Bosanski forum

Bla wrote: ↑22 Jun 2017, 13:30 Tebe ću upisati na jedan ubrzani kurs iliti tečaj zbijanja šala na tuđi račun.

Je l' to kod tebe preko veze?

Aa srculence stroga uvodi red

Mirelam wrote: ↑22 Jun 2017, 20:21 Joj Mute, da si ti privatni mesdzid napravio, sta bi do sada para namlatio.

Da ga bar puste da sergija po džamiji, za mnoga bi dobročinstva pare skupio.

spacebound wrote: ↑22 Jun 2017, 08:21
I umjesto da bubam mišiće ja Bubala Bachove kompozicije

Kako sam stariji sve se više hvatam kako slušam klasičnu muziku. Pa se neki dan uhvati u razmišljanje... Kad sam bio srednjoškolac (sem ako nije Oda radosti) najblaže rečeno nisam volio te muzičare iz muzičkog. Nekako mi je najvjerovatnije da ta vrsta muzike i ta vrsta obrazovanja nije bila prikladna mom tadašnjem uzrastu.

Ako je to tako onda je valjda pametnije ukinut muzičko, koji će nam q. Dopunska nastava iz časova gitare bi bila ok jer bi njome mogli detektovati potencijalne bludnike.

Doduše danas postoje posve "outsourcovane" muzičke škole tako da djeca mogu pored obavezne škole pohadjat i muzičku.

A onda je pitanje gdje Mozarta i Čajkovskog umetnut u nastavni plan i program?! U historiju. Historija je u školama zamišljena kao niz dogadjaja odnosno ratova, pa tako mladi čovjek počne sa učenjem antike u petom razredu a završi sa drugim svjetskim ratom u osmom. Neka oni meni oproste ali historija je mnogo šira i važnija od toga.

Ona može naučiti djecu da razmišljaju uzročno-posljedično jer je historija i niz uzroka i posljedica, i da analitički i strateški razvijaju svoje vlastite živote i svoje vlastite persone jer je historija i niz važnih i manje važnih ljudi i mogao bih dok ne postanem dosadan ovako nabrajati. To je ono kad kažu historija je učiteljica života - jest ali za historičare, za djecu pomalo.

Da,ukinimo djeci jedan predmet,a zatrpajmo drugi.

KOliko se sjecam muzicko nikad nije bilo samo pjevanje nego i teorija, pa ako ne znas odlike renesansne muzike, ili najpoznatija djela jednog od kompozitora - popravni, nego sta. I treba!

Nice try wrote: ↑24 Jun 2017, 08:44 Da,ukinimo djeci jedan predmet,a zatrpajmo drugi.

Zašto zatrpavanje? Zašto te to asocira na mučenje? To i jeste problem današnje historije. Iz nje je izuzeta suština, svelo je se na niz dogadjaja odnosno ratova. Historija je dovoljno široka nauka da može zainteresirati sve i jedan različit karakter, a kad ti je nešto zanimljivo ne može biti zatrpano.

Ja sam skoro pročitao jednu knjigu naziva (u slobodnom prijevodu) E=mc2 - historija najslavnije jednačine na svijetu. Iz naziva knjige je očito koliko je historija komplementarna nauka fizici ali i svakoj drugoj nauci. Samo na ovu temu je potrebno proputovati kroz vrijeme iz antičke Grčke do Ajnštajna i naprijed.

Na ovogodišnjem, 54. izdanju MOSI-ja u Pljevljima, na kojem su, iz BIH, učestvovali Goražde, Višegrad, Kalinovik, Novo Goražde, Rogatica, Rudo, Sokolac, Foča i Čajniče predstavnici pojedinih općina pokušali su predstaviti Republiku Srpsku kao državu..

Nakon intervencije novinara Mehonića organizator je skinuo zastavu RS,a postavio zastavu BiH.

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNVCG) osudilo je danas otkrivanje spomenika u selu Slatina, u Crnoj Gori , Puniši Račiću, trostrukom osuđenom ubici hrvatskih parlamentarnih zastupnika u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).


"Punišu Račića ne pamti samo hrvatski narod po lošem, već je po svojim zlodjelima poznat i na sjeveru Albanije, na Kosovu, u Bugarskoj, Makedoniji", navodi se u reagovanju HNVCG.

Spomen-ploča Račiću podignuta je u Slatini kod Andrijevice, rodnom selu poslanika koji je 1928. godine u Narodnoj skupštini u Beogradu ubio dvojicu poslanika Hrvatske seljačke stranke (HSS), a trojicu ranio.
Na spomen-obiležju poslanika Narodne radikalne stranke piše da je ona podignuta "znamenitom narodnom poslaniku, Slatinjaninu i Vasojeviću".

Inicijativu da se u Račićevom rodnom mjestu postavi spomen-obiležje pokrenulo je "Bratstvo Račića", a podržali su ga mještani Slatine.

Hrvatsko nacionalno vijeće pozvalo je crnogorske državne institucije "da se i u ovom, kao i u svim drugim slučajevima, striktno poštuje Zakon o o spomen-obilježjima, koji izričito brani podizanje spomenika osobama kakav je bio Račić".

Reagovala je i Hrvatska seljačka stranka koja je najoštrije osudila ovaj čin i pozvala hrvatsku vladu da hitno uputi protestnu notu Crnoj Gori, prenijeli su podgorički mediji.

Hrvatski sabor ranije je 20. juna proglasio Danom sjećanja na Stjepana Radića i žrtve atentata, podsećaju u HSS-u.

Kako se desilo ubistvo?

Već do 1928. godine u narodnoj skupštini Jugoslavije su vođeni oštri sukobi. Ozbiljne diskusije su zamijenjene uvredama, prijetnjama, pa čak i psovkama. Poslanici su nerijetko lupali po stolovima poslaničkih klupa, ne dozvoljavajući govor na podijumu, a nerijetko su se razbijale i klupe. Vodeći hrvatski političar Stjepan Radić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, prijetio je kako se Hrvatska već sprema na otcjepljenje od ostatka države (što se kasnije ispostavilo kao neistina).

Svojim žustrim govorima je izazivao nered, zbog čega ga je predsjednik skupštine Ninko Perić ukupno 10 puta udaljio sa sjednice. Vrhunac sukoba je bio kada poslanici više nisu ni negirali da podržavaju nasilje u zakonodavnom tijelu; naime, jedan poslanik Saveza zemljoradnika je izjavio kako on iz parlamenta "bez krvi ne izlazi".

Sjednica je bila prekinuta, a policijski komesar Dragi Jovanović je upao u nju sa šest žandarma, s namjerom da uvede red i iznese silom poslanike koji su bili kažnjeni udaljavanjem, a nisu htjeli da izađu. Izbacivanje poslanika silom neki političari su prihvatili sa velikim negodovanjem.

Predsjednik Samostalne demokratske stranke Svetozar Pribićević je tvrdio da „čak ni Mađari nisu tako postupali prema poslanicima koji su legitimno opstruirali rad narodnog predstavništva“, dok je Stjepan Radić tvrdio da je to ključni čin počev od kojeg više ne može biti ikakvog podilaženja "srbijanskoj hegemoniji". Sve je ovo dovelo do zaoštravanja odnosa u Narodnoj skupštini među poslanicima.

Narodni poslanik i predsjednik kluba HSS, kao jedan od lidera opozicije, na slijedećoj sjednici je optužio poslanike vladajuće većine da dolaze u parlament samo radi glasanja, a ostatak vremena provode „samo u rakijašnicama“. U tom duhu je jednom prilikom poslanicima vladajuće većine sa klupe doviknuo „Hajde, stoko, čas gore, čas dole!“. Kada je neko iz većine spomenuo veliki rat i junaštvo u borbama „za Kralja i otadžbinu“, Pavao Radić je glasno upitao „Koliko košta ta vaša srpska krv? Koliko košta Kajmakčalan? Da platimo - pa da budemo mirni!“

Račić vadi revolver...

Večer i noć uoči odlaska u Narodnu skupštinu, Stjepan Radić proveo je u kući svoga sinovca Pavla Radića, u Beogradu. Dvadeset i dva sata prije atentata uredništvu svojih novina Narodni val izdiktirao je članak koji je potom objavljen na prvoj stranici, na sam dan atentata, pod naslovom Paklenski plan Velje Vukićevića i podnaslovima U očajanju predsjednik vlade spreman na sve i Što to snuje Velja Vukićević s Dragomirom Jankovićem?.

] U njemu je iznio kako mu je jedan od radikalskih prvaka rekao da je Vukićević (predsjednik vlade) spreman na sve i da ono što su njegove novine Jedinstvo pisale, da Radića i Pribićevića treba ubiti, nije samo puka prijetnja.
Ujutro, 20. juna 1928.godine, posjetio ga je njegov bliski suradnik Sekula Drljević, čelnik Crnogorske stranke, i pokušao ga je odvratiti od odlaska u Narodnu skupštinu toga dana, upozorivši ga na opasnost od ubistva koja mu prijeti.

Tog 20. juna 1928, i ovako veoma burna sjednica Narodne skupštine je eskalirala tokom nastupa radikalskog poslanika Tome Popovića, koji je verbalno napao Stjepana Radića, koji je odbijao da se uključi u diskusiju, i uprkos opomeni predsednika skupštine, zaprijetio:

- Ako vaš vođa, Stjepan Radić, koji bruka hrvatski narod, i dalje produži sa vrijeđanjem, njegova glava će pasti. Ja vam gospodo to kažem i od toga ne bježim! Ja vam to jamčim!.

Tomu Popovića je za govornicom zamijenio Puniša Račić, radikalski poslanik iz Crne Gore, koji je, pošto je pozdravio držanje poslanika Popovića i sam zaprijetio:

- I gospodo, kao Srbin i narodni poslanik prema svojoj naciji i otadžbini otvoreno kažem, da ću upotrijebiti i drugo oružje, koje treba da zaštiti interese srpstva...

Pošto je poslanik Svetozar Pribićević uzviknuo:

- Hoćete da se u Londonu čuje da se ovde prijeti oružjem!, Račić je nastavio:

- Ima nekoliko godina, otkad je trebalo da se naša država konsolidira, kad je trebao naš narod da iskoristi, što je stekao u ratu svojim junaštvima i vjernošću prema saveznicima. Sve dotle je jedan dio naroda upotrebljavao, što je najgore, klevete da ometa sređenje, i izdavao interese našeg naroda i ove naše države.

Na optužbu o izdaji došlo je do velikog uzbuđenja u redovima Seljačke i Samostalne demokratske stranke. Izrevoltiran, poslanik HSS-a Ivan Pernar, (djed aktuelnog hrvatskog zastupnika Ivana Pernara) prišao je Račiću koji je silazio sa govornice i doviknuo mu:

- Opljačkao si begove!

Račić je prvo pozvao predsjedavajućeg Ninka Perića da kazni Pernara, i vratio se na govornicu, gde je uzviknuo:

- Ako ga ne kaznite, ja ću da ga kaznim. Ja ću se lično obračunati sa njime. Ko god bude pokušao, da se stavi između mene i Pernara, poginuće!

Predsjednik skupštine je u tom trenutku iz nerazjašnjenih razloga napustio dvoranu. Tada je Račić izvadio pištolj i prvo pucao u Pernara, ranivši ga. Račić je zatim pokušao da ubije Radića i Pribićevića koji su sjedili jedan iza drugog, ali je umjesto njih ubio Đuru Basaričeka i ranio Stjepana Granđu. Obojica su pokušala da spasu Radića od Raćića. Potom je Račić ranio Radića u stomak. Kada je Pavle Radić pritrčao u pomoć svom stricu, Račić uzviknuo:

- Tebe sam tražio - i usmrtio Pavla Radića.

Račić je otišao iz skupštine i automobilom svog brata Dragana Bojovića se odvezao u grad. Sutradan se Račić sa Bojovićem pojavio kod ministra unutrašnjih poslova Antona Korošeca i predao se.
Stjepana Radića je odnesen u bolnicu i 8. avgusta je preminuo.





Posljedice

Nakon ubistava, hrvatska opozicija se kompletno povukla iz skupštine, izjavivši da se neće vratiti u skuptšinu u kojoj je ubijeno nekoliko njenih poslanika. 1. avgusta, na sastanku u Zagrebu, su osudili proglašenje Kraljevine SHS od 1. decembra i zatražili da se pregovori o ujedinjenju počnu ispočetka.

Već 1. septembra 1928. konferencija Hrvatske stranke prava u Zagrebu donosi odluku o samostalnosti i nezavisnosti Hrvatske.

Već 6. januara 1929. kralj Aleksandar Karađorđević uvodi diktaturu kojom se onemogućuje svaki legalni politički rad. Dan po zavođenju diktature, 7. januara, dr Ante Pavelić tajno osniva UHRO (Ustaša - hrvatska revolucionarna organizacija) u Zagrebu, radi borbe protiv tiranije kralja Aleksandra Karađorđevića i Jugoslavije, a za ostvarenje samostalne hrvatske države.

Puniša Račić, član crnogorske omladinske emigracije koju je organizirala Crna ruka, na prijekom sudu je 1944. godine u Beogradu osuđen na smrt i strijeljan.

I Crnogorci ne mogu bez nenormalnosti tu i tamo.

Kod krscanske nam se bratije, znaci, i dalje terorizam promovise, rehabilituje i cvjeta, a cudna li cuda - jos uvijek se ne zove tako

Vlada je već najavila, da će spomenik biti uklonjen.

https://avaz.ba/region/crna-gora/373810 ... -migranata

Trebaće i nama uskoro, ne zna se koga je više u Sarajevu, turista ili imigranata
Nova opsada počinje. Cijeli grad ograditi žicom

Trump o Crnoj Gori: 'Njihovi su ljudi vrlo snažni i agresivni
Donald Trump suočio se u srijedu s novom polemikom jer je Crnu Goru nazvao "sasvim malom zemljom", čiji su stanovnici "vrlo agresivni", te jer se čini da je ponovno doveo u pitanje načelo zajedničke obrane unutar NATO-a.

"Ako, primjerice, Crna Gora bude napadnuta zašto bi moj sin trebao ići u Crnu Goru da je brani?", upitao ga je novinar američke postaje Fox News u razgovoru objavljenom u utorak navečer.

"Razumijem što želite reći, ja sam postavio isto pitanje", odgovorio je predsjednik SAD-a. "Crna Gora je sasvim mala zemlja s vrlo snažnim, vrlo agresivnim ljudima", dodao je on, otišavši tako daleko da je pretpostavio kako bi ta agresivnost mogla potaknuti "Treći svjetski sat" ako bi ostale članice Atlantskog saveza stale u njezinu obranu.

Pozvan da odgovori u srijedu navečer pred parlamentom u Podgorici, crnogorski premijer Duško Marković ocijenio je da do Trumpovih izjava ne dolazi "u kontekstu opravdanja NATO-ova postojanja, nego u kontekstu financiranja NATO-a".

"Odgovorio je na pitanje i kazao da su Crnogorci hrabri i ne žele da se američki građani bore i smrtno stradaju za druge članice NATO-a", dodao je Marković.

Trumpove riječi izazvale su negodovanje čak i u vlastitom republikanskom kampu nakon konferencije za tisak održane u ponedjeljak u Helsinkiju s Vladimirom Putinom, tijekom koje je optužen da se potpuno približio ruskom kolegi.

"Napadajući Crnu Goru i dovodeći u pitanje naše obveze unutar NATO-a, predsjednik igra upravo Putinovu igru", požalio je na Twitteru republikanski senator John McCain. "Narod Crne Gore hrabro je odolio pritisku Putinove Rusije kako bi pristupio demokraciji i Senat je glasovao s 97 glasova nasuprot 2 u znak podrške njezinu ulasku u NATO", podsjetio je taj poštovani zastupnik, nakon što je već živo iskritizirao ponašanje Donalda Trumpa u Helsinkiju.

Odnosi Washingtona sa saveznicima NATO-a stavljeni su na tešku kušnju na iznimno napetom summitu u Bruxellesu. Američkog predsjednika redovito se sumnjiči da želi dovesti u pitanje članak 5 povelje NATO-a, koji tumači da se svaki napad na zemlju članicu smatra napadom na sve.

Na taj se članak pozvalo samo jednom: nakon napada 11. rujna 2001. u SAD-u.

"Trump opet potiče na sumnju oko činjenice da će SAD, pod njegovim predsjedanjem, priteći u pomoć našim saveznicima. Još jedan poklon Putinu", prokomentirao je na Twitteru bivši diplomat Nicholas Burns koji je bio američki veleposlanik u NATO-u u vrijeme 11. rujna.

"Volim reći da je Trump predvidljiv, ali nikada ne bih pomislio da može predstaviti Crnu Goru kao veliku prijetnju za mir u svijetu", ironično je kazao stručnjak Thomas Wright iz instituta Brookings.

Glasnogovornica američkog State departmenta Heather Nauert nije željela komentirati izravno riječi Donalda Trumpa ali je podsjetila da je predsjednik "ponovio prošlog tjedna naš angažman u korist kolektivne obrane unutar NATO-a".

Deklaracija objavljena po završetku summita u Bruxellesu "jasno tvrdi da će se svaki napad na saveznika smatrati napadom na sve", naglasila je ona.

Takmičenje u ljenčarenju u etno selu Montenegro u Brezni za sada protiče u najboljem redu.

Takmičari se pridržavaju pravila, iako je bilo nekih koji su imali "krize" zbog cigareta pošto su bile zabranjena, kazala je za TV Vijesti sudija Dragana Stanković.




Prošlogodišnji pojednik, Danilovgrađanin Vukašin Vračar, nada se novom rekordu.

Procjenjuje da će se u ležećem položaju zadržati do srijede.

(SB/Vijesti.me)

Pravo iskušenje za njih

Neželjene ćerke Crne Gore

Prema poslednjim istraživanjima i statiskama Zavoda za zastitu Crne Gore, balans između rođene muške i ženske dece je sve neprirodniji. Populacijski fond Ujedninjenih nacija je jos 2012. godine upozorio i ukazao na ovaj problem, svrtstivši Crnu Goru u sam vrh zemalja sa najvećim disbalansom između muške i ženske dece, tik uz Albaniju, Azerbejdžan i Jermeniju, ali se od tada, izgleda, nije mnogo toga promenilo. Iako je genetsko testiranje zbog pola zabranjeno, moderni testovi iz krvi lako otkrivaju pol u ranom stadijumu trudnoće. U sledećem filmu istraživali smo zašto je došlo do toga da diskriminacija devojčica poremeti statistiku i zašto je kult sina toliko jak.

https://video.vice.com/rs/video/cerke-c ... ?popular=1

(vice.rs)

Kakav ti je to link? Hoće da me brišu sa fejsa, kad kliknem na njega

...e vala, da mi je bog dao najvecu ober kurvu, bila bih mu zahvalna!