ili varivo.
Corbe su proslavile srednjovjekovne vojske koje su se iskljucivo hranile corbema.

Elitni odradi janicara su na svojom kapama nosili simbol kasike kojom su kusali corbu. A jedan od najvisih cinova u janjicara je bio corbadzija, sto je rang pukovnika u evropi.
Medju zanatlijama postojali su corbadije koje su se bavile kuhanjem corbi. A u bih su se zadrzale prezimana Corbic, Corbadzic.


ČORBE
(iz Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini /mr. Alija Lakišić)

Čorba u tradicionalnoj kuhinji Bosne i Hercegovine se spravlja većinom dosta gusta, odnosno obavezno sa mesom ili jačim dodacima (povrće, tijesto i sl.).

Za razliku od juhe, čorba je u većini slučajeva povezana, a juha je nešto rjeđa i manje masna.

U tradicionalnoj kuhinji čorba imaviše funkcija:
- Čorba kao samostalnojelo, koje se uzima za doručak, naročito ako stomak nije spreman da primi drugo čvrsto jelo. Za takve prilike čorba se obično spravlja sa komadićima mesa, oblikovanim na razne načine (iskosano teleće , janjeće, bravije, kokošije meso, juvalaci - male loptice, kvadratići fileka - škembe) uz dodatak odgovarajućeg povrća i obaveznim začinjanjem odozgo. Ako nema drugog povrća , onda sa kockicama krompira i malo riže. Kisele čorbe su nešto rjeđe , sa dodatkom dosta limuna ili sirćeta. Konzumiraju se poslije provedenih noći na gozbama i večerama.
Buconjić daje dvije osnovne karakteristike čorbe u Bosni:
- to je jelo sa obično udrobljenim mesom (goveđim , ovčijim , janjećim, pilećim), uz obavezno dodavanje peršunovog lišća - majdonosa.
Interesantno je da svježi peršunov list ima mnogo vitamina"C" - do 250 miligrama u 100 grama lišća. Mnoge aščikadune čorbe začinjaju uzavrelim mladim maslom (maslacom) i smatraju da im ono daje aromu i okus. Pošto uzavreli maslac daje određenu gorčinu, to M. Duranović preporučuje da se maslac ne topi, već grumenčić ubaci u čorbu i prokuha da se sjedini.

....od tebe se očekuje više....

Nije tako.

Nemoj mi još i ti početi griješiti

ovo tvrde mnogo veci kulinarski autoriteti od mene, pa meni ne preostaje nista drugo nego da se slozim..
a i ima smisla: ne moze biti supa, juha i corba isto..
mora postojati neki oblik standardizacije, tipizacije ili unifikacije inace dobijemo coolinariku sa
185 000 recepata .. coolinarika je postala picvajz..
stavi morsku so umjesto tuzlanske i dobije novi recept i jos trze autorska prava, prijete advokatima

[Mirelam]

Eto dodjoh da procitam sta ovdje radis. Kulak corbu nisam jeo ima deset godina a bila je redovna kod roditelja. Moracu jednom ali mi nesto zahmetli a imam problem i vegeterijanstva. Tesko da cu samo za sebe.
Sarajevska, Carigradska mi se cine verzije Begove, samo sto se mijenja tip mesa.
E sada standardizacija je stvar koju ja bas ne postujem sto iz lijenosti ,sto volim da radim varijacije. Razlog zasto ne volim da se bakcem oko kolaca je vaga, preciznost i strpljenje tako da to prepustam drugima. Sa ostalim stvarima se moze igrati po volji.
Kod mene se u kuci uglavio jos jedan termin koji odredjuje jos jednu vrstu sto se kaze "na kasiku".
Zuppa, sto bi bila vrsta kase, corbe, sa legumima i zitaricama bez mesne vode i nije nikada blendano i pravim na gusto.

[Mirelam]

Corba od govedjeg repa. Moj nacin pripreme. Govedji rep, luk , celer, mrkva u pretis lonac iskuhati. Procijediti i na ulju napraviti zaprsku. Ovo je jedino jelo gdje pravim zaprsku da bih dobio gustinu. Zaljevanje supom a rep iscomati ukljucujuci hrskavice. Sve izblendati i ubaciti zajedno da se kuha. Na kraju ucrvrljati puter i alevu pariku i posuti po corbi. Dodatak prepeceni hljeb ili dvopek i eventualno maslinovo ulje sa peperoncinom po zeljama ko voli ljuto.

[Pasaga]

https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/44 ... -u-mostaru

[KREMENAC]

https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/44 ... -u-mostaru

pasaga: jel se ovo ti zajebejes?

[KREMENAC]

U Bosanskom kuharu odnosno magistarskoj tezi ''Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini'' mr. Alija Lakišić iz 1975. ne posloji ni jedno jelo koje se zove juha ili supa.

U tradicionalnoj BiH gastronomiji se juhom naziva mesna voda koja nastaje ukuhavanjem kostiju i zacinskog bilja.

Ne postoji ni etimolosko utemeljenje izjednacavanja juhe, supe, i corbe.

Francuzi juhu nazivaju bujon (Bouillon), englazi broth, hrvati temeljac.
Broth is a savory liquid made of water in which bones, meat, fish, or vegetables have been simmered. Broth used to prepare other dishes, such as soups, gravies, and sauces.

Dakle, juha je sastojak jela a ne jelo.

Ono sa cim se corba izjednacava etimoloski i gastronomski su supe i gulasi.

Corbe ili supe su velike grupe jela razlicite kalorijske vrijednosti i namjene sto zavisi od obroka, gastronomije, izboru dostupnih namirnica, standarda, kulture itd.

Pitanje: koju supu kao predjelo servirate uz grah corbu ili uz begovu corbu?

[Zagorka]

Nemojte mnogo