Lijecim Kur`anom

[storm]

Nema bosanski veze sa srpskohrvatskim i ne zanima nas ima objasnjnje ali ga nedam slicno sto se kaze icindija, caba itd

Daj pojasni ovo : hm
Arapski i turski nemaju veze slazem se...ostalo su ti epske gluposti..ili je i tebi krivo kao i hrvatima i srbima sto dijele isti korijen jezika

[Mutevelija]

Ima rijeci ni.nalik.

Stahor bos
Stakor
Pacov

I nisam mislio na to u punom smislu nego da skinem Mireta sa grbace

[Cvrle]

Jedno pitanjce.
Ja koliko se sjecam , apostrof u nasem jeziku se koristi kada se "proguta" samoglasnik. Zasto u slucaju Kurana se postavlja apostrof i kako je ispravno na nasem jeziku? Da li je progutano jedno "u" i treba otegnuti kao Kuuran? Mute ne prilazi, pitanje nije za tebe.

Apostrof koji se koristi u rijeci "Kur'an", radi sto pribliznijeg i sto vjerodostojnijeg prevoda sa arapskog jezika, stoji poslije slova "R" a ne poslije slova "U". Ne stavlja se naglasak na slovo "U" vec na slovo "R". Apostrof nije u svojstvu "gutanja" slova vec stavljanja naglaska nad slovom "R". Prilikom izgovora na bilo kom od jezika s naseg govornog podrucja, izgovara se na nacin da se naglasi slovo "R" a slovo "A" se blago otegne, kao da pise "Kuraan".
Nadam se da sam objasnila razumljivo.

[Mirelam]

Ima rijeci ni.nalik.

Stahor bos
Stakor
Pacov

I nisam mislio na to u punom smislu nego da skinem Mireta sa grbace

Ono kad polupismeni seljacic sa ambicijom da bude veliki "ucenjak" , sa nekoliko godina mejtefa pokusa da zamjeni teze, tkz. seljacka logika ili seljacki fakultet, a pride pokusava da prica o bosanskom jeziku, jer prije toga je bilo napisano

Jedno pitanjce.
Ja koliko se sjecam , apostrof u nasem jeziku se koristi kada se "proguta" samoglasnik. Zasto u slucaju Kurana se postavlja apostrof i kako je ispravno na nasem jeziku? Da li je progutano jedno "u" i treba otegnuti kao Kuuran? Mute ne prilazi, pitanje nije za tebe.

Srecom pojavi se jedna mlada pristojna dama pa ponudi odgovor i zahvaljujem joj na njenom trudu

[ Apostrof koji se koristi u rijeci "Kur'an", radi sto pribliznijeg i sto vjerodostojnijeg prevoda sa arapskog jezika, stoji poslije slova "R" a ne poslije slova "U". Ne stavlja se naglasak na slovo "U" vec na slovo "R". Apostrof nije u svojstvu "gutanja" slova vec stavljanja naglaska nad slovom "R". Prilikom izgovora na bilo kom od jezika s naseg govornog podrucja, izgovara se na nacin da se naglasi slovo "R" a slovo "A" se blago otegne, kao da pise "Kuraan".
Nadam se da sam objasnila razumljivo.

Medjutim, nije me uvjerila i onda koristeci malo cika Googla, on nadje neki pravopis bosanskog jezika koji kaze slijedece.

l. APOSTROF 1. Apostrof se stavlja umjesto izostavljenoga dijela riječi ili broja. Njime se označuje da takvi likovi nisu uobičajeni u standardnome jeziku:
(l) Je l'ti tvrdo, Ibro. bez dušeka? /( ... )jesu l 'teške tahtejavorove? -(2) Je l' Saraj'vo gdje je nekad bilo? - (3) Malehno je zrno biserovo, al' ga nose gospođe na vratu.-(4) Rođena je 27. Xl '95.
2. Apostrof se ne piše na kraju km jega infinitiva i glagol skoga priloga sadašnjeg (u poslovicama i sl.), iako takvi likovi nisu prihvaćeni u standardnome jeziku:
(l) S hromim putujuć mora se posrnut.-(2) Vrelo gvožđe kovat treba.-(3) Treba rodit pa ime nadjet.-(4) Valja bacit udicu, pa uhvatit ribicu.
3. Apostrof se ne piše na kraju krnjeg infinitiva u sastavu futura 1: iščeznu t će, pisat će, propast će. Takoder se ne stavlja apostrof u riječi kao niti u glagolskom prodjevu radnom. Krnji oblici (osim u futuru prvom) dopušteni su samo u književnoumjetničkom stilu.
4. Ako je u standardnome jeziku neka riječ prihvaćena i u kraćem i u dužem liku, a upotrijebi se kraći lik, apostrof se ne piše: k (ka), kad (kada), mladog (mladoga), onom (onome), svukud (svukuda).
Apostrofom se oznacava ispusteni dio rijeci ili broja. Apostrof se ne pise na kraju krnjeg infinitiva u sastavu prvog niti uz krace oblike koji su prihvaceni u standardnom bosanskom jeziku.


Medjutim dalje kaze
Pisanje imena iz jezika koji se služe drugim pismima
Pojedine islamske termine, iz naročitih razloga, potrebno je pisati tako da se može što lakše prepoznati njihov izvorni lik. Otuda se u njima, kao i u arapskim imenima (osobito u stručnim djelima), susreću i znakovi kao: hemze ('), ajn ('), lahija! waw (w) i sl.
Grleni poluglas koji se naziva hemzetom piše se kao apostrof (podignuti zarez). Hemze (') imamo, npr., u sljedećim riječima: kira'et, Kur'an, m1i'min i sl.
Oštri grleni poluglas reda a naziva se ajn i piše se kao obrnuti podignuti zarez ('). Ajn imamo, npr., u sljedećim riječima: džema 'at, mu 'džiza, ni 'met, ruku', .\:a 'han, zu l-ka 'de.

Eto nije tako tesko naci i sazna se da je u bosanski pravopis ubaceno nesto sto ranije nije postojalo kao npr. ovaj ajn i hamzet.
a ko hoce ili mora da uci grlene i ostre grlene poluglasove , neka se zabavi sa glupostima , svakako ce sam govorni jezik to vremenom da isekne ko slinu iz nosa.

[Cvrle]

Medjutim dalje kaze
Pisanje imena iz jezika koji se služe drugim pismima
Pojedine islamske termine, iz naročitih razloga, potrebno je pisati tako da se može što lakše prepoznati njihov izvorni lik. Otuda se u njima, kao i u arapskim imenima (osobito u stručnim djelima), susreću i znakovi kao: hemze ('), ajn ('), lahija! waw (w) i sl.
Grleni poluglas koji se naziva hemzetom piše se kao apostrof (podignuti zarez). Hemze (') imamo, npr., u sljedećim riječima: kira'et, Kur'an, m1i'min i sl.
Oštri grleni poluglas reda a naziva se ajn i piše se kao obrnuti podignuti zarez ('). Ajn imamo, npr., u sljedećim riječima: džema 'at, mu 'džiza, ni 'met, ruku', .\:a 'han, zu l-ka 'de.

Eto nije tako tesko naci i sazna se da je u bosanski pravopis ubaceno nesto sto ranije nije postojalo kao npr. ovaj ajn i hamzet.
a ko hoce ili mora da uci grlene i ostre grlene poluglasove , neka se zabavi sa glupostima , svakako ce sam govorni jezik to vremenom da isekne ko slinu iz nosa.

Upravo sam ovo i mislila, dakle zbog glasova koji uopste ne postoje u bosanskom jeziku, koristi se za najvjerodostojnije izgovaranje tih rijeci. I samo da kazem, ucenje ovih glasova uopste nije glupost i nije "slina iz nosa" isto kao sto nije ni njemacki, danski, svedski i mnogi jezici koji imaju glasove koji ne postoje u nasem jeziku.

[Mutevelija]

Ja Sam predao Hatmu znaci procitao Kuran.
Imam vjersko obrazovanje od svoje 5 godine pa do 17.
Znaci dvanaest godina, ne samo mekteba I vjeronauke skupa.

I procitao nekoliko djela hadisa is Buharija Muslims Taberanija I Tirmizija.

Cvrle imas pravila kad mehko k postaje c sl.ovo

[Mirelam]

Upravo sam ovo i mislila, dakle zbog glasova koji uopste ne postoje u bosanskom jeziku, koristi se za najvjerodostojnije izgovaranje tih rijeci. I samo da kazem, ucenje ovih glasova uopste nije glupost i nije "slina iz nosa" isto kao sto nije ni njemacki, danski, svedski i mnogi jezici koji imaju glasove koji ne postoje u nasem jeziku.

Mislim da mjesas stvari. Govorimo o bosanskom jeziku a ne o njemackom, danskom, svahiliju....Kada ucis te jezike onda ucis i glasove koji nisu sa naseg podrucja (a nisu nam ni jednostavni ni bliski za izgovoriti), njihovu fonetiku i alfabet koji je prilagodjen istima. Medjutim smatram da je ovdje paradoks da se bosanski jezik prilagodjava arapskoj fonetici sa apstraktnim glasovnima, kod nas nepostojecim (nadajuci se da samo ovo izuzetak) jer koliko znam u svim tim stranim jezicima, strane rijeci se prilagodjavaju vlastitom alfabetu i vlastitoj fonetici.
Vise bih volio da se javi neko kome je ovo struka pa da rasclani stvari koliko je to moguce, a i neka moderatori prebace na drugo mjesto jer ovdje nije mjesto.

[Fazlija]

Sad imamo Deklaraciju pa mozemo opet da pricamo kako god hocemo, sve je to srpsko-hrvatsko-bosansko-hercegovacko-crnsko-gorski jezik.

Nego, sta mislite o hodzi koji izgoni duhove? Ja sam skeptican prema tome, ali ako je ljudima bolje, super!

[Cvrle]

Upravo sam ovo i mislila, dakle zbog glasova koji uopste ne postoje u bosanskom jeziku, koristi se za najvjerodostojnije izgovaranje tih rijeci. I samo da kazem, ucenje ovih glasova uopste nije glupost i nije "slina iz nosa" isto kao sto nije ni njemacki, danski, svedski i mnogi jezici koji imaju glasove koji ne postoje u nasem jeziku.

Mislim da mjesas stvari. Govorimo o bosanskom jeziku a ne o njemackom, danskom, svahiliju....Kada ucis te jezike onda ucis i glasove koji nisu sa naseg podrucja (a nisu nam ni jednostavni ni bliski za izgovoriti), njihovu fonetiku i alfabet koji je prilagodjen istima. Medjutim smatram da je ovdje paradoks da se bosanski jezik prilagodjava arapskoj fonetici sa apstraktnim glasovnima, kod nas nepostojecim (nadajuci se da samo ovo izuzetak) jer koliko znam u svim tim stranim jezicima, strane rijeci se prilagodjavaju vlastitom alfabetu i vlastitoj fonetici.
Vise bih volio da se javi neko kome je ovo struka pa da rasclani stvari koliko je to moguce, a i neka moderatori prebace na drugo mjesto jer ovdje nije mjesto.

Molim te, hajd mi samo napisi, objasni, kako ces izgovoriti slijedece: npr. njemacki = ä, ö i ü, danski = Æ, Ø?
I objasni mi zasto su stavljene dvije tacke iznad slova "A" "O" "U" i zasto su slova "A i E" spojeni u jedno i zasto je prekrizeno slovo "O"?

[Krokodil Behko]

Esstsett, inšalah, da ti Mire odgovori

[Mirelam]

Esstsett, inšalah, da ti Mire odgovori

Nije problem odgovoriti, samo ako mozes mi prevesti i ovo podebljano.

Upravo sam ovo i mislila, dakle zbog glasova koji uopste ne postoje u bosanskom jeziku, koristi se za najvjerodostojnije izgovaranje tih rijeci. I samo da kazem, ucenje ovih glasova uopste nije glupost i nije "slina iz nosa" isto kao sto nije ni njemacki, danski, svedski i mnogi jezici koji imaju glasove koji ne postoje u nasem jeziku.

Mislim da mjesas stvari. Govorimo o bosanskom jeziku a ne o njemackom, danskom, svahiliju....Kada ucis te jezike onda ucis i glasove koji nisu sa naseg podrucja (a nisu nam ni jednostavni ni bliski za izgovoriti), njihovu fonetiku i alfabet koji je prilagodjen istima. Medjutim smatram da je ovdje paradoks da se bosanski jezik prilagodjava arapskoj fonetici sa apstraktnim glasovnima, kod nas nepostojecim (nadajuci se da samo ovo izuzetak) jer koliko znam u svim tim stranim jezicima, strane rijeci se prilagodjavaju vlastitom alfabetu i vlastitoj fonetici.
Vise bih volio da se javi neko kome je ovo struka pa da rasclani stvari koliko je to moguce, a i neka moderatori prebace na drugo mjesto jer ovdje nije mjesto.

Molim te, hajd mi samo napisi, objasni, kako ces izgovoriti slijedece: npr. njemacki = ä, ö i ü, danski = Æ, Ø?
I objasni mi zasto su stavljene dvije tacke iznad slova "A" "O" "U" i zasto su slova "A i E" spojeni u jedno i zasto je prekrizeno slovo "O"?

Ne znam sta bih trebao da objasnjavam ali eto da probam. Stvar po mom sudu je vrlo jednostavna. Jedno slovo, jedan glas i tu prica zavrsava. Ta slova koja spominjes , izgovaracu onako kako se izgovaraju na tim jezicima kada ih budem ucio a u mom jeziku koji zovem bosanski cu ih prilagoditi svom pravopisu i nasim fonetskim mogucnostima, tj, prevescu ih na svoj jezik. Necu si nikada dozvoliti da mijenjam svoj pravopis da bih se prilagodio originalu, jer previse postujem svoj jezik i svoje naslijedje. Ne pocinje historija ili ti povijest sa 90-im godinama.
Zamolio sam da moderatori ovo sve prebace na neko drugo mjesto a ne ovdje da se neko ne bi nasao uvrijedjen , ali ako nece, nije problem, prznicemo ovdje.
Postavljajuci pitanje zasto se tako pise je bilo iz mog neznanja jer sam ja ucio pravopis SH jezika i sjecam se nekih pravila (istina sve manje pamecu a vise instinktivno i iskustveno ). Medjutim, porazno je, sto se vas dvoje koji ste se izjasnili po ovom pitanju, nije znalo da mi odgovori a poprilicno ste svjezi iz skole u kojoj ste trebali uciti o danasnjem bosanskom pravopisu koji ne bi trebalo da je pretrpio neke velike izmjene. Direktno u ovom slucaju u tom pravopisu, nalazim terminologiju i leksiku koja mi nije poznata kao hemze, ajn, lahija itd.
Medjutim indikativna je jos jedna stvar , taj pravopis govori " pojedine izraze bi trebalo pisati iz narocitih razloga ...". Prva stvar "trebalo bi " je kondicional a "se pise" bi bilo pravilo, sto je velika razlika. Znaci nije pravilo , nego slobodna volja ili pozeljno. Kaze jos "da bi se prepoznao izvorni oblik". Izvornim oblikom se bavi semantika a ne pravopis. Sve su to razlozi zbog kojih pozvah nekoga iz struke da razjasni neke stvari ako takav postoji u ovoj virtualnoj zajednici.

[Heidi]

Behko je mislio na slovo ß (Eszett ) u njemackom jeziku

[Krokodil Behko]

Nije problem odgovoriti, samo ako mozes mi prevesti i ovo podebljano. [quote=Cvrle post_id=1350639

Eto, Hojdi ti je pojasnila sve

[Mirelam]

Behko je mislio na slovo ß (Eszett ) u njemackom jeziku

Blagodarim na prijevodu, medjutim ako je moguce prevesti u kontekstu.

[Heidi]

Pa nesto u smislu da si ti najpogodniji da joj odgovoris

[Mirelam]

Ja sam to shvatio vise kao "E da Bog da', da ti Mire odgovori" , sto bi bilo prevedeno kao "Čisto sumnjam"
Meščini da ce ovdje Zehra morati da zaposli jednog internacionalnog prevodioca/moderatora da bi se razumjeli.

[Remzudin]

Sad imamo Deklaraciju pa mozemo opet da pricamo kako god hocemo, sve je to srpsko-hrvatsko-bosansko-hercegovacko-crnsko-gorski jezik.

Nego, sta mislite o hodzi koji izgoni duhove? Ja sam skeptican prema tome, ali ako je ljudima bolje, super!

ima nesto u Surama i ja sam isto vec neke isprobavao koje su positivno otvorili,ali to nemoze svak Hodza.
Tu moraju imati isto neki prirodno rodjeni nadnaravni talent za to,jer samo jedan izdati status jednog islamskog
kocilorgana da si Hodza ili Efendija nije dovoljno za to.

[Chloe]

Kur'an je arapska riječ ( na našem bi bilo Čitanje ili Skupljanje) a prilikom pisanja i izgovaranja riječi iz arapskog jezika u latiničnoj transkripciji cilj je što tačnije izgovarati, zato se apostrof koristi kao "zadrška" u izgovoru što je zapravo hemze (grleni poluglas) u arapskom jeziku.

[Remzudin]

vidi se da si isla u mejtef

[Mirelam]

Kur'an je arapska riječ ( na našem bi bilo Čitanje ili Skupljanje) a prilikom pisanja i izgovaranja riječi iz arapskog jezika u latiničnoj transkripciji cilj je što tačnije izgovarati, zato se apostrof koristi kao "zadrška" u izgovoru što je zapravo hemze (grleni poluglas) u arapskom jeziku.

Oblacicu, to sam i procitao u toj gramatici bosanskog jezika ali zasto imamo potrebu da u svoj jezik ubacujemo grlene poluglasove iz bilo kojeg jezika? I iz ostalih jezika uzimamo rijeci koje nam trebaju i postaju tudjice ali ih prilagodjavamo prema svojim potrebama i nasem pravopisu. Ovo je vise retoricko pitanje.