INTERVJUI

Televizija, štampa, internet portali.

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
storm
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 74128
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Offline

Re: INTERVJUI

Post by storm » 13 Oct 2017, 19:56

Moram priznati nije loš...
Ali i sam priznaje, da mu ideologija kaska u realizaciji :oo
Habibti, ya nour el - ain... :srce

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: INTERVJUI

Post by Socrates » 13 Oct 2017, 20:00

Korijen riječi realizacija možda objašnjava sve.
. . . . . . . . .

User avatar
storm
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 74128
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Offline

Re: INTERVJUI

Post by storm » 13 Oct 2017, 20:19

Socrates wrote: 13 Oct 2017, 20:00 Korijen riječi realizacija možda objašnjava sve.
Ipak trebamo ljevicu....dok god ima desnice....
kad izumru sinhronizirano jedni i drugi...ili postanu tako minorni i jedni i drugi, da će se mjeriti u mikropromilima....
onda smo spremni za čovjećanstvo 2.0.....next level :pusi
Habibti, ya nour el - ain... :srce

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120151
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7767 times
Status: Offline

Re: INTERVJUI

Post by Krokodil Behko » 28 Dec 2017, 17:12

BIVŠI ŠEF OHR-a, SCHWARZ-SCHILING: "Dodikovo prekrajanje granica iluzija, Čovićev treći entitet fikcija"!

Image
U intervjuu za Deutsche Welle dr. Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik kaže da „BiH nije propala država", ali da se s njom ne može upravljati "jer se svako petlja u nju: Srbija, Hrvatska ali i Rusija i Turska".



On dodaje da nije moguće ukidanje entiteta u BiH, jer su oni činjenice, ali da smatra da bi BiH morala imati jednog predsjednika. "Konstrukcija zvana Predsjedništvo, koja se sastoji od tri suprotstavljenje etničke grupe, koje čine vrh države, ne može funkcionirati". On je i za nametanje presude Sejdić-Finci uz pomoć Bonskih ovlasti, ali nije za "novi Dejton" jer smatra da bi mogao unijeti još više zabune nego postojeći. Otcjepljenje i pripajanje RS Srbiji skupa sa sjeverom Kosova kao i stvaranje trećeg entiteta i njegovo pripajanje Hrvatskoj, Schwarz Schilling smatra iluzijom, za koju nema šansi da postane stvarnost.



Za Schwarz-Schillinga je glavni kočničar Dejtonskog sporazuma „prije svega RS sa predsjednikom, gospodinom Dodikom, koji kaže: mi moramo poduzeti svaki korak koji nas odvaja i čini nezavisnim od BiH, a Bosnu čini prevaziđenom". "To nije retorika, to je strategija", istakao je Schwarz-Schilling. On je dodao da je za smjenu Dodika samo pod uslovom da mu se pokrene proces, koji bi rezultirao njegovim razrješenjem, ukoliko nastavi voditi politiku u istom obliku kao i do sada.


Schwarz-Schilling je kritikovao što visoki predstavnik ne upotrebljava Bonske ovlasti. Istakao je da „visoki predstavnik, koga bira PIC- Vijeće za implementaciju mira, sam sebi odgovara i da po Dejtonskom sporazumu ne treba da postavlja pitanja PIC-u smije li intervenirati ili ne. "Ali je to uvedeno u vrijeme Karla Bildta. On je počeo pitati PIC da li mu nešto odobrava ili ne. To je potpuno pogrešno", rekao je on.



Obrazlažući te tvrdnje Schwarz-Schilling je u intervjuu citirao Richarda Holbrooka, kreatora Dejtonskog sporazuma, koji je rekao da je pozicija visokog predstavnika uvedena kako bi se korigirao nesavršeni mirovni ugovor: „Jedino što mogu uraditi je naći mirovno rješenje s kojim su svi saglasni a sve drugo prepustiti visokom predstavniku koji ima ovlasti kako bi korak po korak vršio korekcije", rekao je Schwarz Schillingu tada Holbrookeu.



Na pitanje o tome šta Evropljani moraju uraditi da ubrzaju da BiH dobije status kandidata za EU, Schwarz-Schilling je istakao: "Ne vjerujem da će Evropska komisija biti u stanju da poduzme neophodne mjere.To može uraditi samo evropski motor Njemačka i Francuska. I samo ako kažu, 'mi nećemo na Balkanu samo mir već od Balkana želimo da napravimo demokratskog, evropskog partnera. A to možemo samo ako naše zahtjeve potpuno jasno formuliramo i ako se pobrinemo za to da se sve što se ne ispoštuje - sankcioniše."



Schwarz-Schilling smatra i da je britansko-njemačka inicijativa, koja je po njegovom mišljenju bila dobra stvar, propala.



"To nije samo pitanje ekonomije i tržišta, već morate imati nekog ko tamo sjedi i bori se protiv pogrešnih političkih ciljeva, poput onih kakve slijedi Dodik". Kancelarka Merkel bi morala sjesti sa francuskim predsjednikom Macronom i reći mu da moraju napraviti jasan program da u narednih pet godina dođe do tranzicije zemalja Zapadnog Balkana u EU.


Aktuelne inicijative o formiranju trećeg entiteta on je okarakterisao kao „fikciju koju su kreirali Hrvati u BiH", kao preduslov za spajanje sa Hrvatskom. U Daytonu nije bilo riječi o trećem entitetu, niti je on trebao da postoji." Schwarz-Schilling je rekao da Čovićev prijedlog izbornog zakona nije u redu i da on cilja na formiranje trećeg entiteta i da zbog toga nema dogovora jer „takav izborni zakon cilja na to da je vrhovni autoritet etnička grupa, a ne građanin", što nije u skladu sa presudom Sejdić-Finci koja je jedna od glavnih pretpostavki za približavanje BiH Evropskoj uniji. Schwarz-Schilling smatra i da se Čović "savršeno razumije sa Dodikom, jer obojica stvaraju barijere koje su protivne rješenjima u BiH".



Schwarz-Schilling je dešavanja u Hrvatskoj, vezana za presudu hrvatskoj šestorci, ocijenio kao sramotu i dodao: "To što se tamo dešava je primijenjeni ekstremizam. To znači da mi opet idemo u pogrešnom pravcu, čak i u Hrvatskoj, i stoga će problem ozdravljenja cijelog Zapadnog Balkana biti još komplikovaniji. Bivši visoki predstavnik Schwarz Schilling je rekao da Haški tribunal nije ispolitizovan, već da su ispolitizovani oni, koji ga kritikuju. "Onaj ko nema poštovanja prema Haškim presudama, nema pojma o tome šta je sudska vlast, a onaj ko nema pojma šta je sudska vlast, nalazi se na početku demokratskog procesa."


Schwarz Schilling smatra da je Izetbegović, koji smatra da bi BiH trebala priznati Kosovo, rekao pametnu stvar. Od 27 zemalja članica EU, samo pet nije priznalo Kosovo i to "iz unutrašnjopolitičkih razloga i egoizma: Španija zbog Katalonije i slično". On je dodao da zbog tih pet zemalja EU nije u stanju da vodi jasnu politiku prema Srbiji. "Tako EU nikada neće moći dobiti bitku za demokratiju".



Na pitanje da li će li BiH preživjeti, on je rekao: „Naravno da će preživjeti. Nema drugog izbora. Ali to što cijela stvar sa visokim predstavnikom nije konsekventno odrađena ima jednu posljedicu: a to je da temelji nisu pravilno postavljeni i da će trebati cijela generacija da se to ispravi."


(SB)
online

User avatar
Mohr
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 8978
Joined: 16 Aug 2015, 21:15
Has thanked: 1 time
Been thanked: 11 times
Status: Offline

Re: INTERVJUI

Post by Mohr » 26 Feb 2018, 19:57

Boris Buden: Destrukcija kulture sjećanja je temelj naše stvarnosti ćorsokaka


Boris Buden, hrvatski filozof i teoretičar kulture koji godinama živi u Berlinu gdje je i doktorirao na univerzitetu Humboldt, bio je gost 12. Pravo Ljudski Film Festivala i 6. Otvorenog univerziteta. Predavanje na Pravo Ljudski Film Festivalu posvetio je temi slobode u specifičnom historijskom iskustvu socijalizma Jugoslavije, kao i današnjoj stvarnosti rasparčanih nacionalnih državica koje radije imenuje nacionalističkim režimima. S Budenom smo tim povodom razgovarali o slobodi koja to nije, o kapitalizmu koji je došao u paru s njom, o postkolonijalnoj stvarnosti naših prostora.



... Osim toga, historijski revizionizam na našim prostorima nije se pojavio sa Zlatkom Hasanbegovićem, nego onda kada je u Zagrebu preimenovan Trg republike, a na njega vraćen spomenik bana Josipa Jelačića. Tog trenutka su revolucionarni demokratski korijeni modernosti poništeni. Jer, kao što znamo, republika nije nikakva komunistička totalitarna izmišljotina. Republika je proizvod Francuske revolucije, to je ideja apstraktne jednakosti svih građana koja je prvi put uspostavljena nasiljem, terorom Francuske revolucije. Jelačić je, naprotiv, onaj koji je terorom gušio ideje 1848. godine, služeći Habsburškoj monarhiji i potvrđujući kolonijalni status svoga naroda.

I još jedna stvar je vrlo bitna: kvislinzi su se na ovim prostorima u tu Evropu uključili ne kao ravnopravni, nego kao kolonije: kao materijalni, ljudski, vojni resursi nacifašističkog pogona. Bitno je podsjetiti na to danas kada govorimo o ustaštvu koje nije nikakav povratak nečeg starog, nego je riječ o obnavljanju istih obrazaca i odnosa dominacije. Što su ustaše? Ustaše su kompradorska elita, elita koja služi interesima kolonijalnih gospodara da bi svoj narod izručila upravo tim interesima. Nezavisna država Hrvatska nije bila nezavisna, nego je služila kao resurs evropskom nacifašističkom, rasističkom projektu, projektu kapitalističke eksploatacije. Kompradorsku istinu naših država koje nisu uopće u stanju osigurati suverenost za svoje narode i nemaju više nikakvih preduvjeta za to jer su potrošene i uništene materijalne pretpostavke bilo kakve suverenosti na ovim prostorima, treba gledati upravo u toj historijskoj genealogiji...





https://www.urbanmagazin.ba/boris-buden ... corsokaka/

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120151
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7767 times
Status: Offline

Re: INTERVJUI

Post by Krokodil Behko » 17 Mar 2018, 18:53

BIVŠI VISOKI PREDSTAVNIK U BiH UPOZORAVA: "Međunarodna zajednica ne čini dovoljno za BiH, možda je cilj nekih političara da od BiH naprave tri države"


Christiana Schwarz-Schillinga regija najviše pamti kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Iako je tu funkciju vršio tek 17 mjeseci, 2006. i 2007. godine, do danas je ostao vezan za Bosnu i Hercegovinu, gdje, osim toga što vodi Fondaciju "Schwarz-Schilling" u Njemačkoj, predaje studentima univerziteta Sarajevo School of Science and Technology (SSST).

Schwarz-Schilling je poziciju ministra komunikacija u Vladi Helmuta Kohla napustio 1992. godine upravo zbog sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, a tvrdi da međunarodna zajednica danas, kao ni tada, ne čini dovoljno kad su u pitanju zemlje zapadnog Balkana.

Za Al Jazeeru govori o današnjoj ulozi međunarodne zajednice u regiji i evropskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana.

Nedavno je objavljena nova "Strategija Evropske unije za Zapadni Balkan". Srbija i Crna Gora su predvodnice, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su na začelju kad su u pitanju eurointegracije. Kako biste ocijenili Strategiju? Je li ona pravedna?


- Rekao bih da to uopće nije strategija. To je popuštanje prema onima koji misle da su te dvije države danas najvažnije. Tačno je da su obje zemlje napravile neke pomake, pogotovo Srbija. To uopće nije upitno. Ali, to nema veze s pravdom i međunarodnom zajednicom i njenom ulogom mirotvorca. Ta strategija nema ništa zajedničko ni s današnjom situacijom, jer se njome neće riješiti sporna pitanja koja zemlje zapadnog Balkana imaju nego će se dodatno zakomplikovati.


Prilikom nedavnog intervjua za Deutschlandfunk prisjetili ste se vremena kad se raspala Jugoslavija. Rekli ste da međunarodna zajednica tada nije ništa uradila iako je na svojoj strani imala najjaču alijansu na svijetu – NATO. Poznato je da ste Vi 1992. demonstrativno napustili ministarsku poziciju u vladi Helmutha Kohla uz riječi "Stidim se što pripadam ovoj Vladi" upravo zbog sukoba u tadašnjoj Jugoslaviji. Radi li međunarodna zajednica danas dovoljno kad je u pitanju zapadni Balkan, je li dovoljno aktivna?

- Međunarodna zajednica ne čini dovoljno. Ona, također, nije dovoljno aktivna kad je u pitanju napredovanje situacije u regiji. Jasno je da nakon Dejtonskog sporazuma nisu preduzeti koraci koji su zakonodavno ugrađeni u taj sporazum. Richard Holbrooke, koji je bio pregovarač, objasnio mi je, kad sam tada bio deset dana u Daytonu, da je stvar toliko komplikovana da je u Daytonu mogao samo riješiti ona pitanja o kojima je postojala saglasnost. Zato je, kako mi je objasnio, želio iskoristiti međunarodnog visokog predstavnika, koji bi nakon toga imao mogućnost uvoditi korekture korak po korak.

Zbog te činjenice morao je dobiti velike ovlasti i imati visoku funkciju i zato je visoki predstavnik dobio bonske ovlasti. Ali, ako te ovlasti ne primjenjujete i dopustite da to sve teče tako, onda je čak i gore nego kad visokog predstavnika uopće ne bi bilo. U tom bi se slučaju znalo: "Mi se moramo pobrinuti za neke stvari." Ovako je zastupljeno mišljenje: "Mi dajemo instrukcije visokom predstavniku i on nastavlja s radom." To sam i sâm doživio. To nije bila ideja pozicije visokog predstavnika. Zbog toga moram reći da trenutna situacija ovdje ni u kojem slučaju nije zadovoljavajuća.

Rekli ste, također, da su Bosanci i Hercegovci tada ostavljeni na cjedilu, a spomenuli ste i Dejtonski mirovni sporazum. Američki kongresmen i nekadašnji gradonačelnik Daytona Michael R. Turner nedavno je pozvao na stvaranje Dejtonskog sporazuma 2, što su uradili i neki drugi političari. Mislite li da Bosna i Hercegovina može napredovati s trenutnim Ustavom? Treba li se politika Evropske unije prema Bosni i Hercegovini mijenjati?
- Naravno da Bosna i Hercegovina može napredovati.

Ljudi jednostavno moraju sjesti zajedno i pokazati volju da naprave ustav koji funkcioniše, o kojem postoji konsenzus i u kojem su zastupljene međunarodne vrijednosti, kao, npr., građanska prava i pitanja međunarodnog prava. Ako se to stvarno želi, onda se može napraviti i druga konferencija. Ali, sada organizovati drugu konferenciju, s trenutnim različitim mišljenjima unutar međunarodne zajednice – to bi samo dovelo do veće katastrofe. Bilo bi gore, jer smo u posljednjim godinama barem naučili koji su interesi različitih zemalja. Kad bismo to sada opet promiješali, bez potrebne volje, onda bi nastala katastrofa. Ne smatram da je to dobro.

Mnogi će reći da je SAD zaboravio zapadni Balkan i da je ta zemlja, koja je istovremeno garant Dejtonskog sporazuma, fokusiranija na druge regije. Ranije se spominjalo i da bi SAD mogao poslati specijalnog predstavnika u regiju. Treba li se SAD više angažovati u ovoj regiji? Šta mislite o ideji slanja specijalnog predstavnika?

- Ne smatram da je to dobro. Ako taj specijalni predstavnik SAD-a ima cilj da pokrene svađu s Evropom ili, bolje rečeno, međunarodnom zajednicom, a sve na račun zemalja zapadnog Balkana, to bi bila pretprogramirana međunarodnopravna pometnja. U tom slučaju morali bismo biti sretni ako ne dođe do agresivnih i ratnih sukoba u kojima bi odjednom neko došao na ideju da mijenja granice. Ima mnogo planova te vrste, tako da je to veoma opasna priča.

Ne smijemo odstupiti od tih principa. Ako se to uradi i ako Amerikanci kažu da će poslati specijalnog predstavnika u regiju, onda je to prava pometnja, Evropljani moraju djelovati. Ne možemo od Amerike očekivati da rješava naše komplikovane stvari ako su sve susjedne zemlje i Evropska unija u konfliktu i ako nemaju zajedničke volje da nađu rješenje. Međunarodnopravno rješenje itekako je moguće, ali svi moraju napraviti korak nazad i primijeniti norme koje svi znamo od Ujedinjenih nacija, jednakosti nacija, priznanja tih frakcija... Ako to uradimo, uskoro bismo mogli doći do pravog rješenja.

Ionako niko ne zna šta bi neki specijalni predstavnik SAD-a trenutno radio ovdje, za razliku od prošlih vremena. To bi bilo samo dodatno opterećenje, koje bi moglo dovesti do poremećene budućnosti, jer znamo manje nego što smo znali dosad. Ne možemo sada očekivati da dođe neko izuzetno profesionalan, jer je toj osobi potrebno i neko historijsko iskustvo. Ako zemlje Evrope nisu ništa naučile iz historijskih iskustava Prvog svjetskog rata, koji je počeo u Sarajevu, Drugog svjetskog rata, gdje je nastala katastrofa i gdje je Njemačka bila katastrofa, kako onda očekivati da nastupe zajednički i da nastane neki Dejtonski sporazum 2? Ja sam protiv toga.

Vaš mandat kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini obilježio je pokušaj ustavne reforme, tzv. Aprilski paket. Tada je današnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bio premijer tog bh. entiteta. Sada je on najavio kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nekoliko ste puta ponovili da je on glavni kočničar u Bosni i Hercegovini i da želi otcijepiti RS od Bosne i Hercegovine. Kako se odnositi prema politici Milorada Dodika prema Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici?


- Kad bi se koristilo ono što je navedeno u Dejtonskom sporazumu, ovlasti visokog predstavnika onakve kakve su trebale biti, i kad bi se išlo korak po korak, onda bi se napredovalo. Kad imate neprijateljske tzv. narode kao ovdje, koji ne odgovaraju demokratskim principima u kojima imate građane s jednakim pravom glasa, nego stvarate manjine, a onda te manjine kažu "Mi imamo ista prava kao i većina", onda ne možete naći rješenje na demokratski način. Mora se znati. Ako želite demokratiju, onda jednako pravo glasa mora biti osigurano za svakoga, nezavisno od toga kojem narodu pripada. Bez toga ne možete ništa uraditi. Druga je stvar da su ovdje potrebne i metode kad se primijeti da vlada neslaganje. Onda se mora reći (a to je međunarodna zajednica dosad mogla uraditi): "Ako do određenog datuma ne nađete rješenje, onda će vam se suditi na sudu."

Taj sud sastojao bi se od različitih predstavnika zemalja međunarodne zajednice. Onda bi vidjeli koja pitanja tzv. istog naroda mogu donijeti rješenja, a koja ne. A ako ti narodi ne bi sami došli do odluke, onda bi taj sud međunarodne zajednice, koji bi se sastojao od iskusnih i profesionalnih sudija, donio presudu, a prije toga bi saslušao sve strane. Sud bi im rekao: "Presudu možete izbjeći samo ako se dogovorite između sebe, i to na principima Ujedinjenih naroda, jednakosti prava glasa i jednakosti naroda u smislu Ujedinjenih naroda i njihove Povelje. Svako može pročitati Povelju UN-a. Treba im reći: "Na tom osnovu morate voditi pregovore, a ako nakon određenog perioda još niste došli do dogovora, onda mora intervenisati međunarodna zajednica."

Ovdje stvari nisu dovedene do kraja. Dogodio se rat, ali dosad je trebao doći kraj, i to prilagođavanjem ustava, koji nisu kompatibilni jedan s drugim. Imate Ustav Federacije BiH, Ustav Republike Srpske, Ustav Bosne i Hercegovine. Ti ustavi ni u jednom se pogledu ne oslanjaju jedan na drugi. Oni su u historijskom smislu došli jedan nakon drugog i nikad nisu napravljeni kompatibilnima. Zato se ovdje ni ne može vladati. Nijedan čovjek ne bi mogao vladati takvim područjem koje se nalazi u takvom stanju. Zato se moraju preduzeti i ove mjere: pregovori, poznavanje namjera svih strana, dodatni pregovori kako bi se našla rješenja za navedene probleme (dati tri mjeseca vremena za pregovore) i održavanje saslušanja, a tu imamo i evropska tijela koja mogu pomoći. Ako se ni tada ne dođe do rješenja, onda se mora upotrijebiti sud međunarodne zajednice i to se na osnovu međunarodnog prava mora prihvatiti.


Kako gledate na hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini? Neki političari ne odustaju od ideje formiranja trećeg entiteta, a u tome imaju podršku i Milorada Dodika.

- Mislim da ovi entiteti koje imamo danas, Federacija BiH i Republika Srpska, pokazuju da bi se tim instrumentom teško došlo do razumnog rješenja. Trenutno čak nije ni moguće da se bez komplikacija napravi zajedničko tržište, s istim standardima i pravilima za uvoz i izvoz. Upravo zbog toga što se prije svega Republika Srpska ponaša kao da je samostalna država nije moguće uspostaviti dobru saradnju između entiteta. Treći entitet dodatno bi zakomplikovao situaciju. Imate dvije strane koje se moraju dogovoriti, a onda dođe i treća, i to s apsolutnom moći veta, gdje dva entiteta mogu preglasati treći. To uopće nije moguće. To bi bio put u pogrešnom pravcu.

Moramo gledati kako ćemo pravila vezana za entitete uspostaviti tako da demokratski principi opet stupe na snagu za sve građane jedne zemlje. Oni koji razmišljaju o dodatnoj državnoj ideji naroda gledaju u pogrešnom pravcu i neće tako doći ni do kakvog rješenja. Onda bi jednog dana stvari postale tako komplikovane da bi se došlo do zaključka: "Sada je možda najbolje da napravimo tri države." I to je možda prava ideja nekih političara ovdje u Bosni i Hercegovini, a koju oni ne žele izgovoriti naglas. Ovdje i međunarodna zajednica snosi odgovornost, jer situaciju koju sam naveo ili ne želi vidjeti ili premalo pažnje posvećuje tom pitanju da uopće to vidi. Ona i danas snosi odgovornost za situaciju koju imamo na Balkanu, to nije bio samo slučaj kad sam ja istupio iz Vlade Njemačke.



Govoreći o Srbiji, rekli ste da ona danas mudrom diplomatijom kroči ka EU-u. Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u toj zemlji i njen odnos prema susjedima?


- Tu se postavlja pitanje može li se vjerovati svemu što se kaže i obećava. Nekad imam osjećaj da je Srbija danas mnogo pametnija kad su u pitanju razgovori s međunarodnom zajednicom, njenim susjednim zemljama, onima koje se nalaze van Evropske unije i onima koje su u njoj. Ta zemlja vrlo dobro vaga i tako osigurava da nikoga ne uvrijedi i da oni s druge strane kažu: "To je partner na koga se možemo osloniti i njega možemo primiti."

Ja ne mogu reći da oni nisu pouzdan partner, ali kad vidim unutrašnjost Srbije, onda ne mogu reći da se tamo pravi pravna država korak po korak. Vidim mnogo koraka koji vode u suprotnom pravcu, da oni koji tamo trenutno vladaju žele očuvati moć bez poštivanja demokratskih standarda, i to kroz medije, odgovarajuće sudske procese i tome slično, tako da iza politike te zemlje moramo staviti veliki upitnik. Na taj upitnik ne možemo jasno odgovoriti.

Srbija je, naravno, pametnija nego u vrijeme Slobodana Miloševića, kad je stvari htjela riješiti vojno i kad je proklamovala "Veliku Srbiju" i tako htjela pomaći granice. Sada znamo i šta je značio rat u Bosni i Hercegovini, tako da mogu reći da je veliki korak naprijed za Srbiju to što se ponaša civilizovanije i što se sada s ljudima i vodećim političarima tamo može razgovarati na drugi način, pogotovo sa g. Aleksandrom Vučićem, ali je pitanje koje su posljedice tih razgovora.

Ne vidim da u tom smislu postoji veliki napredak, nego, nažalost, red velikih nazadovanja s aspekta pravne države, pravosuđa, društvenih uvjeta, jedinstva svih jednakopravnih građana i odnosa prema susjedima. Tu se onda prave razlike. Dođe jedan Dodik i pravi se da je Srbin i od njih traži da se ponašaju isto kao on. Tu vidite da je nastao nered i u Srbiji.

Ovdje moram reći da je politika danas drugačija i kad su u pitanju velike sile. Sada i Rusija ima veliku želju biti prisutna na Balkanu, kao što je slučaj na Sredozemnom moru i u Siriji. To je sve sada jedan kontekst. Isto je i s Turcima. Oni se, također zbog političke moći, žele pokazati ovdje na Balkanu zato što i ovdje imaju historiju. Nismo čuli da oni izgovaraju "Velika Turska", ali i to možda dođe nekad.

Čini se da je Recep Tayyip Erdoğan na putu da predstavi svoju zemlju regiji i svjetskim silama politikom moći. Kad vidite Rusiju i Tursku, onda se morate upitati šta je s Evropom, koja je, također, nekad bila velika sila. Ne mogu doći do zaključka da je Evropa postala pametnija jer i ovdje je politika moći bila prisutnija u posljednje vrijeme nego pravo i naši ciljevi koje smo zastupali s Evropskom unijom.

Morali smo jasnije reći da su to naši ciljevi, da nema pomjeranja granica, većina i manjina, da postoje zemlje s više naroda i da ne postoji namjera stvaranja monolitne regionalizacije. To znači da regiju pokušavate što više moguće monolitično održati po principu pripadnosti narodu. To sve ide u prilog velikim silama, jer onda one mogu vladati. Male države ne mogu opstati na taj način. Ne mislim da bi iko danas rekao, nakon što se desilo ono u Bosni i Hercegovini, "izvršit ćemo etničko čišćenje dok svugdje ne dobijemo narode". To ni u kojim okolnostima nije opcija.

Ali, ako se vodi takva politika kao danas, po kojoj u jednoj državi ne možemo natjerati većine i manjine da sarađuju kako treba, onda će samo velike sile vladati, jer će manje države samo gubiti na moći. To je suprotno svjetskom trendu, po kojem regije postaju važne, jer građani u njihovim zemljama žele biti vidljivi. Oni, također, žele odlučivati, a ne obrnuto, da postaju manje važni u odnosu na sile i velike zemlje.

Kakav epilog spora između Srbije i Kosova očekujete? Dok neki političari Evropske unije tvrde da će Srbija, ako želi u EU, morati priznati nezavisnost Kosova, drugi tvrde da to nije slučaj.

- Ovdje ni Evropska unija ne smije postavljati zakonodavne uvjete. Tu je riječ o općim principima. Tu se dogodio odvratan rat, tu je 95 posto naroda ugnjetavano vojnom moći i to je promijenjeno samo zato što su NATO i Amerika, ne samo Evropa, rekli: "Ovako ne može dalje." To se dogodilo nakon što su vidjeli da stotine hiljada ljudi bježe s Kosova. To nije moglo biti u interesu Evrope i Amerike.

To je nemoguće. Kad se to dogodilo drugi put nakon Drugog svjetskog rata, onda se nije smjelo dopustiti da se to opet dogodi kako ne bi došlo do užasnog kraja. Ali, onda nije urađeno ono ostalo do kraja. Vojska je svoje zadatke izvršila, a političari su onda došli i pravili se kao da se ništa nije dogodilo.

Srbi, koji su se pametno povukli da ne bi dobili krvavi rat u svojoj zemlji, nisu ništa preduzeli kako bi našli odgovarajuća mirovna rješenja sa zemljom kao što je Kosovo, koje je bilo jedinstveno područje i kad se stanovništvo uzme u obzir. Albanci nisu bili u Srbiji nego su bili tamo. Bilo je jasno da Albanci imaju moralno i međunarodno pravo da se odvoje.

To je bilo predviđeno i u Ustavu Jugoslavije, tako da se ne može reći da se to nije smjelo dogoditi. Prvi je g. Vojislav Koštunica unio stavku u Ustav po kojoj je Kosovo uvijek pripadalo Srbiji, i to nakon rata. To nema historijskog opravdanja. Kad se to uzme u obzir, samo je bilo potrebno pitati "Koliko vam godina treba da ove stvari jednostavno i mirno riješite i kad će Srbija biti u stanju priznati Kosovo?" Tu se moglo biti velikodušan, moglo se reći Srbima: "To su teške stvari, dat ćemo vam pet godina."

Priznanje Kosova izazvalo je različite reakcije čak i u Evropi. To pokazuje da je sve rađeno iz interesa, a ne po pravu. Mislim da bi bilo dobro kad bi Srbija uvidjela da više ne može dobiti vlast nad Kosovom, jer bi to bio historijski korak unazad, i kad bi onda ta zemlja sama od sebe odlučila sjesti na produktivan način s Kosovom i reći: "Iako trenutno nemamo ista razmišljanja, želimo neutralnost i nećemo raditi protiv interesa Kosova nego ćemo i te interese uzeti u obzir, upravo zbog rata koji smo imali i zajedničke sudbine koja nas je zadesila." Onda treba reći: "Za pet ili deset godina bit ćemo različite zemlje, ali smo postigli dogovore koji omogućuju blizinu, susjedstvo i dobre odnose." To bi trebao biti put za Srbiju.

I nekad pomislim da g. Vučić to zna. Naravno da on sada ne može biti predvodnik, jer bi onda ušao u konflikt sa svojim stanovništvom, ali mora biti iskorišteno vrijeme kako bi se tom stanovništvu reklo: "U našem je interesu da te stvari iz prošlosti što brže otklonimo kako bismo tako cijelu regiju uveli u napredniju politiku."



Njemačka je, nakon gotovo pola godine, dobila novu vladu. Kakvu politiku te zemlje, predvođene koalicijom CDU/CSU–SPD, možemo očekivati prema regiji?

- Jasno je, kod svih stranaka u Njemačkoj postoje poteškoće da prepoznaju eksplozivnost politike u ovoj regiji. One kažu: "Ako oni ne žele, onda to nije više naša stvar." To je potpuno pogrešan pristup. Mi imamo velike interese da od zemalja zapadnog Balkana, sa svojim principima, napravimo produktivni dio Evrope. Ako zemlje ovdje možda nisu svjesne činjenice da to mora biti prioritet, onda toga mora biti svjesna Evropa. To znači da se Njemačka, jedna od najvažnijih zemalja Evrope i velika zemlja koja je geografski najbliža regiji, mora također brinuti i iz svog interesa pratiti ta događanja.

I Evropska komisija djelomično ima stav: "Uradite nešto; ako ništa ne uradite, ne možemo ni mi" i sada je već napravljena podjela u smislu da su Srbija i Crna Gora ispred ostalih. Takav zaključak ne vodi ka cilju, jer se tako povećavaju teškoće između zemalja koje će kasnije biti unutar granica Evropske unije i jer se kasnije mogu dogoditi gore stvari od onih koje se danas događaju.

Smatram da Njemačka igra važnu ulogu, ali ne mogu vam obećati da je današnja "velika koalicija" svjesna toga. Mislim da i Njemačka ovdje mora proći kroz proces učenja, mora primijetiti da se njeni ciljevi ne mogu ostvariti ako Balkan i Zapadni Balkan ostavi u ovom stanju. Nabrajanje "Ova ili ona zemlja ući će u EU" ne vodi ničemu. Mislim da se mora pregovarati sa svakom zemljom posebno. Trebalo je, naravno, nakon konflikta između Srbije i Kosova podržati Kosovare, jer je Srbija profesionalnija, iskusnija i historijski jača zemlja od Kosova. U tom slučaju bila je potrebna jasna pomoć Evropske unije za izjednačavanje i kompatibilnost Kosova i Srbije, ali dobili smo današnju situaciju zbog činjenice da to nije urađeno.

To je odavno trebalo biti riješeno i to je već tada trebalo dati do znanja Koštunici: "Ovaj Ustav koji ste Vi donijeli neopravdan je i u koliziji je sa starim jugoslavenskim Ustavom." Prije bi Albanci bili zadovoljni kad bi imali neki stepen samostalnosti i autonomiju unutar jugoslavenskog saveza, ali je to vrijeme propustila Srbija, a ne Kosovari. Sada se ne smiju žaliti. Zato Srbija ima veću odgovornost od Kosova da se u ovom pitanju dođe do rješenja. Kosovari su bili oni koji su pokretani, dok su Srbi bili pokretači.



SB/Al Jazeera
online

User avatar
Mohr
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 8978
Joined: 16 Aug 2015, 21:15
Has thanked: 1 time
Been thanked: 11 times
Status: Offline

Re: INTERVJUI

Post by Mohr » 28 Mar 2018, 00:24

Možda sam razočaran, ali sam miran


Prenosimo intervju iz Feral Tribunea koji je nedavno preminuli general Petar Stipetić 2006. dao Ivici Đikiću. Stipetić s gorčinom govori o omalovažavanju oficira pridošlih iz JNA, o tome kako je više puta smjenjivan, kako je isključen iz planiranja ‘Oluje’ pa ubačen u operaciju u posljednji čas...


Generale Stipetiću, već godinu dana živite umirovljeničkim životom i vjerojatno razmišljate o svojoj vojnoj karijeri što je trajala četrdeset i šest godina. Kad vam je u karijeri bilo najteže?

Bilo je puno više lijepih nego tužnih trenutaka. Teško je bilo na samom početku kad sam došao u akademiju, teško mi je bilo 1991. kad sam trebao donijeti odluku o tome kako pomoći obrani Hrvatske, preciznije, sama ta odluka nije bila teška jer je sve bilo jasno, ali je teško bilo stvarati vojsku… Teško je, na kraju, bilo i otići iz vojske, pogotovo što je pritom bilo i poteza koji se ne bi mogli nazvati korektnima.

Što se dogodilo?

Poslan sam u mirovinu bez da sam prije toga razriješen dužnosti načelnika Glavnog stožera. Ministrica obrane Željka Antunović samo mi je uručila rješenje o odlasku u mirovinu, premda sam prethodno trebao biti razriješen i trebao sam predati dužnost svome nasljedniku. Pogodilo me je što mi nitko ništa nije objasnio. Valjda je u ovih petnaest godina stvoren običaj da se vojnicima ništa ne objašnjava, nego ih se doživljava kao pijune koji su tu da slušaju i izvršavaju naredbe. Poslije toga sam dvije godine bio savjetnik predsjedniku Mesiću i to mi je bila određena satisfakcija i pomoglo mi je da se priviknem na civilni život.

Među teškim trenucima ne spominjete sumnju Haškoga tužilaštva da ste počinili ratne zločine. Kako ste se tada osjećali?

Bio sam osumnjičenik za zločine koje nisam počinio. To mi je teško palo i stalno sam se pitao otkud sam baš ja osumnjičen i zašto bih trebao odgovarati za nešto što nisam uradio. Nisam se, međutim, bojao jer sam znao da sam nevin. Moram kazati da haški istražitelji znaju sve što se ovdje događalo tokom rata i u saslušanjima samo potvrđuju svoja saznanja: razgovarali smo o svemu i nisam nikoga optuživao, ali sam iznosio konkretne činjenice o tome u kojim smo uvjetima stvarali Hrvatsku vojsku, u kojim smo uvjetima ratovali i pobijedili. Nakon toga nisu našli elemente da me optuže.

Jeste li shvatili kako ste se našli u krugu osumnjičenika?

Najbliži sam razmišljanju da je Haagu trebao netko iz vrha vojske, a ja sam tada bio načelnik Glavnog stožera. Ne slažem se, inače, da su samo vojnici krivi i da samo oni trebaju odgovarati za sve ono što se ovdje događalo. Vojnici nisu ni započeli rat, niti su diktirali razvoj situacije. Ipak je u tome glavnu riječ imala politika. No to je uvijek i svugdje sudbina vojske i vojnika: da služe politici i da odgovaraju zbog tuđih odluka.

Nedavno je umirovljeni general Markica Rebić izjavio da je hrvatska vlast početkom devedesetih prihvaćala visoke časnike pristigle iz JNA samo zato da se Tuđmanu u svijetu ne bi prigovaralo da stvara ustašku vojsku. Kako ste doživjeli to tumačenje?

To je jadna i bijedna izjava i koliko god možda bila politički utemeljena, nije trebala biti izrečena. Više od dvije tisuće časnika prešlo je 1991. iz JNA u Hrvatsku vojsku, ali nisu prešli da bi nekome bili pokriće i svojevrstan alibi, nego da bi pomogli svome narodu. Rebićeva izjava meni je uvreda i za mene su bijednici oni koji su tako razmišljali, ako su tako razmišljali.

Vjerujete li, ipak, da se 1991. u državnom vrhu razmišljalo na način koji je opisao Rebić?

Pa, očito je Rebić tako razmišljao, a uz njega, vjerojatno, i neki drugi. Tu kalkulaciju smatram bijednom i ponižavajućom. Dio ljudi koji su došli iz bivše vojske prerano je, iz sasvim nejasnih razloga, potjeran iz HV-a, a sve su to bili korektni, pošteni i marljivi časnici koji su radili svoj posao. Jedno su vrijeme – što govori u prilog Rebićevim tezama – u vojsci provođene čistke koje su bile motivirane političkim razlozima, premda se tih ljudi koji su došli iz JNA nije trebalo bojati. Paralelno se zbivalo napredovanje nekih čudnih ljudi koji nisu imali nikakvih stručnih pretpostavki za stjecanje visokih činova, ali su bili politički podobni i lojalni.

Kako to da i vas nisu potjerali?

Bio sam možda malo povučeniji od, recimo, Špegelja i Tusa i nisam se suprotstavljao toliko snažno kao oni. No nisam bio sasvim pošteđen i nekoliko sam puta smjenjivan: primjerice, nakon što sam želio da se presiječe koridor u bosanskoj Posavini… ;)

Neki generali i danas vas optužuju da ste glavni krivac za pad Posavine u srpske ruke?

Optužuju zato što ne znaju što se u Posavini događalo. Ne znaju kakve su se igre tamo igrale. :ples Nenad Ivanković i danas optužuje Tusa i mene za pad Posavine, a pritom nije svjestan kakve gluposti izgovara. Tus i ja smo bili jedini koji smo u drugoj polovici 1992. nastojali da se presiječe koridor prema Banjaluci, a da nismo znali da postoji politički dogovor Bobana i Karadžića u Grazu da se Srbima ostavi koridor. Predsjednik Tuđman nikad nam nije rekao da se ne smijemo baviti presijecanjem koridora, pa sam kao zapovjednik slavonskog bojišta, koje je uključivalo i bosansku Posavinu, planirao operaciju zauzimanja koridora, što je – s vojničkog gledišta – bio najlogičniji mogući potez. Kad smo u prosincu 1992. stvorili pretpostavke za presijecanje koridora, smijenjen sam i vraćen u Zagreb. Drugi put sam smijenjen sredinom 1994., kad sam bio zapovjednik Zbornog područja Zagreb, a smijenjen sam zato što je već tada počeo odabir kadrova koji su trebali provesti završne operacije. Na mene nisu računali. Izostavljen sam iz ‘Bljeska’ i ‘Oluje’, ali sam u obje akcije naknadno uključen da spašavam neke kritične situacije i provedem zahvate onako kako su isplanirani. No ponosan sam što sam i na taj način mogao pomoći.

Ostanimo još malo na Posavini. Tko je kriv za pad Posavine?

Kao zapovjednik slavonskog bojišta bio sam, u stručnom pogledu, nadređen i posavskom HVO-u koji je imao osam brigada. U tom HVO-u bilo je dosta manjkavosti, ponajprije miješanja politike u vojnička pitanja. Za gubitak Bosanskog Broda nije kriva vojska: to je bila čista izdaja. Izvlačenje jedinica HVO-a iz Bosanskog Broda odigrano je na političkoj razini, ali nisam dokučio je li se to dogodilo na temelju sporazuma Boban-Karadžić ili na temelju nekih drugih sporazuma. Navečer sam bio na referiranju i svi su mi potvrdili da su linije sigurne i da je sve u redu, a kad sam ujutro došao u Slavonski Brod, rečeno mi je da je sva vojska iz Bosanskog Broda povučena. U okruženju je ostala samo jedna riječka brigada, pa sam ih onda navodio da forsiraju Savu i izvukli su se bez gubitaka.

Jeste li utvrdili što se dogodilo i tko je naredio povlačenje?

Sve sam pitao, ništa nisam saznao. :cudi

Jeste li pitali Tuđmana?

Bio sam pozvan u UNS da odgovaram zbog pada Posavine i tamo sam rekao svoje mišljenje da se dogodila izdaja, ali nisam siguran je li to odigrao netko na lokalnoj razini ili se izdaja zbila na višim razinama. Rekao sam također da se ne osjećam nimalo odgovornim, a predsjednik me onda upitao: ‘A tko ti je srušio most?’ Kazao sam da ne znam i da sam bio osigurao most tako da se ne mora rušiti. Tada su se javili Manolić i Jarnjak i rekli da oni znaju tko je srušio most preko Save. Tada sam pušten na miru i oslobođen sam odgovornosti.

Tko je srušio most?

Inženjerija Hrvatske vojske, ali nisam utvrdio po čijem nalogu. Na kraju, nitko nije odgovarao zbog svega što se dogodilo s Posavinom, a i ta činjenica, vjerojatno, nešto govori. :hm

Vi niste bili u skupini generala koje su Tuđman i Šušak slali u Hercegovinu da zapovijedaju HVO-om. Zašto?

Tamo se išlo po nekakvoj posebnoj selekciji i išlo se s obećanjima da će se dobiti viši čin, stan ili desetine tisuće maraka. Meni nikad nisu nudili da idem u Hercegovinu. Nisam odobravao hrvatski vojni angažman u Bosni, pogotovo sukob s Bošnjacima: nitko u ratu ne želi dva neprijatelja istovremeno, a onaj tko se na to odluči zagarantirano će biti poražen. Godine 1992. bio je sastanak vojnog vrha kod predsjednika Tuđmana i on je želio čuti što mislimo o Bosni i Hercegovini. General Špegelj je prvi istupio i kazao da treba sačuvati cjelovitost Bosne jer se samo tako brane interesi Hrvatske, a potom sam ja podržao Špegeljev stav. Nakon toga je sastanak prekinut i više nismo pozivani na takva sijela kod Tuđmana. Valjda se očekivalo da predložimo pripajanje jednog dijela BiH Hrvatskoj. :DD

Vi ste pripadali skupini visokih časnika koji su bili isključeni iz završnog planiranja operacije ‘Oluja’ u srpnju 1995. na Brijunima?

To je točno. Bio sam na sastanku na Brijunima sredinom srpnja 1995., kad je predsjednik Tuđman umirovio Janka Bobetka. Poslije toga je odabrao grupu ljudi koji su ostali na nastavku sastanka, a druga je grupa – u kojoj sam bio i ja – ukrcana na brod i upućena na krstarenje. Na brijunskom sastanku koji je održan neposredno prije ‘Oluje’ nisam bio, jer sam bio na pregovorima sa srpskom stranom u Ženevi. Kad smo se navečer vratili u Zagreb i referirali Tuđmanu o neuspjehu pregovora, on je rekao da sutra krećemo. Nisam imao pojma u što krećemo, a nije baš normalno da kao jedan od najviših časnika u Glavnom stožeru nisam bio upućen u donošenje odluke o napadu.

U javnosti se već godinama stvara dojam da je jedini ratni junak i istinski vojskovođa Ante Gotovina. Boli li vas to, pogotovo s obzirom na činjenicu da ste u ‘Oluji’ zarobili više neprijateljskih vojnika nego svi hrvatski generali zajedno u cijelom ratu?

Tvrdim samo to da je u našem ratu bilo heroja i ne uzimam sebi pravo da ocjenjujem koji su to ljudi. Znam i to da predsjednik Tuđman nije želio heroje, nije želio konkurenciju. Ne znam je li Gotovina heroj, ali svakako znam da nije jedini koji bi eventualno trebao ponijeti tu titulu.

Slažete li se s ocjenom generala Tusa da je Gotovina trećerazredni general?

Ne bih rekao da je trećerazredni general. On je, po meni, vojnik sposoban za određene dužnosti na nižim razinama: za to je zaista vrhunski obučen. Gotovina je kroz rat nešto naučio, ali to je moralo biti potkrijepljeno stanovitim školovanjem da bi mogao nositi generalski čin.

Mislite li da je normalno da hrvatski generali koji su pravomoćno osuđeni za ratne zločine i dalje nose generalski čin?

Generalski čin i osuda za ratne zločine apsolutno se isključuju: nošenje generalskog čina, svejedno aktivnog ili u mirovini, uza sve ostalo podrazumijeva i osobnu čast, a onaj tko je osuđen za ratne zločine nikako se ne može zvati časnim. Hrvatske Oružane snage, međutim, nemaju izgrađen mehanizam da se oduzme čin generala nekome za koga je pravomoćno utvrđeno da je ratni zločinac, ali nikad nije kasno da se ti mehanizmi uspostave. Kao što nije kasno ni da počnu funkcionirati instrumenti pravne države, premda sam zbilja razočaran činjenicom da u proteklih petnaest godina u tom smislu nije napravljeno onoliko koliko se moglo i trebalo napraviti. Razočaran sam i ponašanjem svih tih udruga iz Domovinskog rata koje se puno više bave politikom nego zaštitom i pravima svojih članova. Razočaran sam, recimo, i time da me tokom svih ovih godina nitko nije pitao za savjete u vezi s razminiranjem, a ja sam punih dvadeset godina sa svojim vojnicima svaki dan minirao i razminirao. Pa da sam i najveća budala, za dvadeset sam godina nešto mogao naučiti i onda pomoći, ali u ovoj zemlji očito ima puno onih koji misle da sve znaju.

Čini se da ste prilično razočaran čovjek?

Možda malo i jesam, ali sam miran i nastojim normalno živjeti svoj život.


Novosti

User avatar
Mala_Mu
atomica
atomica
Posts: 63332
Joined: 09 Feb 2014, 13:14
Location: Dolina Mumijevih
Mood:
Has thanked: 551 times
Been thanked: 1385 times
Status: Offline

Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Mala_Mu » 26 Nov 2018, 15:16

Image
Jedan od najboljih muzičara svih vremena Kurt Cobain samo nekoliko dana prije izlaska Nirvaninog albuma "Nevermind" dao je intervju 21-godišnjem studentu Robertu Lorussu.

Intervju je urađen 1991. godine, a on je snimku ovog intervjua objavio tek ovog mjeseca, 27 godina kasnije.

"Ovo je jedan grozan intervju. Ne glumim samodopadnu skromnost kada ovo kažem jer je ovo užasan intervju po svim novinarskim standardima", napisao je Robert u tekstu u sklopu kojeg je objavio i audio snimku intervjua s Kurtom.

Robert smatra da su njegova pitanja bila jako loša jer je slabo obavio istraživanje, ali je intervju objavio jer su ga prijatelji na to nagovorili i zbog toga što je dio historije.

Kako kaže Kurt Cobain je bio iznimno strpljiv i ljubazan s obzirom na to kako nije bio dobro pripremljen.

Ovaj intervju snimljen je 20. septembra 1991. godine u Opernoj kući u Torontu, a autor intervjua je kazao kako je iz njega shvatio da Cobain uopće ne uživa u svom uspjehu.

"Nisam to tad mogao razumjeti. Bio sam zadivljen njegovim uspjehom da sam pomalo bio i ljubomoran. Nisam mogao shvatiti kako može biti ravnodušan prema svemu tome. Nekoliko godina kasnije postalo mi je jasno. Shvatio sam da uspjeh ne znači baš ništa ako ti se svijet raspada. Depresija je okrutna stvar koji ti oduzme život u samo jednom trenutku", napisao je Robert.

Želite li poslušati intervju Kurta Cobaina klikniteOVDJE.

klix.ba

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Socrates » 26 Nov 2018, 15:59

Kako je ovaj mogao shvatiti da Kurt ne uživa u uspjehu ako je intervju radio prije nego sto je Nevermind bio u prodaji?

Cobain (i Nirvana) nije bio uspješan prije Nevermind. :ccc
. . . . . . . . .

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Socrates » 26 Nov 2018, 16:03

Ne mogu da odolim. :djed

. . . . . . . . .

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Socrates » 26 Nov 2018, 16:12

Možda su iz perspektive studenta (a ovaj je bio student) bili uspješni :cudi

Negdje sam pročitao da su odredjene grupe tadašnjih sjevernoameričkih studenata slušale Bleach skoro pa religiozno.

Al' svejedno, ne može se to smatrati nekim uspjehom jer nije bilo masovno, a i sam Bleach nije prodat u nekom značajnom broju primjeraka.

Ili?
. . . . . . . . .

User avatar
storm
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 74128
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by storm » 26 Nov 2018, 16:16

Ja sam bio na koncertu, koji figurira, kao posljednji nirvanin...Ljubljana
U biti pretposljednji, onaj posljednji u rimu na pola koncerta, Kurt je iznesen sa bine i koncert prekinut...
Na posljednjem cijelom koncertu :oo
Habibti, ya nour el - ain... :srce

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Socrates » 26 Nov 2018, 16:20

E na tom ti zavidim. :djed

Svakako veoma značajan bend.
. . . . . . . . .

User avatar
storm
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 74128
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by storm » 26 Nov 2018, 16:25

Socrates wrote: 26 Nov 2018, 16:20 E na tom ti zavidim. :djed

Svakako veoma značajan bend.
Iskreno... Nisam tada bio ni svjestan veličine događaja.. Ne razmišljaš da je to to... I da ćeš i sljedeću turneju gledati ih :(
Habibti, ya nour el - ain... :srce

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 86350
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Has thanked: 853 times
Been thanked: 1641 times
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Mutevelija » 26 Nov 2018, 22:01

Sto mi je ovako ovo o kobainui
a inace nije ovaka boja nego normalnaplava
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció

🍉🍉🍉🍉

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119228
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5515 times
Been thanked: 11756 times
Contact:
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Maja » 27 Nov 2018, 00:47

Jedini lik plave kose i ociju koji mi je privlacan.
A smijesno je to sto je za sebe mislio da je ruzan.

Za njih sam cula najprije zbog pjesme Smells l.t.s. koja mi je bila wow al brzo dosadila. Najprije sam kupila u Madjarskoj na ekskurziji kasetu In Utero i citav povratak kuci, 15 sati, mi je prosao slusajuci je. Znala sam sve tekstove pjesama napamet.
Onda sam kupila CD Nevermind i to je bilo opste odusevljenje. Posto mi je Smells like t.s. vec bila dosadila, kao najbolje sam izdvajala Something in the way, Polly i Lithium.
Medjutim tek sam kasnije skontala, poslije kupovine treceg albuma, da im je Bleach najbolji od svih.

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Socrates » 27 Nov 2018, 01:02

Negdje si još za nekoga rekla da ti je jedini plave kose i očiju koji ti je privlačan, al' ne mogu da se sjetim gdje. :p

Dobro je, 2:0 :D.

Meni su sva tri albuma podjednako dobra.

Ali, najdrazi mi je Unplugged. Tako dobro zvuče na tom albumu. :klanja
. . . . . . . . .

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Socrates » 27 Nov 2018, 01:06

Moram malo trolati. :klanja

. . . . . . . . .

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119228
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5515 times
Been thanked: 11756 times
Contact:
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Maja » 27 Nov 2018, 01:09

Ko bi mogao biti taj drugi plavac :hm
Ja sam birala izmedju studijskih albuma a Unplugged je naravno super. Koliko sam trazila da kupim dzemper ko u Cobaina :D.

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Intervju Kurta Cobaina objavljen nakon 27 godina

Post by Socrates » 27 Nov 2018, 01:11

Ako nije na prvoj stranici Ženske Teme (ovo za plavookog). :hm
. . . . . . . . .

Post Reply

Return to “Mediji”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 19 guests