U sastavljanju predviđanja pomogli su brojni stručni novinari, znanstvenici, izumitelji, astronauti, profesori i slične face, a mudro smo zaključili kako ne bi bilo posebno ekonomično nabrajati svih 110 predviđanja, već smo istaknuli nekoliko najinteresantnijih po desetljećima. Čitavu listu provjerite, logično – u njihovom članku.
2012—2022
Nanočestice će učiniti kemoterapiju mnogo efikasnijom
Nema, nažalost, predviđanja kako ćemo otkriti lijek za rak, sidu ili nešto slično, no ni ovo ne zvuči tako loše. Naime, spomenute čestice će stanicama dostavljati malene doze cisplatina i docetaxela (to bi bili lijekovi vezani uz kemoterapiju, kaže Google) te na taj način značajno umanjiti bol te nuspojave kemoterapije.
Mostovi će se sami popravljati
Frajer po imenu Victor Li, inžinjer s Michiganskog sveučilišta, izumio je novu smjesu koja se sastoji od mikrovlakana, a omogućuje savijanje materijala bez pucanja. Frakture na građevinama od te smjese popravljaju same sebe nakon par dana, kada ioni kalcija u njoj reagiraju s kišnicom i ugljičnim dioksidom, čime čine zakrpu kalcijevog karbonata. Ako nemate pojma što ste upravo pročitali, nema brige – nema ni autor teksta blage veze što je upravo napisao. Ali zvuči prilično kul.
Automobili će biti u potpunosti spojeni
Komunicirat će s prometnim svijetlima kako bi unaprijedili protok prometa, s drugim vozilima kako bi se izbjegle nesreće, pronalazit će najbližu benzinsku, kao i onu s najnižim cijenama, obavijestit će vas kad vam netko ulupi vrata, a omogućeno će biti i slušanje playliste s kućne mreže. Fini automobili nas čekaju, uglavnom. Valjda neće biti sudaranja jer tijekom vožnje igramo Angry Birds na volanu.
Lozinke će postati nepotrebne
IBM kaže da nas nestajanje lozinki čeka već u sljedećih pet godina. Apple i Google imaju softver za prepoznavanje lica na mobilnim telefonima, DARPA istražuje dinamiku udaraca tipki, a drugi znanstvenici se bave skeniranjem mrežnica, prepoznavanjem glasa pa čak i otkucajima srca. Više nećemo zahtjevati da nam se lozinka, koju nam se u bog zna kakvom stanju učinilo mudro promijeniti, šalje na mail.
Odjeća će se sama čistiti
Kineski inžinjeri razvili su premaz od titanij dioksida, koje pomaže pamuku da se riješi mrlja te ujedno eliminira zle bakterije koje proizvode neugodne mirise. Draga majico koju svaki put zlobno i nespretno isprolijevam vinom istog dana kada budeš oprana, Kinezi ti stižu u spas!
Bespilotne letjelice će štititi zaštićene vrste
Čuvanje životinja koje su pod rizikom od izumiranja konstantnim ljudskim patrolama prilično je skupo pa i opasno. Ovog ljeta, rendžeri u nepalskom nacionalnom parku Chitwan pribjegli su zanimljivom rješenju: ručno upravljane bespilotne letjelice s kamerama i GPS-om pružale su zračni nadzor zaštićenih indijskih nosoroga. U prijevodu – frajeri su razvili metodu vlastitog neometanog streaminga animal porna. Dosjetljivo.
2023—2062
Leće će nam omogućiti Terminatorov vid
Kada trend minijaturizacije dosegne svoj puni potencijal, postizanje superljudskog osjeta vida bit će jednako jednostavno kao danas stavljanje kontaktne leće na oko. Rani prototipovi sadrže bežično punjene LED-ove, no strujni krugovi i antene također se mogu ugraditi na fleksibilni polimer, što bi omogućilo zumiranje, night vision, vidljiva polja s informacijama i slične šeme o kojima odavno sanjamo.
Domovi će biti uistinu spojeni
Da, da, „spojenost“ neće biti samo karakteristika automobila, već i naših domova: frižideri će sami slagati listu stvari koje trebamo kupiti, tapete će detektirati uljeze i zvati pomoć ukoliko padnete, senzori u travnjaku obavještavat će nas koji dio zemlje treba gnojiva, strujno brojilo će pratiti potrošnju i pomagati u uštedi, termostat će naučiti naše preferencije i namjestiti temperaturu u svakoj prostoriji čim uđemo… Nije loše. Nije.
Zdravstvene preglede ćemo obavljati preko mobitela
Znanstvenici već neko vrijeme naporno rade na usavršavanju aplikacija koje mogu izmjeriti naše otkucaje srca, disanje, provesti testiranja krvi te sline, čak i evaluirati kašalj. Pitanje je samo kada će ih medicina u potpunosti prihvatiti. Nekako se nadamo kako ćemo urin i stolicu ipak provjeravati starim metodama.
Marinci će moći držati dah četiri sata
Napredak nanotehnologije omogućit će nam ne samo uspješniju borbu protiv bolesti, već i pomicanje granica ljudskosti. Na primjer, robotske crvene krvne stanice, imena respirociti, mogu držati dvjesto puta više kisika nego njihove prirodne inačice – što omogućava čovjeku da bez problema uživa u dubinama po nekoliko sati bez boce s kisikom. Doduše, pretpostavlja se da navedena tehnologija neće biti dostupna baš roniocima Matku i Brani iz Sutivana na Braču, već će je koristiti primarno američki marinci pri obavljanju opakih misija.
2063—2122
Svi ćemo biti mrtvi
Voditelj Myth Bustersa, Jamie Hyneman, kratko i jasno je bacio svoju optimističnu prognozu za ovo razdoblje. Generacije koje dolaze iza nas vrlo se vjerojatno neće složiti, ali krepavanje ljudske rase tamo negdje 80-tih ili 90-tih godina ovog stoljeća trenutno nam zvuči sasvim okej.
Vrijeme je da nam i tijela budu – uistinu spojena
Doktori će s lakoćom provjeravati vitalne signale pomoću malenih senzora u našem tijelu, čipovi u trbuhu pratit će što jedemo kako bi nam pomogli oko gubljenja (ili možda dobivanja) težine, kralježni implanti spriječit će paralizu, čipovi u mozgu omogućavat će primanje podataka i dok spavamo, a sučelja u mozgu pomoći će u potpunom nastanjivanju virtualnih svjetova. Ne znamo hoće li to baš funkcionirati kako zamišljamo, ali mrvicu se bojimo da bi gore spomenuto izumiranje moglo biti povezano s ovim mozgovnim sučeljima – trošenje energije na reproduciranje nema nam previše smisla ako je virtualno spolno općenje jednako uvjerljivo.
Netko od nas doživjet će 150. rođendan
Prilično logična oklada bio bi Keith Richards. Očito je kako zdravstvo, tehnologija i medicina napreduju, tu su i značajni pomaci u znanosti, a David Ewing Duncan, autor knjige „When I’m 164“ ističe važnost antibiotika. Moja doktorica, doduše, kaže da ih nije dobro puno piti. Ne vole ih crijeva, navodno. Inače, na našem divnom planetu već je više od 300.000 ljudi proslavilo stoti rođendan, a rekorder je dama iz Francuske koja je doživjela 122.
