Rast standarda u postratnom periodu
Moderator: Krokodil Behko
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120522
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7000 times
- Been thanked: 7956 times
- Status: Offline
Rast standarda u postratnom periodu
Tema o standardu u BiH, u postratnom periodu.
Ne odnosi se samo na platežnu moć stanovništva, nego općenito i o proizvodnim standardima, kulturološkim, sportskim, itd..
Tema nije namijenjena za pravljenje glupih poređenja s Jugoslavijom.
Šta mislite, rastu li standardi u BiH i kojim tempom?
Ako se prisjetite prvih poratnih godina, pa to uporedite sa današnjicom, ima li nekih pomaka?
Jesu li se povećavale plate? Penzije? Da li je ponuda namirnica bolja i jeftinija, neog prije, ili je obrnuto?
Imamo li sad veći izbor robe i da li je kvalitetna?
Za početak, rekao bih da je po mom mišljenju, razlika između sadašnjice i perioda od prije nekih 15-20 godina velika, i to izrazitije velika. Sve je drugačije.
Neke su stvari skuplje nego ranije i toga ima više nego da je nešto pojeftinilo, s tim da mi se čini, da to narodu ne predstavlja neki problem.
Što se kulturoloških standarda tiče, isto tako, došlo je do većih pomjeranja i to je vidljivo na svakom koraku. Malo-pomalo, razna pravila i napredak tehnologije, promijenili su narod. Gradovi ipak izgledaju civiliziranije, kad se baci taj neki pogled niz ulicu i još samo da tu disciplinu primjenimo i na korita rijeka, pa i planine. Čini mi se da smo nekulturu samo iznijeli iz grada.
Ne odnosi se samo na platežnu moć stanovništva, nego općenito i o proizvodnim standardima, kulturološkim, sportskim, itd..
Tema nije namijenjena za pravljenje glupih poređenja s Jugoslavijom.
Šta mislite, rastu li standardi u BiH i kojim tempom?
Ako se prisjetite prvih poratnih godina, pa to uporedite sa današnjicom, ima li nekih pomaka?
Jesu li se povećavale plate? Penzije? Da li je ponuda namirnica bolja i jeftinija, neog prije, ili je obrnuto?
Imamo li sad veći izbor robe i da li je kvalitetna?
Za početak, rekao bih da je po mom mišljenju, razlika između sadašnjice i perioda od prije nekih 15-20 godina velika, i to izrazitije velika. Sve je drugačije.
Neke su stvari skuplje nego ranije i toga ima više nego da je nešto pojeftinilo, s tim da mi se čini, da to narodu ne predstavlja neki problem.
Što se kulturoloških standarda tiče, isto tako, došlo je do većih pomjeranja i to je vidljivo na svakom koraku. Malo-pomalo, razna pravila i napredak tehnologije, promijenili su narod. Gradovi ipak izgledaju civiliziranije, kad se baci taj neki pogled niz ulicu i još samo da tu disciplinu primjenimo i na korita rijeka, pa i planine. Čini mi se da smo nekulturu samo iznijeli iz grada.
online
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Ocigledno raste zadnjih 2-3 godine, ne toliko dovoljno za pristojan zivot. Sletio je bio oko 2010. godine zbog krize koja se odrzila i kod nas. Pemzije su porasle, s druge strane ne dovoljno kako bi pratile troskove pristojnog zivota. Ne moze se bas reci ono drasticno nam je bolje nego 1998. ili 2000. jer u nekim krajevima je bolje u nekim losije. Dodatni parametar, tada se imalo manje, no cijene su bile nize. Pogledajte koliko se trznih centara otvorilo, koliko se ima kupiti raznih vrsta robe, ima neke proizvodnje i izvoda. Nema vise viznog rezima prema Shengenu, neki novi letovi su otvoreni, neki zatvoreni zbog neprofitabilnosti.
Inflacije ima. Divljanja s porezima, taksama, nametima ... ne manjka. Koliko su nekada bili struja, voda, plin, gorivo... Nakon rata nije bilo participacija u zdravstvu, to su poceli uvoditi nekad nakon 2000. Studiranje na drzavnim fakultetima se nije placalo. Putarine isto nije bilo. Vozacka nije bila bezrazlozno preskupa kao ova danasnja. Dalo bi se toga brojati.
Sumarno gledano, standard se povecao, jasno nedovoljno. Ima pozitivnih pomaka, realno ne mozemo ocekivati bas magicni stapic koji ce sve promjeniti preko noci.
Inflacije ima. Divljanja s porezima, taksama, nametima ... ne manjka. Koliko su nekada bili struja, voda, plin, gorivo... Nakon rata nije bilo participacija u zdravstvu, to su poceli uvoditi nekad nakon 2000. Studiranje na drzavnim fakultetima se nije placalo. Putarine isto nije bilo. Vozacka nije bila bezrazlozno preskupa kao ova danasnja. Dalo bi se toga brojati.
Sumarno gledano, standard se povecao, jasno nedovoljno. Ima pozitivnih pomaka, realno ne mozemo ocekivati bas magicni stapic koji ce sve promjeniti preko noci.
- Sheval
- Forum [Bot]
- Posts: 17562
- Joined: 02 Mar 2012, 21:53
- Has thanked: 344 times
- Been thanked: 883 times
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Samo stanite par minuta na M17 i pogledajte koje su to kolone automobila.Ide se na odmor.Ima se,moze se.Preko 90% ljudi ima mobitel,laptop...ima i sirotinje logicno ali ne toliko koliko se kuka.
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Standard je svakako porastao i raste....samo ne dovoljno da prati sve veće prohtjeve, pa se doima obrnuto.
To stvaraju i silni tržni centri i neizmjerna ponuda..
Malo procjenjujem relacije slo-aut.....slo- bih ....sve su manje razlike.
Naravno postojati će uvijek...ali se približava polako, nije drastično kao prije 15-20 godina (da ne pričam o odnosu sfrj- austrija prije 1990 ....unatoć nebulozama jugonosta)
To stvaraju i silni tržni centri i neizmjerna ponuda..
Malo procjenjujem relacije slo-aut.....slo- bih ....sve su manje razlike.
Naravno postojati će uvijek...ali se približava polako, nije drastično kao prije 15-20 godina (da ne pričam o odnosu sfrj- austrija prije 1990 ....unatoć nebulozama jugonosta)
Habibti, ya nour el - ain...
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120522
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7000 times
- Been thanked: 7956 times
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Mislimo slično. Tad je jedan KM (ona kovanica srebrne boje) bila velika i mogao si za nju kupiti dva hljeba ili cijelu kutiju drine, a sada je to već nemoguće. Pošto je sve poskupljalo, ona nije tako vleika, s tim da nije tako velika ni u džepu, pošto je ipak došlo do porasta zarada i pentija, pa tako da npr, kad odem u kupovinu i biram između dva brenda i jedan je 5, a drugi 6 KM, uzimam onaj drugi, ako znam da je bolji.Konsultant wrote:Ne moze se bas reci ono drasticno nam je bolje nego 1998. ili 2000. jer u nekim krajevima je bolje u nekim losije. Dodatni parametar, tada se imalo manje, no cijene su bile nize.
Pogledajte koliko se trznih centara otvorilo, koliko se ima kupiti raznih vrsta robe, ima neke proizvodnje i izvoda.
I tu mislim slično. Tržnih centara se bruka otvorila i nije mi jasno kako svi opstanu, pa ako na to još dodamo i kafiće, kafane, restorane, nargila barove i sl....
Moramo li pominjati kladionice?
Mnogo je više proizvoda, nego prije i smiješno mi izgleda kad pomislim da bi nekadašnja mala trgovina mogla to zadovoljiti sa tezgom i jednom jedinom policom, iza nje.
Meni još bode oči i to da je mnogo-mnogo-mnogo novih kuća napravljeno, što je sigurno odraz standarda, a u SA ipak su izumrli automobili iz 80-ih godina, ili su bar mnogo rješi, nego prije nekih 5 godina.
online
- Mohr
- Inventar foruma
- Posts: 8978
- Joined: 16 Aug 2015, 21:15
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 11 times
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Krokodil Behko wrote:Tema o standardu u BiH, u postratnom periodu.
Ne odnosi se samo na platežnu moć stanovništva, nego općenito i o proizvodnim standardima, kulturološkim, sportskim, itd..
Tema nije namijenjena za pravljenje glupih poređenja s Jugoslavijom.
Šta mislite, rastu li standardi u BiH i kojim tempom?
Ako se prisjetite prvih poratnih godina, pa to uporedite sa današnjicom, ima li nekih pomaka?
Jesu li se povećavale plate? Penzije? Da li je ponuda namirnica bolja i jeftinija, neog prije, ili je obrnuto?
Imamo li sad veći izbor robe i da li je kvalitetna?
Za početak, rekao bih da je po mom mišljenju, razlika između sadašnjice i perioda od prije nekih 15-20 godina velika, i to izrazitije velika. Sve je drugačije.
Neke su stvari skuplje nego ranije i toga ima više nego da je nešto pojeftinilo, s tim da mi se čini, da to narodu ne predstavlja neki problem.
Što se kulturoloških standarda tiče, isto tako, došlo je do većih pomjeranja i to je vidljivo na svakom koraku. Malo-pomalo, razna pravila i napredak tehnologije, promijenili su narod. Gradovi ipak izgledaju civiliziranije, kad se baci taj neki pogled niz ulicu i još samo da tu disciplinu primjenimo i na korita rijeka, pa i planine. Čini mi se da smo nekulturu samo iznijeli iz grada.
Valjda onih istih koja ti najčešće ("naučno-dokazivački", dabome) provodiš
Kratko & jasno dakle: Dug & zaduženost države i stanovništva neuporedivo više i brže rastu od porasta standarda. Tačka!
- Podrinjac
- Forum [Bot]
- Posts: 12409
- Joined: 07 Jul 2014, 15:53
- Location: raždeGo
- Been thanked: 4 times
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Mora rast kada SDA i naš sultan upravlja državom.
U JEDINSTVU JE SNAGA!!!
U JEDINSTVU JE SNAGA!!!
- Sheval
- Forum [Bot]
- Posts: 17562
- Joined: 02 Mar 2012, 21:53
- Has thanked: 344 times
- Been thanked: 883 times
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Aferim Pasa!Podrinjac wrote:Mora rast kada SDA i naš sultan upravlja državom.
U JEDINSTVU JE SNAGA!!!
Dobro je jedan moj poznanik rekao...sad vozim Golfa cetvorku,haj mi reci ko ga je to prije rata imao?
Istina.Napredujemo.
- Podrinjac
- Forum [Bot]
- Posts: 12409
- Joined: 07 Jul 2014, 15:53
- Location: raždeGo
- Been thanked: 4 times
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Jeste, samo što većina njih kupuje kreditima.Sheval wrote:Aferim Pasa!Podrinjac wrote:Mora rast kada SDA i naš sultan upravlja državom.
U JEDINSTVU JE SNAGA!!!
Dobro je jedan moj poznanik rekao...sad vozim Golfa cetvorku,haj mi reci ko ga je to prije rata imao?
Istina.Napredujemo.
- Rockefeller
- Aktivni forumaš
- Posts: 3670
- Joined: 21 Apr 2013, 01:46
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Infrastruktura se generalno značajno popravila. Ja se sjećam seoskih makadama sa kraja devedesetih, možda mi memorija čak zalazi i u početak ovog stoljeća. Danas su ti seoski makadami asfaltirani ali i još više od toga: postavljeni su kontejneri za komunalni otpad i napravljena je rasvjeta. Izgradjeno je nešto i autoputa itd.
Ekonomija generalno ide naprijed: nije bitno da li sporijim ili bržim tempom. Puno je lijepih primjera poduzetnih ljudi. Jeste da nam ekonomija dosta liči na ekonomiju Amerike iz doba Rockefellera ali vjerujem da je to samo zbog toga što je ovo početak. Dosta je takvih kompanija koje su ili proizvodjači za inostrane kompanije ili takve koje zapunjuju prazninu unutar tržišta. Meni to samo govori o praznini koja vlada na bh tržištu u smislu da sa jedne strane ne postoji dovoljno kritična masa ljudi koji bi htjeli diferenciran proizvod i sa druge strane ne postoji tolika zasićenost tržišta da postoji potreba za diferenciranjem proizvoda.
Ljudi sa druge strane su dosta crnogledi. Nekako to sebi objašnjavam nesrazmjernošću izmedju očekivanja od postratnih godina i onim što je realnost. A uzrok tog nesrazmjera leži svuda pomalo (korupcija, defetizam, očekivanja od drugih...) ali im je generalno zajedničko da su odgovorni ljudi sami.
Korupciju je sa jedne strane potrebno ignorirati ali sa druge strane ona je sasvim normalna u ovoj fazi razvoja države. Kako rekoh ne postoji zasićenost tržišta - ne postoji potpuna konkurencija pa je sprega izmedju najbogatijih (onih koji su defacto monopolisti) i onih koji su na vlasti jaka. Sa druge strane prirodna tendencija monopolista je da stvaraju barijere potencijalnim konkurentima za ulazak na tržište pa onda za samoostvarenje pojedinca postoje dva puta: rasipati svoj talent i energiju u monopolskim kompanijama (monopolisti imaju tendenciju da rasipaju i troše neučinkovito resurse pa tako i ljudske) ili kroz državne institucije (koje su opet monopolisti (država je monopol nad silom) pa dodje na isto). Ukratko nedostatak tržišne konkurencije guši ljudski kapital.
Edukacija i obrazovanje. Ima ona mislim da ju je Oscar Wild napisao: Svaka generacija za sebe misli da je pametnija od prethodne i mudrija od naredne. Teško mi je usporedjivati stepen obrazovanosti jer koliko god se divim ljudima koji su još uvijek studenti toliko se razočaram u ljude koji su nemalo nazad izašli sa fakulteta (jer recimo vjerujem da postoje primjeri takvih ljudi koji ne bi znali nabrojati dva djela Oscara Wilda). Ono što jeste primjetno je da su današnji mladi ljudi veće poliglote i puno brže i puno temeljitije uče nove jezike što je u svakom slučaju dobar znak.
Postoji i još jedan problem kada su u pitanju mladi ljudi a to je religija. Porazno je vidjeti mladog čovjeka kojem nedostaje entuzijazam, želja, buntovništvo, potreba da život živi punim plućima. To mene strašno pogadja. Religiozan postani kada odrasteš, ne uzimaj si život iz mladosti. Mislim da se opet dublje u tome krije crnogledstvo i refleks ponašanja starijih (unutar porodice) mada mi je opet teško dokučit i nepotpuno jer ja sam zbog starijih unutar porodice postajao roker/panker a ne vehabija.
Ekonomija generalno ide naprijed: nije bitno da li sporijim ili bržim tempom. Puno je lijepih primjera poduzetnih ljudi. Jeste da nam ekonomija dosta liči na ekonomiju Amerike iz doba Rockefellera ali vjerujem da je to samo zbog toga što je ovo početak. Dosta je takvih kompanija koje su ili proizvodjači za inostrane kompanije ili takve koje zapunjuju prazninu unutar tržišta. Meni to samo govori o praznini koja vlada na bh tržištu u smislu da sa jedne strane ne postoji dovoljno kritična masa ljudi koji bi htjeli diferenciran proizvod i sa druge strane ne postoji tolika zasićenost tržišta da postoji potreba za diferenciranjem proizvoda.
Ljudi sa druge strane su dosta crnogledi. Nekako to sebi objašnjavam nesrazmjernošću izmedju očekivanja od postratnih godina i onim što je realnost. A uzrok tog nesrazmjera leži svuda pomalo (korupcija, defetizam, očekivanja od drugih...) ali im je generalno zajedničko da su odgovorni ljudi sami.
Korupciju je sa jedne strane potrebno ignorirati ali sa druge strane ona je sasvim normalna u ovoj fazi razvoja države. Kako rekoh ne postoji zasićenost tržišta - ne postoji potpuna konkurencija pa je sprega izmedju najbogatijih (onih koji su defacto monopolisti) i onih koji su na vlasti jaka. Sa druge strane prirodna tendencija monopolista je da stvaraju barijere potencijalnim konkurentima za ulazak na tržište pa onda za samoostvarenje pojedinca postoje dva puta: rasipati svoj talent i energiju u monopolskim kompanijama (monopolisti imaju tendenciju da rasipaju i troše neučinkovito resurse pa tako i ljudske) ili kroz državne institucije (koje su opet monopolisti (država je monopol nad silom) pa dodje na isto). Ukratko nedostatak tržišne konkurencije guši ljudski kapital.
Edukacija i obrazovanje. Ima ona mislim da ju je Oscar Wild napisao: Svaka generacija za sebe misli da je pametnija od prethodne i mudrija od naredne. Teško mi je usporedjivati stepen obrazovanosti jer koliko god se divim ljudima koji su još uvijek studenti toliko se razočaram u ljude koji su nemalo nazad izašli sa fakulteta (jer recimo vjerujem da postoje primjeri takvih ljudi koji ne bi znali nabrojati dva djela Oscara Wilda). Ono što jeste primjetno je da su današnji mladi ljudi veće poliglote i puno brže i puno temeljitije uče nove jezike što je u svakom slučaju dobar znak.
Postoji i još jedan problem kada su u pitanju mladi ljudi a to je religija. Porazno je vidjeti mladog čovjeka kojem nedostaje entuzijazam, želja, buntovništvo, potreba da život živi punim plućima. To mene strašno pogadja. Religiozan postani kada odrasteš, ne uzimaj si život iz mladosti. Mislim da se opet dublje u tome krije crnogledstvo i refleks ponašanja starijih (unutar porodice) mada mi je opet teško dokučit i nepotpuno jer ja sam zbog starijih unutar porodice postajao roker/panker a ne vehabija.
Like Frankie said I did it my way!
__________________________________________________
Buddy, you're a young man, hard man
Shouting in the street, gonna take on the world someday
You got blood on your face, you big disgrace
Waving your banner all over the place
___________________________________________________
Think different
__________________________________________________
Buddy, you're a young man, hard man
Shouting in the street, gonna take on the world someday
You got blood on your face, you big disgrace
Waving your banner all over the place
___________________________________________________
Think different
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
...kod nas je strahovit rast standarda..naravno to kosta tako para ni prije ni sad..jebemti ja godisnje za max tv s flatom platim godisnje sedamsto eura..struju skoro dvi tisuce..al brale sve na dugmad..plati i uzivaj..
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Nisam siguran da je baš "strahovit"dr laganini wrote:...kod nas je strahovit rast standarda..naravno to kosta tako para ni prije ni sad..jebemti ja godisnje za max tv s flatom platim godisnje sedamsto eura..struju skoro dvi tisuce..al brale sve na dugmad..plati i uzivaj..
malo se i oko sebe osvrni, nisi ti hrvatska
čestitam ako se tebi podigao (nije dvosmislena rečenica )
Habibti, ya nour el - ain...
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
..ma nije ni daleko..nemoj mi spominjat one koji su se nabili u velike gradove i kao kupe boce..mislim da kod nas nema kuce bez dva auta..dite se zeni stan ceka..sad kad je neko nerealan pa zeli zivit u zg i nigdi drugo da ga zalim..nikad..storm wrote:Nisam siguran da je baš "strahovit"dr laganini wrote:...kod nas je strahovit rast standarda..naravno to kosta tako para ni prije ni sad..jebemti ja godisnje za max tv s flatom platim godisnje sedamsto eura..struju skoro dvi tisuce..al brale sve na dugmad..plati i uzivaj..
malo se i oko sebe osvrni, nisi ti hrvatska
čestitam ako se tebi podigao (nije dvosmislena rečenica )
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Slavonija, kordun, lika, banija....mrak teškidr laganini wrote:..ma nije ni daleko..nemoj mi spominjat one koji su se nabili u velike gradove i kao kupe boce..mislim da kod nas nema kuce bez dva auta..dite se zeni stan ceka..sad kad je neko nerealan pa zeli zivit u zg i nigdi drugo da ga zalim..nikad..storm wrote:Nisam siguran da je baš "strahovit"dr laganini wrote:...kod nas je strahovit rast standarda..naravno to kosta tako para ni prije ni sad..jebemti ja godisnje za max tv s flatom platim godisnje sedamsto eura..struju skoro dvi tisuce..al brale sve na dugmad..plati i uzivaj..
malo se i oko sebe osvrni, nisi ti hrvatska
čestitam ako se tebi podigao (nije dvosmislena rečenica )
istra, kvarner i dalmacija se pokrivaju turizmom podosta, zagreb ne treba komentirati, zagorje, međimurje tako- tako uglavnom ok
iz slavonije godišnje ode za pristojan gradić ljudi, kakav je to standard i država, koja na bogomdanoj zemlji ne zna pokrenuti ljude osim da krenu do autobusne postaje via muenchen
Habibti, ya nour el - ain...
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
..idu i kod nas..jebiga tako su poljaci kad se otvorilo sibali..mislim da se u hr otvara i triate rada i da ce galit radne snage..samo avi bi u kancelarije..
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120522
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7000 times
- Been thanked: 7956 times
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
Cijene karata za utakmicu BiH - Estonija, 30 i 40 maraka.
Zakleo bih se, da je prije svega tri-četiri godine, bilo max 20 maraka
Zakleo bih se, da je prije svega tri-četiri godine, bilo max 20 maraka
online
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
..hajdukov istok i zapad kontra macabija pedeset i četrdeset maruna..
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120522
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7000 times
- Been thanked: 7956 times
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
To za Splićane nije ništa.
Imaju veći standard, a tekma međunarodna.
Imaju veći standard, a tekma međunarodna.
online
- dr laganini
- Inventar foruma
- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Rast standarda u postratnom periodu
..ma ne pune splićani poljud nikad..vojska se sliva iz dubrovnika zadra zagore..i hercegovine..pa skontaj troškove skupi se toga..ne možeš proć ispod sto maruna i to ako vas dvoje dile troškove..
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120522
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7000 times
- Been thanked: 7956 times
- Status: Offline
Evo gdje su najveće, a gdje najmanje plaće u FBiH...
Navedeni podaci su izvučeni iz baze Federalnog zavoda za programiranje razvoja koji se tiču socioekonomskih pokazatelja po općinama u Federaciji bih za 2016. godinu.
Najviša prosječna neto plaća u Federaciji BiH u prošloj godini bila je u sarajevskoj općini Centar i iznosila je 1.197 KM, dok je najniža registrovana u Doboj-istoku u visini od 532 KM.
Općina Doboj-istok je na neslavnoj prvoj poziciji zamijenila Gračanicu, u kojoj je prosječna plaća u 2015. iznosila 524 KM.
U općini Centar u Sarajevu je, piše Poslovni svijet, smješten i najveći broj državnih institucija. U odnosu na 2015. prosječna neto plaća u 2016. je niža za 37 KM.
Druga po redu s najvišom prosječnom neto plaćom u prošloj godini je općina Ravno, koja pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu sa 1.161 KM, što je povećanje u odnosu na 2015. za 35 KM.
Posmatrano po kantonima, najviša prosječna neto plaća u prošloj godini bila je u Kantonu Sarajevo 1.018 KM, ali je, nakon Centra, druga općina s najvišom prosječnom plaćom općina Novo Sarajevo sa 1.115 KM, a slijedi općina Stari grad u Sarajevu sa 1.027 KM.
Općina s najnižom plaćom u KS je Ilijaš, gdje je prošle godine prosječna plaća iznosila 638 KM.
U Zeničko-dobojskom kantonu najviša prosječna plaća bila je u Kaknju - 969 KM i viša je u odnosu na Zenicu za 124 KM.
Najniža prosječna plaća u ZDK bila je u Žepču - 545 KM, a zatim u Olovu - 613 KM.
Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, očekivano najviša prosječna plaža u prošloj godini bila je u Tuzli - 874 KM, a slijede Banovići sa 844 KM.
Najniža plaća u tom kantonu je bila u Doboj-istoku 532 KM.
Podaci za Srednjobosanski kanton su pokazali da je najviša prosječna neto plaća bila u Dobretićima - 913 KM, dok je u Travniku iznosila 661 KM. U tom kantonu su inače najniže plaće u FBiH.
U Hercegovačko-neretvanskon kantonu najviša plaža bila je, kao što je već rečeno, u općini Ravno - 1.161 KM, a zatim u Gradu Mostaru 1.042 KM. U Jablanici prosječna plaća iznosila je 942 KM, a u Konjicu 766 KM.
U Livanjskom kantonu u Bosanskom Grahovu prosječna neto plaća bila je 1.006 KM, u Livnu 905 KM, a Kupresu 902 KM.
U Unsko -sanskom kantonu je zabilježeno da je u Bihaću prosječna plaća 929 KM, a u Velikoj Kladuši 738 KM.
(N1/SB)
online
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 75 guests