Vijesti iz kulture i umjetnosti..

[Krokodil Behko]

Informisite svoje kolege forumase o zanimljivim kulturnim i umjetnickim dogadjanjima i projektima u Bosni i Hercegovini.. Na zalost,taj segment zivota je zapostavljen od strane politicara pa eto.. pomozimo malo




Premijerno izveden komad "Hamlet zna sto narod ne zna" u Sarajevu



Komediju u Narodnom pozoristu,postavio Sulejman Kupusovic i odnosi se na dvadesetogodisnju,vladavinu jedne stranke



Lažni moral prikazan kroz vlast dominirajuće demokratske bošnjačke stranke s jedne strane i potlačene mase kojoj je samo ostalo da se pokori, šuti i trpi, suština je komedije "Hamlet zna što narod ne zna".

Ovaj komad preksinoć je premijerno vidjela publika u dupke punom Narodnom pozorištu Sarajevo, a u okviru Festivala "Sarajevska zima". Podsjećamo, kultni komad Ive Brešana "Hamlet u selu Mrduša Donja" adaptirao je i prilagodio savremenom bh. kontekstu reditelj Sulejman Kupusović, a scenografiju i kostimografiju potpisala je Marijela Margeta-Hašimbegović.

Velike nacije

- Izmjena koju sam napravio smještena je u današnje vrijeme. Dosta nam je više velikih nacija, velikog ovog, velikog onog... Znao sam da će publika ovako prihvatiti predstavu. Znači, ako mene nešto boli, kao što je činjenica da već 20 godina trpimo isto, normalno je da publika sjajno reagira. Na kraju, svi su imali zamrznuti osmijeh na licima do suza, do bola - kazao nam je Kupusović nakon premijere.

Aldin Omerović, koji glumi Sulejmana, odnosno Hamleta, kaže da su njegovi utisci iznad očekivanja.

- Znao sam da pravimo zanimljivu predstavu, aktuelnu, da će biti sve osim dosadna. Imao sam utisak da se publika identificira s nama. Moj lik malo je nezahvalan, jer svi ostali imaju nekoga, a on ima samo sebe. Malo sam se bojao kako će to publika primiti, da će Hamlet biti lik koji će pokvariti veselje. Ali, imao sam osjećaj da je publika navijala za mene - kazao je Omerović.

Naš život

Sjajne uloge u predstavi ostvarili su i Mirvad Kurić, Milan Pavlović, Saša Petrović, Mirsad Tuka, Alma Terzić, Merima Lepić, Slaven Vidak, Riad Ljutović i Amina Begović, koja je prokomentirala da joj se odavno nije desilo da, kada igra neku predstavu, ima osjećaj da je i ranije igrala.

- Mi smo presretni. Jednostavno smo ležerno svi ušli u to, vjerovatno zato što govorimo o našem životu i onome što nam se dešava - kazala je Begović.

90 minuta traje predstava

Riječ publike

Damir Kustura: - Imao sam priliku raditi s Kupusovićem nekoliko puta i zaista je lijepo s njim sarađivati. Ovo je predstava u kojoj on najžešće kritikuje vlast, što mi se veoma dopalo. Glumcima sve pohvale, posebno Aldinu Omeroviću i Mirsadu Tuki.

Besim Spahić: - Izvanredno! Ovo je izuzetan in medias res da se prebaci u naš ambijent i našu stvarnost. Kasting izvanredan od prvog do posljednjeg momenta, kostimografija izvanredna, režija briljantna. Sve i jedan glumac je sjajan, zaista je užitak bilo gledati.

Jovan Divjak: - U odnosu na ono crnilo koje nam se dešava svakodnevno, ovo je nešto fino, za opuštanje. Našem narodu potrebno je smijeha, da na svakodnevne probleme zaborave makar dok traje predstava.

[Krokodil Behko]

Golubovic: Film o Srdjanu Aleksicu ne nosi anti-srpsku poruku


- Ponosan sam što se bavim ovom temom i za mene je priča o herojskom činu nešto što afirmiše srpski narod u najpozitivnijem smislu. Iskreno vjerujem da je priča o Srđanu Aleksiću jedna od najsrpskijih priča u novijoj istoriji. Ja sam Srbin i nikada ne bih učinio nešto što ide na štetu mom narodu, rekao je na pres-konferenciji u Trebinju Srđan Golubović, reditelj filma „Krugovi", a koja je imala za cilj prekinuti nagađanja i ublažiti lošu atmosferu koja se stvorila zbog filma "Krugovi" te da se objasni da film ne nosi antisrpsku poruku.

U filmu "Krugovi" tri paralelne priče odvijaju se u Beogradu, Trebinju i Njemačkoj, prateći likove koji su kao svjedoci događaja iz prošlosti motivirani da donesu odluke koje će im promijeniti živote. Nebojša je svjedok događaja u kome je stradao njegov najbolji prijatelj i prevazilazi grižu savjesti suočavajući se s ubicom. Haris, koji život duguje junaku, dug vraća pomažući ugroženoj ženi. Sin jednog od ubica susreće se s ocem stradalog heroja i tako otvara put za prevazilaženje prošlosti, stoji u sinopsisu filma.

Prvi dio snimanja filma okončan je u Trebinju, a ekipa će se ponovo u ovaj grad vratiti u aprilu. Srđana Aleksića igra Vuk Kostić, a muslimanskog civila Leon Lučev.

Glavne uloge igraju i Aleksandar Berček, Nebojša Glogovac, mlada beogradska glumica Hristina Popović te glumci Marko Janketić i Nikola Rakočević.

Ocu veoma teško

Komentirajući snimanje filma i scenarij, otac ubijenog Srđana Rade Aleksić izjavio je da mu je veoma teško i da ga film vraća u vrijeme prije 18 godina, kada je njegov sin nastradao.

- Srđan je umro, a mi, koji danas živimo, treba da se potrudimo da i on živi - rekao je on.

[Maja]

e taj lučev se svugdje gura. dobar je glumac al ga je brate previše
valjalo bi pogledati film

[adacta]

Bosansko Narodno Pozoriste Zenica se potrudilo da svojim posjetiocima u okviru “Zeničkog proljeća” priredi izuzetno bogat program – osam predstava od čega će dvije biti festivalske premijere u izvedbi našeg ansambla. To su “Spašeni” u režiji gostujućeg redatelja Jovice Pavića (na programu 22. i 23. marta) i predstava za omladinu “S okusom dima” koja će biti prikazana, znakovito, na nekadašnji dan Zenice, 12. aprila.

U toku ove manifestacije bit će prikazane i tri predstave sarajevskih pozorišnih kuća (jedna “Kamernog teatra 55″ i dvije izvedbe “Pozorišta mladih”). Bit ćemo počašćeni i sa tri međunarodna gostovanja pozorišnih kuća iz regije. Ovog puta su dogovorene predstave “Taetra Exit” iz Zagreba, “Ateljea 212″ iz Beograda i Hercegnovskog pozorišta.

Zanimljivo je napomenuti da će i ljubitelji muzike doći na svoje uz dva izvrsna koncerta. Prvi je na rasporedu u utorak 29. 03. a izvođači su Amira Medunjanin i Boško Jović. Drugi je solistički koncert poznatog pijaniste Vlade Podanya koji je na rasporedu u petak prvog aprila sa početkom u 19 i 30.

[Krokodil Behko]

Sjajna gluma na sarajevskoj sceni



U mraku totalitarizma i fašizma za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada se politika miješala u sve, pa i u umjetnost, teško je bilo ostati sebi dosljedan, a rijetki su bili koji su u tome uspjeli. Jedan od tih rijetkih bio je slavni slikar Pablo Pikaso (Picasso), a način njegovog otpora preksinoć je vidjela sarajevska publika na premijernoj izvedbi predstave "Jedan Pikaso".

Riječ je o duodrami koju je prema tekstu američkog pisca Džefrija Hačera (Jaffrey Hatcher) na scenu Sarajevskog ratnog teatra SARTR postavila rediteljka iz Beograda Ljiljana Todorović. Pokazano je koliko je umjetnost važna i potrebna, koliko je lijepa.

Aktuelne teme

- Ja sam veoma zadovoljna i posebno obradovana time da je sarajevska publika odmah nepogrešivo prepoznala i umorne note u ovom inače ozbiljnom i značajnom tekstu koji se bavi teškim, a, na našu nesreću, veoma aktuelnim temama danas. Nadam se da će predstava zaživjeti - kazala je Todorović.

Naslovnu ulogu tumačio je makedonski glumac Meto Jovanovski, koji nam je kazao da je sretan jer je publika divno prihvatila predstavu.

Krik umjetnika

- Iskreno, zadovoljan sam što sam bio gost ovog pozorišta i što sam imao priliku sarađivati sa Selmom, koja je predivna, nevjerovatno talentovana, i ima sve što treba da ima jedan veliki glumac. Riječ je o jednom specifičnom, slojevitom tekstu koji svaka publika ne može prihvatiti, jer ga je autor veoma inteligentno napisao - rekao je Jovanovski.

Prvakinja SARTR-a Selma Alispahić, koja je tumačila lik gospođe Fišer (Fisher), istakla je da je publika reagirala inteligentno.

- Smatram da smo uradili značajan tekst koji je aktuelan, jer umjetnost nije nikada manje vrijedila nego danas, i ovo je jedan pokušaj, molba da se pažnja skrene na pravu umjetnost - kazala je Alispahić.

U autorskom timu su kostimografkinja Vanja Popović, scenograf Osman Arslanagić te kompozitor Ališer Sijarić.

Riječ publike

Sulejman Kupusović: - Meni je drago vidjeti velikog makedonskog glumca Metu Jovanovskog u sjajnoj partnerskoj igri s našom Selmom u predstavi koja je za ljude koji vole da promišljaju o odjeku umjetnosti u svim vremenima.

Indira Kučuk-Sorguč: - Veličanstveno je vidjeti dvije glumačke gromade na sceni. S druge strane, komad je veoma intrigantan i govori upravo o tome koliko su umjetnici moralni i etični u vremenima ratova, u tranzicijama.

Mirela Trepanić: - Veličanstveni glumci, pravi partneri, izvrsna glumačka igra, čestitke ekipi na ideji. Jedino mi se nije dopao neki cinizam u cijeloj priči koji sam kao umjetnica primijetila, ali to je ideja pisca da progovori kroz lik Njemice.

[Krokodil Behko]

Jukic i Zalica pisu scenarij za Zabu




Hit predstava "Žaba", fenomen Kamernog teatra 55, nastala u režiji Elmira Jukića prema dramskom tekstu Dubravka Mihanovića, nedavno je doživjela i teatarski jubilej kakav se rijetko događa i u mnogo većim kulturnim sredinama.

U pitanju je predstava koja je u posljednje dvije godine, gdje god je izvođena, od BiH do evropskih gradova, punila teatarske dvorane i uvijek se tražila karta više. Upravo stoga bi se "Žaba" uskoro mogla pojaviti i na filmskim platnima.

Autorska prava

Reditelj Jukić za naš list je kazao da je dobio autorska prava da prema dramskom tekstu napravi dugometražni igrani film "Žaba".

- Produkcija "Refresh" iz Sarajeva uspjela je od hrvatskih kolega i partnera dobiti prava da snimamo film po Mihanovićevom tekstu. Reditelj Pjer Žalica i ja pisat ćemo scenarij, dok ću režiju potpisati sam - ističe Jukić.

Isti glumci

Naglašava, kako smo i ranije pisali, da će sjajna glumačka ekipa predstave koju čine Emir Hadžihafizbegović, Aleksandar Seksan, Mirsad Tuka i Moamer Kasumović ostati ista u filmu. Glumci su se pokazali kao veoma dobri, a i publika je to svojim interesiranjem za ovu predstavu potvrdila.

- Prerano je da vam pričam o snimanju filma, kako će to izgledati, gdje bi moglo biti, jer bi to u ovom trenutku bilo neozbiljno. Ono što sada mogu potvrditi jeste da ćemo pisati scenarij, a snimanje bi moglo početi sljedeće godine - zaključuje Jukić.

Poruka komada

Predstava "Žaba" govori o problemima u kojima se svako od nas može pronaći. Komad dijagnosticira vrijeme u kojem živimo, donosi likove nesnađene u tranzicijskom vremenu i dobu promijenjenih vrijednosti. No, poruka predstave vrlo je optimistična, jer uprkos svemu, ovaj naš mali jadni život ima nade.

[Krokodil Behko]

Oskarovka Penelope Cruz snima film u Sarajevu

Italijanski i američki mediji objavili da će film "Venuto al Mondo" u septembru biti sniman u Rimu, BiH i Hrvatskoj

Slavna oskarovka Penelopa Kruz (Penelope Cruz) igrat će glavnu ulogu u filmu "Venuto al Mondo" italijanskog reditelja Serđa Kastelita (Sergio Castellitto), o čemu je "Dnevni avaz" već ranije pisao.

Potvrđena informacija

Do realizacije ovog filma, koji je nastao po romanu Margaret Macantini (Mazzantini), inače Kastelitove supruge, trebalo bi doći u septembru ove godine.

Kuriozitet je da roman i film govore o Italijanki Gemi koja svog sina tinejdžera dovodi u Sarajevo, grad u kojem je njegov otac rođen i ubijen. Važno je istaći da je roman "Venuto al Mondo", koji govori o bosanskom ratu, postao bestseler u svijetu.

Italijanski i američki mediji, naročito portali vezani uz Holivud i filmsku industriju, objavili su ovih dana da bi film trebao biti sniman u Rimu, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj te je potvrđeno da će španska ljepotica Kruz igrati ulogu Geme.



Ratna priča

Ona je čak izjavila da će joj ta uloga biti jedna od značajnijih u karijeri te da generalno ne voli ratne priče, ali da ju je roman "Venuto al Mondo" dirnuo do boli.

- Sviđa mi se što film nije na španskom ili engleskom. Volim ovaj posao što vam omogućava da postanete neko ko je drugačije nacionalnosti. Izgleda da ću opet morati učiti italijanski - izjavila je holivudska ljepotica, koja je s rediteljem Kastelitom već sarađivala na filmu "Bez pomaka".

Prema pouzdanim izvorima "Dnevnog avaza", u Sarajevu se već priprema teren i traži pogodan objekt za dolazak i smještaj slavne glumice.

Dolazi s bebom

Penelopa Kruz, prema "Avazovim" informacijama, trebala bi boraviti u glavnom gradu BiH dva-tri mjeseca. Nije poznato hoće li joj društvo praviti suprug Havijer Bardem (Javier), također slavni glumac, ali je sigurno da će s njom doći i njena beba, sin koji je rođen u januaru ove godine.

[adacta]

[media]eY7CV1j8mew[/media]

[Rum]

Video: Festival otvoren premijerom
Zenica je od petka uvečer, u narednih deset dana, domaćin nacionalnog BH festivala drame. Na Velikoj sceni BNP-a otvoren je jubilarni deseti festival, koji je u svoje okrilje doveo jedanaest predstava u takmičarskom programu, još dvije predstave za publiku i nagrađene, te dvadeset osam pratećih programa svakog dana i večeri festivala.



Večeras je otvaranje bilo u znaku Japana. Zamjenik ambasadora ove zemlje Hitoshi Kawahara otvorio je festival, a potom je zenički, domaći teatar BNP izveo predstavu Stranci, sastavljenu od pet mini priča, o čemu smo već izvještavali.

Prije otvorenja, glumac BNP-a Robert Krajinović priredio je izložbu fotografija Drugačiji BNP, a promovirana je i publikacija od pet priča sastavnica predstave Stranci.

vam donosi inserte sa otvaranja Festivala, te dio predstave u režiji Lajle Kaikčija.[media]saeZj2w3Zs8&feature[/media]

[Krokodil Behko]

U SNP odrzan koncert sjecanja na Dinana

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo preksinoć je održan koncert "Henry Dunant -dramatični ljudski život". Povod za koncert je obilježavanje 100 godina od smrti osnivača Crvenog križa i dobitnika Nobelove nagrade za mir Žana Anrija Dinana (Jean Henry Dunant), najpoznatijeg Švicarca humaniste.

Publika je imala priliku uživati u odličnoj izvedbi Hora Opere NPS-a i Sarajevske filharmonije. Dirigent je bio Mario Švarc (Schwarz), koji kaže da je za njega ovo bio poseban događaj.

koncert_crveni_krst_410336822.jpg

- Poruka ovog događaja je mir i zajedništvo, jer svi smo mi braća bez obzira na naciju i boju, a to je ono što je i Dinan govorio - rekao je Švarc.

Koncert-majstor Sarajevske filharmonije Dževad Šabanagić kaže da je bilo naporno pripremiti ovako zahtjevno djelo.

- Ali, maestro Švarc to je uradio veoma dobro. Djelo ima sjajnu poruku o dobrom čovjeku i njegovoj fantastičnoj ideji - naglasio je Šabanagić.

Na koncertu su učestvovali i solisti Muriel Švarc (Schwarz) iz Švicarske, Kristina Daletska (Christina) iz Ukrajine, Markus Ulman (Marcus Ullmann) i Markus Volpert iz Njemačke, šef Hora Danijel Žontar te glumac Ermin Sijamija, u ulozi naratora.

[Krokodil Behko]

10 ljetni sajam knjige. Do omiljenog stiva za 1 marku

Deseto izdanje Ljetnog sajma knjige, koji tradicionalno organizira Izdavačka kuća "Sejtarija", otvoreno je jučer na Trgu Alije Izetbegovića i trajat će do 23. jula.

I ovogodišnji moto Sajma je "Sa dobrom knjigom na odmor", a bh. izdavači, tačnije njih 31, među kojima su "Buybook", "Zoro", "Conectum", "Šahinpašić"..., nude naslove s popustima do 90 posto, tako da se neke knjige mogu kupiti i za jednu ili dvije KM.

Novi naslovi

- Posjetiocima nudimo različitu literaturu, od dječije, beletristike, do naučne, a knjige koštaju od jedne do 250 KM. Osnovni cilj ovog sajma jeste promoviranje bh. izdavača i kulture kao i novih naslova iz književnosti - kazala je Jasmina Sejtarija, organizatorica Sajma.

Kako smo saznali, zainteresiranost za knjige kod Sarajlija se nije promijenila, a ono što ih najviše zanima je beletristika i naslovi poput onih s potpisom Haleda Huseinija, Tarika Alija, Orhana Pamuka, Stefani Majer (Stephenie Meyer), Amina Malaufa, koji se mogu kupiti po cijeni od osam, devet i deset KM.

Teška vremena

- Iznenađen sam ovogodišnjim popustima. Cijene knjiga nikada nisu bile pristupačnije. U gradu je mnogo stranaca, pa je ovo ujedno i prilika da se imena naših izdavača čuju daleko - rekao nam je Denis Agić, koji je kupio knjigu kao poklon prijateljici.

Direktor "Sarajevske zime" Ibrahim Spahić jučer je čestitao izdavačima što i u teškim vremenima uspijevaju opstati i svojoj publici osigurati kvalitetne knjige uz pristupačne cijene.

Zadržati publiku

Na štandu Izdavačke kuće "Zoro" popusti su do 50 posto, a knjige se mogu kupiti po cijeni od šest do 100 KM. Osim svojih, nude i naslove izdavačkih kuća "Buybook" i "Algoritam" iz Zagreba. Očekuju dobru posjećenost, nadaju se da će knjiga i u teškim vremenima uz ove popuste zadržati svoju publiku.

[Maja]

Zoran Lucić, bh. umjetnik čija su djela objavljena širom svijeta



Proslavio se serijom plakata "Sucker for Soccer" • Objave u magazinima GQ i "FourFourTwo"

Početkom ove godine ime Zorana Lucića u svijetu grafičkog dizajna nije imalo posebnu težinu. No, nakon što je bh. umjetnik iz Bijeljine na internet-stranicu Behance.net prije nekoliko mjeseci postavio seriju postera "Sucker for Soccer" s likovima slavnih nogometaša, doslovno je preko noći postao zvijezda u vlastitoj branši. Njegove kreacije za svega nekoliko dana obišle su planetu, a čak su ih na svojim stranicama objavili i mnogi prestižni magazini, od onih koji se bave grafičkim dizajnom do sportskih listova.

Naprimjer, upravo je u svom posljednjem izdanju priču o Luciću i njegovim posterima čitaocima servirao i najpoznatiji nogometni časopis na svijetu, britanski "FourFourTwo".

Razni zahtjevi

- Ideja mi se prvi put javila 2008. godine, kada je u toku bilo Evropsko prvenstvo za nogometaše u Austriji i Švicarskoj. Razmišljao sam kako dizajneri uglavnom ne rade plakate o fudbalu i odlučio sam se upustiti u tu priču. Sjetio sam se nekih stvari iz prošlosti, kako su nekada ti posteri bili superdizajnirani tako da sam zbog toga i sve uradio u nekom retrofazonu.

Plakate sam postavio u aprilu ove godine na sajt Behance.net i nisam dugo čekao na reakciju. Reakcije posjetilaca stranice bile su više nego odlične, a ubrzo su postere počeli objavljivati čak i časopisi poput GQ-a, dakle ne samo sportski, što mi je posebno drago - govori Lucić.

Nakon objavljivanja specifično dizajniranih postera s likovima Maradone, Platinija, Puškaša i drugih nogometnih legendi, Zoran je postao veoma tražen.

- Dnevno dobivam po četiri-pet ponuda iz raznih zemalja, najviše iz Holandije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Naravno, ne mogu sve prihvatiti, stoga moram vrlo pažljivo vršiti selekciju. Potencijalni poslodavci imaju razne vrste zahtjeva, ali uglavnom insistiraju na tome da zadržim taj duh tipografije koji je prisutan na posterima. Naprimjer, konktaktirali su me ljudi iz najjače hokejaške lige svijeta NHL, koji traže da uradim predsezonski katalog, a zvali su me i iz Bokserskog saveza Velike Britanije - otkriva Zoran.

Dva projekta

Lucić je porijeklom iz Orašja, ali već godinama živi u Bijeljini, gdje je i završio studij grafičkog dizajna.

- Sada mi diploma ne znači mnogo, jer ljude na Zapadu to najmanje interesira. Njih zanima isključivo kako radite svoj posao, jeste li maštoviti i kreativni. Ali, eto, upravo sam se zbog te diplome i našao u Bijeljini, gdje danas živim. Bila je opcija da se preselim u Mančester, imao sam primamljivu ponudu od čuvenog proizvođača sportske opreme "Umbro".

No, nismo se dogovorili, najviše zbog toga što su iz "Umbra" tražili da potpišem ugovor kojim ću se obavezati da ću dizajnirati samo za njih. Još nisam spreman raditi za jednu firmu, to bi spržilo moju kreativnost. Mnogo više mogu postići radeći ovako, honorarno, za razne poslodavce - smatra bh. umjetnik.

U posljednje vrijeme okupirala su ga dva projekta.

- Radim dizajn torbi za jednu veliku američku kompaniju, koju ne smijem spominjati zbog ugovora o povjerljivosti. Također, za jednu izdavačku kuću iz Londona kreiram omot knjige o najboljim igračima Totenhema svih vremena - kaže Lucić.

Naše legende

Zoran Lucić bavi se i idejom da slične postere kao što je do sada radio, napravi i s likovima naših fudbalskih asova.

- To bi trebao biti jedan poseban album, u kojem bi se našli plakati s Bakom Sliškovićem, Safetom Sušićem... Ali, o tom, potom - govori umjetnik.

Hvala internetu

Za svoj uspjeh najviše je zahvalan internetu. Društvenu mrežu preporučuje i ostalim kolegama iz naš domovine.

- Svi talentirani ljudi koji misle da su dovoljno kreativni, moraju raditi danonoćno i objavljivati na internetu sve što naprave. Tako će i biti primijećeni - tvrdi Zoran.

Vlastita firma

Ima velike planove o vlastitoj karijeri, ali ipak naglašava kako neće nigdje žuriti.

- Želim, prije svega, ostvariti malo jači portfelj, izgraditi ime. To bi se, vjerujem, trebalo desiti za dvije do pet godina. Potom bih pokrenuo vlastitu firmu s još dvojicom-trojicom istomišljenika. Ali, ponavljam, sada je još rano za takvo nešto, svjestan sam da moram ići stepenicu po stepenicu - kaže Lucić.

Zidan i Mančester

Postere koji su ga proslavili, Lucić je uradio dijelom i zbog velike ljubavi koju gaji prema fudbalu. Što se tiče njegovih stavova o nogometnoj igri, vrlo je isključiv po jednom pitanju.

- Veliki sam fan Zinedina Zidana (Zinedine). On jedan i jedini, potpuno drugačiji od svih ostalih. Kada se radi o klubovima, navijač sam Mančester junajteda - govori Zoran.

[Krokodil Behko]

Ozvaniceni radovi na izradi replike zgoscanskog stecka


Početak izrade replike Zgošćanskog stećka ozvaničen je jučer ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu uz prisustvo zvaničnika Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo i Federacije BiH. Ovo je sastavni dio aktivnosti projekta "Tajna Zgošćanskih stećaka" koji je rezultirao istraživanjem lokacije, stećka, ali i posmrtnih ostataka pronađenih ispod jednog od najljepših stećaka u BiH, javlja Fena.

Zgrada institucija

Izradu replike finansirao je Grad Sarajevo, pa se tim povodom prisutnima obratio gradonačelnik Alija Behmen, koji je podsjetio da će replika biti smještena ispred zgrade institucija te tako prenositi i svojevrsnu poruku opstojnosti BiH.

- I red je da to oni koji to do sada nisu shvatili shvate - istakao je Behmen.

Projekti izrade replike trajat će 45 dana, a svi radovi, koje će izvoditi kipari Stijepo Gavrić i Nihad Kovačević, izvodit će se javno, odnosno moći će im prisustvovati posjetioci. Prisutnima će na raspolaganju biti i predavač koji će ih upoznavati s projektom i stećcima.



Poznata starost

Udruženje "Art Sef" će najvjerovatnije 15. septembra u javnost iznijeti podatke o vremenu iz kojih datiraju posmrtni ostaci pronađeni ispod stećka.

- Već sada sa sigurnošću možemo reći da je pronađeni skelet u direktnom krvnom srodstvu s Kotromanićima. Dakle, riječ je o bosanskim banovima. Mi smo već dobili rezultate C14 analize i znamo starost, ali, s obzirom na to da je riječ o vrlo interesantnim rezultatima, poslali smo uzorke i na institut u Londonu da bismo otklonili mogućnost bilo kakve manipulacije - kazao je autor projekta Ferid Sokolović i predsjednik Udruženja "Art Sef".

Zgošćanski stećak pronađen je na lokaciji Donje Zgošće kod Kaknja. U vrijeme austrougarske vladavine prenesen je u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje se i danas nalazi. Originalni stećak prepolovljen je zahvaljujući lakomosti ljudi koji su smatrali da se u njemu krije blago.

Izabran najljepši

Dubravko Lovrenović, član državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, istakao je da je između 70.000 stećaka na tlu BiH, za izradu replike izabran najljepši.

- Njegovu fascinantnu težinu od 14 tona upotpunjuje istančan umjetnički izražaj koji ga čini najreprezentativnijim od svih - dodao je Lovrenović.

[Krokodil Behko]

Nagrada "Mesa Selimovic" Ludwigu Baueru



Dodjelom nagrade "Meša Selimović", na svečanoj ceremoniji u Kristalnoj dvorani Hotela Tuzla, večeras su završeni 11. Međunarodni književni susreti "Cum Grano Salis".

Statua "mastionica i pero", te novčani iznos od 7.000 KM pripali su piscu Ludvigu Baueru (Ludwig) iz Hrvatske, za roman "Zavičaj, zaborav", koji je tako, ocjenom stručnog žirija, proglašen najboljim romanom u prošloj godini pisanom na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

U konkurenciji za nagradu bili su još i Emir Imamović Pirke sa romanom "Treće poluvrijeme", Josip Mlakić i "Ljudi koji su sadili drveće", Olja Savičević Ivančić i "Adio kauboju", te Ivana Simić Bodrožić i roman "Hotel Zagorje".

[Krokodil Behko]

Odrzana manifestacija u znak sjecanja na Isa bega Isakovica



U organizaciji društva za zaštitu kulture i kulturne baštine "Klepsidra", u sarajevskom Narodnom pozorištu večeras je održana kulturna manifestacija "Sarajevo kojeg više nema - sačuvati od zaborava 2011“.

Namjera ove manifestacije bila je doprinijeti većem vrednovanju kulture u društvu, kao i djela Isa-bega Ishakovića, utemeljitelja Sarajeva.

"Vrlo bitno je podsjetiti da je ovaj grad osnovao Isa-beg Ishaković prije 560 godina i mi nezavisni intelektualci, nevladin sektor odajemo počast čovjeku koji je ovo napravio. Ovo je priznanje nepolitičko, neideološko, nereligijsko, lišeno svih tih diskursa, čisto građansko priznanje, rekao je direktor programa manifestacije i predsjednik društva "Klepsidra" Amel Suljović.

U okviru centralnog dijela programa, dodijeljene su nagrade "Isa beg Ishaković“ za 2011. godinu.

Nagrada "Isa beg Ishaković“ najznačajnije je građansko priznanje (nevladinog sektora) koje se dodjeljuje u Sarajevu od 2007. godine.

U kategoriji 'nauka' nagrada je pripala akademiku Ljubomiru Berberoviću, 'umjetnost' Vladimiru Jokanoviću , 'kulturna baština' prof. Enveru Imamoviću, 'sevdah' Arminu Muzaferiji, u kategoriji 'istinsko domoljublje' fra Petru Jeleču, a 'međunarodni doprinos razvoju kulture i kulturne baštine grada Sarajeva' slovačkoj premijerki Iveti Radičovoj.

[Krokodil Behko]

Ovacije Maribora i Zagreba za Rođeni u YU Dine Mustafića



U okviru turneje u Sloveniji i Hrvatskoj Jugoslovenskog dramskog pozorišta (JDP) iz Beograda, predstavom Rođeni u YU reditelja Dine Mustafića otvoren je festival Borštnikovi susreti u Mariboru, a u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) prikazana je, osim ove predstave, i Elijahova stolica u režiji Borisa Liješevića.
Kako u Mariboru, tako i u Zagrebu, ovo gostovanje je izazvalo ogromno interesovanje, pogotovo za predstavu "Rođeni u YU“, koja kroz lične ispovijesti glumaca govori o zanosima, zabludama, uspomenama, mržnjama i sudbini koje smo dijelili u zemlji koje više nema - i o tome šta se s našim identitetima dogodilo kada je ta zemlja prestala da postoji.

"Skoro hiljadu gledalaca u prepunoj Velikoj sali mariborskog SNG-a, sa velikom pažnjom je gledalo predstavu, a na samom kraju je zaista došlo do erupcije oduševljenja“, ispričao je o prijemu mariborske publike reditelj Dino Mustafić, ne krijući zadovoljstvo zbog izvrsnog prijema njegove predstave.

Dvije večeri kasnije, 16. oktobra u Zagrebačkom kazalištu mladih, Rođeni u YU je potvrdila da publiku u regiji dira pravo u srce.

Ovacije su na kraju bile još snažnije nego u Mariboru, a jedan, ne tako mali dio publike zadržao se poslije predstave u foajeu pozorišta kako bi tu sačekao glumce i još jednom im čestitao.

U sličnoj atmosferi, ali s emocijama u drugačijem ključu i možda još snažnijim i burnijim reakcijama, s uspjehom je prikazana Elijahova stolica, nastala u koprodukciji JDP-a i Festivala MESS.

Poslije beogradske premijere, te gostovanja u Mariboru i Zagrebu, Rođeni u YU, uskoro će gostovati i u Sarajevu.

[Krokodil Behko]

Lada Tvrtković, Sarajka u svijetu burleske: Publici nudim šou



Lada Tvrtković, Sarajka koja širom svijeta izvodi burleskni šou i nastupa pod umjetničkim imenom Lada Redstar, na putu je da napravi veoma uspješnu karijeru. Ove godine najviše nastupa održala je u Francuskoj, Belgiji, Engleskoj i Njemačkoj, gdje trenutno i živi.

- Narednu predstavu zakazala sam u Italiji, potom u Parizu, zatim idem u Helsinki, a onda u Kinu i Japan. U martu ću svoje umijeće pokazati i pred publikom u Kanadi, što me posebno raduje, jer izlazim i izvan granica Evrope - govori Lada.

Nudim šou

Najbolje reakcije publike izazvala je u Kini. Kaže da su tamo oduševljeni ovom vrstom umjetnošću.

- Burleska je sve poznatija u svijetu. Publika je divna, nigdje nisam naišla na probleme. Ona samo očekuje šou, a ja to nudim. Što se tiče publike u Sarajevu, koja me je imala priliku gledati prošle godine, naišla sam na divne ljude, ali sam poslije imala priliku vidjeti dosta ružnih komentara po internetskim portalima - kaže Lada.

Za one koji burlesku smatraju vulgarnom te kažu da ne spada u vrstu umjetnosti, ona kaže:

- To su kukavice, jer mi takve stvari ne govore u lice. Sigurna sam da oni koji to misle, nakon što pogledaju moju izvedbu, promijene mišljenje. Ne patim od mišljenja drugih ljudi i ne vidim ništa vulgarno u izvedbi burleske.

Mnogi ljudi ovu vrstu umjetnosti povezuju sa striptizom, što Lada ne negira.

- Ovu vrstu striptiza dame su izvodile u četrdesetima, do kraja pedesetih godina, ali je tada to bila umjetnost, a danas je samo striptiz. Sve je bilo puno ženstvenosti i elegancije, a danas je puno golotinje. Ne stidim se ovoga što radim - govori Sarajka.

Starosne granice

Prethodnih mjeseci na Facebooku su nekoliko puta osvanule grupe pod nazivom "Podržimo Ladu i umjetnost koju neki, očito, ne razumiju".

- Ukidali su mi profil na Facebooku zbog slika s nastupa, na kojima sam ja u provokativnim kostimima, ali ne i gola. Poznato mi je da su bile tri grupe, bosanska, italijanska i njemačka. Ne znam zašto nekima smeta moja vrsta umjetnosti, a ne smetaju im homoseksualci. Ako je neka djevojka sretna kao porno-glumica, meni to nije problem. Moje predstave nisu zabranjene za maloljetnike tako da ne vidim razlog zašto mi Facebook ne dozvoljava da radim svoj posao - govori ljepotica.

Za kraj, kaže da dovoljno zarađuje te da se može živjeti od ove vrste posla.

- Mislim da se desetak djevojaka u Evropi bavi baš ovim poslom i živi od toga. Ostalima je to kao neki hobi. Bitno je istaći i to da ne postoje starosne granice tako da ima žena koje se godinama bave ovim poslom - komentira Lada.

Zaljubljena u Francuza

- Zaljubljena sam i imam momka koji je muzičar, a porijeklom iz Francuske. Evo, već godinu, koliko smo zajedno, svira mi klavir svakog jutra. Koliko može, prati me na nastupima, ali nije ljubomoran i nema problem s tim - kaže Lada.

[Krokodil Behko]

ARS AEVI - DOMAĆIN PRESTIŽNE KONFERENCIJE CIMAM: Danas u Sarajevu skup najvećih svjetskih stručnjaka savremene umjetnosti



U srijedu, 16. novembra, u Sarajevo dolazi 50 direktora i kustosa najuglednijih muzeja svijeta, povodom godišnje Konferencije CIMAM koja se održava u Ljubljani, Zagrebu i glavnom bh. gradu. Tema ovogodišnje konferencije je „Muzej i grad“. Na poziv CIMAM-a, njegova zvanična partnerska institucija i domaćin uglednim gostima je Ars Aevi – Muzej savremene umjetnosti Sarajevo.
Program boravka najprestižnije grupe svjetskih stručnjaka iz oblasti savremene umjetnosti uključit će predstavljanja savremene bh. umjetničke produkcije u saradnji sa Centrom za savremenu umjetnost SCCA Sarajevo, Umjetničkom galerijom BiH, CKA Charlama, dok će posebno biti predstavljeni projekti Collegium artisticum-a, projekta SCCA Nagrade Zvono koja se realizira u Banjaluci, organizacije AbArt iz Mostara i Protok iz Prijedora.

Prilagođavajući kalendar ranije pripremljenih projekata posjeti CIMAM-a, Ars Aevi će ove sedmice predstaviti dvije izložbe od visokog značaja, koje će biti otvorene u subotu, 19. novembra 2011 – izložbu “Umjetnost svijeta u Sarajevu” kojom se promovira novi koncept Sarajeva kao muzeja na otvorenom, i izložbu grupe renomiranih bosanskohercegovačkih umjetnika “Sing Sing”.

CIMAM (International Committee of ICOM for Museums and Collections of Modern Art) je internacionalni forum profesionalnog karaktera za razmatranje filozofskih, etičkih i praktičnih pitanja koja se tiču kolekcija i izložbi umjetnosti dvadesetog i dvadesetprvog stoljeća. Osnovni ciljevi CIMAM aktivnosti su: razmjena naučnih informacija i internacionalna saradnja između muzeja i između radnika u oblasti vizualnih umjetnosti; unaprjeđivanje znanja i razumijevanja prirode, funkcija i uloga institucija savremene umjetnosti kao instrumenata društvenog i kulturnog razvoja; razvijanje profesionalnih standarda i utvrđivanje i djelotvoran odgovor na buduće potrebe i pitanja s kojima se suočavaju institucije i profesija.

Među uglednim gostima su direktori i kustosi najznačajnijih svjetskih muzeja savremene umjetnosti poput George Pompidou i Jeu de Paume u Parizu, Tate u Londonu, MACBA u Barceloni, J. Paul Getty u Los Angelesu itd.



Umjetnost svijeta u Sarajevu aktuelni je projekt u okviru dugoročne razvojne strategije Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, koji će biti realiziran u novom ciklusu saradnje sa uglednim bosanskohercegovačkim i internacionalnim umjetnicima, osnivačima Kolekcije Ars Aevi.

U osnovi projekta je koncept Muzeja Ars Aevi, čije su strukture sve samo ne definisane konvencionalnim idejama “kolekcije djela” i “muzejske zgrade”. Ars Aevi je muzej umjetnika za grad i muzej grada za umjetnike. Oni ga, svojim prisustvom koje se opredmećuje u različitim aspektima, takvim i grade, čineći uistinu jedinstven projekt savremene umjetnosti u evropskim prostorima na početku trećeg milenija.

Kroz Umjetnost svijeta u Sarajevu, Ars Aevi je programirao razvoj bosanskohercegovačke prijestolnice kao otvorenog muzeja, muzeja savremene umjetnosti koji se otkriva i na istaknutim javnim lokacijama u gradu Sarajevu, i uputio poziv renomiranim osnivačima Kolekcije sa kojim su ostvareni posebni odnosi prijateljstva i saradnje, da kreiraju djela za navedene kontekste i ostave svoj trag na urbanom tkivu Sarajeva.

Ovim intervencijama bit će kreirana jedna nova mapa Sarajeva, mapa umjetnosti, u čijem će fokusu biti Muzej Ars Aevi arhitekte Renza Piana, čija je izgradnja predviđena za period 2012-2014. U saradnji sa pozvanim umjetnicima i prva faza projekta bit će realizirana u istom trogodišnjem periodu, sa kustosima, umjetničkim direktorima Kolekcije Ars Aevi i partnerskim institucijama iz Sarajeva.

Kolekcija Ars Aevi, kao vodeća internacionalna kolekcija savremene umjetnosti u regionu, izvanredna je i stabilna platforma za ovu inicijativu. Uz Muzej Ars Aevi i Kolekciju Ars Aevi, Umjetnost svijeta u Sarajevu će ostvariti neizbrisiv utjecaj na transformaciju Sarajeva u amblematski grad internacionalne savremene umjetnosti, grad koji za umjetnike otvara nove prostore, i grad koji, zauzvrat, umjetnici iznutra grade.

Izložba u Hanikahu, ostvarena u saradnji sa Gazi Husrev-begovom medresom, izraz je namjere umjetnika i organizatora da u ulozi osnivača Ars Aevi na ovom projektu sarađuju. Ujedno, ovo je prva zvanična promocija projekta pred bosanskohercegovačkom i internacionalnom javnošću.

Ars Aevi iskazuje zahvalnost partnerima koji su omogućili realizaciju ove izložbe - Grad Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Centar Skenderija, Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, Općina Stari Grad Sarajevo, GP Bosna, Intesa Sanpaolo Banka, United Vector, Hifa Oil - Hifa Tank, Elmex d.o.o, Gorenje Commerce d.o.o. Sarajevo, Fondacija CPI, Urbangraf, Gazi Husrev-begova medresa - i svim podržavaocima koji stoje uz projekt sarajevskog muzeja savremene umjetnosti.

[Krokodil Behko]

BNP Zenica: Održana predstava "arapska noc"

lokacije i termini prikazivanja: Bosansko narodno pozorište Zenica
29.11. u 19:30
autor: Roland Schimmelpfennig
režija: Filip Grinvald
igraju:
Edhem Husic
Dženana Džanić
Anđela Ilić
Siniša Udovičić
Adnan Omerović
žanr: drama



O predstavi:
Predstava „Arapska noć“ dramaturška je priča o nekoliko sati života stanovnika desetospratnih zgrada siromašnog dijela velikog grada. To je drama o imigrantima u Njemačkoj i o ljudima koji sav život provode radeći za minimalnu plaču mukotrpno štedeći za godišnje odmore.

Ova predstava je zapravo drama o pet osoba, pet sudbina, koje se isprepliću, podudaraju, ali i sukobljavaju. Život arapske emigrantice, njenog momka, sustanara, cimerke, te domara naoko zasebni iznenada postaju ovisni jedan o drugom, a priča neizvjesna, do posljednje od stotinu minuta trajanja predstave

Filip Grinvald kaže da je ovo zapravo drama o marginaliziranim članovima društva prema kojima se uvijek gaje predrasude.

„Ovo je fenomenalno skrojen komad koji se služi nekom drugom formom. Mislim da je to zato odličan savremen komad i biser među mnogo osrednjih komada koji se predaju kao nešto moderno, posebno, a to zapravo nisu. Bavi se ljudima na margini koji svakodnevno prolaze pored nas, a kojima vjerojatno i mi u velikoj mjeri pripadamo“, kaže Filip Grinvald.



Ostale informacije:
Autor drame „Arapska noć“ je njemački pisac Roland Schimmelpfennig koji ovu priču čini posebnom baš zbog činjenice da se on zaustavlja pored monotonih šablonskih izgrađenih desetokatnica, promatrao ih i došao do izvanrednih ljudskih svakodnevica za koje nam se čini da nisu vrijedne pažnje. Baš ta njegova zapažanja priča su svakoga od nas.

[Krokodil Behko]

Džepovi puni kanjena
Predstava Atelje 212, Beograd

Lokacija: Kamerni teatar 55, Sarajevo
datum i vrijeme: 10.12. i 11.12. u 20:00
Cijena ulaznica: 10 KM




Autor: Marie Jones
Režija: Erol Kadić
Igraju: Nebojiša Ilić, Nenad Jezdić




Džepovi puni kamenja su priča o dva mlada čoveka koji u svom životu hoće da naprave nešto, nešto vredno i veliko, nešto što se razlikuje drastično od statiranja u filmovima. I tako… Čarli i Džejk čekaju svoju šansu…Čarli bi voleo da proda svoj scenario, a Džejk da dobije glavnu ulogu u nekom filmu. Dva glumca Ateljea 212 igraju 13 likova u predstavi o malom irskom selu u kome se snima holivudski film! S jedne strane, seljani se podsmevaju Holivudu, ali ipak učestvuju u snimanju filma, jer im to donosi značajne prihode. S druge strane su fascinirani holivudskom mašinerijom za proizvodnju snova i pojavom filmskih zvezda. Statiranje u filmu im razbuđuje maštu i stvara želju da i sami pišu scenarija i snimaju filmove.



Ali predstava nije samo tužna komedija o meštanima jednog siromašog sela koji statiraju u holivudskom filmu i o sukobu njihovih iluzija sa stavarnošću. To je predstava o malim i beznačajnim ljudima i o njihovoj nadi, nadi da će uspeti da promene svoje male, siromašne i beznačajne živote ako samo dobiju pravu priliku za to. „Nije važno što si niko i ništa, ako dobiješ šansu“ glasi pravi moto ove predstave. Uživaćete u ovoj urnebesnoj komediji o „sudaru“ Holivuda, sveta filmske iluzije, sa siromašnim žiteljima jednog sela, a najviše u maestralnoj igri Nenada Jezdića i Nebojše Ilića.