Hrana kao lijek

[carobnjak N]

Kaži mi jer ja ne znam

[mailed]

Kaži mi jer ja ne znam

Mislim na Ideju, ako se dobro sjecam ona je krajiskinja

[Dust]

Povrce i voce

Uzimanjem velikih kolicina povrca i voca smanjuje se opasnost od raka jednjaka,stomaka, crijeva i pluca.
Preporuke
Jedite puno povrca, mahunarki i voca. Odrasli ljudi bi trebali jesti najmanje pet porcija povrca i dvije porcije voca svaki dan. Trudnicama i dojiljama se preporucuje jos vise porcija voca i povrca, a djeci manje kolicine. Jedite razne vrste povrca i voca i nije vazno da li je voce i povrce svjeze, konzervirano, smrznuto ili osuseno - sve je dobro.


Kruh i pahuljice

Iako su vrsena brojna ispitivanja oko utvrdjivanja da li hrana koja sadrzi velike kolicine vlakana smanjuje opasnost od dobivanja raka na debelom crijevu, izgleda da to nije toliko povezano kako se ranije mislilo.
Preporuka
U interesu zdravlja, Cancer Council preporucuje da treba jesti puno kruha i pahuljca, po mogucnosti onoga koji sadrzi cijela zrna, u sklopu opcenito zdrave ishrane. Zene bi trebale jesti najmanje cetiri porcije kruha i pahuljca dnevno, a muskarci najmanje pet.
Porcija
• 2 snjite kruha
• 1 solja kuhane rize, tjestenine ili nudla
• 1 solja pahuljica
1⁄2 solje muzlija

Meso
Ispitivanja pokazuju da crveno meso, a narocito preradjeno meso, moze povecati opasnost od raka debelog crijeva.
Preporuka
Crveno meso potrebno u ishrani radi zeljeza, cinka, vitamina B12 i bjelancevina. Medjutim, zbog moguce veze s rakom na debelom crijevu, ne preporucuje se jesti vise od tri do cetiri porcije kuhanog ili pecenog crvenog mesa sedmicno. Ostalim danima pokusajte jesti ribu, piletinu i drugu hranu. Ogranicite preradjeno meso u ishrani, kao sto su kobasice, hrenovke, slanina i sunka.
Sta je porcija?
• 65-100 grama kuhanog ili pecenog
mesa ili piletine ( na primjer, 1/2 solje
mljevenog mesa ili 2 male krmenadle)
• 80-120 grama ribe
• 2 mala jaja
•
1⁄2 solje kuhanih mahunarki (kao sto su
slanutak, leca, grah)
Da bi se smanjila opasnost od odredjenih vrsta raka, Vijece za rak (Cancer Council) preporucuje zdravu tjelesnu tezinu, redovnu vjezbu i zdravu ishranu.

Masnoca

Prema dokazima koje posjedujemo, kolicina unesene masnoce nema nikakve direktne veze s nastajanjem raka. Medjutim, hrana
koja sadrzi velike kolicine masnoce moze izazvati gojaznost, sto je faktor rizika za nekoliko vrsta raka.

Preporuka
U svrhu zdrave ishrane, ogranicite kolicinu zasicenih masnoca i svedite ukupnu masnocu na umjerene kolicine.
Zasicene masnoce se nalaze uglavnom u mesu i mlijecnim proizvodima, ali su prisutne i u kolacima, keksu, grickalicama i take-away hrani. Dobra masnoca (polinezasicena i mononezasicena) moze se naci orasima, avokadu i sjemenkama.

Sol
Povecana opasnost od raka na stomaku povezuje se s hranom koja sadrzi velike kolicine soli u zemljama gdje se hrana najcesce konzervira soljenjem. U zemljama koje obicno koriste rashladjivanje, rak na stomaku nije tako cesta pojava.
Preporuka
Izaberite hranu koja sadrzi male kolicine soli. Kada pripremate hranu, zacinite je zacinskim biljem, sokom od limuna i zacinima umjesto soli.

[Maja]

Vidjeh sad što je Mailed napisala da kivi jede s kašikom, pa se sjetih japanke koja se isto tako jede kašikom

Evo naše



Japanska jabuka kaki

Svjež plod ili sok kakija dobar je za liječenje zatvora i upale crijeva, hemoroida, bolesti želudca, a pomaže i kod visokog tlaka.

List kakija koristimo kao dobar adstrigent (svojstvo stezanja tkiva) u liječenju raznih tegoba. Plod kakija ima veliku nutritativnu vrijednost i dobra prirodna ljekovita svojstva te se preporučuje kao antitusik, adstrigent, laksativ i stomahik.

Svjež plod ili sok kakija uzimamo za liječenje:

- bolesti crijeva (kod zatvora, upalnih stanja i infekcija crijeva, poremećene probave i pražnjenja naročito za vrijeme putovanja ili promjene klime),
- bolesti želudca (kod prehlađenog želuca, gastroenteritisa, loše probave),
- za liječenje hemoroida (spriječava tvrdu stolicu i djeluje povoljno na pražnjenje crijeva),
- bolesti jetre i žuči (uzima se kod masne jetre, slabog rada jetre, slabog izlučivanja žuči,),
- ako plod kuhamo tada njime liječimo proljev,
- osušeni zreo plod kakija dobro je ljekovito sredstvo za liječenje komplikacija sa bronhima i to naročito kod suhog kašlja (uzimamo prašak od suhog kakija),
- mladi izdanci grana djeluju kao adstrigent i stiptik,
- svježe istisnuti sok kakija kod liječenja visokog tlaka
- cvjetne čašice za liječenje štucavice,
- bolesti živaca (umirujuće djeluje na živce koje relaksira i jača),
- jačanje imuniteta.

Ako ogulimo kaki te ga ostavimo da odstoji na suncu i preko noći on poprimi izvana bijelu boju te takvog koristimo u terapiji za liječenje:

- raznih parazita u crijevima (antihelmetik),
- za zaustavljanje krvarenja (antihemoragik),
- za liječenje kašlja (antitusik)
- te za liječenje visoke tjelesne temperature tijela ili kod tjelesne temperature.

Novija istraživanja potvrđuju ljekovito djelovanje kakija uz spoznaje o njegovom djelovanju u ogledima na životinjama kao antimutagenik i metabolik (djelovanje na metabolizam masnoća - holesterol, trigliceridi - lipidi), kao i antitumorsko djelovanje.

Dobar prirodni i ljekovit proizvod od kakija je dakako i rakija koju ima poseban aromatičan ukus. Sušeni plodovi kakija su dobra i zdrava namirnica u zimskim mjesecima veće nutritivne vrijednosti. Sjeme kakija je dobar surogat za kavu ako ga prepržimo i sameljemo u prah.

Koža - kora ploda kakija može se sušiti te samljeti u prah i koristiti kao sladilo. Pupoljak kakija je dobar adstrigent i stiptik. Plod u zrelom stanju generalno ima ljekovita svojstva kao što su antitusik, adstrigent, laksativ, stomahik, a svjež plod u potpunom zrelom stanju dobro je ljekovito sredstvo za liječenje hemoroida i raznih poremećaja pražnjenja crijeva kao laksativ, a ako plod kakija kuhamo tada je dobar antidijaroik.

Suh plod kojeg usitnimo u prašak (prašak pomiješamo s medom ili stavimo u čaj) dobar je antitusik. Svjež sok ili sok iz ploda kakija dobro je ljekovito sredstvo za liječenje visokog tlaka - hipertenzije.

Izvor: herbateka.eu

----------------------------

Ali džaba....ove godine nisam nijednu jedinu pojela... ne volim je.

[Zagorka]

Ja sve voce i povrce jedem,ovih dana puno pijem sumecih vitamina,cuvam se viroze,ali tu japansku jabuku slabo nesto,malo mi k'o dlakava unutra,sta znam....isto kivi cesto jedem kasicicom,ali ga ne polam,vec nacnem na vrhu i od pocetka....

[alma75]

Našla sam na fb zanimljiv članak, pa možda neko bude imao koristi od toga:

Med i cimet -kombinacija koja liječi....

Utvrđeno je da mješavina meda i cimeta liječi mnoge bolesti. Ta kombinacija se koristila kao lijek već stoljećima. Cimet je jedan od najstarijih začina poznatih čovječanstvu, a povijest meda je sta...ra gotovo koliko i čovječanstvo. Med i cimet imaju ljekovita svojstva, koja, ukoliko se pomiješaju, daju lijek izvanredne moći, mirisa i okusa. Donosimo vam popis bolesti koje se mogu liječiti mješavinom meda i cimeta!

Bolesti srca

Napravite smjesu od meda i cimeta u prahu i namažite na kruh. Ovaj obrok možete jesti svakodnevno za doručak. Smanjuje kolesterol u arterijama i sprječava srčani udar. Osobe koje su već imale srčani udar bi trebale jesti ovu kombinaciju jer će pomoći spriječiti sljedeći napad. Redovita upotreba ove kombinacije smanjuje gubitak daha i jača otkucaje srca. Kod osoba starije dobi, arterije i vene gube fleksibilnost pa može doći do začepljenja. Ova kombinacija meda i cimeta će revitalizirati vene i arterije.

Ubod insekata

Pomiješajte jednu žlicu meda i dvije žlice mlake vode. Dodajte jednu žličicu cimeta u prahu, napravite smjesu i umasirajte na ubodene dijelove. Dokazano je da se bol smanjuje u roku od dvije minute.

Artritis

Dodajte dvije žlice meda u jednu šalicu vruće vode i jednu žličicu cimeta u prahu. Ukoliko ovaj napitak redovito pijete, čak i kronični artritis može biti izliječen. Jedno istraživanje je pokazalo da se bolesnici pomoću ovog napitka mogu osloboditi od boli unutar mjesec dana.

Gubitak kose

Oni koji pate od gubitka kose ili ćelavosti trebaju pomiješati jednu žlicu maslinovog ulja, jednu žlicu meda i jednu žličicu cimeta u prahu. Nanesite smjesu na tjeme i držite 15 minuta, potom operite kosu. Ova smjesa navodno može bila učinkovita čak i kada se drži samo 5 minuta na tjemenu.

Infekcije mjehura

Pomiješajte dvije žličice cimeta u prahu, jednu žlicu meda u čašu mlake vode i popijte. To uništava bakterije u mokraćnom mjehuru.

Zubobolja

Napravite smjesu od jedne žličice cimeta u prahu i pet žličica meda. Stavite na zub koji vas boli. Ovo možete primijenjivati tri puta na dan.

Holesterol

Pomiješajte dvije žlice meda i tri žličice cimeta u prahu s 470ml vode. Ova smjesa će smanjiti razinu kolesterola. Dokazano je da pacijenti koji redovito piju smjesu barem 3 puta dnevno, nakon nekog vremena nisu imali problema s visokim kolesterolom.

Prehlade

Oni koji pate od uobičajene ili teške prehlade trebaju uzeti jednu žlicu meda pomiješanu s 1/4 žličice cimeta u prahu jednom dnevno tijekom tri dana. Na ovaj način ćete se riješiti kroničnog kašlja, prehlade i bolova u sinusima.

Neplodnost

Grci su tisućama godina vjerovali da dvije žlice meda svaki dan prije spavanja mogu izliječiti neplodnost kod muškaraca. U Kini, Japanu i zemljama Dalekog Istoka vjeruje se da žene nekoliko puta dnevno trebaju prstohvat cimeta pomiješan s pola žličice meda utrljati u desni. Smjesa se apsorbira i putem sline ulazi u tijelo i liječi neplodnost kod žena.

Imunološki sustav

Svakodnevno korištenje meda i cimeta jača imunološki sustav i štiti tijelo od bakterija i virusa. Med sadrži različite vitamine i veliku količinu željeza. Konstantna upotreba meda i cimeta jača bijela krvna zrnca koja se potom uspješnije bore protiv bakterija i virusa.

Probavne smetnje

Cimet u prahu pomiješajte s dvije žlice meda i pojedite prije jela. Na taj način ćete moći probaviti i najteža jela.

Dugovječnost

Vjeruje se da svakodnevno uzimanje čaja s medom i cimetom može produljiti život. Pomiješajte 4 žlice meda, 1 žlicu cimeta u prahu i 3 šalice vode, prokuhajte i napravite u obliku čaja. Popijte 1/4 šalice, 3 do 4 puta dnevno. Vaša koža će biti mekana i svježa, a odgodit ćete i nastanak bora.

Prištići

Pomiješajte 3 žlice meda i 1 žličicu cimeta u prahu. Nanesite ovu smjesu na prištiće prije spavanja i operite ujutro toplom vodom.

Infekcije kože

Pomiješajte med i cimet, smjesu stavite na dijelove kože koje je zahvatila infekcija, držite na koži oko 30 minuta, potom isperite toplom vodom. Rak Nedavna istraživanja su pokazala da med i cimet mogu pomoći u liječenju raka želuca. Pacijenti, koji pate od ove vrste raka, trebaju pojesti jednu žlicu meda s jednom žlicom cimeta u prahu, i to svakodnevno 3 mjeseca.

Umor

Pomiješajte pola žlice meda i pola žličice cimeta u čaši vode. Popijte u popodnevnim satima kada najčešće osjećate umor. Svakodnevno konzumiranje ovog napitka će povećati vitalnost u roku tjedan dana.

Loš dah

Pomiješajte 1 žlicu meda i 1 žličicu cimeta u prahu s toplom vodom. Svako jutro isperite usnu šupljinu pa će vaš dah biti svjež tijekom cijelog dana.

[Maja]

Naranče i grejp smanjuju rizik od moždanog udara



Naranče i grejp mogu smanjiti rizik od moždanog udara, tvrde naučnici. Konzumirani kao voće ili sokovi za doručak mogu zaštiti vaš organizam protiv 'napada' na mozak, a vjeruje se da je ključ u njihovom visokom nivou sadržaja određene vrste antioksidansa.

Istraživački tim sa sjedištem na Medicinskom fakultetu na Univerzitetu East Anglia proučavao je snagu zaštite flavonoida, antioksidacijskih spojeva prisutnih u voću, povrću, tamnoj čokoladi i crvenom vinu, piše Daily Mail.

Žene koje su uzimale velike količine flavonola (podgrupe flavonoida) u narančama i grejpu imale su 19 posto manji rizik od ishemičnog moždanog udara (povezanog sa krvnim ugrušcima) nego žene koje su unosile najmanje količine. Istraživanje je kroz 14 godina provedeno na gotovo 70,000 žena, ali stručnjaci vjeruju da koristi mogu imati i muškarci.

Najviši nivo flavanola je oko 45mg dnevno, a čaša industrijskog soka od naranče komercijalne može pružiti 20-50 mg flavonola ovisno o obradi i uslovima skladištenja.

U istraživanju, objavljenom u medicinskom magazinu Stroke, tvrdi se da flavanoli dolaze prvenstveno od naranči i soka od naranče (82 posto) te grejpa i sok od grejpa (14 posto).

Međutim, naučnici preporučuju da konzumenti koji žele povećati unos agruma trebaju jesti cijeli plod, a ne samo piti sok, pogotovu jer industrijski sokovi imaju visok sadržaja šećera. Voditelj istraživanja, profesor Aedin Cassidy kaže kako su njihova istraživanja pokazala da je veći unos voća, povrća i posebno unosa vitamina C povezan sa smanjenjem rizika od moždanog udara, prenosi Tportal.

'Mislilo se da flavonoidi pružaju zaštitu kroz nekoliko mehanizama, uključujući poboljšanu funkciju krvnih žila i anti-upalne efekte. Ipak, potrebno je više istraživanja kako bi potvrdila povezanost između unosa flavanonila i moždanog udara,', kaže prof. Cassidy.

'Znamo da je puno svježeg voća i povrća dobro za naše zdravlje. Ovo istraživanje pokazuje da je konzumiranje agruma, posebno naranči i grejpa koji su bogati vitaminom C, može pomoći smanjenju rizika od moždanog udara', kaže dr. Sharlin Ahmed. 'Međutim, to ne znači da bismo iz ishrane trebali izbaciti druge vrste voća i povrća.' 'Svako može smanjiti rizik od moždanog udara jedući zdravu i uravnoteženu ishranu koja je niska u zasićenim mastima i soli, ako redovno vježba i ako krvni pritisak držimo pod kontrolom.'

Izvor vijesti: http://www.24sata.info/lifestyle/zdravl ... z1nICX1Hnq

[Krokodil Behko]

Mozda je i istina. Nije ni laiku tesko doci do zakljucka da narandze i grejp,
spadaju ono bas, u grupu osvjezavajuceg voca. Vjerovatno i taj osjecaj
osvjezenja, dolazi iz mozga. dakle, mozak salje poruku, da mu je lakse nakon
konzumiranja tog voca, bas kao i nakon konzumiranja vode, tokom zedji.
Meni je ovo logicno. Mislim da je gornji clanak, istinit.

[silence]

Pronašla nešto jako interesanntno vezano za ishranu.
Hrana može da bude lijek, ali zavisi i od toga kako jedemo i koliko jedemo.

Pod zdravom prehranom svi mi podrazumijevamo čime se hranimo i količine koje uzimamo. Nitko, nitko, nitko, ne obraća pozornost na to KAKO uzimamo hranu.

Sredinom svojih tridesetih proveo sam mjesec dana na zajedničkom poslu s velikom grupom ljudi iz različitih nesvrstanih zemalja. Većina ih je bila vraški crnih, ali bilo je i mnogo tamnosmeđih, kafenih i žutih.

Organizator se svojski trudio da nam ništa ne uzmanjka. Smjestili su nas u najbolji hotel i hranili u najskupljim restoranima. Za svaki objed iznosili su na trpezu nevjerojatne količine egzotičnih jela kao da se trude oživjeti tradiciju gozbi na dvorovima orijentalnih despocija. Bez pretjerivanja, našao sam se suočen s pečenim veprovima i pečenim paunovima (ukrašenim perjem), a uz to se nudilo zaista sve i svašta, te je bilo kome bilo nemoguće ne pronaći neku poslasticu.

Usprkos tomu, već prvog dana zapanjilo me je koliko svi prisutni malo jedu i kako to rade. Prvo, svi ostali, a bilo ih je od tri stotine do pet stotina, jeli su znatno manje nego mi. Nisam neki izjelica, (osim kada je grah posrijedi,) ali sam se na trenutak osjetio nelagodno vidjevši da svi za stolom pojedu otprilike trećinu do četvrtinu onoga što ja uobičajeno utrpam u se. Drugo, jedu - za naša mjerila - iritantno polako. Treće, hrane se - tražim najbolji izraz… - vrlo pažljivo.

Najviše sam se družio sa Sedvikom Thobegom iz Botswane, Babwa wa Kaemom iz Zaira, Staleyom Nyamfukudzeom iz Zimabawea i Timothyem Wanguseom iz Ugande. Procijenio ih sam kao mlađariju dvadesetih godina i puštao ih da mi pomažu nositi kofere i slao ih da mi trknu po šibice i slično. U jednom trenutku jedan od njih izjavi da ima pedeset i šest godina. Izgledao je odlično, za klasu bolje od mene i mogao me je nositi u zubima. Rekoh: daj, mali, ne zafrkavaj, no kako nije odustajao od tvrdnje, rekoh: daj trkni do svoje sobe i donesi mi pasoš da vidim! On bez pogovora ode i vrati se s putovnicom. Rijetko kada sam tako blenuo i osjećao se tako blesavo kada su podaci iz dokumenta potvrdili da zaista ima pedeset i šest godina.

Često smo sjedili jedan do drugoga i dobro sam zapamtio kako su se ponašali za objedima. Stavljali su na tanjur otprilike četvrtinu onoga što bih ja stavio. U usta su uzimali zalogaje ne veće od onoga što bi meni stalo na nokat. Žvakali su smireno i polako, nepojmljivo dugo. Tako jedući, uopće nisu gutali jer se nakon nekog vremena hrana potpuno rastopila i nestala.

Već kada sam se svikao da svi tako jedu, zapanjila me ženska iz Gvineje Bisao. Bila je to najljepša žena kojoj sam prišao bliže od tri metra. Bila je teško crna s blještavim pravilnim zubima, savršene linije, elegantnih kretnji, kao neka plemenita zvijer neke nadljudske vrste. Izašli smo u restoran u kojemu smo mogli besplatno naručiti po volji, a jelovnik je bio otprilike kao telefonski imenik Karlovca. Ona je zatražila čaj bez šećera, dva komada preprženog tosta s jednom kockom putra i jedan svježi paradajz. S užitkom je to grickala najmanje sat vremena. Njezine zalogaje nabolje bih opisao s riječju "mrvice". Žena je bukvalno jela kao ptičica. Paradajz je rezala na kockice veličine tri milimetra. Da sam joj spomenuo dijetu ili fitnes, teško bi razumjela o čemu govorim i gledala bi me kao da sam pao s Marsa.

2.
Kad ne znaš - pitaj. Otvoreno sam priznao da me čudi kako se hrane. Ljubazno sam pitao, pa su mi strpljivo i ljubazno objasnili.

Oni su svi došli iz oskudice. Ondje odakle su hrane ima malo i dragocjena je. Sretni su kad ima ičega, a kamoli nečega dobroga i ukusnoga. Zato ono čega ima treba iskoristiti u potpunosti, a s druge strane, ne uzeti više nego je potrebno. Uzme li se više, nekome od bliskih i dragih ljudi ne ostane dovoljno. Zbog toga ni mrvica ne smije propasti.

Probava počinje u ustima. U ustima se hrana treba zubima mehanički usitniti i natopiti slinom da bi bila spremna za dalje faze probave. To zahtijeva vrijeme, ali hrana je toliko značajna da to vrijeme i zaslužuje. Potpuno usitnjeni mali zalogaj toliko se natopi slinom da klizne niz grlo dok se žvače, te gutanje nesažvakanih komada nije potrebno. Na taj način namirnice se iskoriste u potpunosti, te ih je potrebno manje unijeti da bi se dobila potrebna količina hranjivih sastojaka. Manja količina unesene hrane manje opterećuje organizam, manje energije se troši za samu probavu, te to dodatno umanjuje potrebu za obilnom količinom hrane.

Već drugi dan krenuo sam jesti kao i oni i, na moje čuđenje, već treći dan sam se na to potpuno privikao. Dapače, primijetio sam da nakon objeda ustajem od stola jednako lagano kao kada sam sjedao za njega. Inače sam jedan od onih manijaka koji kada se nađe pred zdjelom graha ždere dok sve ne poždere, i još grebem žlicom po dnu lonca, a onda se odvučem do kreveta i svalim na njega kao vuk nakon što je progutao sedam kozlića, te skapavam kao da mi je mlinski kamen u želucu. Razlika je bila više nego uočljiva. Potreba da prilegnem i odspavam nakon ručka nestala je kao da je nikada nije bilo. Štoviše, probava mi je inače vrlo ćudljiva, neuredna i svakodnevno me maltretira. Tih mjesec dana, koliko sam proživio na tom režimu, momentalno se stabilizirala, upristojila i gotovo nisam ni znao da i taj dio mene postoji.

3.
Nasuprot oskudici, mi živimo u obilju. Naspram najvećeg dijela čovječanstva, čak i naši siromasi žive u obilju. Od onoga što mi dnevno unesemo u sebe, u zaista siromašnim krajevima svijeta moglo bi komotno preživjeti tri do pet naših vršnjaka. No obilje nije rajsko stanje. Obilje je pretjerivanje, zavodi u blud, u smislu zablude. Idealno je naći pravu mjeru.

Kada smo se još zbližili, priznali su mi kako njima izgleda kad promatraju tipičnog Zapadnjaka za vrijeme jela. Njima to izgleda bahato, sebično, neodgojeno, barbarski, uništavanje hrane, razbacivanje dragocjenoga… GUTATI hranu je znak primitivizma, barbarstva, to je nekulturno i necivilizirano. Samo životinje žderu bez žvakanja, ne ljudi. Udav guta plijen u komadu. A zapravo, kada se prisjetimo svega što znamo o prehrani, za ljude to i jeste glupo i štetno.

Neko vrijeme sam se često družio s Nevenom Čorkom. On je temeljito izučio sve o prehrani, napisao i neke knjige o tome, nevjerojatno je što taj sve zna o nutricionizmu. Zaboravio sam točne brojke i omjere, ali sam zapamtio za cijeli život da bi trebalo vježbati nekoliko sati sa sto kila utega da se anulira jedna pojedena krmenadla, ali i da sama probava troši toliko energije da procesiranje jedne krmenadle u tijelu utroši više nego nekoliko sati trčanja. Jedna od tajni zdravlja i dobrog izgleda krije se negdje ovdje, u ravnoteži fizičke aktivnosti i zdravoj prehrani.

Pod zdravom prehranom svi mi podrazumijevamo čime se hranimo i količine koje uzimamo. Nitko, nitko, nitko, ne obraća pozornost na to KAKO uzimamo hranu.

Svi mi grabimo velike zalogaje, otprilike onoliko koliko stane u usta, a da još ostane prostora za žvakanje. NITKO od nas ne žvače dok se zalogaj potpuno ne rastopi, već ga usitnimo tek toliko da se ne zadavimo dok gutamo, i onda ga progutamo. To znači da hrana nije mehanički usitnjena, da nije natopljena slinom, da u komadićima zalogaja ostaje nedirnuta jezgra u kojoj je hrana netaknuta. Takva hrana pada u želudac u kojemu je zasipaju želučane kiseline koje bi je dalje trebale kemijski rastvoriti. Kako stiže prevelika količina hrane, želudac mora priskrbiti i veću količinu kiseline. Velika količina hrane opterećuje stomak. Kako je ta hrana neusitnjena, želučana kiselina ne može prodrijeti do svih dijelova hrane, te neki nastavljaju u crijeva iako su se već nedirnuti provukli kroz dvije faze probave, a neki ostaju u stomaku i počinju truliti, od čega se javlja zadah iz usta. Nepripremljenu hranu u crijevima nije moguće apsorbirati crijevnim resicama, već ona samo prolazi kroz nas, otprilike jednako beskorisno i opterećavajuće za cijeli metabolizam kao da gutamo kamenje. Ako mi ne vjerujete, pogledajte vlastiti drek. Neka vam vaše govno kaže! Ako pozorno zagledate, prepoznati ćete u njemu nedirnute komadiće hrane koju ste nedavno pojeli. Tipično zapadnjačko govno ima u sebi toliko hranjivih tvari da bismo mogli preživjeti još danima hraneći se vlastitim govnima!

Usput rečeno, kako ne žvačemo, već se hranimo sokičima, jogurtima, kremama, paštetama i komadima čvrste hrane, iz vrećica, kesica, plastičnog pakiranja i konzervi, ništa čudno da paradentoza počinje oko trideset i pete, a zdravi, nepotrošeni zubi počinju ispadati iz bolesnog zubnog mesa oko četrdesete.

4.
Čovjek je, što se prehrane tiče, kao štakor. Svežder i može pojesti sve, i ono što je za jelo i ono što je potpuno beskorisno ili čak štetno za njegov organizam. No važnije od svega je kako jede. I najkorisniji sastojak, proždrt ovlaš, u maniri površnosti koja je zavladala svijetom, više šteti nego koristi. Budimo iskreni, većina nas jede upravo onako kako ne bi trebalo. Nakon toga mučimo svoje tijelo, sebe, dijetama i svakovrsnim čudotvornim kurama koje bi kao trebale popraviti ono što smo pokvarili. Da nismo pokvarili, ne bi trebalo ni popravljati.

Obogaćen iznesenim iskustvom zarekao sam se da ću od tada nadalje jesti na način kako sam naučio. Nažalost, čovjek je slab, povodljiv. Našavši se iznova u starom okruženju, nisam uspio održati što sam se zarekao. Čovjek se zanese, zaboravi, ponese ga društvo, iznova sam počeo jesti kao i ranije, ali ne sasvim. Danas jedem otprilike dvostruko polaganije nego svi oko mene. I uvjeren sam da mi to dobro čini.

Jasno mi je da će mnogi koji će ovo pročitati reći - da, sve to lijepo zvuči, ali nemamo mi za to vremena. Tko bi sjedio za obrokom sat ili duže? U današnjem tempu života to je nemoguće…

Nije istina. Mislimo da nemamo vremena, a nakon jela pola sata sakupljamo snagu da se možemo ustati od stola. Umjesto toga možemo jesti lagano i smireno, te krenuti dalje čim završimo, umjesto da naručujemo kavicu, pa - ček! - još cigaretu, pa još malo…

Po nekim teorijama mozak je najvažniji seksualni organ. I ne samo to. Glava bi trebala nadzirati i probavu, a ne da crijeva upravljaju mozgom."

[silence]

Kako sam sinoć pročitala gornji tekst, tako sam jutros htjela da vidim istinitost napisanog. Ja ne bih bila ja kada ne bih probala... . I...

Odlučila sam da uzmem mali lagani doručak koji ću da jedem, odnosno žvačem onako kako je napisano.
Spremila sam dva tosta sa namazom, i jednu tanku šnitu Gaude i bijelu kafu. Sve sam to izrezala na male kockice i
započela sam sa jelom u 11:15 i završila tačno u 12 sati. Žvakala sam i žvakala i osjetila svaku mrvicu hrane. Šta se događalo u mojim ustima? Nikada do tada nisu proizvela toliko pljuvačke, a to je potreba za želudac za bolje varenje. Jedući tako, dogodilo se da sam drugu polovinu drugog tosta jedva pojela, bila sam već sita...ali završila sam sve i čak sam i mrvice sa tanjira pokupula... . Ovo je bio doživljaj...Shvatila sam da mi stvarno ne znamo da jedemo.
Postupila sam i sa ručkom na isti način. Danas sam uživala u svakom zalogaju... ..malo pojela, a ostala sita...

[Maja]

Detoksifikacija: Deset naj namirnica za čišćenje organizma



Upravo kao što i prostor u kojem živimo treba veliko proljetno čišćenje ne bi li smo ga oslobodili svih nepotrebnih stvari, tako se i naš organizam detoksifikacijom oslobađa svih štetnih i suvišnih tvari.

Kako bi jetra, naš najveći saveznik u pročišćavanju organizma, lakše i bolje obavljala svoj posao povremeno treba i našu pomoć, prenosi Zadovoljna.hr. Što je veća sklonost masnoj i začinjenoj hrani te alkoholu detoksifikacija se treba provoditi što češće. ‘Čistom’ hranom osvježit ćete ne samo svoju probavu i krvnu sliku već i cjelokupno stanje vašeg tijela i duha.

1. Zeleno lisnato povrće
U zeleno lisnato povrće ubraja se radić, kelj, poriluk, zelena salata, blitva i matovilac. Kad god je moguće jedite ga sirovo, a ukoliko je termička obrada potrebna, kuhajte ga na pari kako bi sačuvalo što više hranjivih sastojaka. Klorofil iz ove vrste povrća pomaže tijelu ukloniti toksine iz okoliša i ujedno je glavni saveznik jetre.

2. Limun
Tekućinom se tijelo pere iznutra. ‘Tuširanje’ će biti dosta efikasnije ako umjesto vode povremeno popijete limunadu bez šećera. Vitamin C otapa toksine u vodi zbog čega lakše izlaze iz tijela.

3. Potočarka
Stavite šaku potočarke u salatu, supu ili sendviče. Mada nije tako čest gost naših tanjira, bogatsvo minerala i dijuretski efekat morali bi joj osigurati redovitije korištenje u pripremi jela.

4. Bijeli luk
Često istican i kao čudo prirode, bijeli luk ima izrazito antibakterijsko i antivirusno djelovanje. U detoksifikaciji učestvuje aktiviranjem enzima koji pomažu radu jetre.

5. Zeleni čaj
Osim što je jakog antioksidativnog djelovanja jedan je od najzdavijih tekućina koje možete unijeti u organizam. Dodatni bonus katehina koji se u njemu nalazi je ubrzavanje rada jetre.

6. Klice brokule
Ove klice imaju 30 do 50 puta jače antokancerogeno djelovanje od brokule koja je i sama jedna od najjačih antioksidansa.

7. Sjemenke sezama
Na spisku naj detox namirnica nalaze se zbog toga što uspješno smanjuju negativan uticaj alkohola i drugih hemikalija na jetru. Možete ga koristiti kao dodatak salatama ili mesu.

8. Kupus
U jetri se nalaze dva tipa detoksifirajućeg enzima. Kupus efektivno djeluje na obadva.

9. Trputac
Trputac je biljka bogata topivim vlaknima. Upija toksine i holesterol koji se lakše izbaciju iz organizma. Možete ga pronaći u obliku praha koji se stavlja u napitak koji će između ostaloga pomoći i probavi.

10. Voće, voće, voće
Sve vrste voća bogate su navedenim tvarima: vitaminom C, antioksidansima i korisnim vlaknima. Lako ga je nabaviti, a zaista nije teško uzivati malinama, kiviju ili ananasu.

Izvor vijesti: http://www.24sata.info/lifestyle/zdravl ... z1p55uPNL6

[Blackhawk]

Kako sam sinoć pročitala gornji tekst, tako sam jutros htjela da vidim istinitost napisanog. Ja ne bih bila ja kada ne bih probala... . I...

Odlučila sam da uzmem mali lagani doručak koji ću da jedem, odnosno žvačem onako kako je napisano.
Spremila sam dva tosta sa namazom, i jednu tanku šnitu Gaude i bijelu kafu. Sve sam to izrezala na male kockice i
započela sam sa jelom u 11:15 i završila tačno u 12 sati. Žvakala sam i žvakala i osjetila svaku mrvicu hrane. Šta se događalo u mojim ustima? Nikada do tada nisu proizvela toliko pljuvačke, a to je potreba za želudac za bolje varenje. Jedući tako, dogodilo se da sam drugu polovinu drugog tosta jedva pojela, bila sam već sita...ali završila sam sve i čak sam i mrvice sa tanjira pokupula... . Ovo je bio doživljaj...Shvatila sam da mi stvarno ne znamo da jedemo.
Postupila sam i sa ručkom na isti način. Danas sam uživala u svakom zalogaju... ..malo pojela, a ostala sita...

Stvar je u tome, da nas mozak informaciju o tome da smo jeli dobije nekih 15-tak minuta kasnjenja kada hranu unesemo.. I zbog toga mi, iako pojedemo puno, i dalje osjecamo glad, jer nas mozak jos nije registrirao da je zeludac pun.. I nakon onda 15 min osjetimo da smo se prejeli.. Jeduci na nacin na koji je gore opisano, produzuje se vrijeme trajanja jela, pa samim tim se postigne efekat da si sit iako si pojeo manje nego inace...
Nisam probao taj nacin gore opisan, ali jesam cesto kad jedem i pozelim jos, ostavim hranu i sacekam neko vrijeme, i kasnije ne budem gladan iako mi se cinilo da sam gladan kada ustao od stola.. Tako da uvijek uzimam neku normalnu kolicinu hrane..
Nebih da mjesam sad i vjeru tu, ali u islamu se kaze, da 1/3 zeludca bude hrana, druga trecina voda a treca trecina da bude zrak, tj da ostane prazna.. I to je zdrava i normalna ishrana..

[silence]

Stvar je u tome, da nas mozak informaciju o tome da smo jeli dobije nekih 15-tak minuta kasnjenja kada hranu unesemo.. I zbog toga mi, iako pojedemo puno, i dalje osjecamo glad, jer nas mozak jos nije registrirao da je zeludac pun.. I nakon onda 15 min osjetimo da smo se prejeli.. Jeduci na nacin na koji je gore opisano, produzuje se vrijeme trajanja jela, pa samim tim se postigne efekat da si sit iako si pojeo manje nego inace...
Nisam probao taj nacin gore opisan, ali jesam cesto kad jedem i pozelim jos, ostavim hranu i sacekam neko vrijeme, i kasnije ne budem gladan iako mi se cinilo da sam gladan kada ustao od stola.. Tako da uvijek uzimam neku normalnu kolicinu hrane..
Nebih da mjesam sad i vjeru tu, ali u islamu se kaze, da 1/3 zeludca bude hrana, druga trecina voda a treca trecina da bude zrak, tj da ostane prazna.. I to je zdrava i normalna ishrana..

Ovo boldirano... to nisam znala i uvjek sam se pitala zašto ako prekinem sa jelom, a nisam dovoljno pojela, zašto se poslije petnaestak minuta osjećam sito, kao da sam sve pojela. Dobra je ova informacija za zakašnjelu informaciju mozgu...
Ja inaće jedem jako sporo, ali ovo što sam isprobala, ne bih više mogla ponoviti. Prvo, gubi se puno vremena, a drugo, slijedeći dan su me vilice i mišići na obrazima jako boljeli da sam jedva jela
I ne jedem mnogo količinski. Sada ovo mogu da pripišem mom sporom jedenju, jer mi mozak uspije primiti informaciju na vrijeme, da sam sita...

[Dust]

Sirovi i kiseli kupus pravi su prijatelji našeg zdravlja

I crveni i zeleni ima puno vitamina C (kuhanjem se gubi), kalcija, fosfora, kalija, željeza, bakra, cinka, magnezija, sumpora, mliječne kiseline, karotena, vitamina E, K i B grupe. Samo u kiselom kupusu prisutan je i vitamin U, blagotvoran kod čira na želucu.




Budući da se ljekovitim svojstvima kupusa, premda su i znanstveno potvrđena, ne koristimo dovoljno, evo podsjetnika na neka od njih.
Sirovi i kiseli kupus sprečava avitaminozu, liječi sluznicu probavnih organa te štiti od raka dojke. Obilje mineralnih tvari i kalija potiče izlučivanje vode te liječi bolesti nastale poremećenom izmjenom tvari (giht i reumu), a sumpor kupusu daje antiseptično djelovanje. I kupus i blagi rasol pomažu kod kroničnog zatvora.
Svježi i zdravi listovi koriste se za obloge. Treba ih oprati, osušiti, ukloniti zadebljane dijelove, omekšati te prije stavljanja na bolno mjesto malo zagrijati. Listovi se učvrste zavojem. Oblozi pomažu kod bronhitisa i astme (treba ih držati preko noći), apscesa, čireva, dermatoza, rana, opeklina, uboda kukaca te modrica. Prije stavljanja obloga ranu ili čir očistite blagim alkoholom ili čajem od kamilice. Oblozi se stavljaju i na područje trbuha kod različitih bolova, upala i proljeva. Korisni su i kod upale maternice i preobilnih menstruacija.



Svježi sok kupusa pomaže kod bronhitisa (s medom), bolesti crijeva, čira na želucu, probavnih tegoba, kašlja, promuklosti, mamurluka, slabokrvnosti... Sok djeluje samo ako je svjež. Dobijemo ga tako da kupus (500 g) očistimo, naribamo, malo posolimo i stavimo da odstoji. Masu ocijedimo kroz dvostruku gazu i dodamo malo limunova soka. Uzima se između obroka.
Kiseli kupus treba jesti nekuhan. Kuhanjem gubi veći dio ljekovite mliječne kiseline te može izazvati plinove i grčeve. Kiseli kupus obiluje kalcijem. Nekuhan, odličan je i protiv avitaminoza; kod krvarenja sluznice i kože te kod opće slabosti treba ga jesti svaki dan. Ljekovitiji je ako se pri kiseljenju doda lišće vinove loze, grožđe, kriške dunje i jabuka, kukuruz, kumin i komorač te malo soli.

[Hana84]

Eh, danas na pijaci gledam jagode, cijena vrlo pristupacna, a one se crveneeeee, uh...samo sto ne progovore.
A onda se sjetih jednog Majinog posta gdje se bas pametno pita " kakvo je to voce kad ga ima na tezgama van njegove sezone !"
I nekupi ih. Nisam se ni pokajala. Moja nana je uvijek upotrebljavala svjezu hranu, tj. u kuhinji se pripremala hrana onako kao je sezona "diktirala ". Sjecam se da sam nekako s kraja jeseni najvise voljela one male paprike raznih boja, mi smo ih zvali " shuge ", male su bile pa si ih trebao nadolmiti dobar broj da bi rucak mogla pojesti jedna cetveroclana porodica.
Zimi se vecinom od kuhanih jela jeo grah, grasak, jahnija se pravila, a sjecam se kad su se i pojvile one velike crvene, zute i zelene paprike iz Holandije, ma u svakom godisnjem dobu mogao si ih vidjeti. Kod nas se to izbjegavalo s razlogom da su to paprike iz staklenika i da se povrce jede u sezoni kad mu je vrijeme.
Ja se dobro drzim ovih savjeta. Nikad ne kupujem zaledjeno meso, paniranu ribu, nego lijepo odem u mesnicu, pogledam iza izloga i prstom pokazem od kojeg ce mi dijela odsjeci komad mesa. Isto tako i ribu. Kupim je svjezu u ribarnici, tamo mi je ociste, a moj sav posao kod kuce da je jos jednom dobro operem i pripremim na nas nacin.
S ranog proljeca naberem i mlade koprive, ona sadrzi vise zeljeza nego i spinat i blitva, napravim kakav lagani chilbur od toga, ili supu od zhare. Osim toga zhara je dobra i za otekle noge.
Persun mi je zacin koji se uvijek, ama bas uvijek nalazi u mojim jelima.Dobar je za vene, a posebno je blagodatan za zene.

[Maja]

Bila sezona ili ne, ja znam da jagode NIKAD neću kupiti. Imam komšije koji ih uzgajaju svaki ima preko 5 000 sadnica. To je nešto najotrovnije. De sad prskaj protiv puževa, de sad protiv truljenja, pa sutra zbog ovog, pa zbog onog. Ako znate nekog ko uzgaja jagode upitajte ga daje li on djeci da ih jedu. Svaki od njih ima jedan poseban djelić koji ne prska i taj je za njegove porodice.
Mi smo sve do ove godine imali pedeset sadnica jagoda koje je tata gnojio stajskim đubrivom i bile su 300 puta slađe od komšijinih.

[Hana84]

Bila sezona ili ne, ja znam da jagode NIKAD neću kupiti. Imam komšije koji ih uzgajaju svaki ima preko 5 000 sadnica. To je nešto najotrovnije. De sad prskaj protiv puževa, de sad protiv truljenja, pa sutra zbog ovog, pa zbog onog. Ako znate nekog ko uzgaja jagode upitajte ga daje li on djeci da ih jedu. Svaki od njih ima jedan poseban djelić koji ne prska i taj je za njegove porodice.
Mi smo sve do ove godine imali pedeset sadnica jagoda koje je tata gnojio stajskim đubrivom i bile su 300 puta slađe od komšijinih.

Draga Majo... a ja jagode obozavam ! Doduse, ja sam kod kuce u Bosni uvijek voljela one male sumske jagode, uhhh, kako su samo mirisale, ali ih ovdje ( SWE) nikad nisam vidjela na pijaci. Ovdje se navodno prodaju pod nazivima " Jagode-svedskog kvaliteta" , a onda ima i onih iz Francuske, Spanije ....Vidim ovi Svedjani kupuju uvijek svoje svedske jagode, mada su one skuplje od uvoznih. Meni ne izgledaju lijepo kao one koje bas dolaze iz suncanih zemalja kao FR i Spanija, ali vjerovatno oni to rade upravo zbog tih sredstava za prskanje, jer su sigurniji u svoje.
A sad, sta mi sve kupujemo po pijacama i supermarketima, sve je to mozda " macak u vreci", prosle godine se ovdje u jednom supermarketu pojavila navodno neka bakterija koja je najvise napadala zelenu salatu. A uzrok pojave je bio navodno nepravilno podesavanje aparata za rashladjivanje povrca.
Zato je mozda najbolje sto nas stari narod kaze, poslije jela popiti casu mlijeka, jer ako ima kakvih " otrova ", mlijeko ih neutralise i "istjera."

[Maja]

A znam....znam da je i ostalo voće i povrće prskano, ali na selu živim i znam kad se šta i čime prska. Vjeruj mi jagode su najgore od voća, a od povrća upravo zelena salata. Vi koji živite u gradovima morate to kupovati. Mi srećom, sve sadimo i kod nas ćeš naći npr u salati malog pužića, u glavatom kupusu isto, pa crva u trešnji i jabuci itd. Nekome se to gadi, ali to je znak zdravlja.
Da sam u gradu kupovala bih i ja sve, šta ćeš
Pravila bih se da ne znam šta se sve stavlja.
Baš sam gledala i na tv-u ovaj neki stručnjak kaže kako on dooobro oguli jabuku prije nego što je pojede, a zna se da u kori ima najviše vitamina. Al kad se sve prska, pa čak i nekakvim sredstvom koji daje voću, posebno jabukama i grožđu, sjaj a i vrsta konzervansa.

[silence]

Baš sam gledala i na tv-u ovaj neki stručnjak kaže kako on dooobro oguli jabuku prije nego što je pojede, a zna se da u kori ima najviše vitamina. Al kad se sve prska, pa čak i nekakvim sredstvom koji daje voću, posebno jabukama i grožđu, sjaj a i vrsta konzervansa.

I taj konzervans se ne zadržava samo na kori voća, prodire i u voće. I mi to jedemo.
Kažu, da je skoro sve zatrovano i da treba guliti sve što se da guliti. Šteta, a u kori ima najviše vitamina, ali sada ima i najviše otrova, pa ćemo tako eliminisati jedan dio ...

Pročitah nešto korisno vezano za ishranu:

"Dok jedete, mislite o blagodatima koje imate u životu."

Znači hrana ima sluh, ona sluša o čemu mi razmišljamo dok je jedemo.

[silence]

2. Limun
Tekućinom se tijelo pere iznutra. ‘Tuširanje’ će biti dosta efikasnije ako umjesto vode povremeno popijete limunadu bez šećera. Vitamin C otapa toksine u vodi zbog čega lakše izlaze iz tijela.

Kad smo kod limuna...

Veoma je važno za zdravlje organizam držati uravnoteženo kiselo. Kako to postići?
Između ostalog je limunov sok u kombinaciji sa vodom, veliki pomagač.

Acidobazna ravnoteža

Jedan od načina na koji rafinirani ugljikohidrati remete homeostazu (dinamičku ravnotežu) i narušavaju zdravlje je otklon od idealnog pH što podrazumijeva da krv postaje manje alkalna (relativno kiselija, nečista), a organizam gubi urođenu otpornost prema bolestima. Naš organizam je u cjelini blago lužnat i sve što ga uvodi u ekstremno lužnato ili ekstremno kiselo stanje ga ugrožava. Naš organizam jako zakiseljuje ocat (u ayurvedi ocat je svrstan u otrove i krivac je za upale u tijelu) i sve što je zakiseljeno octom, sve vrste mesa, šećer (pogotovo bijeli rafinirani) i kojekakvi nezdravi slatkiši, mnoštvo rafiniranih proizvoda, kava, gazirana pića, voćni sokovi sa limunskom kiselinom (E-330), konzervansi, razni aditivi, mnogi lijekovi (analgetici, antipiretici...), stres/brige i štošta drugog. Detalje pronađite na:

http://www.freedomtek.org/zdrava_prehra ... _hrana.php

Neki dijelovi našeg organizma moraju biti kiseli (npr. nedostatak želučane kiseline bi narušio vaše zdravlje), dok su primjerice pljuvačka/slina, krv, likvor (cerebrospinalna tekućina) i sperma lužnati/alkalni. Dugotrajne bolesti remete pH a poremećeni pH je povoljan teren za razvoj bolesti. Dakle, suvišne su rasprave je li prije bila kokoš ili jaje. Bitna je spoznaja da je optimalni pH bitan za zdravlje.

Metabolička acidoza/zakiseljenje tijela česti je zdravstveni problem većine naših suvremenika. Svjež sok od limuna, bez dodatka bilo kojeg zaslađivača, razrijeđen sa vodom u omjeru otprilike 1 : 10, odlično je sredstvo za odkiseljavanje organizma. Da bi povratili zdravo tjelesno stanje, koje podrazumijeva određenu lužnatost određenih tjelesnih tekućina, mnogi zdravstveno osviješteni pojedinci piju navedenu nezaslađenu limunadu (jedna čaša limunovog soka na deset čaša vode) tijekom dva tjedna i po dvije litre dnevno.