Banke, agencije, krediti, leasing

[offshore_kompanija]

Ko želi da dobije investicije za poslovne projekte, može da razmišlja o korištenju poslovnih anđela iz Velike Britanije. Recimo da neki preduzetnik sa imanjem ili zemljištem, nekretninom ili nekim obveznicama, želi da dobije investicije za projekte. Onda se takva imovina može bez poreza prebaciti na ime UK preduzeća, a UK preduzeće može da dobije investicije iz Velike Britanije gdje se velika većina poslovnih anđela nalazi i čeka na takve projekte. Ukoliko je projekat nama od interesa, kompletne troškove takve pripreme izvan Bosne i Hercegovine, mogu da snose naše firme.

Projekti od interesa:

* obnovljive energije
* hoteli i turističke ponude
* medicina, zdravstvo
* zlato, iskorištavanje drugih minerala u Bosni

Procedura je slijedeća:

1. Zemljište ili nekretnina se prenosi na ime UK preduzeća koje se osniva u tu svrhu;
2. Vlasnik zemljišta postaje vlasnik UK preduzeća i ima kompletnu kontrolu;
3. Pravi se poslovni plan i predaje se investitorima na razmatranje;
4. Investitori mogu nakon ulaganja da dobiju i jednu vrstu kontrole nad UK preduzećem, to je garancija;
5. Investitori dijele dobiti kako se na početku to utvrdi.

Stvarne investicije se zasnivaju na poslovima, a ne na vremenskim periodima potrebnim za vraćanje "kredita". Investicija takvih projekata nije kredit već ulaganje. U tom ulaganju postoje rizici, a ti rizici se smanjuju dobrim planiranjem, sprovođenjem i garancijama.

Kreditne ustanove i banke koje traže 25% nakon određenog vremena ili kao kamate su lihvari, jer ne vode računa o tome da li će preduzetnik ili građanin biti u stanu da plati. Takvi krediti su obično osigurani nekretninama ili drugom imovinom, koju onda korisnik kredita gubi, a i kad izgubi može biti dužan da to plaća nazad.

Investicije i ulaganje u poslove su sasvim nešto drugo, pri tome se radi posao, u pravilu ne postoje vremenski period u kojem se nešto mora otplatiti ukoliko posao nije odrađen. Situacija je fleksibilna, a podjela profita takvih projekata može da bude i manja i veća od banaka i mikrokreditnih organizacija.

Ukoliko je posao tako dobar, podjela profita može da iznosi i 50%. Ali, tih 50% ne predstavlja opterećenje za korisnika takve investicije, zato što se profit dijeli ONDA kad dođe i kad postoji, a ne određenog mjeseca, u ratama, kako to banke nalažu. Iako, investitori ne traže 50%, može se razmišljati o 10% ili 15% godišnje da to bude isplativo za investitora.

[Krokodil Behko]

Službenik filijale Hypo-Alpe-Adria banke u Sarajevu, koji je ukrao iz trezora više od 300 hiljada eura, sa dijelom ukradenog novca uspio je neometano da pobjegne u Tursku pod izgovorom da "ide na kafu",piše agencija Tanjug, a prenosi Kurir.

"Rekao nam je da ide na kafu i da će se ubrzo vratiti. Ali, više se nije vratio. Kasnije smo otkrili da je sa koferom punim novca pobjegao avionom u Istanbul", kazao je izvor iz banke.

Rutinskim provjerama utvrđeno da je službenik "štimovao" iznose novca u trezoru, pa je brzom intervencijom službe bezbijednosti banke dio novca vraćen.

Ista osoba je, međutim, i ranije ukrala i 120 hiljada konvertibilnih maraka (oko 60 hiljada eura), ali taj "plijen" iz neobjašnjivih razloga nije vraćen.

Nejasno je zašto službenik banke E.Đ. nije bio čak ni suspendovan nakon prve pljačke i kako su mu dopustili da, kada je to učinio i po drugi put, "ode na kafu" i više se ne vrati.

Iz banke krive službe bezbijednosti na sarajevskom i istanbulskom aerodromu i postavljaju pitanje kako je moguće da je njihov službenik prošao kontrole, a da pritom niko ne otkrije velike količine gotovog novca koji je nosio sa sobom.

(depo.portal)

[Julia-Klara]

uvijek drugo krivi
a kako jemoguce da on iz banke iznese toliku sumu novca? ne jednom nego dva puta... de ba

[mrki62]

Pošteno, kradi od onih što imaju previše.

[paparaci]

Kafa je jednostavno sve skuplja i skuplja.

[Bambi]

Otišao na kafu

A i ovi iz banke u svašta vjeruju

[gejsha]

Kralj

[Rockefeller]

Pametan.

[Krokodil Behko]

Svaki stanovnik Norveške je u srijedu teorijski postao milioner, zahvaljujući najbogatijem državnom investicionom fondu na svijetu.

Norveški penzioni fond "Global", osnovan 1990. godine, ima u svom vlasništvu jedan odsto svjetskih akcija, kao i obveznice i nekretnine od Londona pa sve do Bostona, što čini ovu nordijsku zemlju izuzetkom u trenutku kada druge nacije grcaju u ogromnim dugovima.

ćU saopštenju centralne banke Norveške, koja rukovodi fondom, navodi se da su sredstva fonda, zahvaljujući prihodima od visokih cijena nafte i gasa, porasla na 5,11 biliona kruna (828,66 milijardi dolara), što je skoro milion puta više od populacije ove zemlje, koja prema poslednjim procjenama iznosi 5.096.300.

To je prvi put da je kapacitet Fonda dostigao sumu od milion kruna po svakom stanovniku, izjavio je portparol centralne banke, Tomas Sevang.

Podrazumijeva se da svaki Norvežannin neće imati priliku da pristupi tom novcu i da ga troši, jer se taj novac čuva za "crne dane" i buduće generacije.

[Bambi]

Baš lijepo što su se na neki način "osigurali"

[mrki62]

Da, prodaju naftu al novci ne idu pojedincu , već državi i zato i jesu bogati.

[fruit]

da imaju naše parlamentarce ,sjebali bi im fond za heftu.

[Pasaga]

U Norveskoj jedan penzioner je gospodin...
u ostalim zemljama EU...je samo penzioner...

[laganini]

..norveška prije pedeset godina bila jedna od siromašniji zemalja evrope..a onda dođe nafta i adio mare...kakav ljudski faktor možda u promilima..

[Krokodil Behko]

Procjenitelji osiguravajućih društava u našoj državi trenutno na terenu utvrđuju obim štete kod građana koji su u prošlosti zaključili osiguranje od prirodnih nepogoda, potvrđeno je "Avazu" u nekoliko osiguravajućih kuća.

Dopunski rizik

Kako se procjenjuje, tek deset posto stanovništva osigurano je po ovoj osnovi. S druge strane, taj postotak daleko je veći za firme, odnosno pravna lica koja imaju ovaj vid osiguranja.

Portparol "Sarajevo-osiguranja" i Udruženja društava za osiguranje u FBiH Ermin Čengić kazao je za "Avaz" da se radi o dobrovoljnom osiguranju, koje pokriva štete na imovini od prirodnih nepogoda, a u konkretnom slučaju radi se o dopunskom riziku osiguranja od poplave i bujice, klizanje tla i odronjavanja zemljišta te izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi.


Plaćaju premije

- Ovim putem pozivamo sve ljude koji imaju police osiguranja imovine od navedenih rizika da obavezno prijave štete kako bi se pristupilo njihovoj procjeni i kako bi štete mogle biti adekvatno likvidirane i plaćene po uslovima osiguranja - kazao je Čengić.

Izvršna direktorica "Euroherc osiguranja" Belma Selimbegović kaže da se police osiguranja sklapaju na dobrovoljnoj bazi te da na to ne utječu odluke o proglašenju vanrednog stanja na nivou države.

- Osobe koje svoju imovinu žele osigurati od prirodnih nepogoda plaćaju premije i osiguravajuće kuće su im dužne pokriti štetu u slučaju da ona nastupi - kazala je Selimbegović.

[storm]

Nikad mi neće biti jasno, zašto je svima pod normalno da osiguravaju jebena auta, a kad im spomeneš kuću, stan, zinu u čudu ....ma šta će ti to

[Trepavica]

Ej da je srece kao sto nije ....

[Trepavica]

Nikad mi neće biti jasno, zašto je svima pod normalno da osiguravaju jebena auta, a kad im spomeneš kuću, stan, zinu u čudu ....ma šta će ti to

Zakon trba promjeniti kao i ovdje kod na sto je --- nema ključeva od stana , dok se ne osigura !!!

[Krokodil Behko]

Da. Još samo da ljudi nađu pare, pa da plaćaju to osiguranje.
Osim toga, protiv čega bi se osiguravali? Ne mogu tjerati ljude koji žive na brdu, da se osiguravaju od poplava Kod mene, nema ni poplave ni klizišta ali ima nekih elemenata slijeganja tla. Nisam u tom članku primjetio, da se može osigurati protiv toga. Ali zato je tu izlijevanje vode iz kanalizacionih cijevi, kojih ovdje uopšte nema

[storm]

Da. Još samo da ljudi nađu pare, pa da plaćaju to osiguranje.
Osim toga, protiv čega bi se osiguravali? Ne mogu tjerati ljude koji žive na brdu, da se osiguravaju od poplava Kod mene, nema ni poplave ni klizišta ali ima nekih elemenata slijeganja tla. Nisam u tom članku primjetio, da se može osigurati protiv toga. Ali zato je tu izlijevanje vode iz kanalizacionih cijevi, kojih ovdje uopšte nema

Dobro, ima raznih opcija, paketa i ponuda kod osiguranja....sigurno nema smisla osiguravati se od klizišta i odrona na ravnici, ni od poplava na višim kotama...

pare jesu problem, naravno... ali nisam primjetio da masovno stoje u dvorištima neregistrirana auta, uvijek se nađe nešto....a kuću tko šljivi...
malo bi tu i država trebala imati sluha i bar na ugroženim područjima to nekako regulirati, da bude svima pristupačno u okvirima mogućnosti...
Šta imamo sad? Gore nego u ratu skoro na nekim mjestima...