Džamije
- Tierra Caliente
- Aktivni forumaš
- Posts: 3460
- Joined: 15 Sep 2019, 02:41
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 797 times
- Been thanked: 283 times
- Status: Offline
- Tierra Caliente
- Aktivni forumaš
- Posts: 3460
- Joined: 15 Sep 2019, 02:41
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 797 times
- Been thanked: 283 times
- Status: Offline
- Cvrle
- Forum [Bot]
- Posts: 12685
- Joined: 14 Oct 2015, 15:08
- Mood:
- Has thanked: 5 times
- Been thanked: 12 times
- Status: Offline
Re: Džamije
Dakle ovo je samo s jedne strane. Ima bas puno prozorcica
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Poput nekog starog kopača zlata, moraš se pomiriti s time da trebaš iskopati mnogo pijeska iz kojeg ćeš poslije strpljivo isprati nekoliko sićušnih komadića zlata
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Džamije
Džamije su Allaha radi, i ne molite se, pored Allaha, nikome!" (El-Džinn, 18)
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Tierra Caliente
- Aktivni forumaš
- Posts: 3460
- Joined: 15 Sep 2019, 02:41
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 797 times
- Been thanked: 283 times
- Status: Offline
- Tierra Caliente
- Aktivni forumaš
- Posts: 3460
- Joined: 15 Sep 2019, 02:41
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 797 times
- Been thanked: 283 times
- Status: Offline
- Tierra Caliente
- Aktivni forumaš
- Posts: 3460
- Joined: 15 Sep 2019, 02:41
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 797 times
- Been thanked: 283 times
- Status: Offline
Re: Džamije
Hadži Sinanova tekija u Sarajevu
Hadži Sinanova tekija (Silahdar Mustafa-pašina tekija)[1] je tekija u Sarajevu. Nalazi se između ulica Sagrdžije, Alije Džerzeleza i Logavine.[2] Izgrađena je između 1638. i 1640. godine. Pripada kaderijskom derviškom redu (tarikatu).[1] Izgradnja je u svezi s osmanskim osvajanjem Bagdada. 1638. je Murat IV: osvojio Bagdad. Na glasu kao poštovatelj sufizma bilo mu je poznato da je ondje grob jednog od velikana islama Seida Abdul Kadira Gejlanija, začetnika kaderijskog tarikata i potomka iz Poslanikove loze. Iz zahvalnosti Alahu za osvajanje grada odlučio je podići jednu kaderijsku tekiju i financirati njenu gradnju. Mustafa-paša Silahtar iz Sarajeva bio je u sultanovoj pratnji. Bio je na visokom položaju. Predložio je sultanu graditi tekiju u Sarajevu, gdje nije bilo takve tekije. Obrazložio je sultanu da ondje ima oca koji je voljan i pouzdan na se preuzeti ovu zadaću. Uskoro je stigao ferman da će se graditi kaderijska tekija i da će poslove voditi Mustafin otac Hadži Sinan.[3] Tako se pretpostavlja da je za njenu gradnju je prema pretpostavkama zaslužan hadži Sinan, bogati sarajevski trgovac, ili njegov sin Mustafa-paša, koji je kao silahdar (ar. silahdar - službenik na dvoru koji brine o čuvanju i održavanju oružja), služio na dvoru sultana Murata IV..
Građevinu je projektirao Albanac Kasim-aga. Kasim-aga je bio poznati arhitekt koji je projektirao i neke od zgrada u carigradskoj palači Topkapi. Na dvorišnom zidu nalazi se kaligrafski tekst. Oblika je rozete promjera blizu tri metra. Na njemu je tehnikom al fresco upisano[1] geometrijski[4] 12[5] puta šehadet "Bog je jedan, a Muhamed je njegov poslanik"[1] (La Ilaha IllAllah Muhammadur Rasulullah).[4] Tekst zovu "Sulejmanovim pečatom"[1] (muhur ispisan u Kjufi pismu).[6] Mutevelija tvrdi da autor nije poznat, a starost datiraju u više od dvjesta godina. Nacrt za ovaj napis je na samom ulazu i mnogo je manji. Kad se vrata harema otvore, odmah se na ulazu vidi estetski dobro izrađena hajr česma.[4] Dva su mezara i turbe u dvorištu tekije. Pripadaju hadži Sinanu i njegovoj supruzi.[1] U tekiji je nekoliko prostorija. To su semahana (prostorija gdje se obavlja derviški obred zikir), stan za šejha, musafirhanu (prostoriju za putnike namjernike), te mejdan odaju, koju od kahve-odžaka dijeli jedan mali uski hodnik.[7]
Uz semahanu s mihrabom i musanderom tu je još kuhinja i dodatne prostorije. Prostorija za šejha je na katu iznad ulaza. Tekija je bila od tesanog kamena[3] i lomljenog kamena. Dvoetažni su dio nad ulazom i simahana. Ostatak je zgrade prizeman. Žbuka je nanesena na plohe od pritesanog kamena. Od klesanog su kamena vanjske zidne plohe. Pravilnih su, vodoravnih i jednolikih redova. Posebno su ispupčene fuge. Pokrov je od ćeramide. U tekiju se ulazi s istoka iz ulice Sagrdžije, a od ulaza je pasaž od kaldrme i kroz njega se ulazi u prostrano dvorište.[8] Tlocrt je oblika harfa lam sličnog slovu L, što je kod tekija češći slučaj. Krovovi su viševodni, a ograđena visokim kamenim zidovima i dominira cijelim ambijentom mahale. [3] Preko stotinjak je kaligrafskih natpisa (levhi) na zidovima ulaznog i dvorišnog dijela tekije (avlije) i likovnom vrijednošću su u skupini najvrijednijih umjetnička ostvarenja ove vrste. Uz redovne obrede derviše, ovdje se izučavao tesavuf (ar. tesavvuf – sufizam, misticizam), čitana su i izučavana djela na perzijskom, turskom i arapskom jeziku. Pjesnicima su bili i sami šejhovi i derviši Hadži Sinanove tekije.
Najbolje je poznat šejh hrvatski pjesnik Hasan Kaimija Zrinović.[7] Zgrada je dobila i zdravstvenu namjenu 1768. godine. U njoj je tad otvoren prvi azil za duševne bolesnike, što je početak organizirane zdravstvene zaštite u muslimana na prostoru BiH.[1] Od sedam tekija koliko je bilo u Sarajevu, ostala je samo ova.[2] Dvaput je bila opožarena. Prvi put za vojne Eugena Savojskog, a drugi put austro-ugarskim zaposjedanjem.[3] Očuvala je gotovo isti autentični izgled iz 1640. godine.[4] Posljednji je vrjedniji spomenik osmanlijske arhitekture u Sarajevu.[8]
Prvo predviđeno mjesto gradnje bilo je na lijevoj obali Miljacke, na Bistriku.[3] Hadži Sinan je ondje kupio zemljište, no usnuo je san u kojem mu je dobio išaret da mora tekiju sagraditi u sjevernom dijelu grada, na desnoj obali Miljacke.[9][3] Pronašao je zemljište na Pirinom Brijegu, u mahali poznatoj kao Vrbanjuša.[3] Stoga je kupio zemljište u Kadi Bali Efendi mahali. Umro je prije završetka gradnje tekije.[9] Završne radove vlastitim je sredstvima platio Mustafa-paša Silahtar. Dovršena je u godini kad je Hadži Sinan umro.[3] Od 2005. godine ambijentalna cjelina Hadži Sinanove tekije sa Sarač Alijinom džamijom i grobljem uz nju je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[9]
Hadži Sinanova tekija (Silahdar Mustafa-pašina tekija)[1] je tekija u Sarajevu. Nalazi se između ulica Sagrdžije, Alije Džerzeleza i Logavine.[2] Izgrađena je između 1638. i 1640. godine. Pripada kaderijskom derviškom redu (tarikatu).[1] Izgradnja je u svezi s osmanskim osvajanjem Bagdada. 1638. je Murat IV: osvojio Bagdad. Na glasu kao poštovatelj sufizma bilo mu je poznato da je ondje grob jednog od velikana islama Seida Abdul Kadira Gejlanija, začetnika kaderijskog tarikata i potomka iz Poslanikove loze. Iz zahvalnosti Alahu za osvajanje grada odlučio je podići jednu kaderijsku tekiju i financirati njenu gradnju. Mustafa-paša Silahtar iz Sarajeva bio je u sultanovoj pratnji. Bio je na visokom položaju. Predložio je sultanu graditi tekiju u Sarajevu, gdje nije bilo takve tekije. Obrazložio je sultanu da ondje ima oca koji je voljan i pouzdan na se preuzeti ovu zadaću. Uskoro je stigao ferman da će se graditi kaderijska tekija i da će poslove voditi Mustafin otac Hadži Sinan.[3] Tako se pretpostavlja da je za njenu gradnju je prema pretpostavkama zaslužan hadži Sinan, bogati sarajevski trgovac, ili njegov sin Mustafa-paša, koji je kao silahdar (ar. silahdar - službenik na dvoru koji brine o čuvanju i održavanju oružja), služio na dvoru sultana Murata IV..
Građevinu je projektirao Albanac Kasim-aga. Kasim-aga je bio poznati arhitekt koji je projektirao i neke od zgrada u carigradskoj palači Topkapi. Na dvorišnom zidu nalazi se kaligrafski tekst. Oblika je rozete promjera blizu tri metra. Na njemu je tehnikom al fresco upisano[1] geometrijski[4] 12[5] puta šehadet "Bog je jedan, a Muhamed je njegov poslanik"[1] (La Ilaha IllAllah Muhammadur Rasulullah).[4] Tekst zovu "Sulejmanovim pečatom"[1] (muhur ispisan u Kjufi pismu).[6] Mutevelija tvrdi da autor nije poznat, a starost datiraju u više od dvjesta godina. Nacrt za ovaj napis je na samom ulazu i mnogo je manji. Kad se vrata harema otvore, odmah se na ulazu vidi estetski dobro izrađena hajr česma.[4] Dva su mezara i turbe u dvorištu tekije. Pripadaju hadži Sinanu i njegovoj supruzi.[1] U tekiji je nekoliko prostorija. To su semahana (prostorija gdje se obavlja derviški obred zikir), stan za šejha, musafirhanu (prostoriju za putnike namjernike), te mejdan odaju, koju od kahve-odžaka dijeli jedan mali uski hodnik.[7]
Uz semahanu s mihrabom i musanderom tu je još kuhinja i dodatne prostorije. Prostorija za šejha je na katu iznad ulaza. Tekija je bila od tesanog kamena[3] i lomljenog kamena. Dvoetažni su dio nad ulazom i simahana. Ostatak je zgrade prizeman. Žbuka je nanesena na plohe od pritesanog kamena. Od klesanog su kamena vanjske zidne plohe. Pravilnih su, vodoravnih i jednolikih redova. Posebno su ispupčene fuge. Pokrov je od ćeramide. U tekiju se ulazi s istoka iz ulice Sagrdžije, a od ulaza je pasaž od kaldrme i kroz njega se ulazi u prostrano dvorište.[8] Tlocrt je oblika harfa lam sličnog slovu L, što je kod tekija češći slučaj. Krovovi su viševodni, a ograđena visokim kamenim zidovima i dominira cijelim ambijentom mahale. [3] Preko stotinjak je kaligrafskih natpisa (levhi) na zidovima ulaznog i dvorišnog dijela tekije (avlije) i likovnom vrijednošću su u skupini najvrijednijih umjetnička ostvarenja ove vrste. Uz redovne obrede derviše, ovdje se izučavao tesavuf (ar. tesavvuf – sufizam, misticizam), čitana su i izučavana djela na perzijskom, turskom i arapskom jeziku. Pjesnicima su bili i sami šejhovi i derviši Hadži Sinanove tekije.
Najbolje je poznat šejh hrvatski pjesnik Hasan Kaimija Zrinović.[7] Zgrada je dobila i zdravstvenu namjenu 1768. godine. U njoj je tad otvoren prvi azil za duševne bolesnike, što je početak organizirane zdravstvene zaštite u muslimana na prostoru BiH.[1] Od sedam tekija koliko je bilo u Sarajevu, ostala je samo ova.[2] Dvaput je bila opožarena. Prvi put za vojne Eugena Savojskog, a drugi put austro-ugarskim zaposjedanjem.[3] Očuvala je gotovo isti autentični izgled iz 1640. godine.[4] Posljednji je vrjedniji spomenik osmanlijske arhitekture u Sarajevu.[8]
Prvo predviđeno mjesto gradnje bilo je na lijevoj obali Miljacke, na Bistriku.[3] Hadži Sinan je ondje kupio zemljište, no usnuo je san u kojem mu je dobio išaret da mora tekiju sagraditi u sjevernom dijelu grada, na desnoj obali Miljacke.[9][3] Pronašao je zemljište na Pirinom Brijegu, u mahali poznatoj kao Vrbanjuša.[3] Stoga je kupio zemljište u Kadi Bali Efendi mahali. Umro je prije završetka gradnje tekije.[9] Završne radove vlastitim je sredstvima platio Mustafa-paša Silahtar. Dovršena je u godini kad je Hadži Sinan umro.[3] Od 2005. godine ambijentalna cjelina Hadži Sinanove tekije sa Sarač Alijinom džamijom i grobljem uz nju je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[9]
{code}
- Tierra Caliente
- Aktivni forumaš
- Posts: 3460
- Joined: 15 Sep 2019, 02:41
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 797 times
- Been thanked: 283 times
- Status: Offline
- Chloe
- Žena za sva vremena
- Posts: 102613
- Joined: 18 Dec 2015, 11:40
- Has thanked: 2976 times
- Been thanked: 3084 times
- Status: Offline
Re: Džamije
Abd, kod sljedeće posjete Sarajevu otići ću je vidjeti.
... You are my sunshine, my only sunshine ...
- Tierra Caliente
- Aktivni forumaš
- Posts: 3460
- Joined: 15 Sep 2019, 02:41
- Location: Sarajevo
- Has thanked: 797 times
- Been thanked: 283 times
- Status: Offline
Re: Džamije
Odmah u komsiluku imas pekaru sa vrucim somunima u Golobrdici. Mi kad smo isli u osnovnu skolu pa za Ramazan, nama su djabe dijelili somune.
{code}
- Chloe
- Žena za sva vremena
- Posts: 102613
- Joined: 18 Dec 2015, 11:40
- Has thanked: 2976 times
- Been thanked: 3084 times
- Status: Offline
Re: Džamije
Mislila sam našu gradsku dżamiju postaviti, ali ona zaslužuje i svoju priču pa će sačekati zimu.
Evo meni draga dżamija, lijepa sredjena unutra ali i vani mirišu ruże i cvijeće... Prelijepo uredjeno, dok se kroči u harem smiraj dušu ispuni...
Džamija Sokolović Kolonija - Ilidža
Evo meni draga dżamija, lijepa sredjena unutra ali i vani mirišu ruże i cvijeće... Prelijepo uredjeno, dok se kroči u harem smiraj dušu ispuni...
Džamija Sokolović Kolonija - Ilidža
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
... You are my sunshine, my only sunshine ...
- Salko
- Forum [Bot]
- Posts: 26742
- Joined: 25 Sep 2018, 14:23
- Location: Tamni Vilajet
- Mood:
- Status: Offline
Re: Džamije
Ja, vako sa sinom,
Htjedoh za ramazan obic sve dzamije u uzoj jezgri mog vilajeta...
Da klanjamo vakat...
Pertačka, Bijela, Tabhana, Kraljevac, Novo brdo, rosulje, mahala, šadrvan...
Evo brojim da nisam koju izostavio...
I nismo
Ne radi svaki vakat novo brdo....
Htjedoh za ramazan obic sve dzamije u uzoj jezgri mog vilajeta...
Da klanjamo vakat...
Pertačka, Bijela, Tabhana, Kraljevac, Novo brdo, rosulje, mahala, šadrvan...
Evo brojim da nisam koju izostavio...
I nismo
Ne radi svaki vakat novo brdo....
"ignorance is bliss"
- Maja
- Administrator
- Posts: 119838
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5703 times
- Been thanked: 12283 times
- Contact:
- Status: Offline
- Fazlija
- Osvježenje foruma
- Posts: 1646
- Joined: 29 Dec 2015, 00:34
- Location: Martin Brod
- Contact:
- Status: Offline
Re: Džamije
Ljudi, evo bas sam doso' s puta. Bio sam par dana u Rijeci. Imali smo tamo neko budisticko okupljanje i meditaciju. Jedan dan smo posjetili rijecku dzamiju. Stvarno je remek djelo, Dusko Dzamonja se stvaro iskazao. Napravio je predivno zdanje. Budisticki monah koji nam je vodio meditaciju je htio posjetiti dzamiju, a i ja sam imao veliku zelju da uzivo vidim rijecku dzamiju koju sam prije gledao samo na slikama.
I tako smo se uputili jedno jutro u dzamiju. Malo je bilo cudno da je sve bilo otvoreno, ali nikoga nismo zatekli. Usli mi lijepo unutra da se javimo, ali nigdje nikoga. Mi zovemo, niko ne se ne odaziva. Onda smo se izuli i usli u salu za klanjanje i razgledali, slikali se. Onda smo otisli do kafica da popijemo kavu i da se nekome javimo, ali niti u kaficu nije bilo nikoga.
Dzamija je ustvari omalena gradjevina, nije bas tako velika. U prizemlju je konferencijska dvorana i kafic. Dvorana je posvecena katarskom seiku. Valjda je on potpomogao izgradnju dzamije. I tako smo mi razgledavali rijecku dzamiju a da nikoga nismo sreli.
Malo mi je cudan minaret. On ustvari ne sluzi svrsi. To nije toranj na koji bi se mujezin mogao stvarno popesti. Shvacam da sada poziv na molitvu pustaju sa razglasa, ali sam nekako ipak ocekivao da bude pravi minaret koji po potrebi moze biti u upotrebi... sta da nema struje, pa da ipak ustreba da se neko zatrci na minaret i obavi poziv? Ovo je pak neki vise kao stilizirani ukrasni stup koji stoji pored dzamije. Dzamija je stvarno prekrasna i mogla bi i bez tog ukrasnog stupa koji predstavlja kao neki minaret koji to ustvari nije.
Eto... sta vi mislite zasto nismo u dzamiji u 9h ujutro nikoga zatekli mada je sve bilo otkljucano, gdje su bili svi? I kako stoje te stvari sa minaretima?
I tako smo se uputili jedno jutro u dzamiju. Malo je bilo cudno da je sve bilo otvoreno, ali nikoga nismo zatekli. Usli mi lijepo unutra da se javimo, ali nigdje nikoga. Mi zovemo, niko ne se ne odaziva. Onda smo se izuli i usli u salu za klanjanje i razgledali, slikali se. Onda smo otisli do kafica da popijemo kavu i da se nekome javimo, ali niti u kaficu nije bilo nikoga.
Dzamija je ustvari omalena gradjevina, nije bas tako velika. U prizemlju je konferencijska dvorana i kafic. Dvorana je posvecena katarskom seiku. Valjda je on potpomogao izgradnju dzamije. I tako smo mi razgledavali rijecku dzamiju a da nikoga nismo sreli.
Malo mi je cudan minaret. On ustvari ne sluzi svrsi. To nije toranj na koji bi se mujezin mogao stvarno popesti. Shvacam da sada poziv na molitvu pustaju sa razglasa, ali sam nekako ipak ocekivao da bude pravi minaret koji po potrebi moze biti u upotrebi... sta da nema struje, pa da ipak ustreba da se neko zatrci na minaret i obavi poziv? Ovo je pak neki vise kao stilizirani ukrasni stup koji stoji pored dzamije. Dzamija je stvarno prekrasna i mogla bi i bez tog ukrasnog stupa koji predstavlja kao neki minaret koji to ustvari nije.
Eto... sta vi mislite zasto nismo u dzamiji u 9h ujutro nikoga zatekli mada je sve bilo otkljucano, gdje su bili svi? I kako stoje te stvari sa minaretima?
http://forum.srednjiput.rs/
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Džamije
U 9 ujutro nemas nikakvog propisanog namaza nikad, osim nafila - dobrovoljnih namaza.
Tad nijedan namaz ne mozes klanjati. Jer to nije doba tad kad se klanja, da si dosao prije izlaska sunca mozda bi na Sabahu koga zatrefio, a da si kasnije kroz 4 sata dosao na podne namazu bi sigurno zatrefio da klanjaju.
Neke džamije su otključane neke nisu. To od džemmata do džemata varira.
Munara spada u arhitektonsko "tijelo" džamije, mada džamije koje nemaju munara se nazivaju mesdžidi, i za vrijeme poslanika Muhammeda a.s nisu imali munara, kasnije su ih izgradili da bi pozivali ljude.
E sad treba li džamiji munara da bi funkcionisala kako treba ?
Ne treba ali je zovemo onda mesdžidom- samo arapski džamijom, džami'a'' na arapskom potiče od riječi džemaa što znači zajednica.
A mesdžid je mjesto gdje se čini sedžda Bogu tako bi se prevelo.
KAd je Islam se vise utvrdio pocele su se izgrađivati munare sto skupa cini cjelinu "džamiju" pa preko njih bi se pozivao narod u džam'a "zajednicu".
Kad džamija ne bi imala munare izubila bi tu svoju simboliku mada imas i danas mesdžid halife Omera bez munare, i raznih mesdžida, mada to ne zovemo vise džamijom nego mesdžidom sto je slicno.
Tad nijedan namaz ne mozes klanjati. Jer to nije doba tad kad se klanja, da si dosao prije izlaska sunca mozda bi na Sabahu koga zatrefio, a da si kasnije kroz 4 sata dosao na podne namazu bi sigurno zatrefio da klanjaju.
Neke džamije su otključane neke nisu. To od džemmata do džemata varira.
Munara spada u arhitektonsko "tijelo" džamije, mada džamije koje nemaju munara se nazivaju mesdžidi, i za vrijeme poslanika Muhammeda a.s nisu imali munara, kasnije su ih izgradili da bi pozivali ljude.
E sad treba li džamiji munara da bi funkcionisala kako treba ?
Ne treba ali je zovemo onda mesdžidom- samo arapski džamijom, džami'a'' na arapskom potiče od riječi džemaa što znači zajednica.
A mesdžid je mjesto gdje se čini sedžda Bogu tako bi se prevelo.
KAd je Islam se vise utvrdio pocele su se izgrađivati munare sto skupa cini cjelinu "džamiju" pa preko njih bi se pozivao narod u džam'a "zajednicu".
Kad džamija ne bi imala munare izubila bi tu svoju simboliku mada imas i danas mesdžid halife Omera bez munare, i raznih mesdžida, mada to ne zovemo vise džamijom nego mesdžidom sto je slicno.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Fazlija
- Osvježenje foruma
- Posts: 1646
- Joined: 29 Dec 2015, 00:34
- Location: Martin Brod
- Contact:
- Status: Offline
Re: Džamije
Ja sam pazio da se ne zameditiramo tamo, kako si onomad rekao.
http://forum.srednjiput.rs/
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Džamije
A mogao si postati popularan i dospjeti u medije
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Fazlija
- Osvježenje foruma
- Posts: 1646
- Joined: 29 Dec 2015, 00:34
- Location: Martin Brod
- Contact:
- Status: Offline
- Laser
- Forum [Bot]
- Posts: 15460
- Joined: 31 Mar 2016, 16:01
- Location: Sa onu stranu rijeke
- Mood:
- Has thanked: 675 times
- Been thanked: 2167 times
- Status: Offline
Re: Džamije
Mutevelija wrote: ↑06 Oct 2019, 19:27
Kad džamija ne bi imala munare izubila bi tu svoju simboliku mada imas i danas mesdžid halife Omera bez munare, i raznih mesdžida, mada to ne zovemo vise džamijom nego mesdžidom sto je slicno.
Do not disturb! U procesu sam radikalizacije.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 81 guests