BH urbanizacija i arhitektura
Moderator: Krokodil Behko
BH urbanizacija i arhitektura
Ovdje možemo postavljati slike starih građevina iz naših gradova koje i danas postoje ili ne.
OSMANLIJSKI PERIOD
Morića han
Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Morića han je posljednji sačuvani karavan-saraj na našim prostorima. Karavan-saraji su bile velike gra?evine sa unutrašnjom avlijom potpuno zatvorenog i utvrđenog tipa za smještaj kompletnih karavana (karavan-saraj = dvor za karavane). Nasuprot karavan-sarajima u kojima su putnici sami sebi obezbjeđivali hranu, hanovi su bili konačišta skromnijih dimenzija tipa običnih kuća bez unutrašnje avlije u kojima su putnici pored konačišta mogli da dobiju i hranu, pa je han u leksičkom smislu analogan današnjoj gostionici. Od druge polovine XVIII stoljeća u našim krajevima naziv karavan-saraj nestaje pa je naziv han od tada počeo da se upotrebljava i za jednu i za drugu vrstu konačišta.
Morića Han je u svoje vrijeme mogao da primi na konak karavan od 300 putnika i 70 konja. Handžijina soba je bila iznad samog glavnog ulaza kako bi mogao da ima slobodan pregled putnika koji dolaze i odlaze. Prizemlje hana je služilo za smještaj konja i robe koja se odlagala u magaze, a na spratu su bile musafirske sobe i jedna velika prostorija kao zajednički prostor za razgovore uz kahvu. U ovoj kahvani su se često odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skupštine sarajevskih obrtnika te je kahvana Morića hana postala toliko značajna da je ušla i u sevdalinku.
Han je u narodu obično dobivao ime po handžiji ili po zakupcu tako da ovaj objekat putopisac Evlija Čelebija ističe još 1659. godine pod imenom Hadži Beširov han koji je tada bio handžija Gazi Husrev-begovog vakufa. Današnje ime je dobio u prvoj polovini XIX stoljeća po njegovim prvim zakupcima; Mustafa-agi Moriću (umro 1815. godine) i njegovom sinu Ibrahim-agi (umro 1827. godine). Osobitost arhitekture Morića hana isti?če i Alija Bejtić u svome radu Mali urbanizam Sarajeva.
"Morića han se odlikuje vanrednom značajnom arhitekturom svoje vrste. Ta vrijednost ogleda se ne samo u čitavom rješenju nego i u onom zasebnom rješenju hodnika na katu, iznad kojih nema stropa, nego se zračni prostor i pogled diže sve do same krovne konstrukcije, koja je opet "atraktivitet" sama za sebe ".......
"Morića Han, danas istaknuti arhitektonski spomenik i jedini sačuvani objekat te vrste u BiH više je puta u prošlosti gorio, ali je uvijek obnavljan u gotovo istoj arhitektonskoj koncepciji. Poslednji put jako je stradao u požaru decembra 1957. godine".
Temeljita restauracija objekta izvršena je u periodu od 1971. do 1974. godine kada su u svim prostorijama u prizemlju objekta na zidovima kaligrafskim pismom u gipsu ispisani stihovi, rubaije, velikog perzijskog mislioca, matematičara i pjesnika Omera Hajama, XI-XII stoljeće. Nakon restauracije kompletan objekat je koristilo tadašnje ugostiteljsko preduzeće «Balkan» da bi 1998. godine Odlukom Općine Stari Grad bio predat na korištenje GHb vakufu kao izvornom vlasniku.
Danas je Morića han poslovno trgovački centar Gazi Husrev-begovog vakufa. Uprava Vakufa je nastojala da iznajmi prostore ovoga objekta za takve poslovne djelatnosti koje se po svojoj funkciji uklapaju u istorijski ambijent i daju mu novu dinamiku.
Tako je u desnom dijelu avlije i pripadajućim magazama smještena robna kuća perzijskih ćilima "Isfahan" u kojoj se, pored originalnih perzijskih ćilima mogu nabaviti i druge persijske rukotvorine. Sjeverni dio prizemlja i pripadajući prostor avlije koristi nacionaini restoran "Damla" koji nudi kompletan meni bosanskih specijaliteta, organizuje svadbene svečanosti, a u vrijeme mjeseca ramazana se u ovom prostoru organizuju i zajednički iftari. Lijevi dio avlije i pripadajućih magaza koristi bosanska kafana "Divan" gdje se u atmosferi ovakvog ambijenta i zimi i ljeti mogu odvijati veoma ugodni razgovori i sastanci.
Na lijevoj strani avlije je u jednoj od magaza smještena i kopirnica ,,OMNIA BIRO". Lijevo od samog ulaza u objekat je turistička agencija "Biss-tours" poznata po dobro organizovanim i povoljnim ponudama raznih turističkih putovanja i autobuskog prevoza.
Sobe na spratu Morića hana su izdate raznim firmama za djelatnosti u oblasti računovodstva i finansijskog poslovanja kao i za advokatske kancelarije. Pored toga na spratu su smještena i razna udruženja od opštedruštvenog interesa koja svojim prisustvom i djelatnostima daju dodatnu duhovnost ovome prostoru. Tu su smješteni; Udruženje građana "Mladi muslimani" koje pored kancelarija na tradicionalan način koristi i prostor pomenute kahvane; kao i udruženja; "Ilmije", "Ljubitelja arapskog jezika", Savez logoraša", te humanitarna medicinska organizacija "BIMA".
Bezistan i Tašli han
Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540 godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109 m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom.
Iz ove ulice u unutrašnjost bezistana vode dva velika svodovima natkrivena ulaza te po jedan iz ulice Ferhadije i Branilaca Sarajeva .
Bezistan je veoma masivna kamena građevina bazilikalnog tipa kod koje je središnji dio unutrašnjeg prostora natkriven izduženim bačvastim svodom. Duž centralnog prostora se sa obje strane niže ukupno 70 dućana smještenih u bačvasto zasvođene prostorije okomito orjentisane u odnosu na centralni hodnik. Oskudno dnevno svjetlo u centralni prostor dolazi sa prozora koji su smješteni u niz luneta ispod samog svoda te unutrašnjost mora da bude konstantno osvjetljena električnom rasvjetom projektovanom tako da prostor svoda ravnomjerno, poput zvjezdica, popunjavaju mala rasvjetna tijela. Središnji zasvođeni prostor na zapadnoj strani građevine nekada je služio kao veza sa avlijom Gazi Husrev-begovog Tašli hana koji je bio sastavni dio ovog trgovačkog kompleksa.
Tašli han je sagrađen u isto vrijeme kad i Bezistan,oko 1540 godine, kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879 godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine Tašli hana nestale su 1912 godine.
Danas su jedini materijalni ostaci ovoga objekta veoma oštećeni dijelovi kamenog zida koji se naslanjaju na Bezistan.
U ostacima istočnog zida nalaze se niše koje su predstavljale prostore za peći i dimnjake. Arheološkim istraživanjima 1998 godine djelomično su otkriveni ostaci temelja koji upućuju na raspored i veličinu ovoga prostora. Tašli han je bio formiran kao nepravilni četvorougao sa unutrašnjom avlijom i zauzimao je kompletan prostor između Bezistana i stare zgrade Hotel Evrope.U sredini avlije bio je šadrvan, a iznad njega na stubovima džamija. Građevina Tašli (kamenog) hana je imala prizemlje i sprat, a u avliju se ulazilo kroz prolaz zasvođen lukom iz ulice Branilaca Sarajeva. Prizemne prostorije bile su nadsvedene svodovima od opeke, a spratne kupolama. U prizemlju su bile magaze za skladištenje robe i dućani, a na spratu sobe za prenoćište kao i prostorije koje su pripadale pojedinim veletrgovcima i služile za vođenje poslovnih razgovora.
Poznati istoričar dr. Ćiro Truhelka u svojoj knjizi “Gazi Husrev-beg njegov život i njegovo doba" izmedu ostalog za Tašlihan kaže i slijedeće.
"Tašlihan i Bezistan dijelili su uvijek vijerno sudbinu grada Sarajeva. U dobra i stara vremena bijaše tu zlatno vrelo, iz koga je izviralo blagostanje i bogatstvo Sarajlija, koje je bilo toliko na glasu, da mu se stari putopisci ne mogoše dosta načuditi, a u crne dane, kada bi se - osim kuge - najveci dušmanin sarajevski, požar, gradom razbjesnio, patili su od njega i Bezistan i Tašlihan."
Nakon velikog sarajevskog požara izazvanog upadom Eugena Savojskog (1697.godine) kada su oba objekta izgorjela, najveći požar je bio 1832 godine kada su potpuno istopljeni olovni krovovi koji su nakon toga uz ogromna ulaganja obnovljeni. Vakuf je tada sredstva za obnovu prikupljao od bogatih veletrgovaca koji su po pravnom odnosu mukate postajali vlasnici novoizgrađenih, odnosno obnovljenih poslovnih prostorija na vakufskom zemljištu za koje su plaćali zakupninu. Na ovaj način se u Tašli hanu formirala veletrgovačka elita od muslimanskih, ali i hrišćanskih porodica koje su, odlaskom katolika koji su se masovno povukli 1697 godine sa Eugenom Savojskim, počele da naseljavaju Latinluk, raniju katoličku mahalu pored Tašli hana. Ovo je u devetnaestom vijeku kulminiralo velikim ekonomskim i političkim utjecajem "Tašlihanaca" koji su, kako Alija Bejtić navodi vodili "onu posebnu Tašlihansku politiku u čaršiji i čitavom gradu."
Nestankom Tašli hana Gazi Husrev-begovom vakufu je danas ostalo neotuđivo vakufsko zemljište za koje je napravljen projekat obnove novog poslovno-trgovačkog centra.
OSMANLIJSKI PERIOD
Morića han
Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Morića han je posljednji sačuvani karavan-saraj na našim prostorima. Karavan-saraji su bile velike gra?evine sa unutrašnjom avlijom potpuno zatvorenog i utvrđenog tipa za smještaj kompletnih karavana (karavan-saraj = dvor za karavane). Nasuprot karavan-sarajima u kojima su putnici sami sebi obezbjeđivali hranu, hanovi su bili konačišta skromnijih dimenzija tipa običnih kuća bez unutrašnje avlije u kojima su putnici pored konačišta mogli da dobiju i hranu, pa je han u leksičkom smislu analogan današnjoj gostionici. Od druge polovine XVIII stoljeća u našim krajevima naziv karavan-saraj nestaje pa je naziv han od tada počeo da se upotrebljava i za jednu i za drugu vrstu konačišta.
Morića Han je u svoje vrijeme mogao da primi na konak karavan od 300 putnika i 70 konja. Handžijina soba je bila iznad samog glavnog ulaza kako bi mogao da ima slobodan pregled putnika koji dolaze i odlaze. Prizemlje hana je služilo za smještaj konja i robe koja se odlagala u magaze, a na spratu su bile musafirske sobe i jedna velika prostorija kao zajednički prostor za razgovore uz kahvu. U ovoj kahvani su se često odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skupštine sarajevskih obrtnika te je kahvana Morića hana postala toliko značajna da je ušla i u sevdalinku.
Han je u narodu obično dobivao ime po handžiji ili po zakupcu tako da ovaj objekat putopisac Evlija Čelebija ističe još 1659. godine pod imenom Hadži Beširov han koji je tada bio handžija Gazi Husrev-begovog vakufa. Današnje ime je dobio u prvoj polovini XIX stoljeća po njegovim prvim zakupcima; Mustafa-agi Moriću (umro 1815. godine) i njegovom sinu Ibrahim-agi (umro 1827. godine). Osobitost arhitekture Morića hana isti?če i Alija Bejtić u svome radu Mali urbanizam Sarajeva.
"Morića han se odlikuje vanrednom značajnom arhitekturom svoje vrste. Ta vrijednost ogleda se ne samo u čitavom rješenju nego i u onom zasebnom rješenju hodnika na katu, iznad kojih nema stropa, nego se zračni prostor i pogled diže sve do same krovne konstrukcije, koja je opet "atraktivitet" sama za sebe ".......
"Morića Han, danas istaknuti arhitektonski spomenik i jedini sačuvani objekat te vrste u BiH više je puta u prošlosti gorio, ali je uvijek obnavljan u gotovo istoj arhitektonskoj koncepciji. Poslednji put jako je stradao u požaru decembra 1957. godine".
Temeljita restauracija objekta izvršena je u periodu od 1971. do 1974. godine kada su u svim prostorijama u prizemlju objekta na zidovima kaligrafskim pismom u gipsu ispisani stihovi, rubaije, velikog perzijskog mislioca, matematičara i pjesnika Omera Hajama, XI-XII stoljeće. Nakon restauracije kompletan objekat je koristilo tadašnje ugostiteljsko preduzeće «Balkan» da bi 1998. godine Odlukom Općine Stari Grad bio predat na korištenje GHb vakufu kao izvornom vlasniku.
Danas je Morića han poslovno trgovački centar Gazi Husrev-begovog vakufa. Uprava Vakufa je nastojala da iznajmi prostore ovoga objekta za takve poslovne djelatnosti koje se po svojoj funkciji uklapaju u istorijski ambijent i daju mu novu dinamiku.
Tako je u desnom dijelu avlije i pripadajućim magazama smještena robna kuća perzijskih ćilima "Isfahan" u kojoj se, pored originalnih perzijskih ćilima mogu nabaviti i druge persijske rukotvorine. Sjeverni dio prizemlja i pripadajući prostor avlije koristi nacionaini restoran "Damla" koji nudi kompletan meni bosanskih specijaliteta, organizuje svadbene svečanosti, a u vrijeme mjeseca ramazana se u ovom prostoru organizuju i zajednički iftari. Lijevi dio avlije i pripadajućih magaza koristi bosanska kafana "Divan" gdje se u atmosferi ovakvog ambijenta i zimi i ljeti mogu odvijati veoma ugodni razgovori i sastanci.
Na lijevoj strani avlije je u jednoj od magaza smještena i kopirnica ,,OMNIA BIRO". Lijevo od samog ulaza u objekat je turistička agencija "Biss-tours" poznata po dobro organizovanim i povoljnim ponudama raznih turističkih putovanja i autobuskog prevoza.
Sobe na spratu Morića hana su izdate raznim firmama za djelatnosti u oblasti računovodstva i finansijskog poslovanja kao i za advokatske kancelarije. Pored toga na spratu su smještena i razna udruženja od opštedruštvenog interesa koja svojim prisustvom i djelatnostima daju dodatnu duhovnost ovome prostoru. Tu su smješteni; Udruženje građana "Mladi muslimani" koje pored kancelarija na tradicionalan način koristi i prostor pomenute kahvane; kao i udruženja; "Ilmije", "Ljubitelja arapskog jezika", Savez logoraša", te humanitarna medicinska organizacija "BIMA".
Bezistan i Tašli han
Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540 godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109 m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom.
Iz ove ulice u unutrašnjost bezistana vode dva velika svodovima natkrivena ulaza te po jedan iz ulice Ferhadije i Branilaca Sarajeva .
Bezistan je veoma masivna kamena građevina bazilikalnog tipa kod koje je središnji dio unutrašnjeg prostora natkriven izduženim bačvastim svodom. Duž centralnog prostora se sa obje strane niže ukupno 70 dućana smještenih u bačvasto zasvođene prostorije okomito orjentisane u odnosu na centralni hodnik. Oskudno dnevno svjetlo u centralni prostor dolazi sa prozora koji su smješteni u niz luneta ispod samog svoda te unutrašnjost mora da bude konstantno osvjetljena električnom rasvjetom projektovanom tako da prostor svoda ravnomjerno, poput zvjezdica, popunjavaju mala rasvjetna tijela. Središnji zasvođeni prostor na zapadnoj strani građevine nekada je služio kao veza sa avlijom Gazi Husrev-begovog Tašli hana koji je bio sastavni dio ovog trgovačkog kompleksa.
Tašli han je sagrađen u isto vrijeme kad i Bezistan,oko 1540 godine, kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879 godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine Tašli hana nestale su 1912 godine.
Danas su jedini materijalni ostaci ovoga objekta veoma oštećeni dijelovi kamenog zida koji se naslanjaju na Bezistan.
U ostacima istočnog zida nalaze se niše koje su predstavljale prostore za peći i dimnjake. Arheološkim istraživanjima 1998 godine djelomično su otkriveni ostaci temelja koji upućuju na raspored i veličinu ovoga prostora. Tašli han je bio formiran kao nepravilni četvorougao sa unutrašnjom avlijom i zauzimao je kompletan prostor između Bezistana i stare zgrade Hotel Evrope.U sredini avlije bio je šadrvan, a iznad njega na stubovima džamija. Građevina Tašli (kamenog) hana je imala prizemlje i sprat, a u avliju se ulazilo kroz prolaz zasvođen lukom iz ulice Branilaca Sarajeva. Prizemne prostorije bile su nadsvedene svodovima od opeke, a spratne kupolama. U prizemlju su bile magaze za skladištenje robe i dućani, a na spratu sobe za prenoćište kao i prostorije koje su pripadale pojedinim veletrgovcima i služile za vođenje poslovnih razgovora.
Poznati istoričar dr. Ćiro Truhelka u svojoj knjizi “Gazi Husrev-beg njegov život i njegovo doba" izmedu ostalog za Tašlihan kaže i slijedeće.
"Tašlihan i Bezistan dijelili su uvijek vijerno sudbinu grada Sarajeva. U dobra i stara vremena bijaše tu zlatno vrelo, iz koga je izviralo blagostanje i bogatstvo Sarajlija, koje je bilo toliko na glasu, da mu se stari putopisci ne mogoše dosta načuditi, a u crne dane, kada bi se - osim kuge - najveci dušmanin sarajevski, požar, gradom razbjesnio, patili su od njega i Bezistan i Tašlihan."
Nakon velikog sarajevskog požara izazvanog upadom Eugena Savojskog (1697.godine) kada su oba objekta izgorjela, najveći požar je bio 1832 godine kada su potpuno istopljeni olovni krovovi koji su nakon toga uz ogromna ulaganja obnovljeni. Vakuf je tada sredstva za obnovu prikupljao od bogatih veletrgovaca koji su po pravnom odnosu mukate postajali vlasnici novoizgrađenih, odnosno obnovljenih poslovnih prostorija na vakufskom zemljištu za koje su plaćali zakupninu. Na ovaj način se u Tašli hanu formirala veletrgovačka elita od muslimanskih, ali i hrišćanskih porodica koje su, odlaskom katolika koji su se masovno povukli 1697 godine sa Eugenom Savojskim, počele da naseljavaju Latinluk, raniju katoličku mahalu pored Tašli hana. Ovo je u devetnaestom vijeku kulminiralo velikim ekonomskim i političkim utjecajem "Tašlihanaca" koji su, kako Alija Bejtić navodi vodili "onu posebnu Tašlihansku politiku u čaršiji i čitavom gradu."
Nestankom Tašli hana Gazi Husrev-begovom vakufu je danas ostalo neotuđivo vakufsko zemljište za koje je napravljen projekat obnove novog poslovno-trgovačkog centra.
Nervira me kad je covjek govno a ponasa se k'o Rafaelo kuglica
- Maja
- Administrator
- Posts: 119209
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5510 times
- Been thanked: 11743 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Stare gradjevine naših gradova
Muslibegovića kuća
Nacionalni spomenik "Muslibegovića kuća" smješten u blizini Karađoz-begove džamije jedan je od najmonumentalnijih spomenika gradske stambene arhitekture otomanskog perioda u Bosni i Hercegovini. Kompleks koji se sastoji od porodične kuće (ženska avlija- haremluk) i poslovnog dijela (muška avlija - selamluk) je sagrađen početkom 18. stoljeća, a glavni stambeni objekat je rekonstruisan i dograđen 1872. godine po uzoru na reprezentativne objekte u Istambulu. Za razliku od stambenih objekata iz ranijeg perioda, sagrađen je u centralnom sistemu rasporeda prostorija i ima 4 etaže. Ulaz u stambeni dio je dvolučni sa centralnim stubom u sredini u čemu se ogleda uticaj Mediterana. Objekat je sačuvao autentičnu formu i drvorez te uz originalne predmete, spise i eksponate, posjetiocima pruža uvid u način života bogate begovske porodice u minulim stoljećima.
Danski dnevni list "Jylland Posten" početkom maja objavio je članak o najboljim svijetskim hotelima. Prema mišljenju gostiju u čijoj anketi je učestvovalo milion ljudi, među prvih deset najboljih svjetskih hotela uvršten je i bosanskohercegovački hotel "Bosnian National Monument Muslibegovic House" iz Mostara
Nacionalni spomenik "Muslibegovića kuća" smješten u blizini Karađoz-begove džamije jedan je od najmonumentalnijih spomenika gradske stambene arhitekture otomanskog perioda u Bosni i Hercegovini. Kompleks koji se sastoji od porodične kuće (ženska avlija- haremluk) i poslovnog dijela (muška avlija - selamluk) je sagrađen početkom 18. stoljeća, a glavni stambeni objekat je rekonstruisan i dograđen 1872. godine po uzoru na reprezentativne objekte u Istambulu. Za razliku od stambenih objekata iz ranijeg perioda, sagrađen je u centralnom sistemu rasporeda prostorija i ima 4 etaže. Ulaz u stambeni dio je dvolučni sa centralnim stubom u sredini u čemu se ogleda uticaj Mediterana. Objekat je sačuvao autentičnu formu i drvorez te uz originalne predmete, spise i eksponate, posjetiocima pruža uvid u način života bogate begovske porodice u minulim stoljećima.
Danski dnevni list "Jylland Posten" početkom maja objavio je članak o najboljim svijetskim hotelima. Prema mišljenju gostiju u čijoj anketi je učestvovalo milion ljudi, među prvih deset najboljih svjetskih hotela uvršten je i bosanskohercegovački hotel "Bosnian National Monument Muslibegovic House" iz Mostara
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Stare gradjevine naših gradova
imal kakvih slika iznutra, koji ga je hajrudin sagradio, jel sta nadjeno u njemu...
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7762 times
- Status: Offline
Re: BH urbanizacija i arhitektura
Maloprije na temi "kuća vaših snova" vidim da se kače slike nekih zaista prelijepih objekata ali su svi stranjskog porijekla. Ono što je naše, uz pomoć malo mašte i blagodet savremenih materijala za gradnju, možda može postati i lijepo kao i savremeno.
Evo ovako na primjer
Bosanska kuća u nešto novijem izdanju
Inače, stičem utisak da ovakvi objekti samo pogrešno nose naziv "orijentalni stil" Nisam siguran da se po orijentu prave ili su se pravile baš ovakve kuće. Ni urbanizacija nam nije ista. Možda liči pomalo na neka naselja u Anadoliji ali čini mi se da je tu ipak i poprilično razlika. Imate li vi neki svoj stav ili neka zapažanja?
Možemo li govoriti o autohtonoj arhitekturi i urbanizaciji ili je to ipak naslijeđe raznih osvajača?
Evo ovako na primjer
Bosanska kuća u nešto novijem izdanju
Inače, stičem utisak da ovakvi objekti samo pogrešno nose naziv "orijentalni stil" Nisam siguran da se po orijentu prave ili su se pravile baš ovakve kuće. Ni urbanizacija nam nije ista. Možda liči pomalo na neka naselja u Anadoliji ali čini mi se da je tu ipak i poprilično razlika. Imate li vi neki svoj stav ili neka zapažanja?
Možemo li govoriti o autohtonoj arhitekturi i urbanizaciji ili je to ipak naslijeđe raznih osvajača?
online
Re: BH urbanizacija i arhitektura
Gledao sam(doduše samo na nešto starijim slikama) sela iz Turske i malo upoređivao razlike sa ovim područjima, sa BiH i Srbijom. Ličila su naselja, bilo je par sela koja su izgledala kao naša tipična sela ili gradovi prije 50 godina. E sad, jesu li to oni donijeli nama ili mi odnijeli njima ne znam.
Čini mi se da smo i u arhitekturi zaostajali za njima čitavo vrijeme a oni su u međuvremenu poprimili nekakav mediteranski štih.
Čini mi se da smo i u arhitekturi zaostajali za njima čitavo vrijeme a oni su u međuvremenu poprimili nekakav mediteranski štih.
Ostavljam profil na forumu u amanet dobrim ljudima
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: BH urbanizacija i arhitektura
odavde se pamet ne izvozi. naprotiv.
edit: htjedoh reci kultura
edit: htjedoh reci kultura
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7762 times
- Status: Offline
Re: BH urbanizacija i arhitektura
Evo, na veoma skrovitom mjestu, na otoci, sagradili su zgrade kojima se pridržavaju tradicionalne arhitekture. Skoro pa su identične vijećnici
online
- Hannibal
- Forum [Bot]
- Posts: 64067
- Joined: 03 Sep 2015, 23:23
- Mood:
- Has thanked: 6850 times
- Been thanked: 2189 times
- Status: Offline
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 16 guests