PTICE
Moderator: spacebound
- Maja
- Administrator
- Posts: 119838
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5703 times
- Been thanked: 12283 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: PTICE
Ovo sam pregledala 50 puta danas. Ako je fejk nemojte mi otkriti
https://www.youtube.com/watch?v=uSZmc1rpjA4&t=5s
https://www.youtube.com/watch?v=uSZmc1rpjA4&t=5s
- Zagorka
- Žena, majka, forumašica
- Posts: 34535
- Joined: 05 Oct 2011, 11:33
- Location: Pije kahvu s podzidom.
- Has thanked: 424 times
- Been thanked: 623 times
- Status: Offline
Re: PTICE
Ne mora bit laz, ako svakodnevno tokon deset godina slusa molitve. Ja sam na htv-u gledala jednog koji politiku rastura a drzi ga neka baba, logicno. Ono sto je meni bilo zapanjujuce jeste sto on odgovara na pitanja a to je vec neki visi nivo, tako ljudi pricaju a zivotinje oponasaju.
Je li ovo za orla fkt istina,neda mi se guglat
Je li ovo za orla fkt istina,neda mi se guglat
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.
- Maja
- Administrator
- Posts: 119838
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5703 times
- Been thanked: 12283 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: PTICE
Prvo, ovaj bas razgovjetno izgovara.
Drugo, nema da se ubaci neka druga rijec izmedju ovog ilakanja a ne vidim da je sjeckan clip vec je snimano u cugu.
Nema veze, vjerovacu
Sad jos imam vecu zelju da ga nabavim. Zamisljam kako ponavlja rijeci najveceg galamdzije u kuci. Pa ja i brat bi pocrkali od smijeha!
Drugo, nema da se ubaci neka druga rijec izmedju ovog ilakanja a ne vidim da je sjeckan clip vec je snimano u cugu.
Nema veze, vjerovacu
Sad jos imam vecu zelju da ga nabavim. Zamisljam kako ponavlja rijeci najveceg galamdzije u kuci. Pa ja i brat bi pocrkali od smijeha!
Re: PTICE
PTICE SELICE - SAVRŠENA NAVIGACIJA
Ako nekada budete putovali brodom za Havajska ostrva, društvo će vam verovatno praviti zlatno-smeđe ptice, malo veće od drozda, koje graciozno lebde jedva pokrećući svoja duga krila. To su zlatne zviždovke.
Zlatna zviždovka (Pluvialis fulva) je veoma privlačna ptica. Gnezdi se u severnoj Aljasci, a s jeseni leti na jug preko planinskih vrhova sve do obala Tihog okeana. Tada, umesto de sledi obalu, kao što bi se moglo očekivati, ona odvažno jurne preko širokog okeana, leteći u jednom dahu preko 4000 km do Havaja. Međutim, ne ostaju tamo sve zviždovke. Neke od njih lete do ostrva Samona ili drugih ostrva tog područja, a neke čak i do Novog Zelanda.
Kako zviždovke znaju da se negde u toj nepreglednoj vodenoj površini nalazi kopno? Mlade ptice ne slede iskusne vođe; svaka se oslanja na sebe. One ne lete tek tako, dok ih slepa slučajnost ne dovede do zemlje, jer bi to moglo da bude fatalno po njih. Naime, zviždovke za vreme leta ne uzimaju nikakvu hranu i zato gube dobar deo svoje telesne težine. Ako bi slučajno promašile Havajska ostrva vrlo brzo bi uginule od gladi i iscrpljenosti.
Drugi deo zviždovki kreće se prema istoku uzduž severnih kanadskih obala, sve do ostrva Nova Škotska. Odatle ove ptice polaze prema obalama Južne Amerike, preduzimajući tako let koji je po dužini sličan onome što ga preduzimaju njihove posestrime u području Tihog okeana. Putovanje završavaju u kontinentalnom delu Argentine, gde provode zimu.
Međutim, ptice koje se sele na ovaj način, pripadaju samo starijem delu jata. Njihovi potomci, koji su došli na svet u toku proteklog leta, ne polaze s njima. Umesto toga, mladunci ostaju u arktičkim tundrama još mnogo sedmica posle odlaska roditelja. Tada, uoči nailaska jesenjih snežnih oluja, naglo napuštaju svoja boravišta i lete pravo na jug preko kontinentalnog dela Severne i Južne Amerike da bi se pridružile svojim roditeljima u pampasima Argentine.
Kad na severu ponovo grane proleće (na jugu je tada jesen), zlatne zviždovke, i stare i mlade, zajedno kreću na sever, leteći nazad na Arktik najkraćim putem, preko kontinenta.
Jedna druga ptica, polarna čigra (Sterna paradisaea), poznata je po tome što preduzima najduže putovanje od svih živih bića – 36.000 kilometara. Pošto provede skoro četiri meseca u arktičkim predelima Amerike, Evrope i Azije, uživajući u zracima Sunca koje nikad ne zalazi, ona leti na jug, na Antarktik, da ponovo na svetlosti večnog dana provedu sledeća četri meseca.
Ne možemo ovde raspravljati o načinu na koji lete čigre koje žive u Aziji, jer je vrlo teško doći do pouzdanih podataka o tome. Ali, u Severnoj Americi i Evropi, one slede liniju okeanske obale, leteći jednako na jug. To znači da ptice koje se gnezde u severnoj Kanadi prvo slede rečne tokove da bi stigle do obala Atlantika. Tek odatle kreću na jug do svojih zimskih boravišta.
Neki smatraju da deo ovih ptica prilikom migracije na jug leti atlanskom obalom, a vraća se na sever pacifičkom, ali je to za sada još uvek teško dokazati, jer nema dovoljno podataka. Bilo kako bilo, osim u sezoni parenja, polarna čigra se može videti u letu iznad svih okeana, bez obzira koliko je udaljena najbliža obala.
Možda se u vezi s njihovom migracijom najviše zapaža činjenica da, bez obzira gde se nalazi, severno ili južno od ekvatora, svaka od njih instiktivno zna kada je vreme da se vrati na Arktik radi podizanja nove generacije.
Naučnici su stvorili mnogo teorija o misterioznom kretanju ovih ptica, ali nijedna od njih nije dala zadovoljavajuće odgovore na sva pitanja. Njihova migracija još uvek predstavlja jednu od nerešenih tajni prirode.
Ptice astronomi
Još jedan poduhvat zaslužuje pažnju. To je selidbeni let sive grmuše (Sylvia borin), ptice pevačice iz centralne Evrope. Ova ptica prvo leti u smeru jugoistoka dok ne stigne u istočni deo Mediterana. Tu naglo menja smer i leti ravno na jug, prema jezerskom području centralne Afrike. Šta nagoni tu pevačicu da bira tako neobičnu maršrutu?
Jedan naučnik je došao do zaključka da se grmuša upravlja prema zvezdama, jer je poznato da leti samo noću. Mnogi su ga ismejavali, ali je on bio uporan u svojim istraživanjima. U leto je pokupio grmušina jaja iz jednog gnezda i stavio ih u inkubator. Ptiće koji su se izlegli, othranio je u prostoriji koja je bila osvetljena veštačkim svetlom, tako da nisu nikada videli ni dnevno svetlo, ni nebo, ni zvezde.
Jedna od ptica je dobila ime Džoni. Kada je došlo vreme seobe sivih grmuša, Džoni je postala vrlo uznemirena. Odneli su je u planetarijum gde su na plafonu bila postavljena svetla u obliku zvezdanog neba kakvo je u prirodi u to doba godine. Pustili su je iz kaveza. Pogledala je oko sebe i poletela preko dvorane u smeru jugoistoka. Eksperiment je bio ponovljen još nekoliko puta s istim ishodom.
Sledeće noći Džoni je opet bila odnesena u planetarijum. Ovoga puta su zvezde bile tako nameštene da predstavljaju nebo Egipta u to vreme. Ptica je pogledala oko sebe i poletela prema jugu, kao da se zaista nalazi u Egiptu. Po svemu se moglo zaključiti da se upravlja prema zvezdama.
Kada su je sledeći put pustili, zvezdano nebo u planetarijumu je bilo slično nebu iznad ruskih stepa, hiljade kilometara prema istoku. Džoni je ponovo poletela ravno prema "Egiptu". Mnogo puta su naučnici menjali položaj zvezda u planetarijumu, i ptica je svaki put letela u smeru "Egipta"; u smeru koji su joj pokazivale "zvezde" u planetarijumu.
Eto, u tome je rešenje zagonetke! Ptica koja nikada u životu nije videla ni jednu zvezdu nepogrešivo se upravljala prema njima! Ali, kako njen minijaturni mozak može da raspoznaje položaj zvezda, iako ga vidi prvi put? Nauka je nemoćna da pronađe rešenje ovog problema.
iz knjige:
Harold V. Klark, Čudesa Stvaranja,
Ako nekada budete putovali brodom za Havajska ostrva, društvo će vam verovatno praviti zlatno-smeđe ptice, malo veće od drozda, koje graciozno lebde jedva pokrećući svoja duga krila. To su zlatne zviždovke.
Zlatna zviždovka (Pluvialis fulva) je veoma privlačna ptica. Gnezdi se u severnoj Aljasci, a s jeseni leti na jug preko planinskih vrhova sve do obala Tihog okeana. Tada, umesto de sledi obalu, kao što bi se moglo očekivati, ona odvažno jurne preko širokog okeana, leteći u jednom dahu preko 4000 km do Havaja. Međutim, ne ostaju tamo sve zviždovke. Neke od njih lete do ostrva Samona ili drugih ostrva tog područja, a neke čak i do Novog Zelanda.
Kako zviždovke znaju da se negde u toj nepreglednoj vodenoj površini nalazi kopno? Mlade ptice ne slede iskusne vođe; svaka se oslanja na sebe. One ne lete tek tako, dok ih slepa slučajnost ne dovede do zemlje, jer bi to moglo da bude fatalno po njih. Naime, zviždovke za vreme leta ne uzimaju nikakvu hranu i zato gube dobar deo svoje telesne težine. Ako bi slučajno promašile Havajska ostrva vrlo brzo bi uginule od gladi i iscrpljenosti.
Drugi deo zviždovki kreće se prema istoku uzduž severnih kanadskih obala, sve do ostrva Nova Škotska. Odatle ove ptice polaze prema obalama Južne Amerike, preduzimajući tako let koji je po dužini sličan onome što ga preduzimaju njihove posestrime u području Tihog okeana. Putovanje završavaju u kontinentalnom delu Argentine, gde provode zimu.
Međutim, ptice koje se sele na ovaj način, pripadaju samo starijem delu jata. Njihovi potomci, koji su došli na svet u toku proteklog leta, ne polaze s njima. Umesto toga, mladunci ostaju u arktičkim tundrama još mnogo sedmica posle odlaska roditelja. Tada, uoči nailaska jesenjih snežnih oluja, naglo napuštaju svoja boravišta i lete pravo na jug preko kontinentalnog dela Severne i Južne Amerike da bi se pridružile svojim roditeljima u pampasima Argentine.
Kad na severu ponovo grane proleće (na jugu je tada jesen), zlatne zviždovke, i stare i mlade, zajedno kreću na sever, leteći nazad na Arktik najkraćim putem, preko kontinenta.
Jedna druga ptica, polarna čigra (Sterna paradisaea), poznata je po tome što preduzima najduže putovanje od svih živih bića – 36.000 kilometara. Pošto provede skoro četiri meseca u arktičkim predelima Amerike, Evrope i Azije, uživajući u zracima Sunca koje nikad ne zalazi, ona leti na jug, na Antarktik, da ponovo na svetlosti večnog dana provedu sledeća četri meseca.
Ne možemo ovde raspravljati o načinu na koji lete čigre koje žive u Aziji, jer je vrlo teško doći do pouzdanih podataka o tome. Ali, u Severnoj Americi i Evropi, one slede liniju okeanske obale, leteći jednako na jug. To znači da ptice koje se gnezde u severnoj Kanadi prvo slede rečne tokove da bi stigle do obala Atlantika. Tek odatle kreću na jug do svojih zimskih boravišta.
Neki smatraju da deo ovih ptica prilikom migracije na jug leti atlanskom obalom, a vraća se na sever pacifičkom, ali je to za sada još uvek teško dokazati, jer nema dovoljno podataka. Bilo kako bilo, osim u sezoni parenja, polarna čigra se može videti u letu iznad svih okeana, bez obzira koliko je udaljena najbliža obala.
Možda se u vezi s njihovom migracijom najviše zapaža činjenica da, bez obzira gde se nalazi, severno ili južno od ekvatora, svaka od njih instiktivno zna kada je vreme da se vrati na Arktik radi podizanja nove generacije.
Naučnici su stvorili mnogo teorija o misterioznom kretanju ovih ptica, ali nijedna od njih nije dala zadovoljavajuće odgovore na sva pitanja. Njihova migracija još uvek predstavlja jednu od nerešenih tajni prirode.
Ptice astronomi
Još jedan poduhvat zaslužuje pažnju. To je selidbeni let sive grmuše (Sylvia borin), ptice pevačice iz centralne Evrope. Ova ptica prvo leti u smeru jugoistoka dok ne stigne u istočni deo Mediterana. Tu naglo menja smer i leti ravno na jug, prema jezerskom području centralne Afrike. Šta nagoni tu pevačicu da bira tako neobičnu maršrutu?
Jedan naučnik je došao do zaključka da se grmuša upravlja prema zvezdama, jer je poznato da leti samo noću. Mnogi su ga ismejavali, ali je on bio uporan u svojim istraživanjima. U leto je pokupio grmušina jaja iz jednog gnezda i stavio ih u inkubator. Ptiće koji su se izlegli, othranio je u prostoriji koja je bila osvetljena veštačkim svetlom, tako da nisu nikada videli ni dnevno svetlo, ni nebo, ni zvezde.
Jedna od ptica je dobila ime Džoni. Kada je došlo vreme seobe sivih grmuša, Džoni je postala vrlo uznemirena. Odneli su je u planetarijum gde su na plafonu bila postavljena svetla u obliku zvezdanog neba kakvo je u prirodi u to doba godine. Pustili su je iz kaveza. Pogledala je oko sebe i poletela preko dvorane u smeru jugoistoka. Eksperiment je bio ponovljen još nekoliko puta s istim ishodom.
Sledeće noći Džoni je opet bila odnesena u planetarijum. Ovoga puta su zvezde bile tako nameštene da predstavljaju nebo Egipta u to vreme. Ptica je pogledala oko sebe i poletela prema jugu, kao da se zaista nalazi u Egiptu. Po svemu se moglo zaključiti da se upravlja prema zvezdama.
Kada su je sledeći put pustili, zvezdano nebo u planetarijumu je bilo slično nebu iznad ruskih stepa, hiljade kilometara prema istoku. Džoni je ponovo poletela ravno prema "Egiptu". Mnogo puta su naučnici menjali položaj zvezda u planetarijumu, i ptica je svaki put letela u smeru "Egipta"; u smeru koji su joj pokazivale "zvezde" u planetarijumu.
Eto, u tome je rešenje zagonetke! Ptica koja nikada u životu nije videla ni jednu zvezdu nepogrešivo se upravljala prema njima! Ali, kako njen minijaturni mozak može da raspoznaje položaj zvezda, iako ga vidi prvi put? Nauka je nemoćna da pronađe rešenje ovog problema.
iz knjige:
Harold V. Klark, Čudesa Stvaranja,
- ina
- Mjesečarka
- Posts: 25703
- Joined: 20 Feb 2015, 22:36
- Location: izmedju neba i mora
- Has thanked: 3144 times
- Been thanked: 4160 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: PTICE
Tada, umesto de sledi obalu, kao što bi se moglo očekivati, ona odvažno jurne preko širokog okeana,
Svijest ima sidrište.
- Hahik
- Osvježenje foruma
- Posts: 1394
- Joined: 29 Aug 2017, 10:04
- Location: Uvijek ispred tebe
- Status: Offline
Re: PTICE
Kad se sjetim nanine ptice (umalo ne napisah pite ili pice), kakav je to alarm bio. Da li je papagaj ili kanarinac, đavo će ga znati. Znam samo da je znao pričati i nešto pjevati. Zapravo, to je ona tigrica, pa vi sada skontajte šta je. Nana zbog odlaska u posjet rodbini pticu ostavila nama - ocu, majci, mojoj drugoj nani i meni. Pošto familijarno ne volimo životinje u stanu, odlučili smo ga držati u hodniku, međutim, problem je bio u velikom kavezu. Kada god bi otac i ja prošli, srušili bi kavez, tako se ptica počela čerupati sama od sebe, zapravo, od silnih padova. Ne sjećam se, ali valjda smo je dobro hranili dok je ostala živa. Puštali je nismo jer smo bili u strahu da nam ne ošteti namještaj, a vjerovatno smo se bojali i odmazde njenog kljuna. Znam samo da je nana rekla da je ptica zanijemila na nekoliko dana i da je bila depresivna, a nakon toga joj je nešto htjela reći, ali je nije razumjela.
Ako ti ljudi kažu da se promijeniš, promijeni njih.
- Divlja_u_srcu
- Forum [Bot]
- Posts: 18259
- Joined: 30 Jul 2014, 10:39
- Location: ``Home is where I`m with you``
- Mood:
- Status: Offline
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37927
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2958 times
- Been thanked: 2300 times
- Status: Offline
Re: PTICE
....jarebci ....
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Maja
- Administrator
- Posts: 119838
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5703 times
- Been thanked: 12283 times
- Contact:
- Status: Offline
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37927
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2958 times
- Been thanked: 2300 times
- Status: Offline
Re: PTICE
to se farba i prodaje pod stiglice ...
na tepi ide ko halva ...nelazem majke mi ...
pitaj Maje ....
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Divlja_u_srcu
- Forum [Bot]
- Posts: 18259
- Joined: 30 Jul 2014, 10:39
- Location: ``Home is where I`m with you``
- Mood:
- Status: Offline
- Maja
- Administrator
- Posts: 119838
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5703 times
- Been thanked: 12283 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: PTICE
U onu moju saksiju na travnjaku mrvim hljeb i samo ga sjenice jedu. Sve jata sjenica. Zasto se hljeb ne smije davati npr stiglicima i papigama a smije golubovima, sjenicama itd.
Re: PTICE
Vjerovatno zbog slozenih ugljikohidrata odnosno secera koji se nalaze u tjestenini, jer nemaju sve zivotinje a posebno ptice enzim za njihovu razgradnju, pa se razbole. Ili jednostavno dodje do prezasicenja jer im se ishrana i bazira na ugljikohidratima pa im visak moze uzrokvati probleme. So je takodje dosta stetna.
Slicno kao kad ljudi imaju intoleranciju na laktozu recimo, samo sto smo mi otporniji cjelokupno pa duze trajemo.
Zanimljivo kako zivotinje imaju ugradjene i uglavnom gotovo pa nepogresive mehanizme za prepoznavanje sta je dobro a sta stetno i generalno a i po njih same, stvari koje covjek tek otkriva. A kako su opet s druge strane, dugogodisnim udomljavanjem, mnoge vrste izgubile tu sposobnost pa se vlasnik mora brigati i paziti sta je dobro po njih a sta ne.
Slicno kao kad ljudi imaju intoleranciju na laktozu recimo, samo sto smo mi otporniji cjelokupno pa duze trajemo.
Zanimljivo kako zivotinje imaju ugradjene i uglavnom gotovo pa nepogresive mehanizme za prepoznavanje sta je dobro a sta stetno i generalno a i po njih same, stvari koje covjek tek otkriva. A kako su opet s druge strane, dugogodisnim udomljavanjem, mnoge vrste izgubile tu sposobnost pa se vlasnik mora brigati i paziti sta je dobro po njih a sta ne.
Question everything.
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: PTICE
od jesenas ili možda s početka zime, ne sjećam se
na parkingu gdje često parkiram kada idem na posao, povremeno vidim vranu slomljenog krila, kako hoda i skače oko auta. tamam prođe neko vrijeme i zaboravim na nju, kad se od nekud pojavi. jučer je vidjeh iako je nisam vidio sigurno dva mjeseca.
stvarno mi nije jasno od čega preživljava i kako joj mačke ne dohakaju.
na parkingu gdje često parkiram kada idem na posao, povremeno vidim vranu slomljenog krila, kako hoda i skače oko auta. tamam prođe neko vrijeme i zaboravim na nju, kad se od nekud pojavi. jučer je vidjeh iako je nisam vidio sigurno dva mjeseca.
stvarno mi nije jasno od čega preživljava i kako joj mačke ne dohakaju.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: PTICE
Unesi je u kavez sa papagajom
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18144
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3747 times
- Been thanked: 3710 times
- Status: Offline
Re: PTICE
Bla, vrane su izuzetno inteligentne ptice, tako da mi to uopšte nije čudno, snašla se nekako
Reporteri TV kuće BBC snimili su dokumentarac o vrani šarmantno nazvanoj 007. Pametna ptica imala je pred sobom kompleksan zadatak.
Doktor Aleks Tejlor postavio joj je osam "zamki" koje je sprečavaju da priđe hrani, a ona je uspela da reši svaku i da na kraju dođe do cilja.
"Ovi rezultati su zapanjujući jer pokazuju moć i granice razumevanja kod vrana. Uglavnom sve vrane su bile neuspešne u rešavanju zadatka koji je kršio normalna uzročna pravila, ali su mogle da prođu ostale testove, što ukazuje na to da su one koristile određeni nivo razumevanja uzročno-posledičnih veza u zadacima u kojima su bile uspešne", tvrdi dr Tejlor, vođa naučnog tima sa Univerziteta u Oklandu.
Reporteri TV kuće BBC snimili su dokumentarac o vrani šarmantno nazvanoj 007. Pametna ptica imala je pred sobom kompleksan zadatak.
Doktor Aleks Tejlor postavio joj je osam "zamki" koje je sprečavaju da priđe hrani, a ona je uspela da reši svaku i da na kraju dođe do cilja.
"Ovi rezultati su zapanjujući jer pokazuju moć i granice razumevanja kod vrana. Uglavnom sve vrane su bile neuspešne u rešavanju zadatka koji je kršio normalna uzročna pravila, ali su mogle da prođu ostale testove, što ukazuje na to da su one koristile određeni nivo razumevanja uzročno-posledičnih veza u zadacima u kojima su bile uspešne", tvrdi dr Tejlor, vođa naučnog tima sa Univerziteta u Oklandu.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 80 guests