Bosanski forum

Vladimir RUS wrote:

Melek wrote:Cuo sam da je i ruska Lada izbacila slican prototip

Ne postoji ruski gaming laptop, mada postoji ruski laptop(i).

https://en.wikipedia.org/wiki/Rovercomputers

https://3dnews.ru/635356

Taj ti je avatar neustavan, pripojio si cijelo Brcko genocidnoj tvorevini.
Molim da se sankcionise..

Dali se to meni čini ili je SS Handžar divizija ostala bez argumenata pa počela da nasrće na stvari koje su Ustavna kategorija.

Da li da trosim energiju na ovog idiota ili da sve prepustim moderaciji?

Melek wrote:Da li da trosim energiju na ovog idiota ili da sve prepustim modreaciji?

Upravo si sam sebe najbolje opisao i to još u prvom postu, a ja sam te čak nekoliko puta prijavio zbog toga, ali očigledno da moderacija ne reaguje tako da i ja ću da se pridružim cirkusu čisto da ne bude da ne znam uzvratiti istom mjerom. Molim lijepo.

Naučnici s američkog Columbia University i iz New York Genome Centra pozabavili su se pohranom podataka direktno u ljudsku DNK i uspjeli su pohraniti rekordnih 215 petabajta (215 miliona gigabajta) na svega jedan gram DNK

Naučnici s američkog Columbia University i iz New York Genome Centra su krenuli tragom hardvarskih naučnika otprije četiri godine i švicarskih otprije godinu dana te su se pozabavili pohranom podataka direktno u ljudsku DNK.

I uspjeli su na taj način pohraniti rekordnih 215 petabajta (215 miliona gigabajta) na svega jedan gram DNK! Nazvali su taj novi sistem kodiranja DNA Fountain (DNK fontana).

Zaista zvuči poput filma, a i podsjeća na jedan, onaj pod nazivom Johnny Mnemonic u kojem glavnu ulogu igra Keanu Reeves i bavi se upravo ovakvim stvarima. Ali, umjesto DNK, ljudski je mozak kao računar na koje se spaja USB s podacima koje treba pohraniti.

Ovo što znanstvenici danas rade mnogo je naprednije i manje opasno, ne može se dogoditi nikakvo preopterećenje, koje bi rezultiralo smrću. Šalu na stranu, pohrana se ne bi odvijala u nama, ona bi se odvijala u očuvani DNK, koji bi bio u laboratorijima, a ne kao dio živog bića.

I, dok ovaj uspjeh treba slaviti, on je daleko od vrhunca. Švicarski znanstvenici s ETH Zürich tvrde da u gram DNK bilo kojeg živog bića stane 455 eksabajta (455 hiljada petabajta) podataka. Na Harvardu su prije četiri godine tvrdili da se može u gram DNK pohraniti 700 terabajta. Dakle, na Columbia University i New York Genome Center su uspjeli pohraniti 300 puta više u gram DNK od onoga o čemu se teoretiziralo 2013. godine. To znači da kompletne informacije koje danas imaju Google i Facebook stanu bez problema u gram DNK jednog živog bića!

Sve ovo izuzetno je bitno jer mnoge kompanije danas koriste i do 25 hiljada hard diskova kako bi mogli pohraniti silnu količinu podataka kojom barataju. Naravno da za desetak godina to više neće biti dovoljno pa se treba okrenuti drugim rješenjima i DNK se nameće kao najbolje od svih.

(SB)

Zotac je predstavio novu seriju mini računala – ZBOX Q. računala iz ove serije temelje se na Intelovim procesorima sedme generacije i Nvidijinim grafičkim karticama iz serije Quadro.

Model koji u svom nazivu ima oznaku QK5P temelji se na Intelovom Core i5-7200U procesoru, a druga dva (QK7P) na Intelovom Core i7-7700T procesoru.

Svi modeli podržavaju do 32 GB DDR4 RAM-a s tom razlikom što slabiji model podržava RAM brzine do 2.133 MHz, a snažniji modeli RAM do brzine 2.400 MHz. Nazivi modela osim što sadrže informaciju o Intelovim procesorima koji ih pogone otkrivaju i na kojoj se grafičkoj kartici temelje.

ZBOX Q serija dolazi s tvorničkom podrškom za Wi-Fi (802.11ac) i Bluetooth (4.2) tehnologije, piše Bug.

Američki softverski gigant Google saopćio je da su njegovi istraživači ostvarili uspjeh u kompjuterskom istraživanju upotrebom kvantnog računara za rješavanje komplikovanog problema, za šta bi današnjem najsnažnijem superkompjuteru trebalo više hiljada godina.
Istraživači Googlea izrazili su očekivanje da će kvantni računari u narednim godinama donijeti napredak u sektorima poput vještačke inteligencije, nauci o materijalima i hemiji.

Google pokušava da prestigne konkurentne kompanije poput IBM-a i Microsofta da komercijalizuje tehnologiju i da je proda u sklopu svog poslovanja sa cloudima.

"Nadamo se da će ljudi početi da koriste ovu tehnologiju i da će tražiti stabilnost i interfejs clouda", rekao je šef odjeljenja Googlea zaduženog za kvantnu tehnologiju John Martinis.

IBM navodi da superkompjuter sa drugačijom postavkom može da riješi isti problem za manje od tri dana, a proizvođač čipova Intel smatra da je praktična upotreba kvantne tehnologije godinama daleko.

Google je stao u odbranu svog stava ali ne osporava stavove svojih konkurenata.

Proizvedeno je samo nekoliko čipova sa 54 kvibita koji je daleko snažniji od standardnog 64-bitnog čipa u brojnim današnjim računarima. Međutim, da bi ova tehnologija bila korisna običnim korisnicima, potrebno je proizvesti čipove sa više hiljada kvibitova.

Martinis ističe da Google vidi smjer ka proizvodnji računara sa 1.000 kvibitova i izrazio je uvjerenje da imaju pouzdan proces za proizvodnju novog čipa pod nazivom "sikamor".

Maticna ploca Apple-1 koju su dizajnirali Steve Jobs i Steve Wozniak 1976. godine, sa orginalnim uputsvom na prodaji je za $450.000.
Masina je u fukcionalnom stanju i jedna je od 200 proizvedenih 1976., od kojih je ostalo samo 70 i 10 koji rade. Ovaj je kupljen od strane Wozniakovog prijatelja, kompjuterskog pionira Rogera Wagnera, na Festivalu Starinski Kompjutera u Kaliforniji, 2002. godine.

Dolazio je sa samo 8K memorije - oko 600.000 puta manje nego standardni Apple kompjuter danas - i ne bi imao kapacitet da pohrani ni jednu pjesmu.
Uz maticnu plocu, dolazi originalni Apple Cassette Interface, orgininalna Apple-1 knjiga uputstava i Apple-1 napojna jedinica.

Apple-1 je bio prvi unaprijed sastvaljen PC koji je transformisao tok historije sa svojom maticnom plocom u sredistu.
Svi funkcije su prolazile kroz nju, ukljucujuci tastaturu, memorija i mikroprocesor. Za razliku od modernih kompjutera, maticna ploca nije imala kucista i stajala je izmedu tastature i monitora.

Apple-1 se prestao proizvoditi u Oktobru 1977. godine, kada su Jobs i Wozniak nudili snizenja i zamijene za Apple II unaprijed.
Wozniak je jednom rekao Wagneru: "On nije samo citao prvu knjigu o programiranju Apple kompjutera - on je nju i napisao."

Model ce se naci na aukciji RR Auction u Bostnu. Glasnogovrnik aukcijske kuce je izjavio: "Izmedu znacajnog porijekla i impresivnih dodataka, ovo je nevjerovatan primjerak trazenog Apple-1 kompjutera."

Rekordna cijena koju je dostigao Apple-1 kompjuter je bila $905.000 koji je prodat na aukciji u New Yorku 2014. godine.



Izvor: Daily Mail

et... a ja prije dvije godine bacila prvu seriju Game Boya raspremala zena ovaj

Julia-Klara wrote: ↑05 Aug 2021, 16:44 et... a ja prije dvije godine bacila prvu seriju Game Boya raspremala zena ovaj

Ne kosta to puno osim ako nije nov u kutiji, posebna verzija ili prototip.

pa ne kosta sad, ali sam mogla cuvati pa da djeca prodaju za jos 30 godina

CikCikCikPogodi wrote: ↑05 Aug 2021, 16:48

Julia-Klara wrote: ↑05 Aug 2021, 16:44 et... a ja prije dvije godine bacila prvu seriju Game Boya raspremala zena ovaj

Ne kosta to puno osim ako nije nov u kutiji, posebna verzija ili prototip.

Rum wrote: ↑05 Aug 2021, 19:11

CikCikCikPogodi wrote: ↑05 Aug 2021, 16:48

Ne kosta to puno osim ako nije nov u kutiji, posebna verzija ili prototip.

Ona spominje obicnu verziju koristenog Game Boya. Nece nikada vrijediti puno zbog kolicine koju su proizveli. I zato sto nije nov u kutiji. Ovdje je igra u pitanju i one znaju vrijediti dosta para, ali ne koliko prototipi istih.

Nedavno sam čitao da je Super Mario 64 prodat za 1,56 Mio $

TAFKAP wrote: ↑05 Aug 2021, 20:49 Nedavno sam čitao da je Super Mario 64 prodat za 1,56 Mio $

Ako si ovo vidio kod nekoga ukradi mu ga.

Elon Musk kupio Twitter za 44 milijarde dolara

ELON MUSK, vlasnik Tesla Motorsa i SpaceX-a te najbogatiji čovjek na svijetu, kupio je društvenu mrežu Twitter za 44 milijarde dolara.

Twitter je večeras objavio kako je prihvatio Muskovu ponudu.

Musk početkom travnja krenuo u preuzimanje
Podsjetimo, Elon Musk je početkom travnja kupio 9.2% Twittera. Nakon ove objave vrijednost dionica Twittera porasla je za više od 25%. Musk je postao jedan od najvećih dioničara tvrtke i sad posjeduje četiri puta više dionica od osnivača Twittera Jacka Dorseyja. Dorseyjev udio je 2.25%.

"Twitter mora postati privatna kompanija"
Tjedan dana nakon što je kupio dionice, Musk je dao ponudu za kupnju Twittera te je rekao da će, u slučaju da njegova ponuda ne bude prihvaćena, "razmisliti o svojoj poziciji dioničara".

"Odlučio sam ulagati u Twitter jer vjerujem u njegov potencijal da bude platforma za slobodu govora diljem svijeta, a smatram da je sloboda govora društveni imperativ za funkcionalnu demokraciju", napisao je Musk u prijavi financijskom regulatoru, prenosi BBC.

E sad smo prnuli u šišu...