Ratarstvo, povrtlarstvo
Moderator: Krokodil Behko
- Terasa svjesti
- Inventar foruma
- Posts: 6580
- Joined: 08 Mar 2015, 15:23
- Location: Big nothing
- Status: Offline
Re: Povrtlarstvo
Mora u manjoj mjeri imam boljeg stručnjaka u obitelji od mene za te stvar., malo ću se raspitati i ovo pojasniti, uglavnom ja sam bio zadužen za prljave poslove oko utovara i isptovara robe od golubova.
Pametan čovjek vidi onoliko, koliko mu treba, a ne koliko može vidjeti.
(Michael de Montaigne).
(Michael de Montaigne).
Re: Povrtlarstvo
Ja se nisam usudila ove god, jer nisam bila upoznata s tim, ali sljedece cu.
Znam samo da je moja strina u Bosni koristila djubre od kokoski iskljucivo za krastavce, i niko ih nije imo bolje od nje
Znam samo da je moja strina u Bosni koristila djubre od kokoski iskljucivo za krastavce, i niko ih nije imo bolje od nje
Re: Povrtlarstvo
Ja sam od zare pravila neku smjesu kojom sam prskala biljke i tako ih stitila od napasnika. Mogu ti reci da radi.
A nisam znala da moze posluziti i kao gnjojivo.
Nisam bash skontala, kako to uradis?
A nisam znala da moze posluziti i kao gnjojivo.
Nisam bash skontala, kako to uradis?
Re: Povrtlarstvo
Smrdi bash ko kanalizacija, znam
I ti si zalijevala sadnice, ili zemljiste prije sadjenja?
I ti si zalijevala sadnice, ili zemljiste prije sadjenja?
- Maja
- Administrator
- Posts: 119711
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5664 times
- Been thanked: 12187 times
- Contact:
- Status: Online
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37890
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2945 times
- Been thanked: 2287 times
- Status: Offline
Re: Povrtlarstvo
...i prejako....zestoko...Maja wrote:Kokošije đubrivo baš smrdi. A kažu i da je prepuno bakterija.
mora se razrjedjivat sa mnogo vode.....
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Veca
- Uvijek slobodna!
- Posts: 26716
- Joined: 08 Dec 2012, 19:16
- Location: Sikirevci! ---- Dijasporo, od pomoći su potrebna samo finansijska sredstva!
- Has thanked: 14774 times
- Been thanked: 3953 times
- Status: Offline
Re: Povrtlarstvo
...a jbt. koji djavo mene navuce,na ovu temu?! ...tobejarabi!
Zena koja ima kcer, sjedi na stolici-zena koja ima sinove naslanja se na zid.
- Veca
- Uvijek slobodna!
- Posts: 26716
- Joined: 08 Dec 2012, 19:16
- Location: Sikirevci! ---- Dijasporo, od pomoći su potrebna samo finansijska sredstva!
- Has thanked: 14774 times
- Been thanked: 3953 times
- Status: Offline
Re: Povrtlarstvo
...ne volim okopavat'!
Zena koja ima kcer, sjedi na stolici-zena koja ima sinove naslanja se na zid.
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Povrtlarstvo
Ni ja. Volim samo zaljevati i sljapati po mokroj zemlji.
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- KOMESAR
- Forum [Bot]
- Posts: 11755
- Joined: 28 Dec 2013, 23:26
- Location: Ilidža
- Has thanked: 14 times
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Povrtlarstvo
Trava je dok se ne pokosi.Čim se pokosi ,to je sijeno?vila wrote:Ja isto stavim pokosenu travu oko paprika i paradajza uglavnomnavika wrote:Ja sam oko svojih sadnica stavljala pokosenu travu i nece trava izbit kroz to.
zadrzava vlagu i ne izbija trava (citaj mrsko mi okopavati)
Slama kod mene ne fercera,,,bura sve razbaca pa onda jos moram cistiti dvoriste
Al puzevi su napast samo takva!
Čovjek i magarac znaju više nego sam čovjek.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120420
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6978 times
- Been thanked: 7910 times
- Status: Offline
Bajron Granulo proizvodi autohtoni bosanski bijeli luk
Bosna i Hercegovina je bogata prirodnim resursima i potrebno je ulagati u poljoprivrednu proizvodnju, te na taj način unaprijediti ekonomski prosperitet male "dejtonske države" na Balkanu.
Dokaz da BiH itekako raspolaže prirodnim resursima, te da je moguće postići zavidan rezultat u poljoprivrednoj proizvodnji je slučaj Bajrona Granula, koji je sa suprugom Jasminom uzgojio najveću plantažu bijelog luka na Balkanu.
Plantaža se proteže na trideset dunuma u prirodnom ambijentu, bez prisustva pesticida,na padinama planine Konjuh, nadomak Kladnja, na 900 metara nadmorske visine, što posebno pogoduje kvalitetu ove vjekovima poznate ljekovite biljke.
Autohtoni bosanski luk
Ono što je posebno značajno za bijeli luk koji se uzgaja na Konjuhu je što je taj luk autohtoni bosanski luk, prepoznatljiv po crvenoj opni, međutim on se kao takav ne nalazi na federalnoj sortnoj listi.
Porodica Granulo već četiri godine uzgaja svoj prepoznatljiv bijeli luk, no još uvijek od države nije dobila nikakav podsticaj za unapređenje proizvodnje.
"Kada sam prvi put predao zahtjev za podsticaj, dobio sam odgovor da nemam račun gdje sam kupio sjeme", priča za Klix.ba Granulo.
Dodaje da ga nije mogao ni imati, jer je sam radio na rasadu luka, koji se nije proizvodio u velikim količinama, te da zamisao i jeste bila da se prošire kapaciteti proizvodnje, kao i da se sačuva ovo autohtono prirodno blago naše zemlje.
Navodi da je bijeli luk koji on proizvodi ocijenio Poljoprivredni Institut sa Butmira, koji je odradio sve ogledne parcele, a prema njegovim riječima uzorci su poslani u Srbiju u akreditirani laboratorij da se ustanovi o kakvoj se vrsti luka radi. Međutim bosanski autohtoni bijeli luk nije na sortnoj listi FBiH.
"Naš bijeli luk ima vrijednosti eteričnog ulja i suhe materije 30 posto više nego poznati francuski bijeli luk, koji košta 45 eura po kilogramu", kaže Granulo. Dodaje da proces uzgoja ovog luka traje znakovitih devet mjeseci.
Zahtjevi u ladicama
Naglašava da je zahtjev da se ovaj luk stavi na sortnu listu više puta slao nadležnim državnim institucijama, ali da su ti zahtjevi još u ladicama, ljudi koji se bave takvim poslovima.
Prema njegovim riječima 20. jula ove godine završena je ovogodišnja berba na plantaži od 30 dunuma, na kojoj je porodica Granulo, koja djeluje u okviru firme "Proorg" uzgojila 20 tona bijelog luka.
Ističe da je ove godine potpisao ugovor sa jednom švicarskom kompanijom za izvoz luka.
"Nemamo potrebnih kapaciteta, iako imamo veliku potražnju. Nismo u mogućnosti proizvesti sve to bez adekvatne mehanizacije, potrebni su određeni mašinski radovi vađenja i plijevljenja, a za tu mehanizaciju očekujemo podsticaj od države, koji još nismo u mogućnosti dobiti, jer ovaj luk nije na sortnoj listi biljaka.Nadamo se da će uskoro sazvati sortnu komisiju, te da će se i naš luk naći na listi, kako bismo sačuvali bosanskohercegovački autohtoni luk, jer imamo proizvođača, imamo potražnju, potrebno je još da se nadležne institucije više uključe u razvoj poljoprivredne proizvodnje. Mi nećemo odustati od proizvodnje", poručio je Granulo.
Bajron Granulo, mašinski inženjer iz Sarajeva, se nakon što je ostao bez posla preselio u Kladanj, gdje je na području Konjuha našao odgovarajuću veličinu parcele sa kvalitetnom zemljom i zrakom, na kojoj bi uzgoj ovog posebnog luka uspio.
Ostaje da se vidi da li će nadležne institucije uvrstiti bosanski bijeli luk na sortnu listu, te podsticajima unaprijediti njegovu proizvodnju, te da se na policama tržnih centara u BiH i regionu u znatno većoj količini pojavljuje nego uvezeni kineski, koji je svakako po kvalitetu na nivou ispod domaćeg bijelog luka.
(klix.ba)
Dokaz da BiH itekako raspolaže prirodnim resursima, te da je moguće postići zavidan rezultat u poljoprivrednoj proizvodnji je slučaj Bajrona Granula, koji je sa suprugom Jasminom uzgojio najveću plantažu bijelog luka na Balkanu.
Plantaža se proteže na trideset dunuma u prirodnom ambijentu, bez prisustva pesticida,na padinama planine Konjuh, nadomak Kladnja, na 900 metara nadmorske visine, što posebno pogoduje kvalitetu ove vjekovima poznate ljekovite biljke.
Autohtoni bosanski luk
Ono što je posebno značajno za bijeli luk koji se uzgaja na Konjuhu je što je taj luk autohtoni bosanski luk, prepoznatljiv po crvenoj opni, međutim on se kao takav ne nalazi na federalnoj sortnoj listi.
Porodica Granulo već četiri godine uzgaja svoj prepoznatljiv bijeli luk, no još uvijek od države nije dobila nikakav podsticaj za unapređenje proizvodnje.
"Kada sam prvi put predao zahtjev za podsticaj, dobio sam odgovor da nemam račun gdje sam kupio sjeme", priča za Klix.ba Granulo.
Dodaje da ga nije mogao ni imati, jer je sam radio na rasadu luka, koji se nije proizvodio u velikim količinama, te da zamisao i jeste bila da se prošire kapaciteti proizvodnje, kao i da se sačuva ovo autohtono prirodno blago naše zemlje.
Navodi da je bijeli luk koji on proizvodi ocijenio Poljoprivredni Institut sa Butmira, koji je odradio sve ogledne parcele, a prema njegovim riječima uzorci su poslani u Srbiju u akreditirani laboratorij da se ustanovi o kakvoj se vrsti luka radi. Međutim bosanski autohtoni bijeli luk nije na sortnoj listi FBiH.
"Naš bijeli luk ima vrijednosti eteričnog ulja i suhe materije 30 posto više nego poznati francuski bijeli luk, koji košta 45 eura po kilogramu", kaže Granulo. Dodaje da proces uzgoja ovog luka traje znakovitih devet mjeseci.
Zahtjevi u ladicama
Naglašava da je zahtjev da se ovaj luk stavi na sortnu listu više puta slao nadležnim državnim institucijama, ali da su ti zahtjevi još u ladicama, ljudi koji se bave takvim poslovima.
Prema njegovim riječima 20. jula ove godine završena je ovogodišnja berba na plantaži od 30 dunuma, na kojoj je porodica Granulo, koja djeluje u okviru firme "Proorg" uzgojila 20 tona bijelog luka.
Ističe da je ove godine potpisao ugovor sa jednom švicarskom kompanijom za izvoz luka.
"Nemamo potrebnih kapaciteta, iako imamo veliku potražnju. Nismo u mogućnosti proizvesti sve to bez adekvatne mehanizacije, potrebni su određeni mašinski radovi vađenja i plijevljenja, a za tu mehanizaciju očekujemo podsticaj od države, koji još nismo u mogućnosti dobiti, jer ovaj luk nije na sortnoj listi biljaka.Nadamo se da će uskoro sazvati sortnu komisiju, te da će se i naš luk naći na listi, kako bismo sačuvali bosanskohercegovački autohtoni luk, jer imamo proizvođača, imamo potražnju, potrebno je još da se nadležne institucije više uključe u razvoj poljoprivredne proizvodnje. Mi nećemo odustati od proizvodnje", poručio je Granulo.
Bajron Granulo, mašinski inženjer iz Sarajeva, se nakon što je ostao bez posla preselio u Kladanj, gdje je na području Konjuha našao odgovarajuću veličinu parcele sa kvalitetnom zemljom i zrakom, na kojoj bi uzgoj ovog posebnog luka uspio.
Ostaje da se vidi da li će nadležne institucije uvrstiti bosanski bijeli luk na sortnu listu, te podsticajima unaprijediti njegovu proizvodnju, te da se na policama tržnih centara u BiH i regionu u znatno većoj količini pojavljuje nego uvezeni kineski, koji je svakako po kvalitetu na nivou ispod domaćeg bijelog luka.
(klix.ba)
online
- fruit
- Osvježenje foruma
- Posts: 1989
- Joined: 25 Oct 2010, 20:05
- Has thanked: 22 times
- Been thanked: 107 times
- Status: Offline
Re: Bajron Granulo proizvodi autohtoni bosanski bijeli luk
Kako ljudi znaju skrenuti pažnju na sebe...sad i luk sa crvenom opnom. .sigurno ga Lagumdzija ukrstio sa tulipanom...
Lahko je ženu dovest do ludila,hajdi ti nju dovedi do pameti
Re: Bajron Granulo proizvodi autohtoni bosanski bijeli luk
fruit wrote:Kako ljudi znaju skrenuti pažnju na sebe...sad i luk sa crvenom opnom. .sigurno ga Lagumdzija ukrstio sa tulipanom...
Zar nisi vidio nikad bijeli luk sa opnom koja ide na crveno?
Svako cast cojeku Citala sam o njemu vec ranije i ja mislim da je on vec plasiro svoj proizvod u nekim Bosanskim supermarketima. Bingo i Konzum ja mislim, cini mi se i Fiss, al nemojte mi opet vjerovati.
On takodje "kiseli" bijeli luk u teglice, i planira to cuvati godinama, navodno ce to nekad imat veliku vrijednost, poput vina - sto starije to bolje.
Re: Bajron Granulo proizvodi autohtoni bosanski bijeli luk
Ko ce to znati ako necemo mi - vrtlariceBijeli badem wrote:Da..mislim da je njihov proizvod http://proorg-bijeliluk.com/navika wrote:
Zar nisi vidio nikad bijeli luk sa opnom koja ide na crveno?
Svako cast cojeku Citala sam o njemu vec ranije i ja mislim da je on vec plasiro svoj proizvod u nekim Bosanskim supermarketima. Bingo i Konzum ja mislim, cini mi se i Fiss, al nemojte mi opet vjerovati.
On takodje "kiseli" bijeli luk u teglice, i planira to cuvati godinama, navodno ce to nekad imat veliku vrijednost, poput vina - sto starije to bolje.
Drago mi je sto u Bosni ima ljudi koji shvataju znacaj organski uzgojenih proizvoda.
Vecina ljudi i ne zna da Kinezi uzgajaju bijeli luk na brodovima. Zasade ga kad brod isplovi, dok stigne do lokacije luk gotov.
Zato nekim stvarima placam pet puta vecu cijenu. I u jednoj ces organski uzgojenoj glavici luka naci vise koristi vec u kilama tog kineskog.
- Vladimir RUS
- Aktivni forumaš
- Posts: 4984
- Joined: 15 Apr 2014, 14:45
- Status: Offline
- Melek
- Deer Hunter
- Posts: 29042
- Joined: 20 Jun 2013, 23:18
- Has thanked: 3593 times
- Been thanked: 2421 times
- Status: Offline
Re: Bajron Granulo proizvodi autohtoni bosanski bijeli luk
Mene zanima zasto mi govorimo "organski uzgoj" umjesto "ekoloski uzgoj"? Pa sva je hrana organskog porijekla ali neka je manje ekoloska a neka vise
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
- Melek
- Deer Hunter
- Posts: 29042
- Joined: 20 Jun 2013, 23:18
- Has thanked: 3593 times
- Been thanked: 2421 times
- Status: Offline
Re: Bajron Granulo proizvodi autohtoni bosanski bijeli luk
Ja vise mislim da se taj "sinonim" organski uvukao iz engleskog jezika u nas. Ameri, inace duduci na mnogim poljima, imaju tendenciju da svasta lupetaju i govore na svoj nacin pa su u vezi s tim isto tako izmislili izraz "organic food" sto nema blage veze sa ekologijom. Organski vise naginje na hemiju (ono - organske i neorganske materije i to) a ne na ekologiju . Jos jednom, sva je hrana organska i nije neorganska, moze samo da bude vise ili manje ekoloski proizvedenaBijeli badem wrote:zato što su riječi ekološki, organski i bio uzgoj sinonimi MelečeMelek wrote:Mene zanima zasto mi govorimo "organski uzgoj" umjesto "ekoloski uzgoj"? Pa sva je hrana organskog porijekla ali neka je manje ekoloska a neka vise
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
- Melek
- Deer Hunter
- Posts: 29042
- Joined: 20 Jun 2013, 23:18
- Has thanked: 3593 times
- Been thanked: 2421 times
- Status: Offline
Re: Bajron Granulo proizvodi autohtoni bosanski bijeli luk
Hrana prskana pesticidima je naravno - organska (cisto zato sto je materija koja tvori hranu koju mi konzumiramo organska - bazirana na hemijskom elementu karbonu\ugljiku) ali je kontaminirana, zatrovana. Nije ekoloska jer je zagadjena i kao takva zagadjuje i sama okolinu prilikom konzumiranja. Posto smo svi mi heterotrofni organizmi, da bi opstali mi moramo iskljucivo da jedemo organsku materiju, blia ona kontaminirana ili ne. Medjutim, da se razumijemo, postoji i ona neorganska hrana, odnosno sve one materije koje autotrofni organizmi koriste u ishrani su iskljucivo neorganske tvari (vecina biljaka, neke bakterije itd spadaju u grupu tih organizama i hrane se mineralima i drugim neorganskim elementima). Ma vjerovatno me lingvistika buniBijeli badem wrote:Al ti komplikuješ Meleče... ne može biti sva hrana organska..čim je prskana pesticidima..više nije organska...da sada ne spominjem i gmo hranu. Granulo proizvodi i netretirani sjemenski materijal ovog luka, zato i ima problem u dobijanju poticaja, jer ne uzima GMO sjemena. Itekakv rat se vodi u proizvodnji sjemena kao i u farmaceutskoj industriji.Melek wrote: Ja vise mislim da se taj "sinonim" organski uvukao iz engleskog jezika u nas. Ameri, inace duduci na mnogim poljima, imaju tendenciju da svasta lupetaju i govore na svoj nacin pa su u vezi s tim isto tako izmislili izraz "organic food" sto nema blage veze sa ekologijom. Organski vise naginje na hemiju (ono - organske i neorganske materije i to) a ne na ekologiju . Jos jednom, sva je hrana organska i nije neorganska, moze samo da bude vise ili manje ekoloski proizvedena
U biti isto je...ekološka-neekološka, kao i organska-neorganska...opet hemija uplete prste pa pravi razliku...ali ti ističeš razliku u riječi...čini mi se
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120420
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6978 times
- Been thanked: 7910 times
- Status: Offline
Naučnici istražuju zašto je paradajz izgubio ukus
Uzgajanje paradajza u komercijalne svrhe u posljednjih nekoliko decenija dovelo je do postepenog gubitka njegovog prepoznatljivog ukusa, a naučnici su sada potvrdili da se to nije desilo slučajno.
Međunarodni tim stručnjaka proučio je skoro 400 varijeteta paradajza, od savremenih do najstarijih sorti, kako bi utvrdili šta se dešava sa najpopularnijim svjetskim voćem.
Oni su utvrdili da je višedecenijsko uzgajanje što većeg i što otpornijeg paradajza dovelo do gubitka 13 hemikalija koje utiču na njegov prepoznatljiv ukus.
Naučnici su utvrdili specifične genetske promjene koje su dovele do toga, prenosi "Kvorc medija".
Stručnjaci navode da bi proizvođači sjemena mogli da lako da postignu da paradajz iz supermarketa ponovo bude ukusan primjenom tehnike ukrštanja sorti.
Proces bi bio sličan prirodnoj polinaciji među biljnim vrstama, samo bi se odvijao u laboratorijama. Naučnici bi miješali savremene sorte paradajza sa starim soratama i izdvajali biljke koje su najbliže onome što žele da postignu.
Poslije nekoliko generacija, rezultat bi bio ukusniji paradajz, napravljen bez, za neke, spornog rada na genima.
(klix)
Međunarodni tim stručnjaka proučio je skoro 400 varijeteta paradajza, od savremenih do najstarijih sorti, kako bi utvrdili šta se dešava sa najpopularnijim svjetskim voćem.
Oni su utvrdili da je višedecenijsko uzgajanje što većeg i što otpornijeg paradajza dovelo do gubitka 13 hemikalija koje utiču na njegov prepoznatljiv ukus.
Naučnici su utvrdili specifične genetske promjene koje su dovele do toga, prenosi "Kvorc medija".
Stručnjaci navode da bi proizvođači sjemena mogli da lako da postignu da paradajz iz supermarketa ponovo bude ukusan primjenom tehnike ukrštanja sorti.
Proces bi bio sličan prirodnoj polinaciji među biljnim vrstama, samo bi se odvijao u laboratorijama. Naučnici bi miješali savremene sorte paradajza sa starim soratama i izdvajali biljke koje su najbliže onome što žele da postignu.
Poslije nekoliko generacija, rezultat bi bio ukusniji paradajz, napravljen bez, za neke, spornog rada na genima.
(klix)
online
Re: Naučnici istražuju zašto je paradajz izgubio ukus
Pojavile su se i nove vrste tkz heirloom , Kanada jos uvijek proizvodi vrlo ukusan cherry - vrstu.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 32 guests