Da li znate šta jedete?

[Konsultant]

Katja je tu djelimicno upravu. Puno zavisi od gdje se tuna hrani. Mora i okeani su sami po sebi su cista, tj. izbalasirali su se davnih dana. Glavni problem je civilizacija koja sama sebe truje. Ima tu svega, nije samo sredozemna tuna zagadjena. Prema nekim linkovima(zaguglajte) tune i rakovi koji poticu priobalnih voda Kine, Tajvana, Japana i sl. pune su otrovnih metala tipa zive, olova,... Metali koji zavrse u ribama ili rakovima su posljedica otpadnih voda iz industrije koja se neplanski razvija jer vodena bice kisik dobijaju iz vode koja je zatrovana. Dodatno se truju zatrovanom hranom koju rijeke guraju u mora.
Pazite na hranu koja je jeftina i nema deklarirano porijeklo tipa proizvedeno u zemlji koja tu ribu nema. Ne samo Ledo vec i drugi su znali pakovati ribu koju je uvezene sa istoka, a onda napisu proizvedeno u HR bas kao i sudzuk iz Visokog koji je imao nekoliko vrsta mesa ukljucijuci i kengura. EU koliko-toliko kontrolise svoju hranu, kad izbije medijska hajka oni prestanu, ali Kinezima ne mozete nista. Sljedeci put kad budete kupovali secer pokusajte saznati pravo porijeklo proizvodjaca. Vecinom su to zemlje EU koje nemaju secer ili samo kazu Rumunija ali ne specificiraju tacno od koje firme su kupili.

[Krokodil Behko]

Nisam stručnjak za Jadransko more ali otkud tuna u Jadranu?
Mislim to što HR proizvodi garant je i to iz Tajlanda.

[Konsultant]

Ima nesto s tim sto je ograniceno tj. nedovoljno za vecu industrijsku proizvodnju. Vecinom se kupuje iz Sredozemlja ili Atlanskog. Dodje zamrznuta.

[Krokodil Behko]

Povećana koncentracija aflatoksina i u Alpskom mlijeku



Uprava za inspekcijske poslove Zapadnohercegovačkog kantona obavijestila je građane i trgovce da je kod još dvije serije mlijeka utvrđena povišena koncentracija štetnog aflatoksina. Riječ je o slijedećim proizvodima: Vindija d.d. – Trajno mlijeko ...

... 0,9 posto mm, 1l s rokom valjanosti do 17.06.2013. godine i Ljubljanska mlekara – Trajno mlijeko – Alpsko omega 3 1,6% mm, 1l s rokom valjanosti do 30.03.2013.

Iz inspekcije mole trgovce da povuku navedene proizvode iz svojih trgovina.


fena

[Katja]

Nisam stručnjak za Jadransko more ali otkud tuna u Jadranu?
Mislim to što HR proizvodi garant je i to iz Tajlanda.

Kako otkud? Na tuneri sam kao klinka učila skakati na glavu.
Tunere su posmatračnice s kojih su se pratila kretanja jata tuna radi tunolova.

Ovako izgledaju

[Krokodil Behko]

Ejs odatle skočila na glavu?
Ja bih rekao da tu nema ni pola metra dubine

[Krokodil Behko]

NOVI SKANDAL U REGIJI: Konjsko meso pronađeno i u Ledo lazanjama koje se prodaju i na bh. tržištu

Afera s konjskim mesom lažno deklariranim kao govedina potresa cijelu EVropu, a stigla je i do Slovenije, Hrvatske i BiH



Kako je izvijestila slovenska državna novinska agencija STA, konjetina je pronađena u 450-gramskim lazanjama koje na slovensko tržište izvozi Ledo Hrvatska, proizvođača Trada iz Luksemburga, a sporni uzorak izuzet je u Intersparu, javio je Index.hr.

Ledo se zasad nije očitovao o ovom slučaju.

Slovenija provodi testiranja oko 350 različitih proizvoda: Od dosad provjerenih 29 uzoraka samo jedan pozitivan

Nakon što je afera s konjetinom počela tresti cijelu Europu, slovenska inspekcija odlučila je provesti testiranja rizične skupine hrane u raznim trgovačkim lancima.

Ravnatelj slovenske Uprave za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja, Jernej Drofenik, otkrio je kako je inspekcija evidentirala ukupno oko 350 različitih proizvoda koje spadaju u rizičnu skupinu te kako je prvo testiranje provedeno na 29 uzoraka, od čega ih je 28 bilo negativno, a jedan sumnjiv pa je poslan na dodatno testiranje u Nacionalni veterinarski institut gdje je potvrđeno da je pozitivan na konjsko meso.

Sporne Ledove lazanje navodno bi trebale sadržavati goveđe meso. O lažnoj deklaraciji i činjenici da sadrže konjetinu odmah su putem sustava hitnog obavješćivanja alarmirane druge zemlje članice EU.

Slovenija nastavlja s testiranjem uzoraka proizvoda za koje se sumnja da bi umjesto govedine mogli sadržavati konjetinu.

[Maja]

Danas otvorim Rial tunjevinu kad po vrhu nešto isto piljevina. Pojeo je mačak, pa hoće li mu išta biti ne znam.

[Konsultant]

mogla si dati onom naopakom komsiji

[Krokodil Behko]

Dosad se prilikom kontrole mesa provjeravalo samo je li meso pogodno za ljudsku ishranu. No, nakon skandala s konjetinom u lazanjama, sve su važniji i testovi koji određuju vrstu životinje od koje meso potječe

Konjetina je kiselkastija



Fraunhofer institut za molekularnu biologiju i ekologiju u Schmallenbergu već dulje vrijeme prakticira postupak kojim se pomoću analize DNK može vrlo brzo utvrditi od koje životinje potječe neka namirnica. Djelatnik instituta Matthias Kotthoff rukama drži dvije salame (na slici gore) koje se na prvi pogled ne razlikuju.

"Jedna je od govedine, druga od konjetine. Konjetina miriše malo kiselkasto, ali to može biti i posljedica načina pripreme", kaže Kotthoff.

Konačnu istinu o tomu meso kojih životinjskih vrsta je završilo u nekom mesnom proizvodu može dati samo DNK-analiza. Pritom se ne analizira čitav DNK nego samo gen citokrom-B koji se razlikuje od životinjske vrste do životinjske vrste. Nakon analize uređaj pomoću usporedbe s postojećom datotekom podataka određuje o kojoj životinji ili životinjama se radi. A na toj listi se ne nalaze samo životinjske vrste koje su uobičajene na jelovnicima u ovim podnebljima poput svinja, goveda ili kokoši nego i egzotične vrste poput krokodila ili klokana. I mnoge sorte riba se daju utvrditi pomoću ovakve analize.

Imati svoga "mesara od povjerenja"

No, i DNK-postupak ima svojih nedostataka. Zapravo njegova najveća prednost, a to je da mu ništa ne promakne, može biti i najveća mana. Jer i najmanje onečišćenje stranim DNK-om može dati pogrešnu sliku.

"Recimo da eksprerimentator prilikom obrade u laboratoriju priča, kihne ili se poreže i jedan dio njegovog DNK završi u mesu, rezultat analize kobasice bi glasio: pronašli smo tragove ljudskog mesa u prehrambenom proizvodu", kaže Kotthoff. Isto tako možete pronaći konjski DNK kod govedine i to čak i u slučaju da su dvije vrste mesa visjele zajedno u hladnjači ili su bile obrađene na istim strojevima.

No, čak ni količina pronađenog DNK ne daje pravu sliku o tomu što se zapravo u kobasici ili mesnoj konzervi nalazi. "Nije svo meso isto. Živčano tkivo sadrži milijun puta više stanica nego npr. masno tkivo. Ako se recimo pri proizvodnji kobasica upotrijebi jedan gram živčanog tkiva goveda i kilogram svinjske masnoće, na kraju bi se dalo zaključiti da je u kobasici pretežno govedina, što bi bilo pogrešno", objašnjava znanstvenik.

Očito je jedino što kupcu na kraju preostaje beskrajno povjerenje u iskrenost i poštenje vlastitog mesara.


depo.portal

[dacina_curica]

ZnamO

[Maja]

Ma samo nek je ispravno i nek nije svinjetina.

[Ruana]

Meni se meso zgadilo poslje ove afere sa konjetinom.

[Rum]

meni konje ukusne

[Rum]

i mene ce neko jednog dana da jede(crvi mmm bicu ukusan AkoBogda) to je tako i nema dalje da ce me zaliti nece garantiram

[Luna.]

mene ovo s konjetinom uopste nije uzrujalo... inace ne kupijem gotova jela, jedino salame... ako je bilo konjetine sta mogu... valjda nije bilo puno lijekova u njoj

[Krokodil Behko]

Novi skandal izbio je u Evropi oko kvaliteta hrane, ali ovoga puta nije riječ o konjetini već o ribi. Prema nekim informacijama, jedna trećina hrane iz mora u evropskim prodavnicama ne poklapa se sa podacima na pakovanju.

Prva zemlja koja je primijetila razliku je Njemačka. Jedna njemačka laboratorija je izvela više testova i otkrila da je u više slučajeva skupa riba zamijenjena jeftinim ekvivalentima.

Slična situacija zabilježena je i u Velikoj Britaniji, gdje je najnovija studija utvrdila da 7,4 posto ribe koja se prodaje u Britaniji kao bakalar, odnosno 28,4 posto u Irskoj, u stvari nije bakalar, već neka druga jeftinija riba, objavio je list Guardian.

Bakalar se koristi u poznatom britanskom jelu fish and chips, odnosno prženoj ribi sa pomfritom. "Ribe koje su ovdje zamjena su obično iz porodice bakalara, ali je riječ o značajno jeftinijim ekvivalentima", kaže biolog sa Univerziteta Salford Stefano Mariani, autor najnovije studije.

[Calla]

jos malo,,jos samo malo,
,dobit cemo i delikatesne stakore na trziste
fino zapakovane i masnom oblijepljene,,uz uputsvo kako se spremaju,,kvalietet hrane u Njemackoj u discauntima pogorsan ,moras sve vise probirati i zavirivati ne bi li dobio bilo kakav kvalitet,i zapakovana roba ako je ne potrosis za tri dana pobuda iako lezi u frizideru
,kod mene sve vise ozivljava kupovina na pijaci (voce,povrce) i mesnici (meso i jaja),,,kvalitetnije je kupiti manje namirnica pa otici i dva puta u svjezu kupovinu nego u velikim trgovinama kupovine za 14 dana na veliko !

[Krokodil Behko]

Ne živim u Njemačkoj pa ne znam šta bih ti rekao. Ne znam kako prepoznati takvu hranu.
Možda da se pouzdaš u one proizvode sa halal certifikatom ali ne znam koliko su dostupni.
A sumnjam i u njihov kvalitet.

[Pasaga]

Ne živim u Njemačkoj pa ne znam šta bih ti rekao. Ne znam kako prepoznati takvu hranu.
Možda da se pouzdaš u one proizvode sa halal certifikatom ali ne znam koliko su dostupni.
A sumnjam i u njihov kvalitet.

Nije to nista bolje ni u ostalom djelu...sjeveru.
Mozda je cak mnogo gore.HALAL,to ti je samo ubleha,folusa za pokupit lovu.
Odavno to ne uzimam,a ni ostali koliko primjetim.
Sticajem okolnosti poznajem par mjestana koji imaju svoje basce,staklenike
i tu se vecinom snadbjevam sa povrce.Sad je nekako trend,raja se vise okrece povrcu i domacoj proizvodnji
hrane,iz razloga jer ovi drzavni centri,toliko su izvarali narod da se fakat vise narod ne
usudjuje kupit nesto.Meso i mesne proizvode nabavljaju se strogo kod privatnika,vidis meso,izaberes po zelji.
Sve je taze i uredno sortirano.Mozda je ovaj novi nacin borbe za zdraviju hranu nesto skuplji,ali hajd...sta da radis.
Ovdje ovi trgovci su toliko isli daleko sa podvalama da su cak i bojili meso.