Arebica

[Mutevelija]

Arebica (ili arabica, ostali nazivi: matufovača, matufovica, mektebica) jeste specifično bosansko pismo (kao što je i bosančica). Praksa pisanja arapskim pismom bila je prisutna kod svih muslimanskih naroda, a sada arapski alfabet čini drugim pismom po korištenosti na svijetu



Arebica je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski i kulturni krug. U periodu od 15. do 20. vijeka u Bosni je na bazi ovoga pisma nastala jedna specifična naporedna pismenost spram pismenosti na bosančici. Bošnjaci, koji su prakticirali islam kao vjeru, moral i kulturu, proizveli su arebicu - arapsko pismo prilagođeno fonetskom sistemu bosanskog jezika. Na ovom pismu je nastala jedna neobična, bogata duhom i umjetnošću, književnost, nazvana alhamijado književnost. Najstariji bosanski tekst pisan arapskim pismom je "Početnica" iz doba Mehmeda II el-Fatiha (1451.-1481.). Od 17. vijeka pisci upotebljavaju arapsko pismo za pisanje svojih djela na bosanskom jeziku. U 19. i 20. vijeku bilo je pokušaja i nastojanja da se arapsko pismo fonetizira, tj. adaptira fonetici bosanskog jezika. Najuspješniji je bio Mehmed Džemaludin ef. Čaušević. Njegov način pisanja zvao se matufovača, mektebica (Matuf, nadimak). Štampanje knjiga matufovicom završeno je 1941. god. (posljednja knjiga je od M.S. Serdarevića Fikuhul-ibadat). Poslije toga je ostala u ličnom predstavljanju, baš kao i bosančica.

Književnost pisana arebicom pretežno je u stihu, ali ima i proze, uglavnom vjerskog sadržaja. Arebicom je štampano oko 50 knjiga. Od književnih djela pisanih arebicom ističu se ilahije (pobožne pjesme) i kaside (poučne pjesme). Uz to ima i patriotske i ljubavne lirike. U prozi su pisani mahzari i arzuhali (službene predstavke i legende). Arebica ima neka slova kojih nema u arapskom, a neka su uzeta iz turskog i perzijskog jezika.

Godine 1878. Bosna je sasvim prešla na latinicu, ali se arebica i dalje održala kod Bošnjaka, posebno u vjerskoj službi. Bosanski sabor je 1911. god. donio zaključak da svi javni natpisi uz latinicu i ćirilicu trebaju biti napisani i na arebici. Vlada je poništila tu odluku.

Može se konstatovati da su tokom prošlog vijeka Bošnjaci bili jedna od rijetkih nacija sa više pisama (bosančica, ćirilica, arebica, latinica).







Tekstualni primjer
Bosanski (arebica):

مۉلٖىمۉ سه‌ ته‌بٖى بۉژە
Bosanski (latinica):

Molimo se tebi, Bože
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
Bosanski (arebica):

سوا ڵۆدسقا بٖىڃا راݗايۆ سە سلۉبۉدنا وٖ يەدناقا ۆ دۉستۉيانستوۆ وٖ پراوٖىما. ۉنا سۆ ۉبدارەنا رازۆمۉم وٖ سوۀشڃۆ وٖ ترەبا دا يەدنۉ پرەما درۆغۉمە پۉستۆپايۆ ۆ دۆحۆ براتستوا.
Bosanski (latinica):

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
Engleski:

All human beings are born free and equal in dignity and rights. They are endowed with reason and conscience and should act towards one another in a spirit of brotherhood.





Primjer arebice na jednom nisanu

[Chloe]

Aferim Mute ... Pratim ...

[Mutevelija]

Ja mislio staviti jedan post samo

A ti reçe da pratiš.
:P

Nista onda valja mi dublje u ovu tematiku kasnije

[Chloe]

Tema nije za jednog posta. Obzirom da je nešto za šta se zanima ( čini mi se ) onda iskoristiš da i ovdje uneseš što budeš smatrao zanimljivim ...

[Mutevelija]

Prvi put sam se susreo sa arebicom u 8 razredu osnovne škole, znao sam za alhamijado književnost i prije.
Ali prvi put nam je nastavnik vjeronauke predočio je na tabli sa tekstom na arebicom

: "Zaključio sam Midi dva iako je zaslužio jedan"
Tako je pisalo na tabli samo ne latinskim pismom nego arebicom jer arebica nije potpuno ni napisana arapskim pismom

[Venera]

matufovača

matuh - stara osoba

pda , samo su starije osobe ucile pismenost , za mudrost ne bih garantovala

[Mutevelija]

matufovača

matuh - stara osoba

pda , samo su starije osobe ucile pismenost , za mudrost ne bih garantovala

Ma u mektebima se učila, kad j Au došla Bošnjaci su bukvalno bili skoro svi nepismeni.
Hrvati su je zvali Harvatica

[Venera]

matufovača

matuh - stara osoba

pda , samo su starije osobe ucile pismenost , za mudrost ne bih garantovala

Ma u mektebima se učila, kad j Au došla Bošnjaci su Hani-brabonjak bili skoro svi nepismeni.
Hrvati su je zvali Harvatica

naravno da su je zvali hrvatica, pa muslimani su tad pricali su hrvatksim jezikom , a ne kao danas, bosanskim jezikom

[Mutevelija]

Ma u mektebima se učila, kad j Au došla Bošnjaci su Hani-brabonjak bili skoro svi nepismeni.
Hrvati su je zvali Harvatica

naravno da su je zvali hrvatica, pa muslimani su tad pricali su hrvatksim jezikom , a ne kao danas, bosanskim jezikom

Da zvali su je Hrvati kao Ante Starčević tako, bosanski jezik je stariji od tkzv croatskog, čak su i bosančicu bili krali i nazivali je hrvatskom ćirlicom a sad bježe od nje ko đuro od krsta.
Bosansko - turski rječnik iz 1631. godine
Pouzdavši se u Boga zadubio sam se u misli,
Te se u taj čas dosjetih
Da skupim jedan rječnik na bosanskom jeziku,
Nek i on prema sebi bude jedno svjetlo.

1842. - Ivan Mažuranić, Jakov Užarević - Njemačko-ilirski slovar
Preko 40.000 natuknica, uz obilje novotvorenica koje su ušle u svakodnevnu porabu)."

[Venera]

naravno da su je zvali hrvatica, pa muslimani su tad pricali su hrvatksim jezikom , a ne kao danas, bosanskim jezikom

Da zvali su je Hrvati kao Ante Starčević tako, bosanski jezik je stariji od tkzv croatskog, čak su i bosančicu bili krali i nazivali je hrvatskom ćirlicom a sad bježe od nje ko đuro od krsta.
Bosansko - turski rječnik iz 1631. godine
Pouzdavši se u Boga zadubio sam se u misli,
Te se u taj čas dosjetih
Da skupim jedan rječnik na bosanskom jeziku,
Nek i on prema sebi bude jedno svjetlo.

1842. - Ivan Mažuranić, Jakov Užarević - Njemačko-ilirski slovar
Preko 40.000 natuknica, uz obilje novotvorenica koje su ušle u svakodnevnu porabu)."

jedan jezik, vise dijalekata , tako je i sa pismima , svi su nesto zadrzali, nesto promjenili

[Mutevelija]

[Mutevelija]

[Mutevelija]

"Fond štampanih knjiga na arapskom, turskom i perzijskom jeziku (Fond orijentalistike)
Fond orijentalistike sadrži štampane knjige na arapskom, turskom (arapskim pismom – osmanski i latinicom) i perzijskom jeziku, te knjige štampane arapskim pismom općenito, kao što je, npr., bosanska arebica.
Ovaj fond broji oko 25.000 monografija, od čega je kataloški obrađeno i korisnicima dostupno preko 20.000 knjižnih jedinica. Među njima nalaze se izuzetno vrijedne, stare i rijetke knjige koje na svojim stranicama pored štampanog teksta skoro uvijek donose neki pečat, pisanu riječ ili stih iz pera osoba koji su ih posjedovali, čitali ili izučavali.

[Mutevelija]

Posebno su značajni prvi primjerci djela iz prve Osmanske državne štamparije Ibrahima Muteferrike (1727), koja je radila sve do 1742. godine i u tom periodu odštampala oko 12.000 svezaka. Od 17 prvih publikacija Ibrahima Muteferrike, tzv. turskih inkunabula, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalazi se njih 10 a neke naslove posjedujemo i u više primjeraka. Navest ćemo samo neke:

1.Kitāb-ı Lügāt-ı Wanqulu(Rječnik Vankulu lugati, štampan 1728. g.) od Mehmeda, sina Mustafe el-Vanija (u. 1592.) O-55, O-56;

2.Tārīḫ-i Miṣr-i ḡadīd. (Historija Egipta, štampan 1729.) od Suhejli-efendije O-3451.

3.Ahvâl-i gazevât der diyar-i Bosna (Ahval-i Gazevati der diyar Bosna, djelo poznatije pod imenom Tarih-i Bosna, štampano 1741. g.) od Omera Novljanina (živio u 18. st.). Ovo su, uopće, i najstarije štampane knjige u Biblioteci, O-2679, O-9895.

[Mutevelija]

Ovaj fond su uvakufljavanjem i otkupom obogatile privatne biblioteke bosanskohercegovačke uleme i intelektualaca od kojih su veće biblioteke Mehmeda Handžića, hafiza Asima Sirće, Abdullaha Bušatlića, Salima Muftića, Osmana A. Sokolovića, Sinanuddina Sokolovića, Šabana Hodžića, Džemala Čehajića i drugih.

Knjige su dostupne svim zainteresiranim korisnicima unutar Biblioteke, uz stručnu pomoć bibliotekara pri odabiru naslova i mogućnost kopiranja i skeniranja odabranog sadržaja. Katalošku i stručnu obradu ovog fonda vodi bibliotekar Fatima Tinjak.