Zvuci vječnosti
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120151
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7766 times
- Status: Online
Zvuci vječnosti
Tema samo za klasicnu muziku
Slusate li vi to ista?
Ja e ponekad, bas fino opustim i prepustim letu kroz svemir, slusajuci ove vjecnicke zvuke.
Ko kaze, da je covjek smrtno bice? Sve dok postoje besmrtne stvari i on je besmrtan.
Uzivajte slusajuci ono, sto u vama, budi samo najjace i najbolje emocije.
Tomaso Albinoni
Venecijanski barokni kompozitor Tomaso Albinoni (Tomaso Giovanni Albinoni) rođen je na današnji dan – o8. juna 1671. godine, Iako je u svoje vreme bio poznat po svojim operama, danas su ipak poznatija njegova instrumentalna dela.
AlbinoniRođen je u porodici bogatog trgovca, a učio je violinu i pjevanje. O njegovom životu se, zapravo, vrlo malo zna, što je čudno, uzevši u obzir da je u svoje vrijeme bio veoma poznat kompozitor, a vreijme u kome je živio je uglavnom dobro dokumentovano. Interesantno je da, za razliku od većine kompozitora njegovog vremena, Albinoni izgleda nikada nije bio pod patronatom crkve ili dvora, već je radio kao samostalni kompozitor, što mu je davalo veću slobodu u komponovanju.
Albinoni se oženio 1705. godine, a ubrzo zatim postao je poznat i cijenjen kao operski kompozitor u mnogim gradovima širom Italije, uključujući i Veneciju, Đenovu, Bolonju, Mantovu i Napulj. Napisao je oko 50 opera, od kojih je 28 izvedeno u Veneciji u periodu između 1723. i 1740. godine. Osim opera, pisao je i instrumentalne kompozicije, i to do 1705. godine uglavnom trio sonate i violinske koncerte, a između 1705. i 1719. godine pisao je solo sonate i koncerte za obou.
Oko 1740. godine u Francuskoj je objavljena zbirka Albinonijevih sonata, koja je označena kao posthumni opus, jer se pretpostavljalo da je Albinoni već umro! Međutim, ispostavilo se da je on tada još uvek bio živ, ali je živio u Veneciji, povučen i daleko od javnosti. Prema podacima iz parohije San Barnaba, Albinoni je umro 1751. godine, od dijabetesa.
Za vreme Drugog svetskog rata uništena je Državna biblioteka u Drezdenu, u kojoj su bila čuvana, između ostalog, i Albinonijeva djela. Čuvenu kompoziciju „Albinoni Adagio in G minor“ napisao je zapravo Remo Điazoto (Remo Giazotto) 1958. godine, navodno prema fragmentima iz sporog stava Trio sonate Albinonija, koje mu je poslala Državna biblioteka iz Drezdena. Ova kompozicija je postala toliko popularna da se može čuti u verzijama za različite instrumente, kao i na filmu, raznim televizijskim emisijama i reklamama.
[media]spBOZa87xIY[/media]
Slusate li vi to ista?
Ja e ponekad, bas fino opustim i prepustim letu kroz svemir, slusajuci ove vjecnicke zvuke.
Ko kaze, da je covjek smrtno bice? Sve dok postoje besmrtne stvari i on je besmrtan.
Uzivajte slusajuci ono, sto u vama, budi samo najjace i najbolje emocije.
Tomaso Albinoni
Venecijanski barokni kompozitor Tomaso Albinoni (Tomaso Giovanni Albinoni) rođen je na današnji dan – o8. juna 1671. godine, Iako je u svoje vreme bio poznat po svojim operama, danas su ipak poznatija njegova instrumentalna dela.
AlbinoniRođen je u porodici bogatog trgovca, a učio je violinu i pjevanje. O njegovom životu se, zapravo, vrlo malo zna, što je čudno, uzevši u obzir da je u svoje vrijeme bio veoma poznat kompozitor, a vreijme u kome je živio je uglavnom dobro dokumentovano. Interesantno je da, za razliku od većine kompozitora njegovog vremena, Albinoni izgleda nikada nije bio pod patronatom crkve ili dvora, već je radio kao samostalni kompozitor, što mu je davalo veću slobodu u komponovanju.
Albinoni se oženio 1705. godine, a ubrzo zatim postao je poznat i cijenjen kao operski kompozitor u mnogim gradovima širom Italije, uključujući i Veneciju, Đenovu, Bolonju, Mantovu i Napulj. Napisao je oko 50 opera, od kojih je 28 izvedeno u Veneciji u periodu između 1723. i 1740. godine. Osim opera, pisao je i instrumentalne kompozicije, i to do 1705. godine uglavnom trio sonate i violinske koncerte, a između 1705. i 1719. godine pisao je solo sonate i koncerte za obou.
Oko 1740. godine u Francuskoj je objavljena zbirka Albinonijevih sonata, koja je označena kao posthumni opus, jer se pretpostavljalo da je Albinoni već umro! Međutim, ispostavilo se da je on tada još uvek bio živ, ali je živio u Veneciji, povučen i daleko od javnosti. Prema podacima iz parohije San Barnaba, Albinoni je umro 1751. godine, od dijabetesa.
Za vreme Drugog svetskog rata uništena je Državna biblioteka u Drezdenu, u kojoj su bila čuvana, između ostalog, i Albinonijeva djela. Čuvenu kompoziciju „Albinoni Adagio in G minor“ napisao je zapravo Remo Điazoto (Remo Giazotto) 1958. godine, navodno prema fragmentima iz sporog stava Trio sonate Albinonija, koje mu je poslala Državna biblioteka iz Drezdena. Ova kompozicija je postala toliko popularna da se može čuti u verzijama za različite instrumente, kao i na filmu, raznim televizijskim emisijama i reklamama.
[media]spBOZa87xIY[/media]
online
- String
- Legenda foruma
- Posts: 9730
- Joined: 24 Mar 2010, 21:00
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 19 times
- Status: Offline
Re: Zvuci vječnosti
Richard Wagner (Leipzig 22. svibnja 1813. - Venecija 13. veljače 1883.),
Richard Wagner je rođen u Leipzigu, bio je deveto dijete Carl Friedrich Wagnera policijskog činovnika, koji je preminuo od tifusa šest mjeseci nakon Richardovog rođenja.
U Zürichu nastaju njegova glavna djela:Die Kunst und die Revolution (1849.), Das Kunstwerk der Zukunft (1850.), Oper und Drama (1851.) i Eine Mitteilung an meine Freunste (1852.). U tim je djelima teoretski i filozofski formulirao svoje umjetničke ideje i zamisao glazbenog kazališta budućnosti. U tom periodu počinje raditi i na tetralogiji Prsten Nibelunga (Der Ring des Nibelungen), koja obuhvaća četiri glazbene drame: Das Rheingold (1852. - 1854.), Die Walküre (1852. - 1856.), Siegfried (1856. - 1871.) i Götterdämmerung (1869. - 1874.). U tom periodu skladao je i uspješnu operu Tristan i Izolda (Tristan und Isolde, 1857.-1859).
[media]dytT5OnXU0A[/media]
Richard Wagner je rođen u Leipzigu, bio je deveto dijete Carl Friedrich Wagnera policijskog činovnika, koji je preminuo od tifusa šest mjeseci nakon Richardovog rođenja.
U Zürichu nastaju njegova glavna djela:Die Kunst und die Revolution (1849.), Das Kunstwerk der Zukunft (1850.), Oper und Drama (1851.) i Eine Mitteilung an meine Freunste (1852.). U tim je djelima teoretski i filozofski formulirao svoje umjetničke ideje i zamisao glazbenog kazališta budućnosti. U tom periodu počinje raditi i na tetralogiji Prsten Nibelunga (Der Ring des Nibelungen), koja obuhvaća četiri glazbene drame: Das Rheingold (1852. - 1854.), Die Walküre (1852. - 1856.), Siegfried (1856. - 1871.) i Götterdämmerung (1869. - 1874.). U tom periodu skladao je i uspješnu operu Tristan i Izolda (Tristan und Isolde, 1857.-1859).
[media]dytT5OnXU0A[/media]
- String
- Legenda foruma
- Posts: 9730
- Joined: 24 Mar 2010, 21:00
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 19 times
- Status: Offline
Re: Zvuci vječnosti
Pjesme koje radim sa bendom su najvecim dijelom inspirisane klasicnom muzikom. Stalno slusam klasicnu muziku jer iz toga stvarno puno toga naucim od estetike do tehnike itd... Ne slusam tu muziku kako bih bio "kulturan" ili ono "nesto" kako to mnogi rade a pojma nemaju sta slusaju. Slusajuci klasicnu muziku, sa muzikoloske strane, mozemo veoma lako shvatiti da je danasnja muzika koja se komponuje, ma kojem pravcu pripadala, i uporedjujuci istu sa klasicnom muzikom, jedna totalno razgradjena materija. Niti komadic onoga sto mozemo cuti u klasicnoj muzici danasnja muzika ne posjeduje niti ce...To mi je ostalo nekako nejasno i svaki dan se pitam kako to da je muzika ostala nesto sto se nije dalje razvijalo i unapredjivalo u smislu komponovanja itd, nego se totalno uprostilo do te mjere da to vise i nije muzika..
- merylin
- Aktivni forumaš
- Posts: 4572
- Joined: 30 Mar 2010, 13:22
- Been thanked: 4 times
- Status: Offline
Re: Zvuci vječnosti
Ludwig van Beethoven,njemački skladatelj.
Općenito ga se smatra jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe, i bio je ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i romantične ere u zapadnoj klasičnoj glazbi. Njegova glazba i ugled nadahnjivali su, a ponekad i punili nesigurnošću iduće generacije skladatelja i glazbenika.[1]
Iako je prvenstveno poznat kao skladatelj, Beethoven je također bio slavljeni pijanist. Rođen u Bonnu u Njemačkoj, u dvadesetim godinama života preselio se u Beč, učeći glazbu s Josephom Haydnom i brzo stječući ugled pijanista virtuoza. Unatoč postupnom gubljenju sluha u mladosti, Beethoven je nastavio proizvoditi značajna remek-djela kroz cijeli život, čak i kad je bio potpuno gluh. Bio je također jedan od prvih skladatelja "slobodnjaka" - organizirajući pretplatničke koncerte, prodavajući skladbe izdavačima i stječući financijsku potporu od bogatih pokrovitelja, radije nego da traži stalno zaposlenje bilo od crkve ili aristokratskih dvorova.
Ovo je vjerovatno svima poznato
[media]k_UOuSklNL4[/media]
Općenito ga se smatra jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe, i bio je ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i romantične ere u zapadnoj klasičnoj glazbi. Njegova glazba i ugled nadahnjivali su, a ponekad i punili nesigurnošću iduće generacije skladatelja i glazbenika.[1]
Iako je prvenstveno poznat kao skladatelj, Beethoven je također bio slavljeni pijanist. Rođen u Bonnu u Njemačkoj, u dvadesetim godinama života preselio se u Beč, učeći glazbu s Josephom Haydnom i brzo stječući ugled pijanista virtuoza. Unatoč postupnom gubljenju sluha u mladosti, Beethoven je nastavio proizvoditi značajna remek-djela kroz cijeli život, čak i kad je bio potpuno gluh. Bio je također jedan od prvih skladatelja "slobodnjaka" - organizirajući pretplatničke koncerte, prodavajući skladbe izdavačima i stječući financijsku potporu od bogatih pokrovitelja, radije nego da traži stalno zaposlenje bilo od crkve ili aristokratskih dvorova.
Ovo je vjerovatno svima poznato
[media]k_UOuSklNL4[/media]
Give a girl the right shoes,and she can conqer the world!
Marilyn Monroe
Marilyn Monroe
Re: Zvuci vječnosti
Obavezno slusam, svaki dan.. uglavnom Bach ili Mozart...
[media]RG9YUabQq3c[/media]
Johan Sebastian Bach
Bah (1685–1750) spada u najvece i najuticajnije kompozitore svih vremena. Bah je dobio svoj prvi “pravi” posao kada mu je bilo 23 godine. Zaposlio se kao dvorski muzicar u Vajmaru, u Nemackoj. Tamo je napisao nekoliko cuvenih kompozicija za orgulje, od kojih se vecina izvodi i danas.
✔ Mesija, oratorijum za sola, hor i orkestar
✔ Koncerto groso, opus 3, br. 1–6
✔ Koncerto groso, opus 6, br. 1–12
✔ Muzika na vodi, Svite br. 1, 2 i 3 (Napisana je i posvecena plovidbama
kralja Deordea po Temzi.)
✔ Kraljevski vatromet
Bah je jedan od najplodnijih kompozitora svih vremena. Zenio se dvaput i imao dvadesetoro dece. Neki od njih su i sami postali kompozitori: Vilhelm Frideman Bah, Karl Filip Emanuel Bah i Johan Kristijan Bah, da pomenemo samo najslavnije. Tokom Bahovog zivota njegova djeca su mu pomagala tako sto su prepisivala njegove kompozicije. Sa 38 godina Bah je dobio poslednji posao – posao kantora u crkvi Sv. Tome u Lajpcigu u Nemackoj. Na ovom poslu Bah je bio neverovatno plodan. Napisao je po jedno ogromno horsko delo – kantatu – za svaku nedelju i svaki praznik u godini po hriscanskom kalendaru. Ukupno je napisao 215 kantata. Bahova muzika je u osnovi kontrapunktska: dve, tri, cetiri ili vise melodijskih linija koje se sviraju ili pijevaju istovremeno, stvarajuci zanimljive harmonije. Usavrsio je umjetnost fuge – nevjerovatno kompleksne kompozicije koja se obicno komponuje za cetiri glasa. Sve melodije su slicne, svaka slijedeca nastupa tek posto je prethodna vec pocela za drugim, u odredjenom trenutku. U svojim fugama Bah je upotrebio izuzetno slozene melodije koje se na ovaj nacin povezuju i cine cjelinu. Bahove fuge su sjajni primjeri muzickih struktura. Od bilo koje muzicke teme Bah je mogao na licu mesta da komponuje fugu.
[media]RG9YUabQq3c[/media]
Johan Sebastian Bach
Bah (1685–1750) spada u najvece i najuticajnije kompozitore svih vremena. Bah je dobio svoj prvi “pravi” posao kada mu je bilo 23 godine. Zaposlio se kao dvorski muzicar u Vajmaru, u Nemackoj. Tamo je napisao nekoliko cuvenih kompozicija za orgulje, od kojih se vecina izvodi i danas.
✔ Mesija, oratorijum za sola, hor i orkestar
✔ Koncerto groso, opus 3, br. 1–6
✔ Koncerto groso, opus 6, br. 1–12
✔ Muzika na vodi, Svite br. 1, 2 i 3 (Napisana je i posvecena plovidbama
kralja Deordea po Temzi.)
✔ Kraljevski vatromet
Bah je jedan od najplodnijih kompozitora svih vremena. Zenio se dvaput i imao dvadesetoro dece. Neki od njih su i sami postali kompozitori: Vilhelm Frideman Bah, Karl Filip Emanuel Bah i Johan Kristijan Bah, da pomenemo samo najslavnije. Tokom Bahovog zivota njegova djeca su mu pomagala tako sto su prepisivala njegove kompozicije. Sa 38 godina Bah je dobio poslednji posao – posao kantora u crkvi Sv. Tome u Lajpcigu u Nemackoj. Na ovom poslu Bah je bio neverovatno plodan. Napisao je po jedno ogromno horsko delo – kantatu – za svaku nedelju i svaki praznik u godini po hriscanskom kalendaru. Ukupno je napisao 215 kantata. Bahova muzika je u osnovi kontrapunktska: dve, tri, cetiri ili vise melodijskih linija koje se sviraju ili pijevaju istovremeno, stvarajuci zanimljive harmonije. Usavrsio je umjetnost fuge – nevjerovatno kompleksne kompozicije koja se obicno komponuje za cetiri glasa. Sve melodije su slicne, svaka slijedeca nastupa tek posto je prethodna vec pocela za drugim, u odredjenom trenutku. U svojim fugama Bah je upotrebio izuzetno slozene melodije koje se na ovaj nacin povezuju i cine cjelinu. Bahove fuge su sjajni primjeri muzickih struktura. Od bilo koje muzicke teme Bah je mogao na licu mesta da komponuje fugu.
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
Re: Zvuci vječnosti
Meni najdraza numera je vjecni Ravelov Bolero. Posebno u izvedbi pod vodjstvom nenadmasivog Andre Rieu
[media]c5HbI9HPOo8&feature=related[/media]
[media]c5HbI9HPOo8&feature=related[/media]
E sad necu ni kako ja hocu
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Zvuci vječnosti
obozavam klasicnu muziku!!! redovno slusam i posjecujem koncerte. nista me ne dodirne dublje uglavnom placem ko beba.
naravno, zavisi od raspolozenja ko i sta. posto sam danas sanjalacki nastrojena i puca me blaza melankolija :zijeva, kroz glavu mi proseta klavirska muzika ranih romanticara i Frederik Šopen...
Frederik Šopen (1810-1849)
Poljak, od 16. godine djak varšavskog konzervatorijuma. Ceo život je posvetio klaviru. 1830. odlazi u Pariz i tamo biva veoma dobro prihvaćen od strane publike. Podučava klavir, svira u elitnim pariskim salonima. Kretao se u elitnom krugu umetnika (Delakroa, paganni, Rosini…). U poslednjim godinama života, uprkos tuberkulozi, on je i dalje svirao koncerte. Na poziv engleske aristokratije putovao je u London i u Šoktsku, što je ubrzalo razvoj bolesti. Vraća se u Pariz, gde i umire 1849. godie.
ŠOPENOV PIJANIZAM
Bio je najveći virtuoz na klaviru. U njegovim kompozicijama se može osetiti bogata paleta muzičkih boja i istančanost tona. Melodizuje sve deonice klavirskog stava. Kod njega melodija peva. Pevnost njegove melodije ukazuje na njeno vokalno poreklo. Ona pokazuje i nepresušnu izražajnost. Instrumentalna izražajnost vidi se u gipkosti pokreta, obrta i prelaza. U njegovoj ornamentaciji nema praznih ukrasa. Kod njega svaki mordent, predudar i prolaznica imaju svoj smisao, osmišljeno značenje i izražajnost. Svojim harmonskim rešenjima on otvara put poznoromantičarima. To su: modalnost, medijantika, kombinovanje enharmonike i hromatike. Uvodi i nove načine interpretacije-slobodan dah i promenljivost tempa koju naznačava, ali je metronomski ne određuje.
ŠOPENOV OPUS
Šopenovo stvaralaštvo obuhvata 166 dela i deli se na 3 faze: Prva faza, mladalačka, obuhvata kompozicije koje je napisao u Poljskoj (1816-1830) – od Poloneze u g mollu do Valcera u a mollu )op. 34, br. 2, objavljen u Lajpcigu 1831 god.). U drugoj fazi (1831-1840) izdvajaju se Skerco u h mollu, prve dve balade, prelidi i Sonata u b mollu. Treći, pozni period obeležavaju Sonata u h mollu, Barkarola i Poloneza-fantazija.
Zbirke igara: 13 poloneza, 56 mazurki, 15 valcera. Koncentrisanost muzičkog sadržaja dolazi do izražaja u njegovim preludijumima (25) i nokturnima (19). Često se u delima jednog sadržaja čuje osobenost drugog. Za njegovo stvaralaštvo su tipične i minijature. Dao je doprinos razvoju novih velikih formi: balade(4), fantazije, skerca (4). Od Šopena etide dobijaju i koncertnu ulogu. Napisao ih je 27 i one su objedinjene u dva opusa-10 i 25.
[media]EvxS_bJ0yOU[/media] ovo ce mnogi prepoznati
naravno, zavisi od raspolozenja ko i sta. posto sam danas sanjalacki nastrojena i puca me blaza melankolija :zijeva, kroz glavu mi proseta klavirska muzika ranih romanticara i Frederik Šopen...
Frederik Šopen (1810-1849)
Poljak, od 16. godine djak varšavskog konzervatorijuma. Ceo život je posvetio klaviru. 1830. odlazi u Pariz i tamo biva veoma dobro prihvaćen od strane publike. Podučava klavir, svira u elitnim pariskim salonima. Kretao se u elitnom krugu umetnika (Delakroa, paganni, Rosini…). U poslednjim godinama života, uprkos tuberkulozi, on je i dalje svirao koncerte. Na poziv engleske aristokratije putovao je u London i u Šoktsku, što je ubrzalo razvoj bolesti. Vraća se u Pariz, gde i umire 1849. godie.
ŠOPENOV PIJANIZAM
Bio je najveći virtuoz na klaviru. U njegovim kompozicijama se može osetiti bogata paleta muzičkih boja i istančanost tona. Melodizuje sve deonice klavirskog stava. Kod njega melodija peva. Pevnost njegove melodije ukazuje na njeno vokalno poreklo. Ona pokazuje i nepresušnu izražajnost. Instrumentalna izražajnost vidi se u gipkosti pokreta, obrta i prelaza. U njegovoj ornamentaciji nema praznih ukrasa. Kod njega svaki mordent, predudar i prolaznica imaju svoj smisao, osmišljeno značenje i izražajnost. Svojim harmonskim rešenjima on otvara put poznoromantičarima. To su: modalnost, medijantika, kombinovanje enharmonike i hromatike. Uvodi i nove načine interpretacije-slobodan dah i promenljivost tempa koju naznačava, ali je metronomski ne određuje.
ŠOPENOV OPUS
Šopenovo stvaralaštvo obuhvata 166 dela i deli se na 3 faze: Prva faza, mladalačka, obuhvata kompozicije koje je napisao u Poljskoj (1816-1830) – od Poloneze u g mollu do Valcera u a mollu )op. 34, br. 2, objavljen u Lajpcigu 1831 god.). U drugoj fazi (1831-1840) izdvajaju se Skerco u h mollu, prve dve balade, prelidi i Sonata u b mollu. Treći, pozni period obeležavaju Sonata u h mollu, Barkarola i Poloneza-fantazija.
Zbirke igara: 13 poloneza, 56 mazurki, 15 valcera. Koncentrisanost muzičkog sadržaja dolazi do izražaja u njegovim preludijumima (25) i nokturnima (19). Često se u delima jednog sadržaja čuje osobenost drugog. Za njegovo stvaralaštvo su tipične i minijature. Dao je doprinos razvoju novih velikih formi: balade(4), fantazije, skerca (4). Od Šopena etide dobijaju i koncertnu ulogu. Napisao ih je 27 i one su objedinjene u dva opusa-10 i 25.
[media]EvxS_bJ0yOU[/media] ovo ce mnogi prepoznati
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120151
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7766 times
- Status: Online
Re: Zvuci vječnosti
Cak i njihove najjednostavnije stvari, vjecno traju. Preko 18.000.000 pregleda
[media]LQTTFUtMSvQ[/media]
[media]LQTTFUtMSvQ[/media]
online
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Zvuci vječnosti
evo nesto za put u nirvanu
[media]tLVzosiaPu0&feature=related[/media]
[media]tLVzosiaPu0&feature=related[/media]
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- Maja
- Administrator
- Posts: 119223
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5512 times
- Been thanked: 11754 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Zvuci vječnosti
Jednom sam dobila mobitel zahvaljujući ovoj odi.
Bilo nagradno pitanje koja je himna EU.
Bilo nagradno pitanje koja je himna EU.
Re: Zvuci vječnosti
[media]Q4wb11w0ZHQ&feature[/media]IM_ex wrote:Meni najdraza numera je vjecni Ravelov Bolero. Posebno u izvedbi pod vodjstvom nenadmasivog Andre Rieu
[media]c5HbI9HPOo8&feature=related[/media]
Kada je živ onda je visok, a kada je mrtav onda je dugačak
Re: Zvuci vječnosti
[media]gfsgXJQ0ebU&feature=related[/media]
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120151
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7766 times
- Status: Online
Re: Zvuci vječnosti
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig 22. svibnja 1813. - Venecija 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća.
[media]-jvplzs8Qqg[/media]
Fascinantno
Richard Wagner (Leipzig 22. svibnja 1813. - Venecija 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća.
[media]-jvplzs8Qqg[/media]
Fascinantno
online
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 95678
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 33899 times
- Been thanked: 20673 times
- Contact:
- Status: Offline
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 95678
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 33899 times
- Been thanked: 20673 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Zvuci vječnosti
Wolfgang Amadeus Mozart rođen je 1756., a umro 1791. godine. Mozartova glazba je čudesna i jedinstvena, a on je bio temperamentan i glazbeno iznimno nadaren čovjek, mi bismo ga danas okarakterizirali kao bezvremenski genijalnoga skladatelja. Mozart je pripadnik tzv. ‘bečke klasike’, uz Haydna i Beethovena.
O Mozartu je puno pisano, pa ovom prilikom podastirem samo kraći pregled događaja u njegovom životu i kratki pregledni zbroj njegovih glazbenih djela. Kada god naiđete na Mozartova djela – poslušajte ih i uživajte u toj glazbi.
O Mozartu je puno pisano, pa ovom prilikom podastirem samo kraći pregled događaja u njegovom životu i kratki pregledni zbroj njegovih glazbenih djela. Kada god naiđete na Mozartova djela – poslušajte ih i uživajte u toj glazbi.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Re: Zvuci vječnosti
[media]9-fY0scV6K4[/media]
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
Re: Zvuci vječnosti
Opet Henry Mancini
[media]16XHfWQ0z9U&feature=related[/media]
[media]16XHfWQ0z9U&feature=related[/media]
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Zvuci vječnosti
Gioacchino Antonio Rossini (Pesaro, 29. februar 1792. - Passy pokraj Pariza, 13. novembar 1868.)
Usprkos velikim dostignućima ranijeg razdoblja, 19. je stoljeće bilo zlatno doba talijanske opere. Prvi veliki skladatelj toga razdoblja bio je Giacchino Rossini, genij koji je s jednakim uspjehom skladao i ozbiljne i komične opere. Današnjoj su publici draže njegove komične opere, napose Mlada Talijanka u Alžiru (1813.) i Seviljski brijač (1816.), danas najomiljenije njegovo djelo. Rossini ga je skladao za manje od dva tjedna – što je za nj tipično, iako je neke melodije posudio iz svojih ranijih opera.
Godine 1824. Rossini se preselio u Pariz, koji je postao glazbenom prijestolnicom Europe. U tom je gradu skladao kako u talijanskom tako i u francuskom stilu, a na libreta na oba jezika. William Tell (1829.) začuđujuće je dugačko, ambiciozno djelo o legendarnom švicarskom strijelcu – tako dugačko i ambiciozno da ga rijetko izvode bez kraćenja, iako je njegova uvertira (uvodna glazba, što se svira prije podizanja zastora) postala trajno omiljenim remek-djelom.
Poslije Williama Tella Rossini je prestao skladati za pozornicu. Tada je imao samo 37 godina, očito na vrhuncu stvaralačkih snaga, i nitko nikada nije uspio objasniti ovu njegovu odluku. Rossini je, sretan i zadovoljan, poživio još 39 godina.
Djela
"Bračna mjenica"
"William Tell"
"Seviljski brijač"
"Turčin u Italiji"
"Elizabeta, kraljica Engleske"
"Otelo"
"Pepeljuga"
"Kradljiva svraka"
"Mojsije u Egiptu"
"Bagdadski kalif "
[ytube][/ytube] uvertira seviljski brijach
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
Re: Zvuci vječnosti
[ytube][/ytube]
"Jer, bez imalo sumnje, drvo za moj tabut raste. I platno posmrtno, moje, neko negdje tka... "
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 23 guests