Dužina radnog vremena u sedmici/mjesecu

[storm]

..jebiga ovo je prljavi kapitalizam...

Ova ti stoji... Zaposlenik u EU je u dosta boljem položaju, nego u tranzicijskim zemljama... Ma kakve spinove tu neki bacali...

Drugo je sto takav dojam neki steknu, kad se u EU zaposle kod bagre s istoka, pa ih cijedi...

[dr laganini]

..stor svak cijedi ako moze..naglasak je ako moze..a ovo sto je predlozeno tribala bi drzava subvencirat..

[storm]

..stor svak cijedi ako moze..naglasak je ako moze..a ovo sto je predlozeno tribala bi drzava subvencirat..

Šta ima država s tim?

hmmm cijedi....to je relativno...
neki cijede pa ne plate ili slabo....drugi cijedi ali i plati

[dr laganini]

..primjera radi kod nas su komunjare svima koji rade u drzavnim sluzbama sasjekli putne troskove upola...ko spasice to drzava..samo jos jedan udar na ljude iz ruralni srdedina..to je kad se prodaje demagogija koja je pala na plodno tlo jer sz ucitelji policajci i ostali drz. Sluzbenici za njih uhljebi a raja pusi demagogiju..

[dr laganini]

..stor svak cijedi ako moze..naglasak je ako moze..a ovo sto je predlozeno tribala bi drzava subvencirat..

Šta ima država s tim?

hmmm cijedi....to je relativno...
neki cijede pa ne plate ili slabo....drugi cijedi ali i plati

..ne kuzis ti stvari..ubsvici drzava daje subvenciju onome na dvi tisuce u planini na dvi krave..samo da ostane zivit tamo..kuzis..

[storm]

..primjera radi kod nas su komunjare svima koji rade u drzavnim sluzbama sasjekli putne troskove upola...ko spasice to drzava..samo jos jedan udar na ljude iz ruralni srdedina..to je kad se prodaje demagogija koja je pala na plodno tlo jer sz ucitelji policajci i ostali drz. Sluzbenici za njih uhljebi a raja pusi demagogiju..

Kriva percepcija zaostala iz komunizma....brdo nekih dodataka, te sektora koji se "brinu" o tebi....
a plaća nula i iscjepkana nametima.....normalno- treba hraniti aparat glomazne države

daj mi moju plaću!
ja ću se osigurati!
ja ću se pobrinuti za svoj prijevoz!
i ja ću se pobrinuti za svoju ishranu!

a ovako ovce naviknute da netko misli za njih (i živi od toga- ima radno mjesto na kojem apsolutno ništa ne privređuje.....samo raspoređuje tuđa sredstva)

[storm]

..stor svak cijedi ako moze..naglasak je ako moze..a ovo sto je predlozeno tribala bi drzava subvencirat..

Šta ima država s tim?

hmmm cijedi....to je relativno...
neki cijede pa ne plate ili slabo....drugi cijedi ali i plati

..ne kuzis ti stvari..ubsvici drzava daje subvenciju onome na dvi tisuce u planini na dvi krave..samo da ostane zivit tamo..kuzis..

dvije tisuće chf su švicarcu cca i otprilike kao tebi 2000 kn
i našao si državu za vuć' paralelu.....drugi svijet....zapravo- svijet za sebe

[dr laganini]

..oces rec da prof ne privredjuje...il da sudce triba ukinut..il policajci su suvisni..doktori..medicinske sestre...itd itd..to su primitivna promisljanja..

[dr laganini]

..stor svak cijedi ako moze..naglasak je ako moze..a ovo sto je predlozeno tribala bi drzava subvencirat..

Šta ima država s tim?

hmmm cijedi....to je relativno...
neki cijede pa ne plate ili slabo....drugi cijedi ali i plati

..ne kuzis ti stvari..ubsvici drzava daje subvenciju onome na dvi tisuce u planini na dvi krave..samo da ostane zivit tamo..kuzis..

dvije tisuće chf su švicarcu cca i otprilike kao tebi 2000 kn
i našao si državu za vuć' paralelu.....drugi svijet....zapravo- svijet za sebe

..krivo si svatio nisam mislio na dvi tisuce franaka nego da je subvencija nekome ko zivi na to toj visini..ubtome je bit..

[storm]

..oces rec da prof ne privredjuje...il da sudce triba ukinut..il policajci su suvisni..doktori..medicinske sestre...itd itd..to su primitivna promisljanja..

miješaš babe i žabe...as usual

ne da mi se u detalje...po x puta već

[dr laganini]

..opet si opcenit..index sindrom..

[storm]

..opet si opcenit..index sindrom..

aj biži ća

zamjena teza....hdz sindrom.

ti meni o općenitosti a ozbiljno me pitaš da li profesor, policajac, sudac itd, itd privređuju ....

[dr laganini]

..ja sve mislim da ti mozes mislit glavom a ti opet..kad sam govorio o subvenciji nisi svatio..a govorio sam da tebe ko privrednika nebi za to tribalo opterit nego drzavi ako koj je bitno da zadrzi ljude u ruralnim krajevima...tako to rade ozbiljne drzave..

[storm]

..ja sve mislim da ti mozes mislit glavom a ti opet..kad sam govorio o subvenciji nisi svatio..a govorio sam da tebe ko privrednika nebi za to tribalo opterit nego drzavi ako koj je bitno da zadrzi ljude u ruralnim krajevima...tako to rade ozbiljne drzave..

Pa da se malo smanji uhljebaski aparat možda bi i ostalo za subvencije...
Ja ću prvi podržati razvoj ruralnih područja i oživljavanje...
Ali sam nervozan na riječ subvencija...
Neka ne puštaju ebeni kineski luk u državu pa neće seljaku trebati subvencije... Ili bjelorusko mlijeko... Bar ne cijenama koje može pratiti nas seljak...
Neka daju kredit bez kamata za modernizaciju....
A ne gurat im lovu zato da još uvijek maltene ore volovima...
Priča o ribi ili štapu...

[dr laganini]

..neces ti nista podrzat..tices uzet najeftiniju radnu snagu sto mozes..ako mislis da ces dat kroz porez onda dodjemo na moje.

[storm]

Sta si ti mene sad čitao?
Istina nisam dr...

[dr laganini]

..zato sam ja tu da educiram... . a za mi ako ne kuzis jer uvik dajem sve od sebe...

[storm]

..zato sam ja tu da educiram... . a za mi ako ne kuzis jer uvik dajem sve od sebe...

Virtualno ću se samoubit

[Mohr]

Radnici umiru jer su previše na poslu: Ljude se tjera da dolaze ranije i odlaze kasnije

AUTOR:
Dijana Jurasić

Kao “privilegij” života u suvremenom svijetu danas imamo to da mnogi od nas ne rade da bi živjeli, nego žive da bi radili i u najcrnjem scenariju podlegli sindromu karoshi – umiranju na radnom mjestu zbog prekomjernog rada. Ne umire se i ne obolijeva zbog previše posla samo u Japanu nego i u SAD-u, Indiji, Kini, Meksiku, Europi, samo što u Hrvatskoj nemamo bazu podataka o ljudima koji su zbog prekomjerna posla i stresa na poslu oboljeli ili umrli, upozoravaju stručnjaci.

U Japanu se broj radnika koji su umrli zbog pretjeranog rada lani popeo na 2310 prema podacima ministarstva rada, a prema Nacionalnom vijeću za obranu žrtava od karoshija, svake godine umire 10.000 ljudi, prenosi BBC.

Kako izgleda tipičan slučaj karoshija? Kenji Hamada, radnik zaštitarske tvrtke u Tokiju, s izvrsnom radnom etikom, radio je do 15 sati dnevno dok nije jednog dana pao preko stola u uredu. Kolege su pretpostavljali da spava. Kako se nekoliko sati nije pomaknuo, shvatili su da je mrtav. Umro je od srčanog udara s 42 godine. Da bi se uzelo u obzir da je netko u Japanu umro od karoshija, žrtve su morale imati više od 100 sati prekovremenog rada u mjesecu prije smrti ili 80 sati prekovremenog u dva ili više uzastopnih mjeseci u posljednjih šest mjeseci. No Japanci više nisu svjetski rekorderi po duljini rada jer su ih prestigli Meksikanci. I Indija, Južna Koreja, Tajvan i Kina idu stopama Japana po duljini rada. Jedan od najpoznatijih europskih slučajeva stradavanja od prekomjernog rada je onaj iz 2013. kada je pripravnik američke banke u Londonu, student Moritz Erhardt nađen mrtav pod tušem nakon što je radio 72 sata uzastopno.


Analizirajući navike i zdravstvene podatke više od 600.000 ljudi, lani su istraživači s Oxforda utvrdili da su oni koji rade 55 sati tjedno u trećinu većem riziku od moždanog udara u odnosu na one koji rade manje od 40 sati.

Dr. Ina Kardoš, specijalistica medicine rada Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, podsjeća da je istraživanjima dokazana veza između povećanja radnog tjedna s 40 sati tjedno na 55 i učestalosti moždanog udara od čak 33% i srčanog od 15%.

– Na žalost, mi u Hrvatskoj nemamo povezanost svih sustava koja je bitna da bismo mogli napraviti jedinstvenu bazu podataka i analizirati kako prekomjerni rad i stres na poslu utječu na obolijevanje i smrtni ishod. Naša istraživanja pokazuju da kod radnika najviše stresa izaziva neizvjesnost što će im biti s poslom i plaćom – kaže dr. Kardoš.

Koliko Hrvati u stvarnosti rade prekovremeno – ne zna se.

– Nemamo evidencije o prekovremenom radu jer se dio rada ne evidentira. Znam da se u trgovini ljude tjera da dođu na posao pola sata ranije i ostanu pola sata dulje. Ne evidentira se ni rad vikendom i nedjeljom, podaci se friziraju, vode se dvostruke knjige evidencije rada zbog inspekcije. Ljudi puno rade prekovremeno, osobito u privatnom sektoru, a dugo radno vrijeme i strah od gubitka posla doprinose obolijevanju. Treba se zapitati zašto je porasla stopa bolovanja i u situaciji kad se radnici boje otvarati bolovanja jer je od 2003. godine 95% novosklopljenih ugovora na određeno i kad ga obiteljski liječnici ne daju olako – kaže sindikalist Krešimir Sever. U porastu je, govori, i broj karcinoma na koje utječe sve nezdraviji način života, odmicanje od zdrave prehrane, rehabilitacije i rekreacije. Dakle, u Hrvatskoj nije pitanje umiru li i obolijevaju li radnici zbog previše posla i stresa, nego koliko je takvih?




U Kini od sindroma gualosi, kako se tamo naziva smrt od prekomjernog rada, svaki dan umire oko 1600 ljudi, navodi BBC.

U Japanu, u kojem od pretjeranog rada mrtvi padaju već desetljećima, taj je fenomen prepoznat 1987. kada je ministarstvo zdravstva počelo bilježiti slučajeve karoshija nakon niza iznenadnih smrti rukovoditelja.


Večernji list



Komentari čitatelja


Nadalinaaa

To su plodovi korporativnog fašizma kojeg se odmilja naziva globalizacija. Diktatura kapitala koja jede nacionalne države, ljudska, socijalna i radnička prava. Profit nekolicine iznad ljudskog života i zdravog društva. Zlatno tele koje je Mojsije zatekao po povratku sa Sinaja naraslo je do divovske veličine, razmnožilo se i sada krdo pomahnitalih zlatnih bivola gaze svijet.


zlako

U Sokol Mariču zaštitari rade po 300 i kusur Sati.Zombiji kojo ne vide djecu i obitelj.Zombiji koji ništa više ne vide a imaju i orużje.Idu plus toga na utakmice a gazda se ćudi zašto više ne umiru.Maraju umrijeti da bi ukazali na zloćin modernog Aušvica.!!!!!!!!


error

radniti u lidlu je kao raditi na basuteli...radnice se iskoristavaju maximalno, ranije dolaze na posao, odjave se i ostaju raditi u trgovini, pod stresom su i kada su kuci, 24 h na dan, samo pogledajte kolko dugo radnice lidla ostaju u filijali i sve ce vam biti jasno...ove sto su malo duze u lidlu, oplakaju par puta za vrijeme smjene, sikanirnaje, mobing vodeceg kadra je prisutan svaki dan...njih samo produktivnost interesuje, sto manje ljudi a sto vise prometa hoce...dodous ejos nitko nije umro u lidlu ali da je na hitnoj zavrsilo njih dosta to je sigurno...triba zvat ove sa nove tv tj provjereno da naprave reportazu tajnu o radu u lidlu!!!

[Krokodil Behko]

Ponedjeljak je nešto čega se svi groze. Srijeda je "samo da se pregura". Petak ujutru je olakšanje jer samo što nije došao vikend. Ideja da radnici moraju da preguraju 70 posto sedmice da bi uživali samo 30 posto je kolektivno ludilo!"

Ovako piše preduzetnik Stephan Aarstol, vlasnik firme "Tower Paddle Boards", koji je prije nešto manje od godinu dana uveo petosatno radno vrijeme, tako da su radnici mogli da idu kući još prije ručka.

"Moja kompanija je odlučila da drugačije radi stvari. Mi smo u biznisu prodaje 'stojećih' dasaka za veslanje (paddle-board), pa kraće radno vrijeme i slobodna popodneva za zaposlene su savršen spoj sa našim biznisom.

Odlučili smo da uvedemo petosatno radno vrijeme, od 8 ujutru do 13 popodne. Pošto ručak i tako traje sat vremena, ustvari smo skratili radno vrijeme za dva sata. Naši zaposleni nisu plaćeni manje, i ja i dalje od njih očekujem duplo veću produktivnost od prosječnog radnika", piše Aarstol za Business Insider.

Rezultati su, kaže, bili zapanjujući. Prošle godine bili su imenovani za najbrže rastuću privatnu kompaniju u San Diegu. Tim od devet zaposlenih će ove godine generisati devet miliona dolara prihoda.

"Kad kažem ljudima da moji zaposleni rade svega pet sati dnevno, odgovor je uvijek: 'To je baš lijepo, ali meni se ne isplati'. Toliko su zalijepljeni za radno vrijeme od 9 do 5 da nisu u stanju da zamisle bilo šta drugo", piše ovaj vizionar.

Ali, kako tvrdi, možete smanjiti radno vrijeme za 30 posto, a da nivo produktivnosti bude isti. Evo zašto:

1. Ljudi nisu mašine

Samo zato što sjede za stolom osam sati dnevno, ne znači da su ljudi produktivni. Petosatno radno vrijeme omogućava da njihova energija bude na optimalnom nivou i da budu efikasni.

2. Sreća je odlična za produktivnost

Studije su pokazale da su radnici produktivniji kad su srećni. Imati vremena da jurite za sopstvenim strastima, njegujete veze sa bližnjima i budete aktivni, znači da imate mnogo više emotivne i fizičke energije.

3. Manji broj sati proizvodi fokus

Imati manje vremena da završite određeni zadatak znači da ste mnogo više fokusirani. Znači i da bolje prioritizujete.

Kako da implementirate 5-satnu radnu sedmicu

"Nažalost, ako vaš posao i radno mjesto izgledaju isto kao što bi izgledali prije 100 godina, onda najbolje da ne pokušavate ovo", piše Aarstol. Ako ne radite poslove koji zahtijevaju 24-satna dežurstva (policija, medincinske sestre i ljekari, vatrogasci...) ili ne zahtijevaju da radite odjednom s velikim brojem ljudi (filmska produkcija), sva je prilika da će, tvrdi Aarstol, ovo raditi i za vašu firmu, prenosi B92.

1. Primijenite pravilo 80-20

Osamdeset posto rezultata dolazi iz 20 posto napora, samo je potrebno da locirate koji su to potezi i da eliminišete sve ostalo.

2. Primijenite princip produkcije

Ljudi misle da je 5-satna sedmica nemoguća jer razmišljaju u terminima vremena, ne u terminima produkcije. Većina radnika čije je glavno oruđe znanje plaćeno je fiksnom platom, a ne na sat.

"Promijenio sam takvo razmišljanje u mojoj firmi tako što sam odredio da 5 posto profita ide radnicima koji su se najbolje pokazali u smislu produktivnosti", savjetuje ovaj biznismen.

3. Nemojte uvijek biti dostupni!

"Jedna od najvećih zamjerki bila je to što će naš korisnički centar raditi pet umjesto osam sati. Međutim, shvatio sam da ne držimo radnju s alatom. Naši klijenti kupe jednu dasku svakih pet godina. Nije važno koliko smo otvoreni, sve dok naši klijenti znaju radno vrijeme. Nismo propali, imamo isti broj poziva kao i kada smo radili osam sati", kaže Arstol.

4. Koristite sve prednosti tehnologije

Sa novom radnom sedmicom u kompaniji su bolje vidjeli sve slabosti svoje organizacije. Najvažniji izazov je bio da automatizuju što više funkcija koristeći softver. Napravili su video tutorijale što je štedjelo vrijeme korisničkom servisu, a automatizovali su i poslove u skladištu.

5. Nemojte se ograničavati na 25 sati sedmično

Iako znaju da uvijek mogu da išetaju iz firme u 13 popodne, najbolji radnici i dalje povremeno ostanu po 12 sati na poslu, priznaje Aarstol.

"Kao i sa poslom od 9 do 5, nekada će biti potrebno da odradite izuzetno dug dan. Ali kada odete u 13 da sačekate djecu iz škole ili da odete na surfovanje, rad nije odvojen od života - to je sve življenje", kaže on.

"Petosatna radna sedmica je jedna od mojih najtežih odluka u životu. Ali danas su radnici zadovoljni, produktivniji i više investirani u biznis",zaključio je vlasnik firme "Tower Paddle Boards" kojeg neki medija proglašavaju "najboljim šefom na svijetu".

(avaz)