Dobro, dobro, ti imas popust... ti ga mozes nacrtati ili opsati svojim rijecima... u kojoj god disciplini hoces.
Ali drugi ima da slusaju, sutra ispitujem!
Dobro, dobro, ti imas popust... ti ga mozes nacrtati ili opsati svojim rijecima... u kojoj god disciplini hoces.
Meni nije privlačniji. Preciznije, ništa ne budi u meni kad ga pogledam. Mozda ima pravilne crte lica ili frizuru, ali to je previše površno i obično za moj kriterij. Radar mi ništa ne pokazuje.
Procitaj zadnju recenicu prethodnog posta.
pa na toj drugoj obali je vjechnost chinjenica.. koncept mnozine i koncept prolaznosti je usvojen tek nakon velikog raskida materije.Fazlija wrote: ↑20 Sep 2018, 22:28 Zapadna je filozofija koncept vjecnog i trajnog napustila u zadnjih 100 godina, ali indijska filozofija ga je napustila prije 3.000 godina. Netrajnost (anitya), ne-jastvo (anatma) i muka (dhukkha) su po budizmu temeljna svojstva svake pojave. Medjutim, indijska filozofija ne staje na tom mjestu. Napustanjem zabulde da ikakva ideja, tvar, supstancija, misao, energija, duh... bilo sto... moze biti krajnja i nepromjenjiva stvarnost, zapadna je filozofija pala u sopstvenu dekadenciju. Ceprka jos samo po lingvistici, znacenju, knjizevnosti, logici... postala je sluzavka drugih nauka jer je izgubila svoje temeljne discipline onotologiju i metafiziku.
Razlika je u tome sto je indisjka filozofija nasla put s onu stranu velikog raskida materije. Na drugu obalu, kako sto bi to rekao Buddha.
Potpuno se slazem. I Muamer i ja smo samo pretpostavke, samo misli... tamo nema ni njega, ni mene. Tamo nema misljenja. O tome se ne moze ni misliti ni govoriti.
postavlja se pitanje da li je to svjesna koordinacija ili subordinativna sluchajnost..
nishta drugo nisam ni rekao.. osim mozda da put od ultimativne spoznaje nije isto sto i put do ultimativne spoznaje.Socrates wrote: ↑21 Sep 2018, 00:47 Pa gledaj, ti si malo previse sarkastican prema pretpostavljacima i pretpostavkama.
Ako malo odmaknemo od filozofije, ili kako god ovo da se zove na temi, nijedna covjekova akcija ili dostignuce nije uopste moguca bez pretpostavke. Ne dolazimo mi do cinjenica samo iskljucivo posmatranjem, nego mora postojati pretpostavka iza svega.
Pretpostavka je I da ce sutra izaci Sunce.
jedan i jedan su dva.. cak i kad mi to ne bi znali sabrat.Socrates wrote: ↑21 Sep 2018, 01:00 Ali isto tako se mora uzeti u obzir da mi pretpostavljamo jer time pravimo smisao od stanja u kojem zivimo.
Tako smo "izmislili" mnoge stvari, kao sto su, naprimjer, matematika i vrijeme. Covjek je mali, u svakom smislu, da dokuci iz ovog stanja sta znaci postojanje bez pretpostavki. Ali, to ne znaci da jednom nece.
Prihvatati ovakvo stanje kao konacno je poraz. A mi smo stvoreni da budemo Zvijezde, u nedostatku boljeg objasnjenja.
naravno.. za razliku od matematike, u lingvistici se to tachno zna.
Tesko bi bilo reci da je to u pravom smislu budisticka tvrdnja, ali Buddha je tvrdio da svemiri nastaju, sire se, a zatim se urusavaju nazad u sebe i nestaju u jednoj tacki kao sto su i nastali. I tako uvijek iznova. Budisti naravno o tome uglavnom nemaju pojma, to je vise vjera u Buddhinu izjavu... i u najboljem slucaju zakljucuju da sve sto je nastalo mora i da nestane. U tom smislu mozemo uvjetno reci da se vrijeme krece unazad...
To me podsjeca na taoisticku izreku:
U budizmu je cilj dokinuti patnju, jer svijest rascjepkana i razbacana na 10.000 stvari... kako bi to rekli taoisti... jeste podlozna patnji i neznanju.
Users browsing this forum: No registered users and 21 guests