Reforma obrazovanja

[Dorian]

Ovo je dobro upozorenje svim nivoima vlasti u zemlji, a na kantonalnim ministarstvima je najveća odgovornost i od njih se očekuje da "zasuću rukave" i ozbiljno krenu u reformu i poprave trenutnu situaciju, mišljenja je Hasičić.

Poslije "zasuću" prestao sam čitati...

[Dorian]

Roditelji nerijetko osporavaju profesorima da rade svoj posao, oni dolaze pojedinačno pa se raspravljaju jer "znaju bolje".


Pa vodi to dijete kući pa ga uči.

Ali avaj starci debilni a dijete trut. Jer da nije trut ne bi stari dolazio govorit kako mu je puno zadaće.

A nikakve želje za novim saznanjima nemaju, što je nevjerovatno. Čast izuzecima.


Istrazivanja pokazuju da su moje generacije bile pametnije od roditelja, a ovi mlađi da su gluplji od roditelja i taj će se trend nastaviti.

Ali zato dobro znaju reći šta zavrjeđuju i šta vrijede biva.

Nama na vježbama iz fizike asistent zaprijeti da ako slučajno slomijemo kapilarnu pipetu moraćemo je platiti.

Rezultat: NIko nije radio vježbe da ne bi slučajno pipeta ispala i razbila se.

Praktična nastava u srednoj školi. Poslije trećeg odlaska po ćevape, odem nastavniku koji je bio zadužen za praktučnu nastavi i posvađam se sa njim. Da li sam došao da nešto naučim ili da kupujem ćevape uposlenicima firme u kojoj se praktična nastava odvija. Išao sam u 2. gimnaziju u Sarajevu. Da, kao rezultat svađe, prešao sam na mjesto na kojem sam zaista praktično naučio kako se neke stvari rade.

Vrijeme radnje oba primjera: 1980-te godine 20. vijeka.

Nije obrazovanje ni prije bilo dobro, iako jeste bilo bolje nego danas. I tada su bolje prolazili učenici koji su "biflali nabubano" nego oni koji nisu znali ponoviti sve iz knjige ili skripte, ali su znali razmišljati i riješiti zadatak pa i alternativnim metodama.

[lejlamo]

Joj doriane, znaš li zašto govore to za pipetu?

[Dorian]

I ja sam imao nastavnicu u osnovnoj školi, i to jezika zato i spominjem taj primjer, koja je, kada je prozivala učenika da odgovara, govorila "ustani se". Kako je takav nastavnik mogao bilo koga bilo šta naučiti, ne znam.

Kada te takav nastavnik u osnovnoj školi upropasti, onda odrasteš u osobu koja govori "šta da radim sa nje", "Ja bi (umjesto Ja bih)" itd.

[Dorian]

Joj doriane, znaš li zašto govore to za pipetu?

Fakultet nema novac da kupi razbijenu.

[lejlamo]

U mom slučaju, nastavnik nema para da kupi novu.

[Dorian]

Nema veze...

[Dorian]

U mom slučaju, nastavnik nema para da kupi novu.

Da, to je to. I to je problem ulaganja, ako nastavnik ili škola nemaju novca da kupe ili zamijene pokvareno učilo, teško mogu pružti kvalitetnu nastavu.

Ne krivim ja ni tog asistenta ni fakultet za pipetu. Krivim društvo i sistem koji se prema obrazovanju odnose na takav način da je razbijena i kupljena nova pipeta strah i trepet .

[lejlamo]

Da, ali to je samo djelić onoga što se zove NEULAGANJE u obrazovanje.

Zašto su rezultati ovako poražavajući?
Narod države, čiji napredak zavisi od obrazovanja, želi da obrazovni sistem crkne.

Naš obrazovni sistem vapi za idejama naših stručnjaka, ljudi iz učionica koji su skontali fol, imaju viziju, i onih koji su stručnjaci za određene oblasti a mogu doprinijeti poboljšanju sistema.
No, okoš, bokoš, prde kokoš.

[Mutevelija]

Šta znači funkcionalno nepismen?

[Mutevelija]

Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH funkcionalno je nepismen, a BiH je među najgore rangiranim zemljama u regiji, pokazalo je PISA istraživanje. Ovi poražavajući rezultati sugeriraju da su reforme u obrazovnom sistemu BiH neophodne.
Od 79 zemalja koje su učestvovale u PISA-i, najvećem svjetskom istraživanju u obrazovanju koje se svake tri godine provodi na globalnom nivou, BiH je zauzela nezavidno 62. mjesto.

Bh. učenici najbolje rezultate imaju iz matematike, a najgore iz prirodnih nauka. BiH generalno ima slabiji prosjek u poređenju s referentnim zemljama regije, a slabiji rezultat ostvarile su samo Sjeverna Makedonija i Kosovo.

"Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH ne može funkcionisati u oblasti matematike, prirodnih nauka i čitanja ni u školskom sistemu, ni u privatnom okruženju, kao ni u nastavku školovanja. S obzirom na to da imamo loše rezultate iz čitalačke pismenosti, činjenica je da se oni reflektuju na pismenost iz prirodnih nauka. Ono što pismenost iz prirodnih nauka podrazumijeva kao uži sadržaj znači da učenici elementarne prirodne fenomene ne znaju pojasniti, niti znaju zašto se oni događaju", rekla je Žaneta Džumhur, pomoćnica direktorice Agencije za predškolsko, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.

Situacija jeste loša, rekla je ističući kako još uvijek ima mjesta za intervencije.

"Samo Sjeverna Makedonija i Kosovo imaju gore rezultate, sve druge zemlje regiona i Zapadnog Balkana imaju bolje rezultate. BiH je bolja od Sjeverne Makedonije u matematici i čitalačkoj pismenosti, ali je gora u pismenosti iz prirodnih nauka. Ostale zemlje koje su iza nas na listi nisu iz evropskog konteksta", rekla je Džumhur.

GLOBALNO TESTIRANJE3.12.2019. u 10:47
Učenici iz BiH veoma loše ocijenjeni na PISA testovima: Najbolji rezultat iz matematike


Za loše rezultate, istakla je, ne treba kriviti složen sistem obrazovanja.

"Složen sistem obrazovanja imaju i Njemačka i Švicarska, SAD, Argentina, Španija... U isto vrijeme Srbija i Albanija imaju centralizovan obrazovni sistem. Poenta je da promjene možemo napraviti ako smo dovoljno osviješteni i spremni da ih napravimo. Pitanje je naše volje", rekla je.

Direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH Maja Stojkić rekla je da su rezultate PISA istraživanja već predstavili nadležnim ministrima obrazovanja koji su, ističe, iskazali volju i spremnost za reformama.

"Najvažnije je da nakon 25 godina prestanemo tražiti krivce i usmjerimo se na poboljšanje obrazovanja", poručila je Stojkić.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Rašid Hadžović rekao je da je evidentno da BiH treba državno ministarstvo obrazovanja i kontrolu rada na terenu.

"Rezultati su takvi kakvi jesu. uvijek smo postavljali pitanje kakvim znanjem naši učenici raspolažu, ovo su funkcionalna znanja koja manjkaju, dok činjenična znanja naša djeca posjeduju. Mi ćemo morati raditi na svim mogućim preporukama OECD-a i unapređivanju našeg obrazovnog sistema. Ključna stvar je promjena nastavnog plana i programa", rekao je Hadžović.

Naredno PISA istraživanje trebalo bi biti provedeno 2021. godine, no još uvijek nije poznato da li će BiH biti dio njega.

"Međunarodne ugovore potpisuje Predsjedništvo BiH, a zahtjev za učešće BiH u PISA-i 2021. stoji u Predsjedništvu već godinu. Time je dovedeno u pitanje da li će istraživanje na terenu uopće biti provedeno", upozorila je Džumhur.

[Mutevelija]

Da, ali to je samo djelić onoga što se zove NEULAGANJE u obrazovanje.

Zašto su rezultati ovako poražavajući?
Narod države, čiji napredak zavisi od obrazovanja, želi da obrazovni sistem crkne.

Naš obrazovni sistem vapi za idejama naših stručnjaka, ljudi iz učionica koji su skontali fol, imaju viziju, i onih koji su stručnjaci za određene oblasti a mogu doprinijeti poboljšanju sistema.
No, okoš, bokoš, prde kokoš.

A da li politici pase za upravljanje slabo obrazovan čojk.

[Chloe]

Roditelji nerijetko osporavaju profesorima da rade svoj posao, oni dolaze pojedinačno pa se raspravljaju jer "znaju bolje".


Pa vodi to dijete kući pa ga uči.

Ali avaj starci debilni a dijete trut. Jer da nije trut ne bi stari dolazio govorit kako mu je puno zadaće.

A nikakve želje za novim saznanjima nemaju, što je nevjerovatno. Čast izuzecima.


Istrazivanja pokazuju da su moje generacije bile pametnije od roditelja, a ovi mlađi da su gluplji od roditelja i taj će se trend nastaviti.

Ali zato dobro znaju reći šta zavrjeđuju i šta vrijede biva.

Ovo testiranje ne gledam kao šamar obrazovnim ustanovama, nego svima nama zajedno.
Ne mogu i neću se složiti da naša djeca nemaju od koga učiti i naučiti,
bez obzira kakav nam je obrazovni sistem i neke "zalutale" prosvjetne radnike.


I slobodno možemo reći da je najveći problem što su obrazovanje i kultura izgubili "cijenu" kod nas.

[lejlamo]

Zbog čega su je izgubili?

[Mutevelija]

Kao da je kad obrazovanje i dobro bilo kod nas

ihaha pa prije 100 godina smo imali 92% LJUDI NEPISMENIH.

sta hocete sad svaki drugi je funkcionalno nepismen, nismo mi krivi sto druge drzave brze napreduju od nas, nas napredak postoji ali je spor.

[lejlamo]

To mute.

[Mutevelija]

Moraš prizanati da su pretače vašim sekularnim obrazovanjima uvijek bile mektebi i neki samostani.

Bošnjačko stanovništvo je znalo arapsko pismo tada jer su ga učili u mektebima, ali dođe druga vlast pa zamijeni se arapsko pismo latinicom.

I jedva da dođe do " updata" jucer narod koji je bio najpismeniji na Balkanu znao tri orjentalna jezika i imao najvću biblioteku u srednjem vijeku na balkanu posta nepismen
A tako i ovo sad slab nam "update".

[Mutevelija]

U Bosni i Hercegovini po najnovijoj statistici od 1920 godine ima 87,84% analfabeta, i to muških 82%, a ženskih 93.36%. Po vjeri otpada na Muslimane 94,65%, na pravoslavne 89,42%, a na katolike 77,45%.

Zanimljivo je, da po starosti otoada na stanovnike od 7 - 20 godina 87,25%, od 21 - 30 godina 85,75%, a na preko 30 godina 89,60%. Zanimljivo je to osobito zato jer se iz toga vidi, da tu broj osnovanih škola ne stoji u obrtnom razmjerju s brojem analfabeta... lli se možda u dobi od 21 - 30. godine opaža djelovanje analfabetskih tečajeva, koji su u Bosni većinom držali krišom pred oblastima?

Od bosanskih gradova stoje najbolje: Sarajevo sa 42,74 %, Mostar sa 47,49%, Tuzla sa 51,32% i Banjaluka sa 54,68%. (Tu se računaju dakako, samo gradski kotarevi.)

Od seoskih kotareva najbolje stoje: Trebinje, Bjelina i Drventa sa 80-83%, a najgore Cazin, Ključ, Tuzla (seoski kotar), Kotar-Varoš, Maglaj, Kladanj i Foča sa proreko 95-97,26% nepismenih.

Pod dojmom tih strašnjh brojeva odlučila se anketa za organizovanje analfabetskjh tečajeva po Buntićevoj metodi, koja je samo na Širokom Brijegu (Hercegovini) u par godina preko pismenih seljaka i seljakinja naučila čitati i pisati nekih 13.000 analfabeta. Ako se taj sistem suzbijanja analfabetizma u Bosni zaista provede - a na posao se ozbiljno spremaju vlada, društva, sve stranke i pojedinci, mogla bi Bosna u pitanju pismenosti za 5 do 10 godina preteći Hrvatsku.

U BiH zvanično 2,82 posto nepismenih 07.09.2017. |10:45
|
Eto otprilike za stotinjak godina dobro je sto bi Fadil Novalić rekao sto se zalite.

[Dorian]

Šta znači funkcionalno nepismen?

Znači da si naučio sve o nekom automobilu, sve tehničke podatke, imaš uputstvo za upotrebu naučeno napamet, znaš i saobraćajne propise, ali kada trebaš taj automobil koristiti, voziti, nemaš pojma o tome kako se koristi i ne znaš ga upotrijebiti da se prebaciš od tačke A do tačke B.

Znam profesora koji je na svojim ispitima dozvoljavao studentima da koriste svu literaturu. Knjige, skripte, teke, sve. I dešavalo se da ispit položi manje od 50 % studenata koji na taj ispit izađu. Studenti ne znaju u svoj toj literaturi pronaći odgovore na pitanja. Zato što su pitanja bila formulisana ne tako da se direktno pročitaju i odgovore, nego tako da se informacije iz te literature moraju obraditi i odgovarajućim načinom upotrijebiti da bi se na pitanje odgovorilo. Ukratko, morali su razmišljati. I tako, imaš studenta koji gleda u neku formulu za rješavanje jednačine, čak je zna i napamet, ali nema pojma da se to pitanje rješava upotrebom baš te jednačine i te formule. A pitanje je, na primjer, izračun strujnog kola za pokretanje ruke nekog robota.

E to ti je funkcionalno nepismen. Naučio si svašta, svakakve informacije imaš, ali kada treba ne znaš ništa uraditi, ne znaš iskoristiti te informacije. Nemaš pojma za šta su ti te informacije potrebne i kako da ih koristiš.

[Mutevelija]

Šta znači funkcionalno nepismen?

Znači da si naučio sve o nekom automobilu, sve tehničke podatke, imaš uputstvo za upotrebu naučeno napamet, znaš i saobraćajne propise, ali kada trebaš taj automobil koristiti, voziti, nemaš pojma o tome kako se koristi i ne znaš ga upotrijebiti da se prebaciš od tačke A do tačke B.

Znam profesora koji je na svojim ispitima dozvoljavao studentima da koriste svu literaturu. Knjige, skripte, teke, sve. I dešavalo se da ispit položi manje od 50 % studenata koji na taj ispit izađu. Studenti ne znaju u svoj toj literaturi pronaći odgovore na pitanja. Zato što su pitanja bila formulisana ne tako da se direktno pročitaju i odgovore, nego tako da se informacije iz te literature moraju obraditi i upotrijebiti da bi se na pitanje odgovorilo. Ukratko, morali su razmišljati. I tako, imaš studenta koji gleda u neku formulu za rješavanje jednačine, čak je zna i napamet, ali nema pojma da se to pitanje rješava upotrebom baš te jednačine i te formule. A pitanje je, na primjer, izračun strujnog kola za pokretanje ruke nekog robota.

E to ti je funkcionalno nepismen. Naučio si svašta, svakakve informacije imaš, ali kada treba ne znaš ništa uraditi, ne znaš iskoristiti te informacije. Nemaš pojma za šta su ti te informacije potrebne i kako da ih koristiš.

Sa tim sam se problemom i ja susretao sa programiranjem, ali imas jos jedan problem google pitaj pa ne razmisljaj nije zar da samo djeca u BIH googlaju ta rjesenja i ne treniraju mozak?


U prevodu znaš sve a ne znaš ništa, znaš a ne znaš primijeniti to što znaš.
Tako je i nama u školi profesor rekao ko uradi lijevak od lima dobiti će zaključeno 5.
Jedan je nekad znao uraditi taj lijevak a u principu trebaš samo iscrtati jedan dio kupe i potom isjeći lim, i kasnije to saviti i dobijes lijevak.