Turcizmi
-
- Na probnom
- Posts: 36
- Joined: 13 Feb 2013, 12:10
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Rado bih nastavio s vama ovu zanimljivu diskusiju o orijentalizmima, koja kao sto vidimo nije nimalo dosadna, primjer tri varijante jednog te istog pojma. Ipak u pripremi mi je s foruma Doticnom korisniku se ne svidja moje DDR-ubjedjenje, te ci biti u nazocnosti posebice upravitelja foruma, tj. tvrtke koja je sudac politicko-povijesnih ubjedjenja na forumu, nepovratno eliminiran.
Bok svima und es lebe die DDR!
Bok svima und es lebe die DDR!
-
- Status: Offline
Re: Turcizmi
I ja mislim da nije isto.mailed wrote:valjda hrsuz znaci prljav, neuredan a arsuz ljut
nije isto
- Maja
- Administrator
- Posts: 119256
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5526 times
- Been thanked: 11776 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Hajde ne kakiSablja Dimiskija wrote:Rado bih nastavio s vama ovu zanimljivu diskusiju o orijentalizmima, koja kao sto vidimo nije nimalo dosadna, primjer tri varijante jednog te istog pojma. Ipak u pripremi mi je s foruma Doticnom korisniku se ne svidja moje DDR-ubjedjenje, te ci biti u nazocnosti posebice upravitelja foruma, tj. tvrtke koja je sudac politicko-povijesnih ubjedjenja na forumu, nepovratno eliminiran.
Bok svima und es lebe die DDR!
Prije nego što si se izlogovao trebao si pročitati moj pp.
Re: Turcizmi
a kakvo ti je to DDR ubjedjenje....nekako nisam skužio ....a ban nisi zaslužio..bar ovdje ne...Sablja Dimiskija wrote:Rado bih nastavio s vama ovu zanimljivu diskusiju o orijentalizmima, koja kao sto vidimo nije nimalo dosadna, primjer tri varijante jednog te istog pojma. Ipak u pripremi mi je s foruma Doticnom korisniku se ne svidja moje DDR-ubjedjenje, te ci biti u nazocnosti posebice upravitelja foruma, tj. tvrtke koja je sudac politicko-povijesnih ubjedjenja na forumu, nepovratno eliminiran.
Bok svima und es lebe die DDR!
a za turcizme ...pa evo jedan nako meni drag.... bećar
što god da to znači u tvom kraju
Our solution mind revolution
Re: Turcizmi
Majo, natječaji nisu tu da bi se naš jezik sve više razlikovao od vašeg, već da bi pokušali smanjiti utjecaj sve raširenijeg uplitanja engleskog jezika u naš, na način da zamjenimo neke engleske riječi koje su se skoro već ustalile kod nas, nekim novim riječima koje će biti u duhu našeg jezika.Beba <3 wrote: dolaze nove generacije koje pričaju čistim hrvatskim jezikom koji se sve više i više razlikuje od našeg (još uvijek smišljaju nove riječi i čak imaju te natječaje gdje najbolje nove riječi nagrađuju).
A i da bi kod mladih poticali kreativnost.
Jezik je ŽIV i jezik se mijenja, jezik nikad ne stagnira.
Re: Turcizmi
drumovi ce pozeljet forumasa --al forumasa biti nece
hepek ?????
hepek ?????
Our solution mind revolution
Re: Turcizmi
Prema Rečniku turcizama Abdulaha Škaljića, reč hrsuz (< tur. hirsiz)
znači lopov, kradljivac. Reč arsuz (< tur. arsiz) ima pak značenje bezobraznik,
koji nema stida i figurativno ljut, zle naravi.
O turcizmima: http://www.pitajtelektora.com/?p=186
znači lopov, kradljivac. Reč arsuz (< tur. arsiz) ima pak značenje bezobraznik,
koji nema stida i figurativno ljut, zle naravi.
O turcizmima: http://www.pitajtelektora.com/?p=186
Re: Turcizmi
Kako znam ima i ime takvo.IM_ex wrote:serbez - slobodan/bez ustrucavanja
I sta sad,taj kao smije raditi sta hoce?
Question everything.
Re: Turcizmi
rethna wrote:Kako znam ima i ime takvo.IM_ex wrote:serbez - slobodan/bez ustrucavanja
I sta sad,taj kao smije raditi sta hoce?
hahah Ja ne znam da ima takvo ime, i da mi je naletio ...se kao osnov za temu "Izmisljajmo imena", mozda bih Serbez-nog i izmislila
onn topic:
zaif - (o)slab(io)
E sad necu ni kako ja hocu
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120164
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6893 times
- Been thanked: 7772 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Ove riječi svi koristimo, ali malo ko zna da ne vuku porijeklo iz bosanskog jezika
Smatra se da danas u bosanskom jeziku postoji više hiljada turcizama koji su se "odomaćili".
Nekada ih koristimo, a nismo ni svjesni da su to zapravo riječi stranog porijekla.
Riječi poput: gungula, šegrt, duvan, avlija, bostan, čorba, čakšire, rakija, šator, kutija, sat, vez, kalup, čarapa itd. manje – više poznate su nam kao turcizmi. Međutim, evo koje riječi u bosanskom jeziku također vode porijeklo iz turskog i drugih stranih jezika.
Bakšiš – Vjerovatno niste znali da je ova riječ stranog porijekla. Bakšiš su davali osmanski sultani prilikom stupanja na prijesto janičarima, spahijama i djevojkama u haremu. U današnjem savremenom turskom "bahš" znači poklon, dar, napojnica.
Lakrdija je onomatopejskog porijekla od turske riječi "lakrdi" koja označava ogovaranje, brbljanje… Kod nas je lakrdija šala koja ima puno budalaština i ludorija, dok u književnosti označava komediju bez neke veće vrijednosti u svrhu da izazove smijeh.
Riječ duhan je ustvari arapskog porijekla, a na arapskom jeziku "duhan" znači "dim".
Merak je također jedan od omiljenih nam tucizama, a označava čeznju, želju, uživanje… U turskom jeziku ovo je riječ koja označava radoznalost, zainteresovanost.
Riječ sijaset koristimo kada želimo da označimo mnoštvo, a u prošlosti je ona označavala bijedu i neprilike. Za vreme Turaka ova riječ je označavala izvršenje smrtne presude.
Ono što je manje poznato je činjenica da i Turci koriste riječi našeg porekla, a ne samo mi njihove.
To su reči slavenskog porekla kao naprimjer: plug, kosa, višnja i mazut, a koriste i riječ Božić koja se na njihovom jeziku izgovara kao "Bodžuk".
Autor: Avaz.ba
Smatra se da danas u bosanskom jeziku postoji više hiljada turcizama koji su se "odomaćili".
Nekada ih koristimo, a nismo ni svjesni da su to zapravo riječi stranog porijekla.
Riječi poput: gungula, šegrt, duvan, avlija, bostan, čorba, čakšire, rakija, šator, kutija, sat, vez, kalup, čarapa itd. manje – više poznate su nam kao turcizmi. Međutim, evo koje riječi u bosanskom jeziku također vode porijeklo iz turskog i drugih stranih jezika.
Bakšiš – Vjerovatno niste znali da je ova riječ stranog porijekla. Bakšiš su davali osmanski sultani prilikom stupanja na prijesto janičarima, spahijama i djevojkama u haremu. U današnjem savremenom turskom "bahš" znači poklon, dar, napojnica.
Lakrdija je onomatopejskog porijekla od turske riječi "lakrdi" koja označava ogovaranje, brbljanje… Kod nas je lakrdija šala koja ima puno budalaština i ludorija, dok u književnosti označava komediju bez neke veće vrijednosti u svrhu da izazove smijeh.
Riječ duhan je ustvari arapskog porijekla, a na arapskom jeziku "duhan" znači "dim".
Merak je također jedan od omiljenih nam tucizama, a označava čeznju, želju, uživanje… U turskom jeziku ovo je riječ koja označava radoznalost, zainteresovanost.
Riječ sijaset koristimo kada želimo da označimo mnoštvo, a u prošlosti je ona označavala bijedu i neprilike. Za vreme Turaka ova riječ je označavala izvršenje smrtne presude.
Ono što je manje poznato je činjenica da i Turci koriste riječi našeg porekla, a ne samo mi njihove.
To su reči slavenskog porekla kao naprimjer: plug, kosa, višnja i mazut, a koriste i riječ Božić koja se na njihovom jeziku izgovara kao "Bodžuk".
Autor: Avaz.ba
online
Re: Turcizmi
Lakrdija je onomatopejskog porijekla od turske riječi "lakrdi" koja označava ogovaranje, brbljanje… Kod nas je lakrdija šala koja ima puno budalaština i ludorija, dok u književnosti označava komediju bez neke veće vrijednosti u svrhu da izazove smijeh.
Ovo mi je novina.
Ovo mi je novina.
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
Re: Turcizmi
Sjetih se ovog pasusa iznad, zapazivsi da rijec "vala", koja se koristi i kod nas i u Turskoj, skoro pa istog ali ipak razlicitog smisla
Koristenjem rijeci "vala", na nasim prostorima, dajemo cvrstinu, vecu ubjedljivost u ostatak recenog. Npr. "Vala, bas je vrucina" ili "Ne zelim se odazvati, vala". Kod Turaka, "vala" (ne znam kako pisu, al ovdje je to i nebitno) ima upitni smisao. "Vala?". Nesto kao nase npr. "Stvarno?"
hahaha, valanekad mi se cini kao da je sve te rijeci, nekad birvaktile jedan te isti covjek, pomalo nezainteresovano, onako , otprilike, uz kahvu prevodio. :guzikki
ako jos zna kakvih slicnih primjera nek javi.
E sad necu ni kako ja hocu
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Ne vrijeđaj, taj naslov je namijenjen za tamošnje čitateljstvoKrokodil Behko wrote: ↑25 Jun 2017, 08:58 Ove riječi svi koristimo, ali malo ko zna da ne vuku porijeklo iz bosanskog jezika
Autor: Avaz.ba
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120164
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6893 times
- Been thanked: 7772 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
IM_ex wrote: ↑06 Jul 2017, 23:22 Koristenjem rijeci "vala", na nasim prostorima, dajemo cvrstinu, vecu ubjedljivost u ostatak recenog. Npr. "Vala, bas je vrucina" ili "Ne zelim se odazvati, vala". Kod Turaka, "vala" (ne znam kako pisu, al ovdje je to i nebitno) ima upitni smisao. "Vala?". Nesto kao nase npr. "Stvarno?"
Jeste. Kod njih se kaže "Stvarno?", a kod nas se kaže "Stvarno"
online
- dadojović
- Forum [Bot]
- Posts: 10576
- Joined: 12 Aug 2018, 14:01
- Has thanked: 372 times
- Been thanked: 310 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
Boja, kat, šal...
Kada je u kvizu Tko želi biti milijunaš, kao odgovor na pitanje: iz kojeg jezika smo usvojili riječ kat? voditelj kviza Tarik Filipović pročitao točan odgovor: iz Turskog, u studiju se proširio žamor iznenađenja.To je izazvalo komentare u javnosti, u kojima je većina izrazila stav kako su bili uvjereni da je riječ: sprat, turcizam. Neke riječi su toliko uvriježene, u nekim jezicima, da uopće i nismo svjesni da su usvojenice.
Kada je u kvizu Tko želi biti milijunaš, kao odgovor na pitanje: iz kojeg jezika smo usvojili riječ kat? voditelj kviza Tarik Filipović pročitao točan odgovor: iz Turskog, u studiju se proširio žamor iznenađenja.To je izazvalo komentare u javnosti, u kojima je većina izrazila stav kako su bili uvjereni da je riječ: sprat, turcizam. Neke riječi su toliko uvriježene, u nekim jezicima, da uopće i nismo svjesni da su usvojenice.
MM "provali rimu za notornu laž, za duboki uzdah posustalog sna, rimu za tminu, i tišinu za dno dna" MM
- KREMENAC
- Aktivni forumaš
- Posts: 3115
- Joined: 27 Jul 2018, 02:43
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Turcizmi
saldisanje-serviranje;
aščiluk označava kuharski obrt (zanat), djelatnost kulinarstva;
aščija, ahčija (perzijsko-turski) je kuhar;
aščibaša (perzijsko-turski) je glavni kuhar, najstariji kuhar, odnosno šef kuhinje;
Aščikaduna ili aščibula označava kuharicu ("majstora" kuhinje) koja je kuhala u dvorovima, u domaćinstvima;
kaduna (perz.) u ovom slučaju bi označavala dobru domaćicu, i od toga je došla kombinacija aščikaduna u Travniku kažu aščibula
- pirjandžija, koji označava kuhara saftnih jela - kombinacija mesa i povrća;
- čorbadžije (kuhari čorbi );
- halvedžije;
- ćevabdžije, kojispravljaju (i prodaju) razne specijalitete na žaru;
- izudžija (tranšer mesa);
- saldidžija je onaj kojidonosi peškire i priborza pranje ruku.
Zanimanja vezana za spravljanje napitaka u tradicionalnom kulinarstvu Bosne su:
- šerbedžija - spravlja razne šerbete;
- bozadžija - proizvođač boze, limunade i sličnih napitaka;
Osoblje vezano za organizaciju i serviranje jela:
- dolibaša (turski) predstavlja "stoloravnatelja" ili "upravnika sofre", tj. ono lice koje na velikim gozbama (više sofri-trpeza poredanih u jednoj liniji) sjedi za najgornjom sofrom i prat i tok objeda, a također i otvara zdravice za sofrom. On prima na svadbama i veliki sofranski peškir od djevojke;
- kućni momak (kod većih objeda više momaka) služi jela na demirlijama, donoseći pune, a odnoseći prazne demiriije (A. Hangi).
Kod dočeka uglednijih gostiju pred momcima koji nose demiriije obično nastupa neki momak iz feudaičeve porodice (begov ić) , kao štose to pominje u dvorcu u Cernici kod Gacka;
- čibugdžije ili tutundžije su momci u dvorcima (uglednijim feudalnim kućama) koji donose čibuke, lule, nargile, pripaljuju i dodaju gostima, zatim ih prazne i ponovo pune. (A. Hangi: "Tutundžije čibuke zapališe, kahvedžije kahvu donesoše");
- odadžija u karavan sarajima ili musafirhanama se brine za sobe; pali iz hodnika kamine u sobama, i uglednim gostima donosi u sobu na demirliji i servira jelo;
aščiluk označava kuharski obrt (zanat), djelatnost kulinarstva;
aščija, ahčija (perzijsko-turski) je kuhar;
aščibaša (perzijsko-turski) je glavni kuhar, najstariji kuhar, odnosno šef kuhinje;
Aščikaduna ili aščibula označava kuharicu ("majstora" kuhinje) koja je kuhala u dvorovima, u domaćinstvima;
kaduna (perz.) u ovom slučaju bi označavala dobru domaćicu, i od toga je došla kombinacija aščikaduna u Travniku kažu aščibula
- pirjandžija, koji označava kuhara saftnih jela - kombinacija mesa i povrća;
- čorbadžije (kuhari čorbi );
- halvedžije;
- ćevabdžije, kojispravljaju (i prodaju) razne specijalitete na žaru;
- izudžija (tranšer mesa);
- saldidžija je onaj kojidonosi peškire i priborza pranje ruku.
Zanimanja vezana za spravljanje napitaka u tradicionalnom kulinarstvu Bosne su:
- šerbedžija - spravlja razne šerbete;
- bozadžija - proizvođač boze, limunade i sličnih napitaka;
Osoblje vezano za organizaciju i serviranje jela:
- dolibaša (turski) predstavlja "stoloravnatelja" ili "upravnika sofre", tj. ono lice koje na velikim gozbama (više sofri-trpeza poredanih u jednoj liniji) sjedi za najgornjom sofrom i prat i tok objeda, a također i otvara zdravice za sofrom. On prima na svadbama i veliki sofranski peškir od djevojke;
- kućni momak (kod većih objeda više momaka) služi jela na demirlijama, donoseći pune, a odnoseći prazne demiriije (A. Hangi).
Kod dočeka uglednijih gostiju pred momcima koji nose demiriije obično nastupa neki momak iz feudaičeve porodice (begov ić) , kao štose to pominje u dvorcu u Cernici kod Gacka;
- čibugdžije ili tutundžije su momci u dvorcima (uglednijim feudalnim kućama) koji donose čibuke, lule, nargile, pripaljuju i dodaju gostima, zatim ih prazne i ponovo pune. (A. Hangi: "Tutundžije čibuke zapališe, kahvedžije kahvu donesoše");
- odadžija u karavan sarajima ili musafirhanama se brine za sobe; pali iz hodnika kamine u sobama, i uglednim gostima donosi u sobu na demirliji i servira jelo;
- KREMENAC
- Aktivni forumaš
- Posts: 3115
- Joined: 27 Jul 2018, 02:43
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Turcizmi
- maja - u Bosni na selu za domaćicu se kaže maja, što ujedno označava u višečlanom domaćinstvu i onu ženu koja vrši funkciju kuharice(maja, reduša, redara)
- vrhbosnica
- Forum [Bot]
- Posts: 11970
- Joined: 13 Oct 2019, 20:16
- Been thanked: 25 times
- Status: Offline
Re: Turcizmi
za kat sam se i ja iznenadila, ali jeste...dadojović wrote: ↑17 Apr 2020, 13:24 Boja, kat, šal...
Kada je u kvizu Tko želi biti milijunaš, kao odgovor na pitanje: iz kojeg jezika smo usvojili riječ kat? voditelj kviza Tarik Filipović pročitao točan odgovor: iz Turskog, u studiju se proširio žamor iznenađenja.To je izazvalo komentare u javnosti, u kojima je većina izrazila stav kako su bili uvjereni da je riječ: sprat, turcizam. Neke riječi su toliko uvriježene, u nekim jezicima, da uopće i nismo svjesni da su usvojenice.
a boya se vise koristi za npr krec u boji za zidove, boja farbe za kosu isl..
za crveno plavo zeleno itd je rijec renk...
a za šal nije germanizam? schal
Svima nama, kadli-tadli, valja krenuti na "finalno putovanje", u Dženet ili Džehenem, Raj ili Pakao, svejedno. Gdje ću ja završiti nije mi dostupno znati, ali znam jedno: poći ću iz Sarajeva...
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 2 guests