Svjetska ekonomija
Moderator: Krokodil Behko
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81410
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10310 times
- Been thanked: 7159 times
- Status: Offline
Re: SLOM AMERIČKE BERZE: Najstrašniji dan u istoriji Wall Streeta
Jao kuku, jao nama
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: SLOM AMERIČKE BERZE: Najstrašniji dan u istoriji Wall Streeta
Da ne bude kao prije 10 godina?
"Ovo neće uticati na privredu u BiH", a zapravo smo pali u recesiju.
Isto je i onda ovako počelo, na američkoj berzi, zbog nekih hipotekarnih kredita
Čitam komentare, ljudi vjeruju da su ovo uradili Rusi
Kako objasniti budalama, kad američka berza crkne, odmah crknu i sve ostale, uključujući tu i rusku
"Ovo neće uticati na privredu u BiH", a zapravo smo pali u recesiju.
Isto je i onda ovako počelo, na američkoj berzi, zbog nekih hipotekarnih kredita
Čitam komentare, ljudi vjeruju da su ovo uradili Rusi
Kako objasniti budalama, kad američka berza crkne, odmah crknu i sve ostale, uključujući tu i rusku
online
- Mohr
- Inventar foruma
- Posts: 8978
- Joined: 16 Aug 2015, 21:15
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 11 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Di su pare?
Milan Gavrović, Novosti
Poput pisca nekog klasičnog engleskog romana iz devetnaestog stoljeća zvučao je sada jedan od naših poznatijih i obrazovanijih ekonomskih autora. U takvim romanima može se, naime, naići na sudbine likova koji razmišljaju o samoubojstvu jer su se urušile dionice nekog od njihovih poduzeća. Oni su sami silno bogati, pa ih konkretni gubitak nije previše pogodio, ali su stradali dioničari koji su im vjerovali. Dovoljno da se pod bremenom odgovornosti i iznenadne sramota pretvore u Hamleta koji se pita je li nož rješenje svih problema.
Najnovije podrhtavanje američkih burzi samo je iznimka od pravila, poručuje nam spomenuti autor, koji se, inače, izdvaja iz papagajske prepisivačke novinarske mase, pa treba vjerovati da su dionice i dalje sigurna i trajna obiteljska imovina. On to i potvrđuje zaista impresivnim podacima. U posljednjih 90 godina samo u 24 od njih dionice su izgubile na vrijednosti, dok su u preostalih 66 godina rasle. Ponekad čak za dvocifrene iznose. U cjelini dakle svi dobivaju. Zvučalo bi sjajno da nije jednog, ali bitnog problema. To govori o prošlom vremenu, koje je bilo bitno drukčije od ovog u kojem živimo. Tada je naime vrijedilo pravilo da se mora nešto proizvoditi ili nečim trgovati kako bi se zaradilo. Svako kršenje tog pravila dovodilo je do kataklizmi. (Na primjer John Law u Francuskoj ili lude dvadesete u Americi.) Sada je, međutim, uspostavljeno obrnuto pravilo. Masovno se zarađuje (i) samo novčanim manipulacijama i špekulacijama. Proizvode se financijski proizvodi, koji donose samo isto takvo bogatstvo bez ekvivalenta u robi. Negdje sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća globalna količina novca odgovarala je svjetskoj proizvodnji robe i usluga. Danas (točnije, prema zadnjem podatku koji je vidio ovaj autor) novca ima čak osam puta više! Novac sada prave svi.
To, suprotno svom iskustvu iz prošlosti, nije izazvalo rast cijena. Nekad se kao glavni lijek za inflaciju nudio recept Miltona Friedmana: ‘Nemojte tiskati novac, pa neće biti ni inflacije.’ Sada inflacije nema usprkos silnom novcu koji se tiska na sve strane, od Wall Streeta do ureda u hrvatskim bančicama. To je moguće samo na jedan način. Tako da taj silni novac ne završava u džepovima potrošača ni na tržištu robe masovne potrošnje. Otuda svi ti stravični podaci prema kojima šačica ljudi ima više novca od polovice čovječanstva ili da već 30 godina američko radno zavisno stanovništvo nije sudjelovalo u raspodjeli novostvorenog bruto domaćeg proizvoda. Ili da svaki drugi Amerikanac (to je 150 milijuna ljudi) dobiva neki oblik državne pomoći. Nije čudo da je Donald Trump dobio izbore s izolacionističkim parolama, a Velika Britanija se odlučila na Brexit. U nevolji je uvijek lako povjerovati da je kriv netko drugi, bili to Meksikanci, Kinezi, Europska unija, prognanici ili Srbi. To uvijek i bez iznimke zaudara po fašizmu.
Ali koliko god se zgražali nad njim, socijalno raslojavanje je uvjet stabilnosti. Cijenama privatnih aviona, dvoraca i jahti ne izaziva se inflacija. Golemi, po svojoj biti lažni novac jer nema podloge u realnom sektoru, ima samo jednu svrhu. Njime se uspostavljaju odnosi moći u svijetu, kroji politika i kreira budućnost. Je li to mudra i dalekovidna politika i što nam nosi ta budućnost znat će oni koji dožive. Ekonomisti vole usporedbu s balonom koji mora puknuti. Ali povijest nas uči mnogo težim posljedicama.
Novom stanju prilagodio se cijeli financijski sektor, u prvom redu banke i burze. Njihova je najvažnija svrha bila da prikupljaju novac za investicije. Banke su držale štednju građana vodeći računa o njihovoj ročnosti. Na oročenu štednju bila je uvijek viša kamata jer je ona omogućavala bankama da daju kredite na duži rok. Kreditirali su se u prvom redu razvojni projekti, pri čemu je banka pažljivo ocjenjivala svaki zahtjev jer je sama u dobroj mjeri snosila rizik neuspjeha. Svega toga više nema, pa nema ni kamata ni oročene štednje. Čak i studenti još uvijek uče bankarstvo koga više nema. Novac se pravi lakše i jeftinije, izmišljanjem raznih financijskih proizvoda, odnosno na papiru i u kompjutorima, a vrhnje se obire bezbrojnim naknadama. Među takve proizvode kod nas su se ubrajali investicijski fondovi koji su završili svoj krug po klasičnoj piramidalnoj špranci ili krediti u švicarcima izvedeni iz devizne klauzule. Ali sve to još spada u sferu realnog novca uzetog iz nečijeg džepa. Kakve su tek igre dovele do toga da globalna novčana masa bude osam puta veća od svjetskog BDP-a.
Uz banke prilagodile su se i burze. I emitiranje dionica bio je nekad mehanizam kojim se prikupljao novac za investicije i razvoj, a same dionice vrijedna i stabilna imovina. Ulagalo se u dionice jer su dugoročno bile isplativije od štednje u bankama. To znači da su bile stabilne i tvrtke koje su ih emitirale. Pod pritiskom golemog balona nepokrivenog novca (kako to zovu ekonomisti) poslovanje na burzama sada je prestalo pokazivati pravu vrijednost dionica, odnosno poduzeća koja su ih emitirala. I nedavno podrhtavanje burzovnog tla, kao i kratkotrajna panika koju je ono izazvalo, dogodilo se u trenutku kad je svjetska ekonomija u usponu. To je, kao i u slučaju banaka, znak pokidanih veza između stvaranja novca i rasta realnog bogatstva. Kako da dionice budu vrijedna i sigurna imovina kad su pod stalnim udarom golemog špekulantskog kapitala? Kako da burze posluju normalno kad na njima sve više kolo vode razni rizični i lešinarski fondovi?
Dionice su inače, to vrijedi upamtiti, bile prvi ružičasti san s kojim su naši ljudi dočekali povratak u kapitalizam. Mnogi su ih uspjeli otkupiti u svojim nekadašnjim poduzećima (to je bilo onih 10 do 20 tisuća njemačkih maraka, ovisno o radnom stažu), samo da bi odmah izgubili i poduzeće i dionice i novac i zaposlenje. Upravo preko dionica naš se čovjek susreo s okrutnom privatizacijskom pljačkom. Poslije, u vrijeme Ive Sanadera, građani su čekali u redovima da od države kupe pakete dionica Ine, ali ne zbog ulaganja u stabilnu imovinu, već zbog jednokratne zarade. I oni su u međuvremenu naučili lekciju. Kupci su čekali spremni. To je bio mađarski MOL koji se najvjerojatnije u dogovoru sa Sanaderom pripremio za cijelu operaciju s dionicama. Ne mora se biti na Wall Streetu da bi se ponekad igralo za velike uloge. Danas u Hrvatskoj nitko od običnih ljudi više ne misli da su dionice imovina vrijedna obiteljskog ulaganja.
U jednom hrvatskom slučaju one su ipak obogatile svoje vlasnike. To su zaposleni u Tvornici duhana Rovinj, koja se privatizirala još u Jugoslaviji po zakonu Ante Markovića, a kao i cijela Istra bila je zaštićena od HDZ-ovske pljačke. Pritom je ključna bila klauzula da se dionice punih deset godina ne smiju prodavati, osim unutar poduzeća, kako bi ono ostalo u vlasništvu zaposlenih. Kad je rok istekao, svi u TDR-u bili su milijunaši.
Milan Gavrović, Novosti
Poput pisca nekog klasičnog engleskog romana iz devetnaestog stoljeća zvučao je sada jedan od naših poznatijih i obrazovanijih ekonomskih autora. U takvim romanima može se, naime, naići na sudbine likova koji razmišljaju o samoubojstvu jer su se urušile dionice nekog od njihovih poduzeća. Oni su sami silno bogati, pa ih konkretni gubitak nije previše pogodio, ali su stradali dioničari koji su im vjerovali. Dovoljno da se pod bremenom odgovornosti i iznenadne sramota pretvore u Hamleta koji se pita je li nož rješenje svih problema.
Najnovije podrhtavanje američkih burzi samo je iznimka od pravila, poručuje nam spomenuti autor, koji se, inače, izdvaja iz papagajske prepisivačke novinarske mase, pa treba vjerovati da su dionice i dalje sigurna i trajna obiteljska imovina. On to i potvrđuje zaista impresivnim podacima. U posljednjih 90 godina samo u 24 od njih dionice su izgubile na vrijednosti, dok su u preostalih 66 godina rasle. Ponekad čak za dvocifrene iznose. U cjelini dakle svi dobivaju. Zvučalo bi sjajno da nije jednog, ali bitnog problema. To govori o prošlom vremenu, koje je bilo bitno drukčije od ovog u kojem živimo. Tada je naime vrijedilo pravilo da se mora nešto proizvoditi ili nečim trgovati kako bi se zaradilo. Svako kršenje tog pravila dovodilo je do kataklizmi. (Na primjer John Law u Francuskoj ili lude dvadesete u Americi.) Sada je, međutim, uspostavljeno obrnuto pravilo. Masovno se zarađuje (i) samo novčanim manipulacijama i špekulacijama. Proizvode se financijski proizvodi, koji donose samo isto takvo bogatstvo bez ekvivalenta u robi. Negdje sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća globalna količina novca odgovarala je svjetskoj proizvodnji robe i usluga. Danas (točnije, prema zadnjem podatku koji je vidio ovaj autor) novca ima čak osam puta više! Novac sada prave svi.
To, suprotno svom iskustvu iz prošlosti, nije izazvalo rast cijena. Nekad se kao glavni lijek za inflaciju nudio recept Miltona Friedmana: ‘Nemojte tiskati novac, pa neće biti ni inflacije.’ Sada inflacije nema usprkos silnom novcu koji se tiska na sve strane, od Wall Streeta do ureda u hrvatskim bančicama. To je moguće samo na jedan način. Tako da taj silni novac ne završava u džepovima potrošača ni na tržištu robe masovne potrošnje. Otuda svi ti stravični podaci prema kojima šačica ljudi ima više novca od polovice čovječanstva ili da već 30 godina američko radno zavisno stanovništvo nije sudjelovalo u raspodjeli novostvorenog bruto domaćeg proizvoda. Ili da svaki drugi Amerikanac (to je 150 milijuna ljudi) dobiva neki oblik državne pomoći. Nije čudo da je Donald Trump dobio izbore s izolacionističkim parolama, a Velika Britanija se odlučila na Brexit. U nevolji je uvijek lako povjerovati da je kriv netko drugi, bili to Meksikanci, Kinezi, Europska unija, prognanici ili Srbi. To uvijek i bez iznimke zaudara po fašizmu.
Ali koliko god se zgražali nad njim, socijalno raslojavanje je uvjet stabilnosti. Cijenama privatnih aviona, dvoraca i jahti ne izaziva se inflacija. Golemi, po svojoj biti lažni novac jer nema podloge u realnom sektoru, ima samo jednu svrhu. Njime se uspostavljaju odnosi moći u svijetu, kroji politika i kreira budućnost. Je li to mudra i dalekovidna politika i što nam nosi ta budućnost znat će oni koji dožive. Ekonomisti vole usporedbu s balonom koji mora puknuti. Ali povijest nas uči mnogo težim posljedicama.
Novom stanju prilagodio se cijeli financijski sektor, u prvom redu banke i burze. Njihova je najvažnija svrha bila da prikupljaju novac za investicije. Banke su držale štednju građana vodeći računa o njihovoj ročnosti. Na oročenu štednju bila je uvijek viša kamata jer je ona omogućavala bankama da daju kredite na duži rok. Kreditirali su se u prvom redu razvojni projekti, pri čemu je banka pažljivo ocjenjivala svaki zahtjev jer je sama u dobroj mjeri snosila rizik neuspjeha. Svega toga više nema, pa nema ni kamata ni oročene štednje. Čak i studenti još uvijek uče bankarstvo koga više nema. Novac se pravi lakše i jeftinije, izmišljanjem raznih financijskih proizvoda, odnosno na papiru i u kompjutorima, a vrhnje se obire bezbrojnim naknadama. Među takve proizvode kod nas su se ubrajali investicijski fondovi koji su završili svoj krug po klasičnoj piramidalnoj špranci ili krediti u švicarcima izvedeni iz devizne klauzule. Ali sve to još spada u sferu realnog novca uzetog iz nečijeg džepa. Kakve su tek igre dovele do toga da globalna novčana masa bude osam puta veća od svjetskog BDP-a.
Uz banke prilagodile su se i burze. I emitiranje dionica bio je nekad mehanizam kojim se prikupljao novac za investicije i razvoj, a same dionice vrijedna i stabilna imovina. Ulagalo se u dionice jer su dugoročno bile isplativije od štednje u bankama. To znači da su bile stabilne i tvrtke koje su ih emitirale. Pod pritiskom golemog balona nepokrivenog novca (kako to zovu ekonomisti) poslovanje na burzama sada je prestalo pokazivati pravu vrijednost dionica, odnosno poduzeća koja su ih emitirala. I nedavno podrhtavanje burzovnog tla, kao i kratkotrajna panika koju je ono izazvalo, dogodilo se u trenutku kad je svjetska ekonomija u usponu. To je, kao i u slučaju banaka, znak pokidanih veza između stvaranja novca i rasta realnog bogatstva. Kako da dionice budu vrijedna i sigurna imovina kad su pod stalnim udarom golemog špekulantskog kapitala? Kako da burze posluju normalno kad na njima sve više kolo vode razni rizični i lešinarski fondovi?
Dionice su inače, to vrijedi upamtiti, bile prvi ružičasti san s kojim su naši ljudi dočekali povratak u kapitalizam. Mnogi su ih uspjeli otkupiti u svojim nekadašnjim poduzećima (to je bilo onih 10 do 20 tisuća njemačkih maraka, ovisno o radnom stažu), samo da bi odmah izgubili i poduzeće i dionice i novac i zaposlenje. Upravo preko dionica naš se čovjek susreo s okrutnom privatizacijskom pljačkom. Poslije, u vrijeme Ive Sanadera, građani su čekali u redovima da od države kupe pakete dionica Ine, ali ne zbog ulaganja u stabilnu imovinu, već zbog jednokratne zarade. I oni su u međuvremenu naučili lekciju. Kupci su čekali spremni. To je bio mađarski MOL koji se najvjerojatnije u dogovoru sa Sanaderom pripremio za cijelu operaciju s dionicama. Ne mora se biti na Wall Streetu da bi se ponekad igralo za velike uloge. Danas u Hrvatskoj nitko od običnih ljudi više ne misli da su dionice imovina vrijedna obiteljskog ulaganja.
U jednom hrvatskom slučaju one su ipak obogatile svoje vlasnike. To su zaposleni u Tvornici duhana Rovinj, koja se privatizirala još u Jugoslaviji po zakonu Ante Markovića, a kao i cijela Istra bila je zaštićena od HDZ-ovske pljačke. Pritom je ključna bila klauzula da se dionice punih deset godina ne smiju prodavati, osim unutar poduzeća, kako bi ono ostalo u vlasništvu zaposlenih. Kad je rok istekao, svi u TDR-u bili su milijunaši.
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96698
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34627 times
- Been thanked: 21270 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Svjetska ekonomija
di si mohr kuco stara popijel se sta
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
I onda muslimani i srpski slobodari nešto pričaju o razvijenim Arapima i Rusima.
online
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37927
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2958 times
- Been thanked: 2300 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Dva zanimljiva klipa. Jedan od 1960. do danas, a drugi za narednih nekoliko decenija.
online
- KREMENAC
- Aktivni forumaš
- Posts: 3115
- Joined: 27 Jul 2018, 02:43
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Mislis na Colubma?Pasaga wrote: ↑10 Dec 2018, 12:23 https://www.bhdijaspora.net/bahata-djec ... bqr3w4sTPA
gluho bilo...
da ko necuje,nevidi ....
Re: Svjetska ekonomija
Evo samo da vidite ovo.. Ja nesto sokantnije odavno nisam vidjela
https://rs-lat.sputniknews.com/videoclu ... ici-kazna/
https://rs-lat.sputniknews.com/videoclu ... ici-kazna/
- Mohr
- Inventar foruma
- Posts: 8978
- Joined: 16 Aug 2015, 21:15
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 11 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Dirljivo je pratiti kako se ne libe ni pljuvanja po samima sebi, samo da se ne prepozna vuk u janjećoj koži...
https://www.portalnovosti.com/povratak-kompradora
https://www.portalnovosti.com/povratak-kompradora
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Dasvidanija Putko
Cijena nafte u svijetu za jedan dan pala za više od 30 posto zbog koronavirusa, najviše od 1991.
online
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
- Hannibal
- Forum [Bot]
- Posts: 64067
- Joined: 03 Sep 2015, 23:23
- Mood:
- Has thanked: 6850 times
- Been thanked: 2189 times
- Status: Offline
- spacebound
- Urednik foruma
- Posts: 80652
- Joined: 13 Nov 2015, 08:33
- Location: u obecanoj zemlji
- Has thanked: 7232 times
- Been thanked: 11708 times
- Status: Online
Re: Svjetska ekonomija
Da je poskupilo otislo bi i kod nas vec do podne danas gore. Obrnuti scenario tesko pada srdascima naftasa ::oo
Ti koji si persona non grata u šalter salama komercijalnih banaka - Ramo
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Hoće, najavili su.
online
- Hannibal
- Forum [Bot]
- Posts: 64067
- Joined: 03 Sep 2015, 23:23
- Mood:
- Has thanked: 6850 times
- Been thanked: 2189 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
mozda 5 feninga
🐽
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120520
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6999 times
- Been thanked: 7954 times
- Status: Offline
- Beni
- Fuck you
- Posts: 26416
- Joined: 27 Aug 2019, 17:14
- Location: On land, air, or sea, I don't need No I.D
- Mood:
- Has thanked: 1874 times
- Been thanked: 4100 times
- Status: Offline
Re: Svjetska ekonomija
Et ga WTI Crude 31,44$ a Brent 34,82$
A nasi pumpasi miruju
I dabogda da Hifa, INA/EP, Gazprom spuste 5kf
A nasi pumpasi miruju
I dabogda da Hifa, INA/EP, Gazprom spuste 5kf
Fuck you a friendly note to start the day
- spacebound
- Urednik foruma
- Posts: 80652
- Joined: 13 Nov 2015, 08:33
- Location: u obecanoj zemlji
- Has thanked: 7232 times
- Been thanked: 11708 times
- Status: Online
Re: Svjetska ekonomija
Rekoh ja jucer.Garant sinoc ni spavali nisu, hudnici, tesko im se
Ti koji si persona non grata u šalter salama komercijalnih banaka - Ramo
Who is online
Users browsing this forum: Rum and 69 guests