BiH Construction News

[Nedo]

Biciklisticka staza duzine oko 200 km od Mostara do Konavala



Povodom početka provedbe projekta "Bicikliranjem kroz povijest" - Revitalizacija stare uskotračne pruge "Ćiro", u srijedu je u Zavali u opštini Ravno održan sastanak na kojem je projekat prezentovan, a projektni partneri potpisali su memorandum o njegovoj zajedničkoj provedbi i promociji, kao i na promociji i razvoju turizma.

Projekt predviđa da se od Mostara pa do Konavala u Hrvatskoj uredi i obilježi biciklistička staza dužine oko 200 kilometara i to trasom kuda je nekada prolazila uskotračna pruga, tzv. Ćiro. Uz stazu će se graditi i odmarališta, te će se postaviti informativni pultovi na kojima će se prikazati povijest Ćire, te najvažnije informacije u vezi biciklističke staze.

Riječ je o projektu koji finansira Europska unija kroz Program prekogranične suradnje: Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, IPA komponenta II.

"Krajnji cilj ovoga projekta, koji je jako značajan za nas, jeste da se kreira nova turistička ponuda koja će ojačati ovaj dio Hercegovine od Mostara preko Neuma, Ravnog i Trebinja, te pojačati već dobru saradnju s opštinom Konavle" - kazala je u izjavi za Fenu Ana Soldo, direktorica JP "Vjetrenica" koje je nositelj projekta.

Dodala je kako će se realizacijom projekta svim posjetiteljima omogućiti jedan novi način na koji će moći uživati u kulturnim, historijskim i prirodnim bogatstvima.

"Od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je pruga ukinuta, ovaj kraj je polako počeo umirati. Naša želja je da ga bar na ovaj način pokušamo oživjeti" - kazala je Soldo.

Andrija Šimunović, načelnik Opštine Ravno koja je partner u ovom projektu, kazao je kako je projekt jako dobro zamišljen te da će se njegovom realizacijom obogatiti turistička ponuda opštine Ravno.

"Ovo je tema o kojoj se već duže vrijeme dosta priča i jako nam je drago da se napokon kreće i u realizaciju" – kazao je Šimunović, naglasivši kako je projekt važan i zbog toga što će se od daljnjeg propadanja sačuvati "ćirina trasa" .

S njim su se složili i načelnici opština Čapljine i Neum, Smiljan Vidić, te Živko Matuško, a direktor Regionalna razvojna agencija REDAH Ivan Jurilj istaknuo je kako je ovaj projekt jedinstven te da se njegovom realizacijom stvara prilika da se vrati životu u južnu Hercegovinu

"Projekat ima i simboličnu vrijednost, ali predstavlja i podlogu za daljni razvoj opština u kojoj se projekt realizira i koje su u biti turističke orijentirane" - kazao je Jurilj, dodavši kako će se realizacijom projekta omogućiti i razvoj drugih turističkih ponuda i povratak ljudi.

"Biciklizam postaje popularniji, a južna Hercegovina, koja se nalazi u jadranskom zaleđu, jednostavno sebi ne može priuštiti da nema biciklističkih staza" - kazao je Jurilj.

Goran Prskalo, tajnik Udruge za promociju biciklizma "Hercegovina Bike" istaknuo je kako je projekat "Ćiro" jedan od projekata kojim se želi regija Hercegovina brendirati u turističkom smislu, te je izrazio uvjerenje da se na ovome neće stati već da će se krenuti i i s drugim sličnim projektima.

"Cilj naše udruge je da razvijemo mrežu biciiklističkih, odnosno cikloturističkih staza u cijeloj Hercegovine te da naša regija postane ono što je Istra u Hrvatskoj, a to je da cikloturizam bude bitan segment turističke ponude ovog kraja" – kazao je Prskalo.

Na sastanku je istaknuto kako je ovaj prekogranični projekat prvi na kojem zajedno surađuju partneri iz Trebinja i dubrovačkog područja.

Vrijednost projekta iznosi 643.266 eura, od čega Europska unija financira 539.376 eura (296.396 eura za BiH i 242.979 eura za RH) odnosno 83,78% od ukupne vrijednosti projekta. Nositelji projekta i partneri sufinanciraju projekt u ukupnoj vrijednosti od 103.889 eura.

Trajanje projekta je 24 mjeseca, a njegovi su nositelji Javno poduzeće "Vjetrenica" Popovo polje (Bosna i Hercegovina) i Opština Konavle (Republika Hrvatska).

Partneri u projektu su: Regionalna razvojna agencija REDAH, Regionalna razvojna agencija DUNEA, Udruga za promociju biciklizma "Hercegovina Bike", Turistička zajednica Opštine Konavle, Turistička organizacija Grada Trebinja, te opštine Čapljina, Ravno i Neum.

(Fena)

[Nedo]

Obnova Olimpijskog muzeja do 2017. godine



Obnovljena je nekolicina olimpijskih zdanja od okončanja rata do danas, ali mnoga još čekaju da ponovo zasjaju u očima cijelog svijeta.

Jedan od simbola Sarajeva je i Olimpijski muzej, koji je u granatiranju sa okolnih brda i planina u tada opkoljenom gradu, 27. aprila 1992. godine, zapaljen te je zgrada u potpunosti uništena. Ipak, skoro svi eksponati Zimskih olimpijskih igara, održanih 1984. godine, su sačuvani.

Oni se danas nalaze u Olimpijskoj dvorani "Juan Antonio Samaranch – Zetra" gdje čekaju povratak u svoj uništeni dom. Posljednjih dana ponovo su u žiži interesovanja, s obzirom na obilježavanje 31. godišnjice od održavanja Olimpijade u Sarajevu.

"Ovih dana, u okviru obilježavanja godišnjice pa i planiranje EYOF-a (Evropskog omladinskog olimpijskog festivala) stvara se pozitivna atmosfera oko olimpijskog pokreta i mi se nadamo da ćemo u budućnosti imati podršku za EYOF, ali i obnovu Olimpijskog muzeja", rekao je Edin Numankadić, direktor Olimpijskog muzeja u Sarajevu.

Od 2004. godine, u okviru Olimpijskog kompleksa Zetra i Olimpijskog komiteta BiH, muzej je otvoren za posjetioce, a u isto vrijeme započeta je akcija da se rekontruiše Olimpijski muzej u Sarajevu u Vili Mandić na Mejtašu.

U međuvremenu, kako kaže Numankadić, muzej u Zetri posjećuje 1.000 gostiju mjesečno, a interesovanje škola i učenika posebno je povećano tokom zimskog perioda.

Kada je u pitanju obnova Olimpijskog muzeja u Sarajevu, do danas su izvršene dvije faze obnove dok ostaje još jedna faza, treća, a koja podrazumijeva obnovu enterijera i fasade.

Bilo bi idealno, kaže Numankadić, da se obnova Olimpijskog muzeja završi do 2017. godine kada će Sarajevo organizovati Evropsku olimpijadu mladih (EYOF).

"Bili bismo sretni da tim povodom otvorimo Olimpijski muzej kao jedinu sportsku muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini", zaključio je Numankadić.

(klix)

[Nedo]

Koliko je realan projekat turistickog grada u Trnovu



Investitor iz Emirata najavio je gradnju hiljade stanova, hotela i trgovačkih centara u opštini pored Sarajeva, projekat vrijedan čak 2,2 milijardi eura.

Oduševljenje ili skepticizam - prve su reakcije na vijest da kompanija Buroj Property Development iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planira u opštini Trnovo, udaljenoj 30 kilometara od Sarajeva, izgraditi turistički grad, projekat vrijedan, kako navode, čak 2,2 milijardi eura.

Kako najavljuju investitori, grad Buroj Ozone (O3) izgradio bi se na zemljištu površine do 1,2 kvadratna kilometra, uključivao bi hiljade stambenih jedinica, hotela, trgovačkih centara, potrebnu infrastrukturu, zelene površine te stvorio hiljade radnih mjesta.

''Kapacitet turističkog grada bi bila 40.000 ležaja. Prva faza projekta predviđa investiciju od 465 miliona eura i u tom periodu se mora odrediti lokacija na kojoj je dozvoljeno graditi, izraditi regulacioni plan i srediti infrastruktura. To planiramo uraditi u ovoj godini, a naredne krenuti u izgradnju'', kaže načelnik Trnova Ibro Berilo koji je ove sedmice zajedno sa direktorom kompanije Buroj potpisao Protokol o namjeri.

Upravo se dosta kritika odnosilo na to zašto se na potpisivanju, zasada, samo protokola oko jedne od najvećih najavljenih investicija nakon rata nije pojavio niko od predstavnika viših nivoa vlasti od lokalnog.

Međutim, Berilo navodi su investitori još u augustu razgovarali sa članovima Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem.

''Buroj kompanija došla je ovdje na prijedlog Ambasade BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prije toga su bili u Turskoj i već su otvorili priču da ovakav grad rade u Izmiru. Međutim, prilikom posjete BiH, oni su mjesec dana obilazili razne lokacije i onda došli u Trnovo i ipak se odlučili za našu zemlju''.

S druge strane, politički analitičar Almir Terzić smatra da cijeli taj projekat nije realan te da, kada su u pitanju velike sume novca kao što se govori, u dogovore trebaju uključiti federalne i kantonalne vlasti.

''Tako se bar radi kada su u pitanju ozbiljni partneri, sa ozbiljnim namjerama i investicijama. Ukupne strane investicije u BiH prošle godine su iznosile svega nekoliko stotina miliona KM i očekivati da će neko, pa makar to bili i Ujedinjeni Arapski Emirati čiji će investitori doći i preko noći uložiti 4,5 milijardi KM, je nerealno'', navodi Terzić.



Načelnik Trnova tvrdi da je opština već počela raditi na projektu, te da će zajedno sa Zavodom za planiranje razvoja Kantona Sarajevo sagledati lokacije na kojima bi se Buroj Ozone gradio.

''Već smo odabrali tri lokaliteta, ne mogu reći koji su. Dovoljno je kazati da se ne radi o planinama Igmanu i Bjelašnici, koje su zaštićene'', kaže te dodaje da će kada se imenuju novi premijeri Kantona Sarajevo i Federacije BiH odmah razgovarati s njima.

''Na tom lokalitetu imamo državnog zemljišta, šumsko zemljište koje ćemo morati izuzimati, treba nam 25 miliona KM (12,5 mliona eura) da kupimo zemlju. Opština tu nema kapaciteta, trebat će nam pomoć''.

Ekonomisti i arhitekte također postavljaju pitanje isplativosti cijelog projekta, odnosno da li će biti dovoljno gostiju da se ti kapaciteti popune.

''Ako gledamo sa aspekta građana BiH, pa i regiona, gdje je prosječna plaća između 400 - 500 eura, pitanje je za koga bi bili namijenjeni sadržaji luksuznog tipa koji su u planu. Osim, ako ne bi takvi kapaciteti bili planirani samo za "uvozne" goste iz inostranstva, prvenstveno UAE'', smatra Terzić.

Muhamed Hamidović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, stava je da se prvo treba dokazati opravdanost tog projekta, a onda govoriti o realizaciji.

''Budući da je rečeno da su u pitanju ogromni kapaciteti, treba se upitati ko će dolaziti tamo. Možda se to može ispuniti, ali to treba prvo dokazati, jer su kod nas mnogi objekti izgrađeni i na kraju su napušteni, kao naprimjer oni olimpijski'', kaže Hamidović.

Ističe i da za takav projekat treba imati riješenu i uređenu infrastrukturu: ''Mora se uraditi studija opravdanosti koja će pokazati da li ima dovoljno kapaciteta, ima li dovoljno vode, kanalizacije, dalekovoda…''



Gosti sa Bliskog istoka

Međutim, Berilo tvrdi da se turistički grad ne pravi za “naše goste”, niti se investitori u njih, kaže, uzdaju.

''Zašto su se oni odlučili za Trnovo? Pa opština je 20 minuta vožnje od sarajevskog aerodroma. Nije linija Sarajevo - Dubai slučajno uvedena. Oni će zahtijevati i tražiti da svaki dan imaju dvije takve linije najmanje, čak su spremni i da pričaju o ulaganju i proširenju aerodroma''.

Dodaje da ta opština koja se prostire na 337 kilometara kvadratnih već sada ima savremenu infrastrukturu: ''Imamo dovoljne količine plina na Bjelašnici, dalekovode, 200 kilometara puta, optiku u cijeloj opštini, najbolje vode''.

Napominje i da je projekat urađen po standardima Dubaija, ali da su Protokolom o namjeri postigli dogovor da će investitori građevinske objekte prilagoditi ambijentu, kulturi i tradiciji te da će se voditi računa o zaštiti priorde.

''Projekat su oni radili, njihove arhitekte. Oni kažu da će se na projektovanju grada morati angažovati 200 ljudi, inženjera, što naših-što njihovih. Recimo, arhitekte iz BiH misle da to prevazilazi naše mogućnosti, jer takav projekat nije prije rađen ovdje. Naprimjer, hotel koji su investitori predložili ima i sobe sa bazenima''.

Kako stoji u Protokolu o namjeri, pravo građenja arapski ulagači bi zasnovali na zemljištu koja će biti u vlasništvu općine kao ograničeno stvarno pravo na period od 99 godina. Međutim, u BiH ne postoji zakon koji to regulira, što je, navodi Berilo, i razlog zašto se potpisao samo protokol.

''Po tom principu, njima se daje na korištenje zemljište i poslije 99 godina općina postaje vlasnik svih objekata koje su napravili. Mi zemljište dajemo pod zakup ili dobijamo dobit 30 posto. To je nešto što je za nas prihvatljivo, ali moramo ili da mijenjamo zakone ili da donesemo novi''.



Više spisak želja nego realnost

S druge strane, Terzić je skeptičan te smtara kako će ''komplikovana procedura pribavljanja dozvola biti korištenoa kao opravdanje što 4,5 milijarde KM investicija nećemo vidjeti''.

''Već smo čuli kako će zahvaljujući projektom "Beograd na vodi" i milijardama uloženih dolara potpuno biti promijenjena slika ne samo Beograda nego i cijele Srbije. O projektu se i dalje više priča nego na njemu nešto konkretno radi. Sarajevski, odnosno trnovski mogao bi biti sličan begoradskom scenariju'', objašnjava.

''Bojim se da je projekat gradnje turističkog grada sa kompleksima stanova, hotela, trgovačkih centara, otvaranju hiljada radnih mjesta više spisak želja nego realnost'', zaključuje Terzić.

Međutim, stanovnici Trnova optimistični su i smatraju da će njihova opština ipak dobiti turistički grad.

''To će biti 100 posto. Svi nešto govore da od toga nema ništa jer je načelnik potpisao, a ne država. Ali uvjeren sam da će se to desiti'', kaže Muhidin Hodžić.

Edhem Godinjak, koji je nezaposlen, ističe da u tom projektu vidi priliku za zaposlenje. ''Svi bi se zaposlili i naše građevinske firme bi radile. Ovdje imamo konobara, kuhara i ugostiteljskih radnika, svi bi oni mogli raditi''.

Jusuf iz sela Gaj u opštini Trnovo smatra da je pozitivno što se priča o gradnji i investicijama.

''Dobro je ako se napravi i 100 metara puta. To je velika investicija i država bi se trebala uključiti. Samo daj Bože da se završi taj projekat. Čuo sam da bi to moglo za dvije-tri godine biti gotovo''.

(AJ Balkans/sa-c.net)

[Nedo]

U maju obnova hotela Igman, za bob stazu treba 15 do 17 miliona franaka



Prije 31 godinu na današnji dan, 8. februara 1984., svečanom ceremonijom na stadionu „Koševo“ otvorene su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Mnogi koji pamte taj period plebiscitarno tvrde da je to bilo najbolje razdoblje života u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Nažalost, sreća i procvat kratku su trajali, jer osam godina kasnije olimpijski grad i njegovi brojni olimpijski objekti razoreni u opsadi i danonoćnim granatiranjima srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga.

Olimpijska bob staza na Trebeviću, skakaonice na Igmanu, Olimpijski muzej (rekonstrukcija u posljednjoj fazi za koju je Evropska komisija obećala izdvojiti milion eura), dvorana Zetra u Sarajevu, hoteli i kompletan vertikalni skijaški transport na Bjelašnici i Igmanu uništeni su, zapanjeni ili devastirani u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine. U godinama nakon rata obnovljeno je nekoliko olimpijskih simbola Sarajeva, poput Zetre, većeg dijela vertikalnog transporta za skijaše na Bjelašnici i Igmanu, no na obnovu čeka još nekolicina njih.

„Veći dio objekata u vlasništvu firme ZOI 84 u stanju je devastacije. Krucijalno i momentalno trebalo rješavati stanje hotela 'Igman', koji je preko Agencije za privatizaciju prodavan. Međutiim, zbog nezainteresovanosti za kupovinu, ZOI 84 krenut će u revitalizaciju hotela 'Igman' sa sopstvenim sredstvima, početkom sezona građevinskih radova u april ili maju", rekao je za Anadoliju Midhat Hubijar, direktor firme ZOI 84, koja upravlja olimpijskim objektima u Sarajevu, te na planinama Bjelašnici i Igmanu.

Bob staza i skakonice na Igmanu još jedno vrijeme morat će pričekati na eventualnu rekonstrukciju.

„Kao firma koja upravlja sportskim borilištima nismo u stanju da revitaliziralo skakaonice i bob stazu. Postoji i drugi problem rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Ipak, to je u procesu i vrlo brzo ćemo riješiti taj problem", istakao je Hubijar.

Bob staza bila bi samoodrživa i profitabilna

Senad Omanović, bivši sankaš koji je kao predtakmičar nastupio na Olimpijadi u Sarajevu 1984. godine tvrdi da bi obnova bob staze bila pun pogodak, te da bi ovaj sportski olimpijski objekt bio samoodrživ i profitabilan.

„Pokušavam dugi niz godina objasniti šta znači bob staza. To je jedini olimpijski objekt koji je do početka rata bio iskorišten u 100 postotnom kapacitetu. Pored trka Svjetskog kupa na Trebaviću su se održavali i treninzi svih reprezentacija diljem svijeta, pogotovo Amerikanaca i Kanađana, koji su se na našoj bob stazi pripremali za ostale staze većinom u Evropu. Pored toga što bi obnova staze značila fenomenalnu promociju grada, kantona i države, značila bi i ekonomsku opravdanost. Imam analizu koja je egzaktnim podacima potvrđena da bi bob staza bila apsolutno isplativa", pričao je Omanović, koji je na Olimpijadi 1988. godine u Calgaryju bio sankaš reprezentacije bivše Jugoslavije, te naglasio:

„Sanacijom apsolutno bi profitirali jer bi bez ikakvih problema ušli u kalendar takmičenja svih svjetskih kupova u bobu, sankanju i skeletonu. Na osnovu analize koju su napravili stručnjaci kada se Sarajevo kandidiralo za Zimske olimpijske igre 2010. godine dobili smo mišljenje da je stazu moguće dovesti u funkciju bez pravljena nove i rušenja stare. Dakle, mogli bi ratom uništeno sanirati. Sanacija bi koštala između 15 i 17 miliona švicarskih franaka".



No, današnji predsjednik Sankaškog saveza BiH decidan je da bi novac uskoro bio vraćen u kasu vlasnika bob staze - Kantona Sarajevo.

„Šta to znači u ekonomskom smislu. Jedan od primjera je recimo bob staza u Innsbrucku na kojoj se godišnje obavi 32.700 vožnji. Jedna trening vožnja bilo u juniorskoj ili seniorskoj konkurenciji je 24 eura. Jedan takmičar napravi šest trening vožnji tokom dana. Imamo u juniorskoj konkurenciji za sanjkanje od 150 do 170 takmičara, puta šest vožnji dnevno, puta 24 eura, pa ćete dobiti cifru. Za bob je recimo vožnja 50 eura, negdje 80 i eura za četverosjed. Cijena nije svugdje fiksna, ali dajem samo za primjer da možete doći do podatka da u bobovima u Svjetskom kupu imamo posada u dvosjedu i četverosjedu između 50 i 80", obrazlagao je Omanović u razgovoru sa novinarom Anadolu Agency.

Smatra da bi bob staza zarađivala, kao i prije rata, od komercijalnih vožnji za turiste, ali i zbog činjenice da istočnije od Innsbrucka nema niti jedna bob staza do sarajevske.

„U Italiji, u Torinu zadnja trka vozila se 2004. godine i to zemljište je kupljeno od privatnika, i staza više nije u funkciji", tvrdi Omanović.

Na zakrpljenoj i djelimično od pogodaka granatama i mecima saniranoj bob stazi proteklog ljeta po prvi put nakon rata obavljeni su treninzi. Seniorska i juniorska reprezentacije Slovačke vozile su stazom „sanke na točkiće". Omanović kaže da će ljetne pripreme na bob stazi na Trebeviću ove godine obaviti sedam nacionalnih sankaških timova, te da je i to nepobitna činjenica da je obnova bob staze potrebna i to u što skorijem roku.

Za popravak skakaonica 2,5 miliona maraka

Na obnovu čekaju i olimpijske skakaonice na Igmanu, 90-metarska i 70-metarska, pogođene i tenkovskim granatama od strane srpskih formacija. Osim toga, francuski pripadnici UN-a uništili su i mašinu za uređenje staza, nakon što su jedno vrijeme u ratu bili stacionirani na skakaonicama, čiji su rekorderi legendarni olimpijski pobjednici iz Sarajeva, Finac Matti Nykanen sa skokom od 118,5 metara (90-metarska) i Čeh Pavel Ploc sa 111 (70-metarska).

„Prema gruboj procjeni, za obnovu olimpijskih skakaonica potrebno je dva do dva i po miliona maraka, tj. da se same skakaonice dovedu u funkciju. Treba napraviti i sudijski toranj koji je devastiran, unutrašnjost skakaonice, lift, opremu, ledenu špuru, porculan na manjoj skakaonici", naglasio je Selver Merdanović, nekadašnji član „B" reprezentacije bivše Jugoslavije u skijaškim skokovima, koji je posljednjih dana pokrenuo akciju obnove ovog sporta na improviziranoj skakaonici na Igmanu.



Vještački snijeg za skijašku sezonu do maja

Posljednjih dana u javnosti pojavile su se i informacije da bi firma ZOI 84, koja upravlja olimpijskim objektima mogla biti ugašena do ljeta, što je direktor Hubijar energično negirao.

„Svojim radom demantovali smo sve da nećemo opstati i došlo smo do jedne vrste samoodrživosti. Od oktobra nova uprava provela je program sanacije, koji je usvojila Skupština Kantona Sarajevo, koji je podrazumijevao novu sistematizaciju preduzeća. Sa 186 broju uposlenih smanjili smo na 146. Broj uposlenih iako smanjen nije optimalan za stvarne potrebe firme ZOI 84. Možemo opstati od onoga što sami proizvedemo svojim uslugama. Isplatili smo 12 ličnih dohodaka i zdravstvo osiguranje radnicima u zadnjih godinu dana. Uposlenici primaju redovno plate i nadamo se da će tako i ostati", decidan je Hubijar, kazavši da je proces stabilizacije firme „težak i koji će pratiti niz radikalnih mjera":

„Ono što treba dodatno uraditi je na neki način prilagoditi uposlenike ZOI 84 da prihvate promjene na putu funkcionalizacije firme".

Hubijar je najavio i da bi vrh Bjelašnice u narednoj skijaškoj mogao biti pokriven vještačkim snijegom, jer će raditi na popravci akumulacije koja se nalazi u gornjem dijelu olimpijske ljepotice.

„Samim time stvorili bi se uslovi za produžetak skijaške sezone. Bjelašnica ima kapacitet i mogućnost da produži sezonu i do kraja maja", zaključio je Hubijar, istakavši kako će ZOI 84 punim kapacitetom stati i iza organizacije Evropskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) 2017. godine.

(Anadolija)

[Krokodil Behko]

Svi znamo koliki je potencijal tu oko Sarajeva. Nije mi jasno zašto propada i ne želim više vjerovati u onu šuplju, kako narodu nisu u tradiciji zimski sportovi. Što su onda skijališta na Bjelašnici krcata, ako je to tako?

Čini mi se da nemamo profesionalce koji bi vodili ovaj zimski turizam. Da je ovo u Austriji, sve bi to procvjetalo.

[Julia-Klara]

Nedo super tema sa super vijestima
ovo o biciklistickoj stazi mi se jako svidja

[Nedo]

Nedo super tema sa super vijestima
ovo o biciklistickoj stazi mi se jako svidja

[Nedo]

Pocinje gradnja kompleksa Sarajevo Waves



U ilidžanskom naselju Otes počinju građevinski radovi na prvom objektu Sarajevo Waves, potvrdila je Bisera Bećirević, supervizor i voditelj projekta Sarajevo Waves.

Sarajevo Waves predstavlja stambeno-poslovni kompleks koji nudi kvalitet života u prekrasnom prirodnom okruženju. Sastoji se od pet stambenih blokova, zapravo trinaest objekata, spratnosti Su+P+6, Su+Pr+7, koji nude ugodne, svijetle i prozračne apartmane prilagođene datoj funkciji stanovanja. Stanovi posjeduju velike terase sa kojih se pruža predivan pogled na rijeku Željeznicu i olimpijske planine Igman i Bjelašnicu, te jedinstvne prirodne resurse koji okružuju kompleks.

Prvi objekat A9 i A10 će se sastojati od dvije lamele pozicionirane blizu rijeke Željeznice. Stanovi će biti izvedeni u kvadraturi od 60 m2 do 100 m2 zajedno sa terasama, a sve u skladu sa tlocrtnom funkcionalnom dispozicijom.

"Apartmani posjeduju jedinstvena obilježja koje nudi Sarajevo Waves kompleks kao što su: ozelenjeni prostrani krovovi idealni za odmor i relaksaciju sa zavidnim pogledom na prirodno okruženje, obezbijeđena parking mjesta budućim stanarima u prostoru suterena objekta-garaži, prostrani, svijetli ulazni hol, aulu, u prizemnoj etaži, gdje je komunikacija sa ostalim etažama ostvarena preko dva lifta i stepeništa, parter je bogat, zapanjujuće velikim zelenim vrtovima/baštama, oko kojih se nalaze dodatni sadržaji u cilju zadovoljenja potreba budućih klijenata, primjena vrhunsko-kvalitetnih materijala što doprinosi i kvaliteti apartmana i video nadzor objekta", pojasnila je voditeljica projekta.

Investitor projekta je kompanija ''Compact Invest'' d.o.o., projektant Studio ''Aha Knap'' d.o.o, izvođač radova 'Butmir'' d.o.o., dok je nadzor povjeren kompaniji ''M.D.C.'' d.o.o.

Završetak gradnje projekta očekuje se krajem 2015. godine.

"Investicija cijelog kompleksa Sarajevo Waves predviđa iznos od cca 50. 000.000 KM, dok cijena investicije za prvi objekat zajedno sa infrastrukturom i vanjskim uređenjem iznosi oko 10.000.000 KM", kazala je Bećirević.

Pojašnjava kako je u smislu oblikovanja objekat projektovan kao jednostavna forma, međutim igrom nepravilne školjke objekta se dobila specifična kompozicija.

"Kompleks Sarajevo Waves dizajniran je tako da svojom modernom arhitekturom teži da ne optereti, ali svakako da definiše cijelo mikro područje lokaliteta na kojem je smješten i ostvari svoj prepoznatljiv izgled", ističe Bisera, pojašnjavajući kako su predviđeni materijali u obradi fasade kombinacija potpuno savremenih i inovativnih rješenja, koji zajedno sa svojom prirodnom okolinom čine jedinstvenu cjelinu.

(eKapija.ba)

[Nedo]

Mostar: Za dvije sedmice početak radova na hotelu Ruža



Ovih dana, tačnije jučer, trebao je biti potpisan ugovor između vlasnika hotela “Ruža” i generalnog izvođača radova. “Nazvali ste u pravo vrijeme. Upravo danas bi trebao biti potpisan ugovor s izvođačima radova, međutim, ne mogu vam otkriti tko je u pitanju dok se tinta na papiru ne osuši”, kazao je u jučerašnjem razgovoru za Dnevni list opunomoćenik projekta Enver Backović. Prema njegovim riječima, za svega 15 dana očekuje se ulazak na gradilište, a za 18 mjeseci Mostarci će ugledati kompletan hotel “Ruža”.

Podsjetimo, po posljednjim informacijama Backovića koje nam je dao u oktobru, izgradnja hotela “Ruža”, koji će pripadati jednom od najpoznatijih svjetskih hotelskih lanaca – Hiltonu, trebala je započeti još 1. novembra prošle godine. Backović tvrdi da nikakvi problemi nisu kočili početak radova.

"Radovi nisu počeli jer se mora precizno i detaljno isplanirati i isprojektovati dio podzemne garaže koja je planirana na tri etaže. S inženjerskog i projektantskog aspekta, to nije nikakav problem, ali moramo biti sigurni da je projekat apsolutno čist da ne bi bilo problema u izradi", kazao je Backović.

Iako problema nema, kako navodi Backović, određene korekcije u unutrašnjosti hotela trebaju biti izvršene kako bi sve bilo po standardima lanca Hilton.

“Ništa od ovog navedenog nije ni prepreka, ni problem, pogotovo kad imamo osiguran novac. Sve ide po planu, samo smo čekali da projekt bude do kraja čist”, kazao je Backović.

(Dnevni list)

[Nedo]

GP Put će graditi biciklističku stazu na Ilidži



Opština Ilidža provela je tender i odabrala izvođača radova na izgradnji biciklističke staze u ovoj opštini.

Za ovaj posao izabran je GP Put, sa kojim će se, prema najavama iz ove Općine, vrlo brzo potpisati ugovor.
Kako su naveli u Općini, staza će se graditi od Doma zdravlja Ilidža prema Hrasničkoj cesti, odnosno do dijela gdje su stali radovi na izgradnji ove ceste. Radovi će početi čim dozvole vremenski uslovi, a rok za završetak je 60 dana.

Prema projektu, planirano je da se biciklistička staza proteže od Hrasnice do Stupa, odakle je već ranije počela izgradnja biciklističke staze prema gradu. Međutim, za sada prema raspoloživim sredstvima na području Ilidže izgraditi će se dionica od Doma zdravlja do onog dijela dokle je izgrađena Hrasnička cesta. To će koštati 130.000 KM, kazali su u Opštini.

U Opštini pojašnjavaju da će biciklistička staza biti dvosmjerna, uz nju će ići pješačka staza, te će se napraviti dva parkinga, početni podest i odmaralište.

Kod Doma zdravlja će se izgraditi podest odakle kreće biciklistička staza, te jedan parking, dok će drugi biti napravljen kod Termalne rivijere.

Staza će ići Butmirskom cestom do kružnog toka kod Sokolović-Kolonije kod kojeg će biti odmaralište, a onda staza nastavlja Hrasničkom cestom, objasnili su u Opštini llidža.

(Oslobođenje)

[Nedo]

Rekonstrukcija stadiona ''Police'' u Trebinju



Fudbalski klub Leotar u ovoj godini slavi veliki jubilej, 90 godina postojanja. Tim povodom će biti završena rekonstrukcija stadiona “Police”.

Krajem prošle godine obavljeni su prvi radovi na trebinjskom hramu fudbala kao dio projekta koji dijelom finansira i Evropska fudbalska federacija UEFA. Tada su postavljene cijevi za digitalno navodnjavanje terena, a najavljen je skori početak rekonstrukcije zapadne tribine koja bi trebalo da dobije krov, kao i pravljenje novih svlačionica i klupskih prostorija ispod pomenute glavne tribine.

"Uz brojne probleme sa kojima se klub susreće nastojimo da unaprijedimo stanje u svim segmentima, tako i infrastrukturnom. Kada smo došli u klub stadion je bio u očajnom stanju. Sam stadion i njegova okolina su bili zarasli, ruinirani i zapušteni. Odmah smo napravili akciju u kojoj su navijači dali svoj doprinos i očistili smo kompletan stadion. Tek tada smo stekli utisak koliko su “Police” godinama bile zapuštene, počev od polomljenih stolica do svlačionica koje prokišnjavaju" – istakao je predsjednik upravnog odbora Leotara Milan Tomanović.

Leotar je u posljednji čas uspio da napravi projekat i konkuriše za sredstva Svjetske fudbalske asocijacije FIFA namjenjena za renovinarnje stadiona.

"Nismo željeli da propustimo tu priliku jer većinu sredstava za to obezbjeđuje FIFA, uz partnerstvo sa lokalnom zajednicom. Postavili smo novi sistem za navodnjavanje koji bi trebalo da profunkcioniše do početka prvenstva. U planu je rekonstrukcija zapadne tribine koja će dobiti nove VIP i press lože, kao i nadstrešnicu, a ispod tribine biće izgrađene klupske prostorije, poslovni prostori. “Police” će dobiti evropski izgled, a nadamo se da će uskoro ponovo dočekati evropske utakmice" – dodao je Tomanović.

Na “Policama” 3. juna ove godine gostovaće Crvena Zvezda u sklopu saradnje beogradskog i trebinjskog kluba.

(sportlive.ba)

[Nedo]

Izvjesna gradnja podzemne garaze i trga kod Inat kuce



Saudijski fond za razvoj odobrit će Opštini Stari Grad Sarajevo kreditna sredstva u iznosu od 8,6 miliona dolara za realizaciju četiri razvojna projekta. Sredstva će biti odobrena već na narednoj sjednici Odbora Fonda, najavili su jučer Mohammed Aldalilan i Sulaiman Alwotaid, predstavnici Fonda kojima su prezentovani projekti izgradnje podzemne garaže i multufinkcionalnog trga u ulici Avdage Šahinagića, sportske dvorane uz OŠ”Edhem Mulabdić”, nadziđivanje centralnog objekta Doma zdravlja Stari Grad i poboljšanje energetske efikasnosti zgrade Opštine Stari Grad.

Nakon prezentacije, predstavnici Fonda su sa načelnikom Ibrahimom Hadžibajrićem obišli ove četiri lokacije i detaljno se upoznali sa svim projektima.

“Oni su posebno zadovoljni što ćemo odobrenim sredstvima finansirati projekte koji su od opšteg interesa za naše građane, odnosno što Opština rješava probleme građana iako bi se time trebale baviti druge, nadležne institucije. Pritom mislim na izgradnju sportske dvorane i nadogradnju Doma zdravlja,” pojasnio je Hadžibajrić i dodao da bi najkasnije za dva mjeseca mogao početi izbor izvođača radova na ovim projektima. “Rekli su nam da potpisivanje ugovora o odobravanju sredstava očekujemo za nekih dva mjeseca u Rijadu, a odmah nakon toga možemo krenuti sa daljnom procedurom,” dodao je Hadžibajrić.

Opština Stari Grad Sarajevo će se kod Saudijskog fonda za razvoj zadužiti na period od 20 godina, uz petogodišnji grejs period i interes od 2%.

(sa-c.net)

[Nedo]

Opštinsko vijeće Centar o izgradnji Muzeja opsade Sarajeva



Održana je 9. tematska sjednica Opštinskog vijeća Centar, a na dnevnom redu je bila informacija o realizaciji projekta ''Muzej opsade Sarajeva – Umijeće življenja 1992.-1996.'' koji će biti izgrađen na lokalitetu parka Hastahana na Marijin Dvoru.

Riječ je o projektu od izuzetnog značaja za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, čiju je realizaciju pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva i u partnerstvu sa Opštinom Centar, pokrenuo i vodi Konzorcij sastavljen od četiri organizacije: FAMA International, MESS, Obrazovanje gradi BiH i Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH.

Opština obezbijedila zemljište i izdala urbanističku saglasnost

Pomoćnica načelnika za prostorno uređenje i komunalne poslove Alma Sadović informirala je Vijeće da je planskim dokumentima, odnosno usvojenim izmjenama i dopunama Regulacionog plana Gradski centar Marijin Dvor – II faza, planirana na lokalitetu Hastahane izgradnja muzeja Grada.

Opština Centar je kao glavni partner projekta obezbijedila zemljište površine 11 hiljada kvadratnih metara parka Hastahana i izdala urbanističku saglasnost za izgradnju Muzeja opsade i nastavit će rad na pripremi dokumentacije u svrhu izdavanja odobrenja za građenje.

Imajući u vidu jedinstven značaj projekta, planirano je da se projektno rješenje objekta obezbijedi putem javnog međunarodnog konkursa, za što je u budžetu Opštine Centar za 2015. godinu planirano 150.000 KM. Predloženo je da nosilac aktivnosti oko provođenja tog konkursa bude Asocijacija arhitekata u BiH - Sarajevo.

Pošto realizacija jednog ovako značajnog projekta zahtijeva velika finansijska ulaganja, planirano je da sredstva za izgradnju Muzeja opsade, osim Opštine Centar i drugih nivoa vlasti, najvećim dijelom osigura Konzorcij obezbjeđenjem finansijske podrške i prikupljanjem donacija kroz saradnju i umrežavanje bratskih gradova iz cijele Evrope koji su podržali ovu ideju, na čelu sa Barcelonom koja je vodeći partner inicijative stvaranja ove mreže gradova.

Vijećnicima predstavljen idejni projekat Muzeja opsade

U nastavku sjednice predstavnici članica Konzorcija Dino Mustafić, Suada Kapić i Jovan Divjak prezentirali su idejni projekt Muzeja opsade Sarajeva.

Naglasivši da danas u Sarajevu gotovo i nema vidljivih tragova opsade, direktor Konzorcija Dino Mustafić je naglasio da je riječ o civilizacijskom projektu i generacijskom zadatku da se sačuvaju i prikažu iskustva i patnje opkoljenog Sarajeva te da ovaj izuzetno značajan projekt, na kojem je njegova autorica Suada Kapić radila od 1992. godine, treba zajednički dovesti do kraja. -FAMA virtualna kolekcija je dostupna svijetu, ali je neophodno da dobije i svoj stalni prostor kako bi intenzitet patnje u vrijeme opsade Sarajeva utisnuli u utrobu svim generacijama kao upozorenje da se takvo zlo nikada ne ponovi- rekao je Mustafić i dodao da je Muzej opsade zamišljen i kao edukacijski i naučno-istraživački centar.

Predsjednik udruženja ''Obrazovanje gradi BiH'' Jovan Divjak je pojasnio da su pristupili projektu ''Muzej opsade Sarajeva'' sa ciljem da se mladima u našoj zemlji i u svijetu na edukativan i upečatljiv način prenosi istina o tome kako se tokom 1.460 dana opsade preživljavalo, kako je opstalo Sarajevo i kako se stvarala nada u bolje sutra.

Po okončanju rasprave Opštinsko vijeće Centar je usvojilo više zaključaka. Pri tome je Vijeće iskazalo podršku projektu izgradnje Muzeja opsade Sarajeva na lokalitetu Hastahana kako bi dalo novi zamah u realizaciji projekta. Vijeće je zadužilo općinsku Službu za prostorno uređenje da sačini plan sa rokovima realizacije svih neophodnih aktivnosti, kao što su raspisivanje međunarodnog konkursa za idejni projekt, izrada izvedbenog projekta, gradnja i drugo. Općinsko vijeće će, na temelju međunarodnog konkursa, razmotriti mogućnosti javno-privatnog partnerstva, koncesije i zajedničkih ulaganja u ovaj projekt. Zadužen je Konzorcij da predloži model upravljanja. Podržan je i prijedlog da se Konzorcij proširi sa predstavnicima boračkih udruženja. Također je zaključeno da Konzorcij sačini prijedloge za organiziranje konferencija ili donatorskih večera u zemlji i inostranstvu u cilju pribavljanja finansijskih sredstava za izgradnju Muzeja opsade Sarajeva.

Naglašeno je da u cijelom projektu treba poštovati zakonske procedure i usaglasiti mišljenja i stavove zainteresiranih grupa (građani, boračka udruženja, civilno društvo, mjesne zajednice).

(sa-c.net)

[Nedo]

Prva faza obnove Kastela 2,5 miliona eura



Banjaluka: U Misiji Evropske unije i Gradskoj upravi zadovoljni su svime što je urađeno u prvoj fazi obnove tvrđave Kastel, u koju je uloženo 2,5 miliona eura.

Za početak nove građevinske sezone najavljen je nastavak radova na ljetnoj pozornici i tom dijelu tvrđave, u koje će biti uloženo još milion eura.

Istakli su to u petak prilikom obilaska tvrđave Kastel predstavnik Misije EU Vladimir Pandurević i savjetnik za urbanizam, građenje i komunalne poslove grada Nevena Predojević.

"Sredstva za drugu fazu od milion eura biće izdvojena iz IPA fondova EU. U ovom dijelu obnove obuhvatićemo ljetnu pozornicu, obje kule koje je okružuju, kao i unutrašnji bastion, pa sve do kapije jedan, odnosno do stare kule na kojoj je prije dvije godine izbio požar" - rekao je Pandurević.

Predstavnik Gradske uprave Nevena Predojević rekla je da grad pokušava da na sve moguće načine pronađe novac i za rekonstrukciju Kastela.

"Prilikom svih diplomatskih posjeta u Gradskoj upravi ističu projekat obnove Kastela, kako bi za njegovu realizaciju, u ovoj teškoj finansijskoj situaciji, našli još nekog partnera. Mnogo diplomata je izrazilo želju da nam pomognu. Krajem druge faze biće završeno 80 odsto od planirane revitalizacije drevne tvrđave. Prostori koji su do sada obnovljeni biće svečano otvoreni u aprilu, podvodom Dana grada" - istakla je Predojevićeva.

Za izvođače radova prve faze, preduzeće "Porobić" iz Trebinja, predstavnici EU i grada imaju samo riječi hvale.

"U rekonstrukciju prve faze Kastela uloženo je 2,5 miliona evra, od čega je samo milion eura utrošeno u rekonstrukciju Kamene kuće, koja sada izgleda božanstveno. Rekonstrukcija je obuhvatila i kulu pet, koja uopšte nije ni postojala, i jedan dio bedema, zatim kompletnu sanaciju kapije sa sjeverne strane, te vanjsko i unutrašnje opremanje najvećeg dijela tvrđave" - rekla je Predojevićeva.

Ona je dodala da je Kamena kuća rađena u smislu izložbenog prostora, a cilj grada je da Kastel bude jedinstven kulturni prostor i glavno mjesto ovih dešavanja.

Kasarna

Pod trećom, odnosno završnom fazom obnove biće rekonstruisan kazamat i artiljerijska kasarna, koji se nalaze neposredno uz Gradski most.

"Za taj projekat je u potpunosti sprovedena sva procedura koja je neophodna po zakonu i poziv je konstantno otvoren. Za taj projekat se najčešće i javljaju investitori" - rekla je Nevena Predojević.

(istinito.com/foto:sa-c.net)

[Nedo]

Izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa "Sarajevo Tower"



U narednih mjesec dana zvanično će početi izgradnja najvećeg stambeno-poslovnog kompleksa "Sarajevo Tower".

Kompleks će se graditi u Kolodvorskoj ulici (u blizini Hitne pomoći u opštini Novo Sarajevo).

Investitori projekta su Smart Invest d.o.o. i Ans Drive d.o.o.

Stanovi su namijenjeni bh. građanima i zadovoljit će sve ukuse kada je u pitanju cijena i kvaliteta.

Kompleks Sarajevo Tower je spratnost -3+P+26. U podzemne tri etaže biće smješteno oko 600 garažnih mjesta, zajedničke prostorije (podstanica, sprinkler stanica, ostave i sl.). Poslovni prostori su na prizemlju do drugog sprata i zauzimat će površinu od 10.000 m2. U okviru dijela namijenjenog za poslovne prostore planiran je i tržni centar koji bi trebao da zadovolji sve potrebe stanara, ali i građana Sarajeva, kao i vrtić.

Stambeni dio sadržavat će više od 400 stambenih jedinica.

Sarajevo Tower je BGP 60.000m2 iznad zemlje, urađen je u skladu sa regulacionim planom Općine Centar-Novo Sarajevo i zadovoljit će sve važeće zakonske propise.

(eKapija.ba)

[Nedo]

Pocetak druge faze radova na studentskom domu u Foci



Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević ozvaničio je početak druge faze radova na studentskomdomuu Foči u kome bi smještaj trebalo da dobijeoko 350 studenata.

Sredstva za ovaj projekat u iznosu od 2,4 miliona eura obezbijedila je Vlada RS iz kreditnih sredstava sa Vladom Austrije, a gradnja doma trebalo bi da bude završena do septembra.

Za prvu fazu gradnje doma i kupovinu zgrade „Maglića“ za potrebe Bogoslovskog fakulteta Vlada RS je 2008. godine obezbijedila tri miliona maraka. Prva faza izgradnje studentskog doma u Foči završena je još prije dvije godine, objekat je stavljen pod krov i radovi su tada stali. Odluku o zaduženju od 10 miliona eura u projektu „Modernizacija fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo faza 2″ prema Vladi Austrije Vlada RS donijela je 6. marta prošle godine. Nakon ove odluke, potpisivanja zvaničnog ugovora, tenderske procedure i procedure javnih nabavki, kreditna sredstva postala su operativna, a radovi su, mogli da počnu.

"Problemi koje smo imali kada je u pitanju papirologija su otklonjeni. Danas smo zvanično uveli izvođača u radove, tako da će radovi će tećei planiranim tempom i trebalobi da se već u septembru privedu kraju, da bi od naredne akademske godine studenti mogli da usele u novi objekat", rekao je Malešević.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radoslav Grujić kaže da će izgradnjom studentskog doma studenti u Foči dobiti savremene kvalitetne uslove za studiranje, a dom će biti na raspolaganju i stranim studentima, kao istudentima na razmjeni. Istakao je da je dom važan i za bolonjski proces.

"Mi moramo obezbijediti kvalitetan smještajni proctor i za strane studente, tako da će ioni imati priliku da budu ovde, kao i studentiu projektu Erazmus plus", rekao je Grujić.

Načelnik opštine Foča Radisav Mašić kaže da je izgradnja doma jedna od najznačajnijih investicija za fočansku opštinu, koja, kako je rekao, potvrđuje da fakulteti ostaju u ovoj lokalnoj zajednici.

"Za nas je ovo najveća investicija koju imamo i najznačajniji projekat koji se realizuje u našoj opštini", rekao je Mašić.

Menadžer za edukaciju i trening kompanije Bilfinger Vam Anlagentehnik, koja je izvođač radova, Bernard Horst,kaže da očekuje da će građevinski radovi biti završeni u periodu od godine dana, ali da će se potruditi da ih do ljeta privedu kraju.

Ministar Malešević posjetio je i Medicinski fakultet i razgovarao sa dekanom ove visokoškolske ustanove Milanom Kulićem o kvalitetu studija i uslovima studiranja, kao i o brojnim rezultatima koji je fakultet ostvario prethodnih godina.

Ministar Malešević zajedno je sa načelnikom Mašićem obišao i bivšu zgradu “Maglića” u kojoj će biti sjedište Pravoslavnog Bogoslovskog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“i uvjerio se da se radovi na ovom projektu odvijaju planiranom dinamikom. Vrijednost radova je 1,6 miliona maraka, a novac je, takođe, obezbijeđen iz kreditne linije Vlade RS sa Vladom Austrije.

Prema planu izgradnje, studentski dom u Foči u arhitektonskom i funkcionalnom smislu trebalo bi da bude jedan od najmodernijih u RS. Planirano je da bude kapaciteta oko 350 mjesta, sa 172 dvokrevetne sobe, a njegovi stanari bi imali na raspolaganju svu neophodnu opremu i objekte.

(eKapija.ba)

[Nedo]

Počinje rekonstrukcija i popločavanje Baščaršijskog trga



Početkom građevinske sezone Opština Stari Grad bit će pravo gradilište. Opština na čelu s načelnikom Ibrahimom Hadžibajrićem već je napravila listu prioriteta komunalnih i investicionih projekta, a za čiju je realizaciju zadužena Služba za investicije, komunalne i inspekcijske poslove.

Osim projekata čija realizacija zavisi od odobrenja kreditnog zaduženja kod Saudijskog fonda, kao što su izgradnja moderne garaže prekoputa Vijećnice, u 2015. popločavat će se ulica Strošići i adaptirati Saburina kuća, koja je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom.

Sve su izvjesniji rekonstrukcija i popločavanje Baščaršijskog trga, kao i početak prve faze izgradnje igrališta na Boguševcu.

"Na području MZ Baščaršija uredit ćemo ploče na šetalištima. Također, za asfaltiranje su pripremljene ulice Faletići do starog i Bakijskog mezarja, Alije Nametka, Brusulje od broja 37, Sedrenik od broja 139 do 141, Nova Baruthana - I krak i Nova Baruthana - II krak, Mihrivode, Mahmutovac, Kamenica 20-38, Kamenica 47-53, Mali Sedrenik 57, Nevjestina, Goloderica i Rogina od broja 139 do 155" - kazao je načelnik Hadžibajrić.

Stara kaldrma

Prema spisku, stara kaldrma će se obnoviti u ulicama Budakovića čikma, Požegina, Balibegovica od broja 21 do 28, Tandareva do broja 14 i na Varoši.

Izgradnja i obnova potpornih zidova bit će u ulicama Močila 8, Mošćanica ispod ceste, Krka od broja 1 do 5, Bistrik brijeg broj 6, Hendina 4, Boguševac čikma, Ispod grada 25, Obhodža, Kamenica 30 i Mahmutovac do broja 47. Vodovodne instalacije mijenjat će se u ulicama Čeljigovići od džamije do tranzita, Dariva - put Sarajevskih gazija, Balibegovica, Mihrivode i Višegradska kapija.

Novi rukohvati u ulicama Podcarina 55, Muje Hrnjice od broja 10 do 24, Sulejmana Zolja kod broja 50, Hladivode od broja 1 do 3, Bostarići prekoputa 87, Paje čikma od broja 6 do 10 i Mahmutovac od broja 1 do 5.

(avaz/foto: Omar Tursić)

[Nedo]

Neizvjesna izgradnja obilaznice oko Trebinja



Nastavak izgradnje istočne obilaznice oko Trebinja koja je obustavljena prije gotovo godinu i po dana zavisi od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, što je obaveza grada, nakon čega slijedi odobrenje finansijskih sredstava.

U Javnom preduzeću "Putevi Republike Srpske" ističu da imaju urađen projekat izgradnje druge faze obilaznice oko Trebinja i obezbijeđene lokacijske uslove, ali da je obaveza grada Trebinja da riješi imovinsko-pravne odnose i da po rješavanju dostavi zemljišno-knjižni izvadak.

"Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, `Putevi` će aplicirati Savjetu za razvoj Republike Srpske za finansijska sredstva za nastavak radova na izgradnji druge faze obilaznice oko Trebinja u iznosu od oko 2,1 milion KM", kažu u "Putevima Republike Srpske".

U ovom preduzeću ističu da će po odobravanju finansijskih sredstava biti raspisan tender za realizaciju radova u tom iznosu.

Načelnik gradskog Odjeljenja za prostorno uređenje LJubo Milivojević rekao je da je grad na prijedlog "Puteva" odlučio da prvo riješi imovinsko-pravne odnose na dionici od Nikšićkog puta do Željezničkog mosta i da je budžetom za ovu godinu planiran novac za izuzimanje toga dijela, te napomenuo da je u toku rješavanje imovinskih odnosa na predviđenoj dionici.

"Ukupna dužina ovog dijela je oko 600 metara i trenutno je riješena većina imovinskih odnosa, sem dijela kod Željezničkog mosta gdje su u toku postupci oko izuzimanja zemljišta, a posredstvom Pravobranilaštva Republike Srpske pokrenuta je inicijativa prema Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove", rekao je Milivojević.

On ističe da je riječ o privatnom zemljištu površine od oko 2.270 metara kvadratnih i da je jedan broj vlasnika tražio izuzimanje cijelih parcela, što nije prihvaćeno bez sudskog vještačenja kako bi se utvrdilo da li je potrebno stvarno izuzimati taj preostali dio ili se može koristiti u neke druge svrhe.

Milivojević je napomenuo da je na dionici od Novoteksa do Željezničkog mosta u dužini od 1.500 metara izvršeno cijepanje putnih parcela i da na toj površini u privatnom vlasništvo ima oko 3.600 metara kvadratnih, dok je najveći dio od oko 50.000 metara kvadratnih u državnom vlasništvu čiji je korisnik preduzeće "Hidroelektrane na Trebišnjici" (HET).

On je izrazio nadu da će sa HET-om biti riješeno pitanje zemlje na dobrobit i grada i na zadovoljstvo tog preduzeća.

Direktor HET-a Gordan Mišeljić kaže da HET posjeduje dosta imovine na trasi obilaznice i ističe da ovo preduzeće neće praviti nikakve probleme za nastavak radova.

"Treba samo da gradska vlast uputi inicijativu i da dogovorimo model kako će to zemljište preći u vlasništvo grada kako bi preskočili sve prepreke prilikom izgradnje obilaznice", rekao je Mišeljić.

On ističe da su u posljednje dvije godine neke od parcela čiji je vlasnik HET zamijenjene i da su imali do sada dobru saradnju sa gradskiim vlastima kada je riječ o tome.

(Srna/foto:TrebinjeLive)

[Nedo]

Uredjenje zapustene lokacije nekadasnjeg Presernovog parka



Predsjedavajući Opštinskog vijeća Centar Nedžad Ajnadžić je zajedno sa dopredsjedavajućim Vijeća Slavenom Kovačevićem i vijećnicima, te predstavnicima izvršne vlasti Opštine Centar, pripadnicima Prve policijske uprave i Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, obišao lokaciju Harema Kalin-hadži Alijine džamije, nekadašnji Prešernov park, koji je smješten na uglu ulica Kulovića i Branilaca Sarajevo.

„Obilazak predstavlja početak realizacije odluka koje smo usvojili na tematskoj sjednici Opštinskog vijeća Centar, a koje se odnose na uređenje zapuštenog prostora, njegovo ograđivanje te okončanje arheoloških iskopavanja, s ciljem da ovaj prostor postane arheološki park sa zaštićenim ostacima džamije i harema, do konačnog rješenja po zahtjevu Vakufske direkcije Sarajevo. Ovdje je jako bitno da su i zakonodavna i izvršna vlast Opštine Centar jedinstveni u stavu da se uredi ovaj prostor. Zajedno sa pripadnicima Policijske stanice Centar ćemo ukloniti nelegalno parkirana motorna vozila sa ove lokacije koja predstavlja arheološko nalazište“ – kazao je Ajnadžić.

Direktor Vakufske direkcije Sarajevo Senaid Zajimović je uputio riječi zahvalnosti Opštini Centar na naporima koje čini da se zaštiti ovaj lokalitet. „Kako je javnosti poznato, na ovom mjestu je postojala Kalin-hadži Alijina džamija koja je izgrađena 1535. godine a srušena 1947. godine. Osim džamije, tu se nalazilo mezarje i mekteb. Namjera Islamske zajednice je da zaštitimo ovaj prostor i uklonimo ruglo u strogom centru grada. Konačno rješenje po nama je ponovo izgraditi džamiju, što naravno ne mora biti u nekadašnjim dimenzijama“ – rekao je Zajimović.

Mustafa Resić, savjetnik načelnika Opštine Centar je ovom prilikom kazao da načelnik Dževad Bećirević također zastupa stajalište da se mora početi rješavati pitanje uređenja ovog lokaliteta, kako bi taj prostor dali građanima na korištenje. „Ova lokacija mora dobiti adekvatan sadržaj u skladu sa projektom kojeg je uradio Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo“ – kazao je Resić. Načelnik Prve policijske uprave Fahrudin Halač je izjavio da će policija dati podršku ovom projektu u skladu sa postojećim zakonskim propisima i sa njihovim nadležnostima.

Opštinsko vijeće Centar je 11. decembra 2014. godine održalo tematsku sjednicu o mogućim rješenjima uređenja lokacije Harema Kalin-hadži Alijine džamije (bivšeg Prešernovog parka).

(sa-c.net)

[Mala_Mu]

Nesto citam, citam, znaju li oni uloziti pare u jos neki grad, osim Sarajeva
Samo se tamo gradi, pravii.. obnavlja