Liberalni kapitalizam

Dešavanja u svijetu

Moderator: Krokodil Behko

Indigo NT
Sitna buranija
Sitna buranija
Reactions: 46
Posts: 146
Joined: 16 Dec 2010, 17:48
Contact:
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Indigo NT » 22 Jan 2018, 18:50

Koje korporacije poznajete u Bosni i Hercegovini? Jel kod nas Apple? BMW? Samsung? Koje nas to firme satraše? Ili nas satraše akcize, porezi, nameti i uhljebska kasta koja živi od njih?
0
“Ništa ne mijenja tvoje mišljenje o prijatelju tako sigurno kao uspjeh – tvoj ili njegov.”
http://www.plagijati.info/ | Bosanska imena | http://najboljicitati.com/

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Reactions: 3516
Posts: 76649
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Krokodil Behko » 22 Jan 2018, 18:57

Nisu problem akcize. Problem je sveukupni političko-poslovni ambijent, zbog kojeg nema dovoljno radnih mjesta i plate slabo rastu. Ne zaboravimo korupciju. Mislim da korupcija učestvuje sa oko 10% u cijeni svakog domaćeg proizvoda i usluge.
0
online

User avatar
Socrates
Drvensuz
Drvensuz
Reactions: 3975
Posts: 22529
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: Na tvom ekranu
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Socrates » 22 Jan 2018, 19:22

Pa nije to neka naročito strašna cifra. Mislim da je globalni procenat oko 10%. Mislio sam da je u Bosni gore od toga. :hm
0
It is better to be a human being dissatisfied than a pig satisfied; better to be Socrates dissatisfied than a fool satisfied.

Indigo NT
Sitna buranija
Sitna buranija
Reactions: 46
Posts: 146
Joined: 16 Dec 2010, 17:48
Contact:
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Indigo NT » 22 Jan 2018, 19:31

Ljudi se poigravaju sa statistikama da oslikaju neku sliku koju žele. Vjerovatno BIH+HR+Slovenija... i ostale ex-yu države su bogatije nego donjih milijardu ljudi, jer donjih milijardu ljudi jede zemlju za večeru
0
“Ništa ne mijenja tvoje mišljenje o prijatelju tako sigurno kao uspjeh – tvoj ili njegov.”
http://www.plagijati.info/ | Bosanska imena | http://najboljicitati.com/

User avatar
Oblak
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Reactions: 780
Posts: 10517
Joined: 23 May 2015, 17:46
Location: Na konju
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Oblak » 22 Jan 2018, 19:41

Moj komšija je kao mali jeo pijesak :ok
0

User avatar
Bla
i dva polipa
i dva polipa
Reactions: 6125
Posts: 65044
Joined: 30 Aug 2013, 14:21
Location: Rodna grudva
Contact:
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Bla » 22 Jan 2018, 19:48

garant ovaj moj rođak kojem sam pravio kolače uz pomoć traga gume bicikla :hm
0
:back: :underage: :no_mobile_phones: :do_not_litter: :stew: :pizza: :smoking: :ok:

User avatar
Socrates
Drvensuz
Drvensuz
Reactions: 3975
Posts: 22529
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: Na tvom ekranu
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Socrates » 22 Jan 2018, 20:38

Samo u komunizmu se pijesak jede po izboru. :hm
0
It is better to be a human being dissatisfied than a pig satisfied; better to be Socrates dissatisfied than a fool satisfied.

User avatar
storm
Urednik foruma
Urednik foruma
Reactions: 6422
Posts: 52528
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Online

Re: Liberalni kapitalizam

Post by storm » 03 Apr 2018, 08:11

Zgodno i točno :aplauzz

Thomas Bauer
30. marec ob 6:26 ·
Ste vidli miceki? Štite vam se “radnička prava” na najjače. Ona pizda od vlasnika pizzerije u Biogradu koji te pred 10 godina cijelo ljeto cijedio za siću sad molećivim glasom zove da bi te jako volio vidjeti, nudi duplo veću plaću, ma nudi i da mu sa ženom dijeliš krevet umjesto garaže bez klime gdje si ranije spavao.

Zakej? Ne zato jer je bio u Međugorju pa postao bolji čovjek. Nego zbog najboljeg izuma u povijesti čovječanstva zvanog tržište. Makar pametni kažu da to nije izum, da je to ljudska datost, naša priroda.

Kada tržište procvjeta kao u našem turizmu, onda radnici postaju ti koji biraju i nekada čak postavljaju uvjete. I nikada te korumpirana država neće zaštititi kao tržište. Odjebi tog kretena u Biogradu, u Trogiru se otvorila nova konoba i nude fantastične uvjete, a sezona im već traje punih 7 mjeseci.

Ideja je da SVE procvjeta kao turizam ili barem donekle, kao što se to recimo dogodilo u još donedavno jadnoj i besperspektivnoj Irskoj. A to se neće dogodit u etatiziranoj, birokratiziranoj i socijalističkoj ekonomiji gdje je sve podređeno šogorima, iako su vam prodali priču da je to zbog vas.

Kapitalizam je zbog vas. Zato i bježite u Irsku. Napravimo Irsku ovdje!
Image
0

User avatar
storm
Urednik foruma
Urednik foruma
Reactions: 6422
Posts: 52528
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Online

Re: Liberalni kapitalizam

Post by storm » 15 Apr 2018, 04:17

Zapravo je jednostavno, već izmišljeno, samo prepisati...


Image

Kako su uspjeli: Novi Zeland je prije 40 godina izgledao kao Hrvatska, a onda su smanjili javni sektor i poreze
Piše: M.R.


Foto: 123rf/Index

NOVI ZELAND danas je jedna od najrazvijenijih ekonomija svijeta, no sredinom 80-ih bio je u vrlo sličnoj situaciji kao što je sada Hrvatska - imali su problema s velikom nezaposlenošću, velikim javnim sektorom i velikim javnim dugom.

Vlada koja je 1984., kada je zemlja bila na rubu bankrota, odlučila pokrenuti reforme, koncentrirala se upravo na navedene probleme. Krenuli su u snažnu liberalizaciju ekonomije, smanjenje javnog sektora, što je u konačnici dovelo do oživljavanja ekonomske aktivnosti, smanjenja javnih troškova i pada javnog duga.

Image
source: tradingeconomics.com

Druga polovica dvadesetog stoljeća, do sredine 80-ih, bila je katastrofalna za novozelandsku ekonomiju. Do 50-ih godina ta je zemlja imala treći najveći BDP po stanovniku, odmah iza SAD-a i Kanade. No tada kreće snažna regulacija, povećanje državnog aparata, državna kontrola ekonomskih procesa, te su postali jedna od ekonomski najneslobodnijih zemalja izvan komunističkog svijeta.

Kada su krenuli s reformama koje su, kako bi naši javnosektoraški sindikalisti rekli, bile “brutalne i neoliberalne”, prvo pitanje bilo je kako smanjiti poreze, javnu potrošnju i utjecaj države na ekonomiju.

Broj zaposlenih
Image
source: tradingeconomics.com



Prvo je trebalo utvrditi što točno dobivaju za novac koji troše. Kako bi znali na što točno troše javni novac, uveli su pravila da razne državne agencije novac ne dobivaju tek tako jer, eto, moraju postojati i imati svoj proračun, već je vlada s njima sklapala ugovore za točno određene usluge koje je željela naručiti i te usluge im plaćala. Također, vodeći ljudi državnih agencija birani su na natječajima te su dobivali ugovore na rok od pet godina, uz jasno zacrtane ciljeve. Jedini kriterij za njihovu smjenu bili su rezultati rada. Ako nisu ostvareni zadani ciljevi - letiš van, ali isto tako ih buduće vlade nisu mogle smijeniti bez razloga.


Vlada je državnim agencijama postavila nekoliko pitanja te su na temelju odgovora odlučili čime će se pojedina agencija baviti, a što će biti prepušteno privatnom sektoru.

Maurice P. McTigue, novozelandski političar koji je obnašao brojne dužnosti te sudjelovao u ključnim reformama, u jednom je govoru iz 2004. godine opisao proces smanjenja javnog sektora.

“Kada smo krenuli u taj proces postavili smo neka ključna pitanja o agencijama. Prvo pitanje bilo je 'Čime se vi bavite?', a drugo pitanje bilo je 'Čime biste se trebali baviti?’ Na temelju odgovora tada smo im rekli: ‘Eliminirajte sve što ne biste trebali raditi’ - što znači, ako radite nešto što očito nije vaša odgovornost, prestanite to raditi. Posljednje pitanje bilo je ‘Tko bi vas trebao plaćati - porezni obveznici, korisnici, potrošači, ili industrija?’ To pitanje postavili smo jer su u mnogo slučajeva porezni obveznici plaćali nešto od čega nemaju koristi. Jer ako troškove određene usluge ne plaćaju njeni korisnici tada dolazi do njene prekomjerne upotrebe i obezvrjeđenja toga što se radi”, rekao je McTigue.

Image
source: tradingeconomics.com

Kako navodi McTigue, na početku tog procesa Ministarstvo prometa zapošljavalo je 5600 ljudi, na kraju procesa imali su 53 zaposlena. Šumarska služba imala je 17 tisuća zaposlenih - na kraju procesa pala je na 17 zaposlenih. Ministarstvo javnih radova zapošljavalo je 28 tisuća ljudi, na kraju je McTique, koji je bio ministar, ostao jedini zaposlenik, prije nego što je ukinuto.

Ukinuti su i svi poticaji jer je vlada smatrala da takva politika samo stvara ovisnike o državnom novcu. No, nakon prilagodbe, nekada subvencionirani sektori, poput poljoprivrede, danas su bez subvencija jedni od najuspješnijih na svijetu.

Nakon reformi, ekonomija Novog Zelanda je eksplodirala. Dugogodišnju stagnaciju zamijenio je snažan rast, po stopama od 5 posto godišnje. Danas imaju nisku nezaposlenost, manju od 5 posto, rast ekonomije od preko 3 posto, a stabilne su im i javne financije s javnim dugom od oko 30 posto BDP-a.
0

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Reactions: 3516
Posts: 76649
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Krokodil Behko » 07 Aug 2018, 20:38

ZAŠTO JAČAJU POPULISTI: Zapadna civilizacija je ideja koju moramo odbraniti i obnoviti!


Image

Piše: Joe Lonsdale

U posljednjim desetljećima, ideja “zapadne civilizacije” pronašla je jako malo pristalica na američkim univerzitetima. U izmaglici etničkih studija i skandiranja sa Stanforda „Hey, hey, neka svi vide,‘zapadna civilizacija treba da ide!”, mnogi ljudi su izgubili iz vida načela koja su „Zapad” učinila izuzetnim.

Kao i sve civilizacije, evolucija Zapada uključivala je užasno nasilje, poput potčinjenja autohtone civilizacije Sjeverne Amerike i robovske trgovine. Njegova je historija često bila ružna i rasistička, poput ideje “superiornosti bijelog čovjeka” koji je bio korišten za opravdanje kolonijalizma na pseudonauci eugenike. Te štetne epizode navode kritičare da tvrde da su zapadnjački principi prazni: maska ​​za neistražen imperijalizam ili samo filozofija jednostavnijeg doba.


Ali to je potpuno pogrešno. U stvari, temeljne ideje Zapada daju mnoge odgovore koje tražimo danas kao valjanu reakciju na populizam koji raste i na lijevoj i desnoj strani. Umjesto da budu izvor društvenih zala, vrijednosti zapadne civilizacije dio su lijeka. Trebamo ih sada više nego ikad.


Kroz veći dio historije, prosječni radnik zarađivao je $ 1-3 po danu – čak i na vrhuncu rimskog prosperiteta. Samo nekoliko izabranih imalo je pravo akumulirati i posjedovati imovinu, a svi su se suočavali s prijetnjom nasilnog izvlaštenja. Strah i ropstvo vladali su sve do prosvjetiteljskih misli 17. i 18. stoljeća usklađeno s prirodnim pravima na nečiju osobu i imovinu. U odlomku koji opisuje dušu modernog Zapada, John Locke je napisao:


Prirodnom stanju poteban je zakon prirode da njim upravlja: i razum, koji je Zakon, uči sve ljude, koji ga slijede, da bi svi bili jednaki i nezavisni, niko ne bi trebao naškoditi životu, zdravlju, slobodi ili imovine druge osobe. (“Druga rasprava o vladi”, 1689.)


Lockeov moralni uvid je “liberalizam”, načelo uzajamnog suzdržavanja nadahnuto nepovredivim pravima drugih da oblikuju vlastiti život. Sloboda je život u skladu s razumom; razum nas obavezuje da poštujemo slobode drugih. Poštovanjem prava drugih garantiramo svoje.


Ovo razmišljanje prosvjetiteljstva bilo je provedeno u Velikoj Britaniji u Slavnoj revoluciji 1688. godine, a naročito u osnivanju Amerike, gdje je Lockeov liberalizam oblikovao okosnicu nove republike. Da ne bude zabune, u praksi su postojale duboke proturječnosti – osnivači Amerike su istovremeno bili borci za slobodu i vlasnici robova – ali institucionalna arhitektura bila je na mjestu. Novi okvir vlasničkih prava i političkih sloboda Zapada oslobodio je val kreativne energije, omogućujući čudo od tri stoljeća rasta, prosperiteta i nezamislivih čuda inovacija.


To se nije moralo dogoditi na taj način. Prirodni poredak stvari je da život bude “usamljen, siromašan, neugodan, okrutan i kratak” (riječi Thomas Hobbes, savremenika Lockea). Zapadna civilizacija je velika umjetnost: liberalni okvir garantuje prava vlasništva, omogućujući nam da obuzdamo većinu oblika tribalizma, učestvujemo na slobodnim tržištima i napredujemo služeći drugima bez obzira na njihov identitet.

Ova politička prava da se jednako tretiraju ljudi i da im se dopusti da se bave svojim poslovanjem imala je izuzetno blagotvoran utjecaj na društvo i ekonomiju. Uzmite u obzir da je historijski gledano, zapravo neprirodno da najbolje ideje dominiraju i šire se, dopuštajući poduzetnicima da istiskuju sadašnje, naslijeđene interese. Učestalije je da sila ili hijerarhija, a ne meritokratija ideja, odnosi pobjedu. Međutim, Zapad je uspostavio kulturno i pravno okruženje u kojem se natjecanje pametnih ideja i aktivnosti moglo razvijati.


Zapadna građevina nauke i znanja poduprla je i potaknula spiralu napredovanja, omogućujući našoj civilizaciji da finansira zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, infrastrukturu i druge oblike modernosti. Ipak, današnja zapadna civilizacija suočava se s krizom samopouzdanja, istiskujući liberalni poredak. Neuspjeh našeg društva da se pridržava liberalnih načela otvorenih tržišta i natjecanja ideja nameće bolne troškove ekonomiji i radničkoj klase Amerikanaca. Neliberalna ekonomija, naročito u Americi, dovela je do mnogih bolesti:


* Ograničavajući pravilnici o prostornom uređenju čine troškove života u gradovima s visokim rastom previsokim. To šteti milionima ljudi i zatvara desetke miliona drugih iz najdinamičnijih područja naše zemlje.


* Sistem zdravstvenog osiguranja je poput kartela koji ograničava nove medicinske škole, ljekare i inovativne oblike natjecanja. Kronizam, smiješni zakoni, lokalni monopoli od strane bolnica i gusta mreža pravila i ograničenja stvaraju “finansijske bolesti” koje godišnje troše bilion dolara.


* Zatvorski sistem, potaknut dijelom pogrešnog “rata protiv droga”, zarobljuje milione ljudi – nerazmjerno etničke manjine – s strašnim stopama recidivizma, uništavajući živote i zajednice.


* Obrazovanje, nacionalni eksperiment s centraliziranom kontrolom i finansiranjem, je nejednak, osrednji i ostavlja studente nepripremljenim za složenu ekonomiju.


* Labirint od preko milion federalnih regulatornih naredbi, s hiljadama novih “dokumenata” izdanih svake godine, i usporedivo velike neto regulacije na državnom nivou, čine poduzetništvo skupim i teškim. To regulatorno živo blato favorizira bogate i moćne (koji mogu priuštiti vojske advokata) nad malim poduzećima.


Iako je globalni prosperitet porastao u posljednjim desetljećima, prihodi na Zapadu za sve, osim za najbogatije, stagniraju. To je dijelom posljedica globalne konkurencije, ali i neuspjeha tržišnog liberalizma kod kuće. Kao i u feudalnom sistemu prije liberalizma, jaki se iživljavaju na slabima. Područja u kojima naše društvo nanosi štetu ljudima su ona u kojima politika ne omogućava „odozdo prema gore“, tržišno utemeljene inovacije. Jednostavno rečeno: Zapad ne uspijeva upravo tamo gdje njegove temeljne liberalne vrijednosti nemaju utjecaj.


U zdravstvu, obrazovanju, priuštivosti gradova, imigracijama i regulaciji, zapadnjački sistem inovacija „najbolja ideja pobjeđuje“ je zaustavljen. Nepouzdani birokrati vladaju velikim područjima društva i ekonomije služeći specijalnim interesima, proizvoljnim elitama koje vode velike kompanije i investicijske fondove. Ta neuspješna područja podsjećaju na preliberalno društvo, kada je kontrola nad ekonomijom bila zasnovana na dodijeljenim kraljevskim povlasticama.


Tragedija naše generacije je da su naša dinamična inovacijska ekonomija i najstrože potrebe našeg društva brodovi koji prolaze noću. Zapad mora omogućiti poduzetnicima da riješe naše najveće probleme testiranjem ideja u konkurentnim inovacijskim zonama, kao što su isporuka jeftine, kvalitetne zdravstvene zaštite, priprema studenata za radnu snagu, izgradnju stambenog prostora i smanjenje recidiva.


Pitanje nije kako bi elita trebala voditi školu, bolnicu ili zatvor – to je top-down razmišljanje. Umjesto toga, pitanje je kako stvoriti uvjete za bottom-up, tržišne poticaje kako bi se omogućilo našim najboljim i najpametnijim da inoviraju i takmiče se.


Moramo stvoriti politike i poticajne okvire tako da mladi geniji, žene ili muškarci, koji nisu povezani s moćnicima, ali imaju najbolju ideju, mogu napraviti tim, privući kapital i započeti s radom. Samo na taj način možemo motivisati pametnu osobu da pobijedi propadajuće institucije.


To je ono što konkurentna tržišta isporučuju. Ali naš je sistem sve više manipuliran i ekstraktivan; mora postati slobodan i otvoren.


U međuvremenu kada pred-prosvjetiteljski sistem vrijednosti, tribalizam i politika moći, postaju sve popularniji na fakultetima i društvenim medijima, moramo ponovno potvrditi našu predanost zapadnim liberalnim vrijednostima tako što ćemo ih vratiti u praksu. Samo racionalni poredak koji pospješuje individualna prava na osobu i imovinu, te širi mogućnosti za sve, stvorit će stabilnost i ekonomski napredak koji je neophodan kako bi se uklonilo populističko nezadovoljstvo.


Ne iznenađuje što antiliberalni, „odozgo naprema dole“ dijelovi našeg društva doživljavaju troškove bolesti i propadanja. Zapad je omogućio tržišni poredak gdje pobjeđuju najbolje ideje, bez obzira na to čija je ideja u pitanju. Moramo se podsjetiti na to kako je to neobično čudo naše političke ekonomije i izvlačiti lekcije iz toga. Tek tada možemo spasiti koncept “zapadne civilizacije” i širiti njegove prednosti slobode i prosperiteta – ne samo za ljude na Zapadu, nego za sve.


Joe Lonsdale je američki poduzetnik i tehnološki investitor. On je suosnovao Palantir, Addepar, OpenGov i druge kompanije, a partner je u 8VC-u, njegovom fondu za rizični kapital. On je također osnivač Instituta Cicero, koji pomaže kreatorima politike i poduzetnicima da rade zajedno na izazovima društva.


(SB)
0
online

User avatar
Mohr
Inventar foruma
Inventar foruma
Reactions: 337
Posts: 8070
Joined: 16 Aug 2015, 21:15
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Mohr » 21 Sep 2018, 23:04

:mohr
0

User avatar
Mohr
Inventar foruma
Inventar foruma
Reactions: 337
Posts: 8070
Joined: 16 Aug 2015, 21:15
Status: Offline

Re: Liberalni kapitalizam

Post by Mohr » 22 Sep 2018, 23:26

Liberalni kapitalizam iliti kapitalistički liberalizam; socijalistički demokratki iliti demokratski socijalisti & tutti quanti!!! Image :D. https://pescanik.net/kad-kazem-liberalizam/
0

Post Reply

Return to “Svijet”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 4 guests