Izumiranje pandi
Moderator: spacebound
Izumiranje pandi
Razlozi izumiranja pandi
Panda spada u prvih deset najugroženijih vrsta na našoj planeti. Prema podacima iz 1990. godine, na Zemlji živi između 6 i 7 stotina pandi. Ovaj broj se konstantno smanjuje. Postoji nekoliko važnih razloga njihovog izumiranja, od kojih su sledeci najbitniji.
Smanjivanje i uništavanje staništa
Smanjivanje i uništavanje staništa predstavlja jedan od najvećih problema za opstanak pandi. U zemlji velikoj kao sto je Kina, sa brojem stanovnika koji premašuje jednu milijardu, postoji stalna potreba za povećanjem obradivih površina koje su neophodne za ishranu. Samo 15 procenata Kineske teritorije se obrađuje tako da je teško očekivati od ljudi da gladuju i ne šire svoja imanja zbog očuvanja životinje. Pandama nije potreban samo bambus, već i veliko drveće za ostavljanje mirisnih znakova kao i mesta, obično udubljenim u kori drveta, koja koriste kao jazbine dok gaje mladunče. Sečom šuma to sve nestaje, a obnavljanje traje vrlo, vrlo dugo - na visini od 4000m potrebno je skoro 90 godina da bi se dostigao prečnik drveta od 25cm. Seljaci su uništili 14 kvadratnih kilometara šume u oblasti Volinga između 1975. i 1983. godine. Za to vreme, zapravo od 1975. do 1986. godine, populacija pandi se na tom mestu prepolovila, sa 145 živih jedinki pala je na svega 72. Takođe,u poslednjih 30 godina izgubljeno je 30% šuma rezervata Sečuan. U drugim rezervatima je još mnogo gora.
Lov
Lov je, i mada zabranjen, vrlo rasprostranjen. Za samo par godina, Kineska vlada je otkrila 146 nelegalnih prodaja krzna. Najveće tržište je Japan, gde jedno krzno dostiže cenu čak i do 200 000 dolara. Često se dešava i da panda bude uhvaćen u zamku koja je postavljena za neku drugu životinju, najčešće jelena. Ako ženka ima svoje prvo dete u šestoj godini i podiže jednog mladog svake dve godine, ona bi do 24 godine mogla da podigne najviše devet mladunaca. Naravno,određen broj jedinki umre prirodnim putem, tako da svaka smrt izazvana čovečijom rukom može da ima značajne efekte na njihovo izumiranje.
Cvetanje bambusa
Cvetanje bambusa, dešava se jednom u dosta dugačkom periodu, između 10 i 100 godina). Bambus stvori seme i uvene. Potrebno je godinu dana da iznikne opet, ali i do dvadeset da ponovo bude dovoljno hrane za pande. To, nekada, nije pravilo značajan problem, pande su imale mogućnost odlaska na drugo mesto, gde se to još nije desilo ili gde postoji druga vrsta bambusa. Međutim, usled značajnih smanjivanja staništa, kao i izolovanosti tih teritorija, ne postoji ta mogućnost nalaženja hrane. U istočnom delu planine Min, na 5250 kvadratnih kilometara koje je zahvatilo cvetanje bambusa, između 1974. i 1976. godine, umrlo je od gladi 138 pandi. U predelima gde je postojala samo jedna vrsta bambusa, smrtnost je bila čak i do 80%, a tamo gde su bile bar dve od kojih jedna nije cvetala, smrtnost je bila značajno manja.
Panda spada u prvih deset najugroženijih vrsta na našoj planeti. Prema podacima iz 1990. godine, na Zemlji živi između 6 i 7 stotina pandi. Ovaj broj se konstantno smanjuje. Postoji nekoliko važnih razloga njihovog izumiranja, od kojih su sledeci najbitniji.
Smanjivanje i uništavanje staništa
Smanjivanje i uništavanje staništa predstavlja jedan od najvećih problema za opstanak pandi. U zemlji velikoj kao sto je Kina, sa brojem stanovnika koji premašuje jednu milijardu, postoji stalna potreba za povećanjem obradivih površina koje su neophodne za ishranu. Samo 15 procenata Kineske teritorije se obrađuje tako da je teško očekivati od ljudi da gladuju i ne šire svoja imanja zbog očuvanja životinje. Pandama nije potreban samo bambus, već i veliko drveće za ostavljanje mirisnih znakova kao i mesta, obično udubljenim u kori drveta, koja koriste kao jazbine dok gaje mladunče. Sečom šuma to sve nestaje, a obnavljanje traje vrlo, vrlo dugo - na visini od 4000m potrebno je skoro 90 godina da bi se dostigao prečnik drveta od 25cm. Seljaci su uništili 14 kvadratnih kilometara šume u oblasti Volinga između 1975. i 1983. godine. Za to vreme, zapravo od 1975. do 1986. godine, populacija pandi se na tom mestu prepolovila, sa 145 živih jedinki pala je na svega 72. Takođe,u poslednjih 30 godina izgubljeno je 30% šuma rezervata Sečuan. U drugim rezervatima je još mnogo gora.
Lov
Lov je, i mada zabranjen, vrlo rasprostranjen. Za samo par godina, Kineska vlada je otkrila 146 nelegalnih prodaja krzna. Najveće tržište je Japan, gde jedno krzno dostiže cenu čak i do 200 000 dolara. Često se dešava i da panda bude uhvaćen u zamku koja je postavljena za neku drugu životinju, najčešće jelena. Ako ženka ima svoje prvo dete u šestoj godini i podiže jednog mladog svake dve godine, ona bi do 24 godine mogla da podigne najviše devet mladunaca. Naravno,određen broj jedinki umre prirodnim putem, tako da svaka smrt izazvana čovečijom rukom može da ima značajne efekte na njihovo izumiranje.
Cvetanje bambusa
Cvetanje bambusa, dešava se jednom u dosta dugačkom periodu, između 10 i 100 godina). Bambus stvori seme i uvene. Potrebno je godinu dana da iznikne opet, ali i do dvadeset da ponovo bude dovoljno hrane za pande. To, nekada, nije pravilo značajan problem, pande su imale mogućnost odlaska na drugo mesto, gde se to još nije desilo ili gde postoji druga vrsta bambusa. Međutim, usled značajnih smanjivanja staništa, kao i izolovanosti tih teritorija, ne postoji ta mogućnost nalaženja hrane. U istočnom delu planine Min, na 5250 kvadratnih kilometara koje je zahvatilo cvetanje bambusa, između 1974. i 1976. godine, umrlo je od gladi 138 pandi. U predelima gde je postojala samo jedna vrsta bambusa, smrtnost je bila čak i do 80%, a tamo gde su bile bar dve od kojih jedna nije cvetala, smrtnost je bila značajno manja.
"The lion doesn't concern himself with the opinions of the sheep."
Re: Izumiranje pandi
Šteta svaka životinja na ovom svjetu služi za nešto.
LJude baš briga na kraju i mi izumiremo polako jer se ne trudimo da prirodu sačuvamo nego je uništavamo.
Kada bi htjeli da se potrudimo a ne treba mnogo ne bih došlo do toga.
LJude baš briga na kraju i mi izumiremo polako jer se ne trudimo da prirodu sačuvamo nego je uništavamo.
Kada bi htjeli da se potrudimo a ne treba mnogo ne bih došlo do toga.
- Sanjarko
- Aktivni forumaš
- Posts: 2498
- Joined: 25 Jun 2010, 16:03
- Location: Wien-Dubrovnik
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
Zalosno da...jer svaka zivotinja ima pravo na zivot kao i covijek...
Al kakav je covjek lovit ce svaku zivotinju cak i onu koja je zasticenja
Ja sam se iznenadila kad sam vidjela kako je bebi panda mala,rode se sa 90-130 gr.dok odrasla panda dostigne tezinu od 70-160 kg...mislim ipak je to veca zivotinja a bebica kao macence
Mi imamo u ZOO tri velike i bebicu :mig
[media]aeFEffJELg[/media]
Al kakav je covjek lovit ce svaku zivotinju cak i onu koja je zasticenja
Ja sam se iznenadila kad sam vidjela kako je bebi panda mala,rode se sa 90-130 gr.dok odrasla panda dostigne tezinu od 70-160 kg...mislim ipak je to veca zivotinja a bebica kao macence
Mi imamo u ZOO tri velike i bebicu :mig
[media]aeFEffJELg[/media]
Ne gledamo crte sa dlana netko zivi zivot a netko ga sanja
Re: Izumiranje pandi
covjek ne bi trebao da se mijesa u prirodu . jer je i zagaduje i unistva.. ali i mi cemo s vremenom izumrijeti
"The lion doesn't concern himself with the opinions of the sheep."
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6802 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
Listah po starim temama , i pronadjoh ovu o pandama...Iako su u pitanju medvjedi ja sam njima odusevljena.Ponasaju se kao trapavi ljudi, pokreti su im jednaki nasima,a ovaj video me dovodi do suza:
[media]GHOizMhsOh4&feature=fvwrel[/media]
[media]GHOizMhsOh4&feature=fvwrel[/media]
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6802 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
preslatko!
[media]cPi1LSi7WYw[/media]
[media]cPi1LSi7WYw[/media]
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6802 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
[media]u155ncSlkCk&feature=related[/media]
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6802 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
Velike pande žive na obroncima planina u centralnoj Kini, u provincijama Sečuan, Saanxi i Gansu. Nekada su živeli u ravničarskim regijama, ali krčenje šuma, zemljoradnička proizvodnja i druge vrste razvoja ljudskog roda, naterale su ove impozantne sisare da počnu da naseljavaju obronke planina.
Velike pande, crno-beli medvedi, imaju oblik tela tipičan za medvede. Crno krzno imaju samo na ušima, oko očiju, oko vrata, na nogama i ramenima. Ostatak tela im je prekriven belim krznom. Iako naučnici ne znaju zašto ove neobične mede imaju crno-belo krzno, pretpostavlja se da im ovakav jasan raspored boja omogućava efektivnu kamuflažu, odnosno utapanje u okolinu koja je prekrivena snegom, stenama i senkama. Debeli vuneni ogrtač im omogućava da zadrže toplotu u hladnim, šumovitim delovima njihovog staništa. Velike pande imaju ogromne kutnjake i jake mišiće vilice, koji im omogućavaju da sažvaću debele bambusove stabljike. Mnogima su ove velike, zdrepaste, nezgrapne životinje izuzetno simpatične, ali velike pande umeju da budu i vrlo, vrlo opasne. Uostalom, kao i svi drugi medvedi.
Velike pande su, kada su postavljene na sve četiri šape, visine od 60 do 90cm, a dužine oko 120 do 180cm Mužjaci su veći od ženki i dostižu težinu od oko 115kg, dok ženke jedva dostižu težinu od oko 100kg.
Velike pande se vode kao ugrožena vrsta, odnosno nalaze se na crvenoj listi ugroženih životinja. Ostalo je još samo oko 1.600 jedinki u divljini. Oko 160 pripadnika za stanište imaju zoološki vrt i odgajivačke centre širom sveta, a najviše u Kini. Nije sigurno koliko dugo žive velike pande u divljini, ali ono što je sigurno, jeste činjenica da znatno duže žive u zoološkim vrtovima i odgajivačnicama. Kineski naučnici su došli do zaključka da ove velike životinje mogu da dožive 35 godina. Hsing-Hsing, veliki panda kineskog nacionalnog zoološkog vrta je 1999. godine uginuo u 28. godini.
One žive u zimzelenim šumama bogatim lišćem i bambusom, na nadmorskim visinama od 1.500 do 3.000m. Pljuskovi i gusta magla, obavijena teškim oblacima, tokom cele godine, karakterišu ove šume. Ishrana velikih pandi se u 99% slučajeva bazira na bambusu. Preostalu hranu čine druge trave i poneki mali glodar. U zoološkim vrtovima, pande jedu bambus, šećernu trsku, pirinčanu kašu, posebne biskvite, šargarepe, jabuke i slatki krompir. Velike pande žive u bambusovim šumama već milionima godina. Zahvaljujući tako dugom stažu, one su razvile izuzetno visok stepen prilagođenosti.
Milioni posetilaca zooloških vrtova uživaju da gledaju pande kako jedu, jer to predstavlja jedinstven prizor. Velike pande obično jedu sedeći, i to u pozi koja je u potpunosti ista kao poza u kojoj se čovek nalazi kad sedi na podu. Ova poza im omogućava da im prednje šape budu slobodne, kako bi lakše mogle da uhvate i polome bambusove grančice. Uz to, one imaju i jedan pseudo prst, koji im olakšava hvatanje ovih grančica. Taj dodatni kvazi prst predstavlja ustvari izduženu, uvećanu kost zgloba, prekrivenu kožnim jastučićima.
Obzirom na to da većina hrane, koju velike pande unesu u svoj organizam, jednostavno prođe kroz njihovo telo, one moraju da unesu srazmerno mnogo hrane u svoj organizam. Tokom jednog dana, one pojedu između 9 i 18 kg bambusa da bi zadovoljile svoje potrebe za hranljivim materijama. Što znači da, da bi panda unela ovoliku količinu hrane, mora da provede između 10 i 16 sati tragajući za hranom i jedući je. Kada ne jedu, velike pande ili spavaju ili samo odmaraju, ležeći.
Najveći deo potrebe za vodom one zadovolje unošenjem bambusa i trava. Oko 90% bambusa i oko 50% trave, čini voda. Međutim, ova količina vode pandama nije dovoljna, tako da one svakodnevno moraju dodatnu vodu da unesu na uobičajen način – iz reka ili potoka.
Velike pande dostižu polnu zrelost između četvrte i osme godine života. Njihova sposobnost reprodukcije traje sve do njihove dvadesete godine. Ženke dožive ovulaciju jednom godišnje, na proleće i samo 3-4 dana pre i posle ovulacije postoji mogućnost začeća. Trudnoća kod pandi traje 95 do 160 dana. Iako mogu da se rode dva novorođenčeta, obično samo jedno preživi. Mladunci velike pande ostaju uz majku dok ne napune tri godine i tek onda započinju samostalni život. To znači da ženka može da rodi samo jedno mladunče na svake dve godine.
Nakon rođenja, mladunci su u potpunosti bespomoćni. Stoga, majka mora da uloži priličan trud da bi odgajila svoje mladunče. Po rođenju, mladunče ima između 85 i 140 grama i veličine je pakovanja margarina, odnosno oko devetsto puta je manje od svoje majke. Boja kože mu je roza, jer još uvek nema dlaku i po rođenju je u potpunosti slepo. Njegove oči se otvaraju tek nakon 6 do 8 nedelja života i nije u mogućnosti da se kreću do trećeg meseca života.
Do skora se verovalo da su pande samotnjaci i da se mužjaci i ženke sastaju samo u vreme parenja. Međutim, ovo mišljenje je opovrgnuto. Pronađene su grupe pandi koje naseljavaju velike teritorije i sreću se i van sezone parenja. Najveći deo vremena, panda provede jedući, spavajući ili u potrazi za hranom. Ono što ih bitno razlikuje od ostalih medveda, jeste to što one ne padaju u zimski san.
Velike pande, crno-beli medvedi, imaju oblik tela tipičan za medvede. Crno krzno imaju samo na ušima, oko očiju, oko vrata, na nogama i ramenima. Ostatak tela im je prekriven belim krznom. Iako naučnici ne znaju zašto ove neobične mede imaju crno-belo krzno, pretpostavlja se da im ovakav jasan raspored boja omogućava efektivnu kamuflažu, odnosno utapanje u okolinu koja je prekrivena snegom, stenama i senkama. Debeli vuneni ogrtač im omogućava da zadrže toplotu u hladnim, šumovitim delovima njihovog staništa. Velike pande imaju ogromne kutnjake i jake mišiće vilice, koji im omogućavaju da sažvaću debele bambusove stabljike. Mnogima su ove velike, zdrepaste, nezgrapne životinje izuzetno simpatične, ali velike pande umeju da budu i vrlo, vrlo opasne. Uostalom, kao i svi drugi medvedi.
Velike pande su, kada su postavljene na sve četiri šape, visine od 60 do 90cm, a dužine oko 120 do 180cm Mužjaci su veći od ženki i dostižu težinu od oko 115kg, dok ženke jedva dostižu težinu od oko 100kg.
Velike pande se vode kao ugrožena vrsta, odnosno nalaze se na crvenoj listi ugroženih životinja. Ostalo je još samo oko 1.600 jedinki u divljini. Oko 160 pripadnika za stanište imaju zoološki vrt i odgajivačke centre širom sveta, a najviše u Kini. Nije sigurno koliko dugo žive velike pande u divljini, ali ono što je sigurno, jeste činjenica da znatno duže žive u zoološkim vrtovima i odgajivačnicama. Kineski naučnici su došli do zaključka da ove velike životinje mogu da dožive 35 godina. Hsing-Hsing, veliki panda kineskog nacionalnog zoološkog vrta je 1999. godine uginuo u 28. godini.
One žive u zimzelenim šumama bogatim lišćem i bambusom, na nadmorskim visinama od 1.500 do 3.000m. Pljuskovi i gusta magla, obavijena teškim oblacima, tokom cele godine, karakterišu ove šume. Ishrana velikih pandi se u 99% slučajeva bazira na bambusu. Preostalu hranu čine druge trave i poneki mali glodar. U zoološkim vrtovima, pande jedu bambus, šećernu trsku, pirinčanu kašu, posebne biskvite, šargarepe, jabuke i slatki krompir. Velike pande žive u bambusovim šumama već milionima godina. Zahvaljujući tako dugom stažu, one su razvile izuzetno visok stepen prilagođenosti.
Milioni posetilaca zooloških vrtova uživaju da gledaju pande kako jedu, jer to predstavlja jedinstven prizor. Velike pande obično jedu sedeći, i to u pozi koja je u potpunosti ista kao poza u kojoj se čovek nalazi kad sedi na podu. Ova poza im omogućava da im prednje šape budu slobodne, kako bi lakše mogle da uhvate i polome bambusove grančice. Uz to, one imaju i jedan pseudo prst, koji im olakšava hvatanje ovih grančica. Taj dodatni kvazi prst predstavlja ustvari izduženu, uvećanu kost zgloba, prekrivenu kožnim jastučićima.
Obzirom na to da većina hrane, koju velike pande unesu u svoj organizam, jednostavno prođe kroz njihovo telo, one moraju da unesu srazmerno mnogo hrane u svoj organizam. Tokom jednog dana, one pojedu između 9 i 18 kg bambusa da bi zadovoljile svoje potrebe za hranljivim materijama. Što znači da, da bi panda unela ovoliku količinu hrane, mora da provede između 10 i 16 sati tragajući za hranom i jedući je. Kada ne jedu, velike pande ili spavaju ili samo odmaraju, ležeći.
Najveći deo potrebe za vodom one zadovolje unošenjem bambusa i trava. Oko 90% bambusa i oko 50% trave, čini voda. Međutim, ova količina vode pandama nije dovoljna, tako da one svakodnevno moraju dodatnu vodu da unesu na uobičajen način – iz reka ili potoka.
Velike pande dostižu polnu zrelost između četvrte i osme godine života. Njihova sposobnost reprodukcije traje sve do njihove dvadesete godine. Ženke dožive ovulaciju jednom godišnje, na proleće i samo 3-4 dana pre i posle ovulacije postoji mogućnost začeća. Trudnoća kod pandi traje 95 do 160 dana. Iako mogu da se rode dva novorođenčeta, obično samo jedno preživi. Mladunci velike pande ostaju uz majku dok ne napune tri godine i tek onda započinju samostalni život. To znači da ženka može da rodi samo jedno mladunče na svake dve godine.
Nakon rođenja, mladunci su u potpunosti bespomoćni. Stoga, majka mora da uloži priličan trud da bi odgajila svoje mladunče. Po rođenju, mladunče ima između 85 i 140 grama i veličine je pakovanja margarina, odnosno oko devetsto puta je manje od svoje majke. Boja kože mu je roza, jer još uvek nema dlaku i po rođenju je u potpunosti slepo. Njegove oči se otvaraju tek nakon 6 do 8 nedelja života i nije u mogućnosti da se kreću do trećeg meseca života.
Do skora se verovalo da su pande samotnjaci i da se mužjaci i ženke sastaju samo u vreme parenja. Međutim, ovo mišljenje je opovrgnuto. Pronađene su grupe pandi koje naseljavaju velike teritorije i sreću se i van sezone parenja. Najveći deo vremena, panda provede jedući, spavajući ili u potrazi za hranom. Ono što ih bitno razlikuje od ostalih medveda, jeste to što one ne padaju u zimski san.
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6802 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
[media]4UvwLQMMnks&feature=related[/media]
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Zagorka
- Žena, majka, forumašica
- Posts: 34535
- Joined: 05 Oct 2011, 11:33
- Location: Pije kahvu s podzidom.
- Has thanked: 424 times
- Been thanked: 623 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
Ja sam gledala dokumentarac u kome su snimane pande,i jedan momenat je zabiljezen,u sred divljine,majka panda njezno privija bebu na grudi,onaj iskonski momenat kao da je ljudsko bice...kako je to dirljivo izgledalo tako njezan momenat za tako grubu okolinu....
btw da se nadovezem nezz jeli neko gledao neku noc emisiju studio 45 u kojoj se jedan vegeterijanac silno trudio dokazati kako se nosenje krzna pogubno odrazava na neke zivotinjske vrste,dok se jedna (nazovi)pjevacica cije ime nisam upamtila,cijelo vrijeme hihotala,kolutala ocima,inatila se kako ce bas i dalje to nositi,upadala u rijec,prostakusa neka jeftina,ne znam joj niti jedne pjesme,a ona kao sva vazna,pa bas nje briga,a inteligencija joj na nivou kokoske,uzas zivi!!!Kakvih sve ljudi ima i ko sve gostuje u tv emisijama,dragi Boze....
btw da se nadovezem nezz jeli neko gledao neku noc emisiju studio 45 u kojoj se jedan vegeterijanac silno trudio dokazati kako se nosenje krzna pogubno odrazava na neke zivotinjske vrste,dok se jedna (nazovi)pjevacica cije ime nisam upamtila,cijelo vrijeme hihotala,kolutala ocima,inatila se kako ce bas i dalje to nositi,upadala u rijec,prostakusa neka jeftina,ne znam joj niti jedne pjesme,a ona kao sva vazna,pa bas nje briga,a inteligencija joj na nivou kokoske,uzas zivi!!!Kakvih sve ljudi ima i ko sve gostuje u tv emisijama,dragi Boze....
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.
- Maja
- Administrator
- Posts: 119228
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5515 times
- Been thanked: 11758 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
Ja sam čula da su pande užasno lijene.
Kad im nestane bambusa jednostavno umru, umjesto da potraže drugo mjesto gdje ga ima.
Prelijene su i da se pare, pa su zato ugrožena vrsta.
Čak su im negdje u nekom rezervatu puštali panda porniće ne bi li se.......... ne smijem dalje.....možda će čitati Čarobnjak
Kad im nestane bambusa jednostavno umru, umjesto da potraže drugo mjesto gdje ga ima.
Prelijene su i da se pare, pa su zato ugrožena vrsta.
Čak su im negdje u nekom rezervatu puštali panda porniće ne bi li se.......... ne smijem dalje.....možda će čitati Čarobnjak
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120156
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7767 times
- Status: Online
Re: Izumiranje pandi
A jel to sigurno, da su pande lijene ili koale?
Ili ja mijesam te dvije vrste?
Uglavnom, jedna od djeci najdrazih lutaka,
jeste ta sa likom pande. Dakle, u ime djece,
trebalo bi malo truda oko te vrste.
Ili ja mijesam te dvije vrste?
Uglavnom, jedna od djeci najdrazih lutaka,
jeste ta sa likom pande. Dakle, u ime djece,
trebalo bi malo truda oko te vrste.
online
- Maja
- Administrator
- Posts: 119228
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5515 times
- Been thanked: 11758 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
Pande su lijene, a imaš onog tipavca koji spava 20-22 sata dnevno, a ostatak se hrani.
Za koale nisam sigurna. Možda su i one.
Za koale nisam sigurna. Možda su i one.
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6802 times
- Status: Offline
- Podrinjac
- Forum [Bot]
- Posts: 12409
- Joined: 07 Jul 2014, 15:53
- Location: raždeGo
- Been thanked: 4 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
Pande su mi među najdražim životinjama (iako ih nisam nikad u životu vidio). Ne zato što su lijeni kako Maja kaže ( ), nego zato što su preslatki, jednostavno kad ih vidiš na bilo kojem videu uhvati te želja da ih pomiluješ.
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6802 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
sta pomilujes? ja bih ih gnjavila ,gnjavila,gnjavila
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1385 times
- Status: Offline
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9718 times
- Status: Offline
Re: Izumiranje pandi
Kako su debilni pravi je cudo da su i dovdje dogurali
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 11 guests