Liberalni kapitalizam
Moderators: Krokodil Behko, Duminjo
-
- Inventar foruma
- Posts: 5944
- Joined: 29 Nov 2016, 18:11
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
PA necemo jos uvijek da sekiramo gradjane koji uzivaju u vrijednostima demokratije
Re: Liberalni kapitalizam
Ajde, sad vec bar priznate, da je diktatura jedina opcija komunizma...
Interesantno...ljudima se ipak više svidja biti tzv sluga krupnog kapitala, nego zivjeti u rajskim vrtovima komunizma
Habibti, ya nour el - ain...
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
pa moj komunizam je najveći oblik demokratije
a ne ova današnja rugla
a ne ova današnja rugla
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
-
- Inventar foruma
- Posts: 5944
- Joined: 29 Nov 2016, 18:11
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
KApitalisticka klupa, ne da ne mozes zaspat na njoj , nego ako nemas love ne mozes ni sjesti
-
- Inventar foruma
- Posts: 5944
- Joined: 29 Nov 2016, 18:11
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Neoliberalizam stvara usamljenost. To je ono što razara društvo
Autor: George Monbiot
Postoji li gora optužba nekog sistema od epidemije mentalnih oboljenja? Pošast anksioznosti, depresije, stresa, društvene fobije, poremećaja u prehrani, samoozljeđivanja i usamljenosti pogađa ljude diljem svijeta. Katastrofalne statistike o mentalnom zdravlju djece u Engleskoj odražavaju globalnu krizu.
Brojni su sekundarni razlozi ovog problema, no čini mi se da je temeljni uzrok svugdje isti: ljudska su bića, ultradruštveni sisavci, čiji su mozgovi "namješteni" da reagiraju na druge ljude, razdvojena/izolirana jedna od drugih. Ekonomske i tehnološke promjene imaju ključnu ulogu, ali ima je i ideologija. Premda je naše blagostanje neodvojivo povezano sa životima drugih, posvuda nam govore da ćemo uspjeti putem kompetitivnosti u borbi za vlastite interese i ekstremnog individualizma.
U Velikoj Britaniji, ljudi koji su proveli cijele svoje živote u školama, koledžima, barovima, u parlamentu - govore nam da stanemo na vlastite noge. Obrazovni sustav je iz godine u godinu sve brutalnije kompetitivan. Zapošljavanje je borba "na život i smrt" s gomilom drugih očajnih ljudi koji traže posao. Moderni supervizori siromaštvo pripisuju individualnoj krivnji za ekonomske uvjete. Beskrajna natjecanja na televiziji hrane nemoguće aspiracije kao da su stvarno moguće.
Konzumerizam ispunjava društvenu prazninu. Daleko od toga da može liječiti bolest izolacije, konzumerizam pojačava društvene usporedbe do stupnja na kojem, kada smo konzumirali sve drugo, počinjemo konzumirati sami_e sebe. Društvene mreže nas spajaju i razdvajaju, dopuštajući nam da kvantificiramo naše društvene stavove i pozicije i da vidimo kako drugi ljudi imaju više prijatelja i pratitelja od nas.
Kao što je to izvrsno opisala Rhiannon Lucy Cosslett, djevojke i mlade žene rutinski mijenjaju fotografije koje objavljuju kako bi izgledale mekše i tanje.
Neki pametni telefoni, koristići svoje "aplikacije za ljepotu" čine to i bez vas; sad možete postati vlastita "mršava inspiracija" (thinspiration). Dobro došli_e u posthobsovsku distopiju: rat svih protiv samih sebe.
Čudi li ikoga, u ovim samotnim unutarnjim svjetovima u kojima je dodir zamijenjen ne-dodirom, da se mlade žene utapaju u mentalnim poteškoćama? Nedavno istraživanje u Engleskoj pokazuje da se jedna od četiri žene između 16 i 24 godine samoozljeđuje, a jedna od osam pati od posttraumatskog stresnog poremećaja. Anksioznost, depresija, fobije ili opsesivno-kompulzivni poremećaji pogađaju 26 posto žena u ovoj dobnoj skupini. Tako izgleda kriza javnog zdravstva.
Ako društveni slom nije tretiran ozbiljno poput slomljene noge, to je zato što ga ne vidimo. Ali neuroznanstvenici_e mogu vidjeti. Niz odličnih članaka pokazuje da društvenu i fizičku bol procesuiraju isti neuralni sklopovi. To možda objašnjava zašto je, u mnogim jezicima, teško opisati utjecaj prekinutih društvenih veza bez riječi koje koristimo da bismo imenovali fizičku bol i povredu. I kod ljudskih i kod drugih sisavaca, društveni kontakt umanjuje bol. Zato grlimo djecu kada se ozlijede: ljubav je moćan analgetik. Opioidi olakšavaju fizičku agoniju i separacijsku bol. Možda ovo objašnjava vezu između društvene izolacije i ovisnosti o drogama.
Eksperimenti sažeti u časopisu 'Physiology & Behaviour' prošlog mjeseca, govore nam da, kada društvenim sisavcima damo da biraju između fizičke boli i izolacije, biraju bol. Kapucini (majmuni) lišeni i hrane i kontakta 22 sata prije će se pridružiti svojim drugovima nego što će jesti. Prema istom istraživanju, djeca koja dožive emocionalno zanemarivanje pate od težih mentalnih posljedica od djece koja su doživjela i
emocionalno zanemarivanje i fizičko zlostavljanje: koliko god bilo odvratno, fizičko nasilje uključuje pozornost i kontakt.
Samoozljeđivanje se često koristi kao pokušaj umanjivanja nelagode: to je druga indikacija da fizička bol nije tako loša kao emocionalna. Zatvorski sustav to dobro zna - jedan od najefikasnijih oblika mučenja je izolacija u samici.
Nije teško vidjeti koji su to evolucijski razlozi društvene boli. Preživljavanje među društvenim sisavcima se iznimno povećava kada su snažno povezani s ostatkom grupe. Izolirane i marginalizirane životinje će najvjerojatnije napasti predatori ili će umrijeti od gladi. Kao što nas fizička bol štiti od fizičke povrede, emocionalna bol nas štiti od društvene povrede. Tjera nas da se ponovno povežemo. No za mnoge je ljude to gotovo nemoguće.
Ne iznenađuje što je društvena izoliranost snažno povezana s depresijom, samoubojstvom, tjeskobom, nesanicom, strahom i doživljajem prijetnje. Više iznenađuje otkriće obima i spektra fizičkih bolesti koje uzrokuje ili pogoršava. Demencija, visoki krvni tlak, srčana oboljenja, infarkti, smanjena otpornost na viruse, čak i nesretni slučajevi, uobičajeniji su kod kronično usamljenih ljudi. Utjecaj usamljenosti na fizičko zdravlje uspoređuje se s 15 popušenih cigareta dnevno: povećava rizik rane smrtnosti za 26 posto. Dijelom je to zato što povećava proizvodnju hormona stresa kortizola koji suzbija imunosni sustav.
Istraživanja i ljudi i životinja ukazuju na razlog jedenja zbog samotješenja (comfort eating): izolacija smanjuje kontrolu impulsa te uzrokuje pretilost. Budući da će ljudi s dna socioekonomske ljestvice najvjerojatnije patiti od usamljenosti, možda nam to objašnjava snažnu vezu između niskog ekonomskog statusa i pretilosti?
Svi možemo vidjeti da postoji nešto važnije od većine problema na koje svakodnevno bjesnimo. Pa zašto smo onda uronjeni u ovaj samodestruktivni svijet, u samokonzumirajuće ludilo uništavanja okoline i društvene izmještenosti, ako nam to proizvodi nepodnošljivu bol? Ne bi li to pitanje trebala postaviti svaka javna osoba?
Postoje neke divne dobrotvorne kampanje koje se mogu boriti protiv ove plime, s nekima od njih surađujem i dio su mog projekta o usamljenosti. No na svaku osobu do koje dopru, nekoliko drugih ostane bez pomoći.
To ne zahtijeva politički odgovor. Zahtijeva nešto mnogo veće: prevrednovanje kompletnog pogleda na svijet. Od svih fantazija kojima se zabavljaju ljudska bića, ideja da možemo sve sami je najapsurdnija i vjerojatno najopasnija. Ili ćemo stati zajedno, ili ćemo se raspasti.
Autor: George Monbiot
Postoji li gora optužba nekog sistema od epidemije mentalnih oboljenja? Pošast anksioznosti, depresije, stresa, društvene fobije, poremećaja u prehrani, samoozljeđivanja i usamljenosti pogađa ljude diljem svijeta. Katastrofalne statistike o mentalnom zdravlju djece u Engleskoj odražavaju globalnu krizu.
Brojni su sekundarni razlozi ovog problema, no čini mi se da je temeljni uzrok svugdje isti: ljudska su bića, ultradruštveni sisavci, čiji su mozgovi "namješteni" da reagiraju na druge ljude, razdvojena/izolirana jedna od drugih. Ekonomske i tehnološke promjene imaju ključnu ulogu, ali ima je i ideologija. Premda je naše blagostanje neodvojivo povezano sa životima drugih, posvuda nam govore da ćemo uspjeti putem kompetitivnosti u borbi za vlastite interese i ekstremnog individualizma.
U Velikoj Britaniji, ljudi koji su proveli cijele svoje živote u školama, koledžima, barovima, u parlamentu - govore nam da stanemo na vlastite noge. Obrazovni sustav je iz godine u godinu sve brutalnije kompetitivan. Zapošljavanje je borba "na život i smrt" s gomilom drugih očajnih ljudi koji traže posao. Moderni supervizori siromaštvo pripisuju individualnoj krivnji za ekonomske uvjete. Beskrajna natjecanja na televiziji hrane nemoguće aspiracije kao da su stvarno moguće.
Konzumerizam ispunjava društvenu prazninu. Daleko od toga da može liječiti bolest izolacije, konzumerizam pojačava društvene usporedbe do stupnja na kojem, kada smo konzumirali sve drugo, počinjemo konzumirati sami_e sebe. Društvene mreže nas spajaju i razdvajaju, dopuštajući nam da kvantificiramo naše društvene stavove i pozicije i da vidimo kako drugi ljudi imaju više prijatelja i pratitelja od nas.
Kao što je to izvrsno opisala Rhiannon Lucy Cosslett, djevojke i mlade žene rutinski mijenjaju fotografije koje objavljuju kako bi izgledale mekše i tanje.
Neki pametni telefoni, koristići svoje "aplikacije za ljepotu" čine to i bez vas; sad možete postati vlastita "mršava inspiracija" (thinspiration). Dobro došli_e u posthobsovsku distopiju: rat svih protiv samih sebe.
Čudi li ikoga, u ovim samotnim unutarnjim svjetovima u kojima je dodir zamijenjen ne-dodirom, da se mlade žene utapaju u mentalnim poteškoćama? Nedavno istraživanje u Engleskoj pokazuje da se jedna od četiri žene između 16 i 24 godine samoozljeđuje, a jedna od osam pati od posttraumatskog stresnog poremećaja. Anksioznost, depresija, fobije ili opsesivno-kompulzivni poremećaji pogađaju 26 posto žena u ovoj dobnoj skupini. Tako izgleda kriza javnog zdravstva.
Ako društveni slom nije tretiran ozbiljno poput slomljene noge, to je zato što ga ne vidimo. Ali neuroznanstvenici_e mogu vidjeti. Niz odličnih članaka pokazuje da društvenu i fizičku bol procesuiraju isti neuralni sklopovi. To možda objašnjava zašto je, u mnogim jezicima, teško opisati utjecaj prekinutih društvenih veza bez riječi koje koristimo da bismo imenovali fizičku bol i povredu. I kod ljudskih i kod drugih sisavaca, društveni kontakt umanjuje bol. Zato grlimo djecu kada se ozlijede: ljubav je moćan analgetik. Opioidi olakšavaju fizičku agoniju i separacijsku bol. Možda ovo objašnjava vezu između društvene izolacije i ovisnosti o drogama.
Eksperimenti sažeti u časopisu 'Physiology & Behaviour' prošlog mjeseca, govore nam da, kada društvenim sisavcima damo da biraju između fizičke boli i izolacije, biraju bol. Kapucini (majmuni) lišeni i hrane i kontakta 22 sata prije će se pridružiti svojim drugovima nego što će jesti. Prema istom istraživanju, djeca koja dožive emocionalno zanemarivanje pate od težih mentalnih posljedica od djece koja su doživjela i
emocionalno zanemarivanje i fizičko zlostavljanje: koliko god bilo odvratno, fizičko nasilje uključuje pozornost i kontakt.
Samoozljeđivanje se često koristi kao pokušaj umanjivanja nelagode: to je druga indikacija da fizička bol nije tako loša kao emocionalna. Zatvorski sustav to dobro zna - jedan od najefikasnijih oblika mučenja je izolacija u samici.
Nije teško vidjeti koji su to evolucijski razlozi društvene boli. Preživljavanje među društvenim sisavcima se iznimno povećava kada su snažno povezani s ostatkom grupe. Izolirane i marginalizirane životinje će najvjerojatnije napasti predatori ili će umrijeti od gladi. Kao što nas fizička bol štiti od fizičke povrede, emocionalna bol nas štiti od društvene povrede. Tjera nas da se ponovno povežemo. No za mnoge je ljude to gotovo nemoguće.
Ne iznenađuje što je društvena izoliranost snažno povezana s depresijom, samoubojstvom, tjeskobom, nesanicom, strahom i doživljajem prijetnje. Više iznenađuje otkriće obima i spektra fizičkih bolesti koje uzrokuje ili pogoršava. Demencija, visoki krvni tlak, srčana oboljenja, infarkti, smanjena otpornost na viruse, čak i nesretni slučajevi, uobičajeniji su kod kronično usamljenih ljudi. Utjecaj usamljenosti na fizičko zdravlje uspoređuje se s 15 popušenih cigareta dnevno: povećava rizik rane smrtnosti za 26 posto. Dijelom je to zato što povećava proizvodnju hormona stresa kortizola koji suzbija imunosni sustav.
Istraživanja i ljudi i životinja ukazuju na razlog jedenja zbog samotješenja (comfort eating): izolacija smanjuje kontrolu impulsa te uzrokuje pretilost. Budući da će ljudi s dna socioekonomske ljestvice najvjerojatnije patiti od usamljenosti, možda nam to objašnjava snažnu vezu između niskog ekonomskog statusa i pretilosti?
Svi možemo vidjeti da postoji nešto važnije od većine problema na koje svakodnevno bjesnimo. Pa zašto smo onda uronjeni u ovaj samodestruktivni svijet, u samokonzumirajuće ludilo uništavanja okoline i društvene izmještenosti, ako nam to proizvodi nepodnošljivu bol? Ne bi li to pitanje trebala postaviti svaka javna osoba?
Postoje neke divne dobrotvorne kampanje koje se mogu boriti protiv ove plime, s nekima od njih surađujem i dio su mog projekta o usamljenosti. No na svaku osobu do koje dopru, nekoliko drugih ostane bez pomoći.
To ne zahtijeva politički odgovor. Zahtijeva nešto mnogo veće: prevrednovanje kompletnog pogleda na svijet. Od svih fantazija kojima se zabavljaju ljudska bića, ideja da možemo sve sami je najapsurdnija i vjerojatno najopasnija. Ili ćemo stati zajedno, ili ćemo se raspasti.
-
- Inventar foruma
- Posts: 5944
- Joined: 29 Nov 2016, 18:11
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Uredjuju vlasnici krupnog kapitala, banke i finansijski fondovi sirom planete, koji kontrolisu 90% svjetskog novca, pa u stvari neoliberalni kapitalizam oznacava stanje u kojem politicki establishment gubi svoj autoritet i podredjuje se interesima trzista, od kojeg i sam ima interesa, kao i izdaja radnicke klase u korist globalnih finansijskih elita i javnih politika.
Evo ti jedan zanimljiv text o neoliberalnom kapitalizmu
http://www.tacno.net/novosti/neoliberalizam-je-fasizam/
Evo ti jedan zanimljiv text o neoliberalnom kapitalizmu
http://www.tacno.net/novosti/neoliberalizam-je-fasizam/
- Mirelam
- Forum [Bot]
- Posts: 12356
- Joined: 13 Jul 2015, 20:47
- Has thanked: 35 times
- Been thanked: 337 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Hvala ti na linku ali sam ja malo lijen covjek.
Mislim da imam formirano misljenje tako da mi linkovi nece ni pomoci ni odmoci u formiranju stava. Bosanska posla,tvrdoglavost.Pogotovo kada posljedice tog sistema sam osjetio na svojoj kozi, direktno u realnom sektoru. Mislim da mi je mnogo toga jasno po pitanju "Kapitalizma katastrofe" kako ga je prozvala jedna lijepa dama i dokumentovala svu politiku i nacin njegovog provodjenja i djelovanja.
Nego pitanje mozda nije bilo dobro formulirano. Naime ko bi placao te sudove, vojsku , policiju, da izbacimo iz jednacine obrazovanje, zdravstvo, kulturu i sl.? Da li bi i to bilo razmazano na cijeli narod ili samo oni koji ga koriste bi placali? Po ucinku? Da li da postoji nekoliko sudova koji se nadmecu na trzistu ponude i potraznje? Nekoliko policija pa koja bolje bije ili brani? Mogu li da izaberem onaj zakon koji meni vise odgovara ili se moram prilagoditi onom koji mi je poturen kao tkz." cigla" ? U slucaju malverzacije i propasti penzionog ili zdravstvenog fonda, ko je odgovoran i ko ce namiriti lovu koju sam placao godinama a dodjem u godine kada sam sam sebi tezak, a kamoli nekome drugom? Da li legalizovati odmah eutanaziju i postaviti maximalno 5 godina zivota nakon penzije i nakon toga humano izvrsiti eliminaciju jedinke koja postaje teret drustva? Zasto odmah ne izvrsimo selekciju pri rodjenju na osnovu nekih parametara i eliminisemo jedinke koje nece i nisu u stanju da proizvedu dodatnu vrijednost?
Eto toliko pa , ko umije da mi odgovori bio bih mu zahvalan.
Mislim da imam formirano misljenje tako da mi linkovi nece ni pomoci ni odmoci u formiranju stava. Bosanska posla,tvrdoglavost.Pogotovo kada posljedice tog sistema sam osjetio na svojoj kozi, direktno u realnom sektoru. Mislim da mi je mnogo toga jasno po pitanju "Kapitalizma katastrofe" kako ga je prozvala jedna lijepa dama i dokumentovala svu politiku i nacin njegovog provodjenja i djelovanja.
Nego pitanje mozda nije bilo dobro formulirano. Naime ko bi placao te sudove, vojsku , policiju, da izbacimo iz jednacine obrazovanje, zdravstvo, kulturu i sl.? Da li bi i to bilo razmazano na cijeli narod ili samo oni koji ga koriste bi placali? Po ucinku? Da li da postoji nekoliko sudova koji se nadmecu na trzistu ponude i potraznje? Nekoliko policija pa koja bolje bije ili brani? Mogu li da izaberem onaj zakon koji meni vise odgovara ili se moram prilagoditi onom koji mi je poturen kao tkz." cigla" ? U slucaju malverzacije i propasti penzionog ili zdravstvenog fonda, ko je odgovoran i ko ce namiriti lovu koju sam placao godinama a dodjem u godine kada sam sam sebi tezak, a kamoli nekome drugom? Da li legalizovati odmah eutanaziju i postaviti maximalno 5 godina zivota nakon penzije i nakon toga humano izvrsiti eliminaciju jedinke koja postaje teret drustva? Zasto odmah ne izvrsimo selekciju pri rodjenju na osnovu nekih parametara i eliminisemo jedinke koje nece i nisu u stanju da proizvedu dodatnu vrijednost?
Eto toliko pa , ko umije da mi odgovori bio bih mu zahvalan.
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37873
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2941 times
- Been thanked: 2280 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
...ovo ti je realnost....to je IN...Mirelam wrote: ↑10 Oct 2017, 20:04 Hvala ti na linku ali sam ja malo lijen covjek.
Mislim da imam formirano misljenje tako da mi linkovi nece ni pomoci ni odmoci u formiranju stava. Bosanska posla,tvrdoglavost.Pogotovo kada posljedice tog sistema sam osjetio na svojoj kozi, direktno u realnom sektoru. Mislim da mi je mnogo toga jasno po pitanju "Kapitalizma katastrofe" kako ga je prozvala jedna lijepa dama i dokumentovala svu politiku i nacin njegovog provodjenja i djelovanja.
Nego pitanje mozda nije bilo dobro formulirano. Naime ko bi placao te sudove, vojsku , policiju, da izbacimo iz jednacine obrazovanje, zdravstvo, kulturu i sl.? Da li bi i to bilo razmazano na cijeli narod ili samo oni koji ga koriste bi placali? Po ucinku? Da li da postoji nekoliko sudova koji se nadmecu na trzistu ponude i potraznje? Nekoliko policija pa koja bolje bije ili brani? Mogu li da izaberem onaj zakon koji meni vise odgovara ili se moram prilagoditi onom koji mi je poturen kao tkz." cigla" ? U slucaju malverzacije i propasti penzionog ili zdravstvenog fonda, ko je odgovoran i ko ce namiriti lovu koju sam placao godinama a dodjem u godine kada sam sam sebi tezak, a kamoli nekome drugom? Da li legalizovati odmah eutanaziju i postaviti maximalno 5 godina zivota nakon penzije i nakon toga humano izvrsiti eliminaciju jedinke koja postaje teret drustva? Zasto odmah ne izvrsimo selekciju pri rodjenju na osnovu nekih parametara i eliminisemo jedinke koje nece i nisu u stanju da proizvedu dodatnu vrijednost?
Eto toliko pa , ko umije da mi odgovori bio bih mu zahvalan.
nemoj puno da mislis....
Ovde svakodnevno propadaju neki fondovi,ljudi uplacivali godinama.....
....pojo mis .....
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Pa prvo, sva pitanja koja si postavio odnose se na svaku drzavu na ovom svijetu, pa ne znam zasto u tom kontekstu spominjes neoliberalizam. Apsolutno svaku drzavu koja je postojala i koja postoji na ovom dunjaluku.
Drugo, koliko sam ja uspio da vidim, ne vjerujem da si ti nesto ugrozen neoliberalizmom.
Trece, ne vidim ni da Bosna ima ikakve veze sa neoliberalizmom. Mi tek treba da obradjujemo zemlju koju imamo. Eno, zena radi sa kupusom. Obrati se njoj.
Cetvrto, ako se zalis na zakone koje moras ili neces da prihvatis, preporucujem Somaliju, jer tamo nema nikakvih zakona, i pojedinci sami pisu zakone.
Drugo, koliko sam ja uspio da vidim, ne vjerujem da si ti nesto ugrozen neoliberalizmom.
Trece, ne vidim ni da Bosna ima ikakve veze sa neoliberalizmom. Mi tek treba da obradjujemo zemlju koju imamo. Eno, zena radi sa kupusom. Obrati se njoj.
Cetvrto, ako se zalis na zakone koje moras ili neces da prihvatis, preporucujem Somaliju, jer tamo nema nikakvih zakona, i pojedinci sami pisu zakone.
. . . . . . . . .
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Peto, razumijem generaciju koja je uhvacena u tranziciji, bilo u Bosni, bilo u dijaspori, I da moraju biti uplaseni za egzistenciju kada dodju u penziju.
Svejedno, koliko sam vidio u dijaspori, svi ovakvi likovi su pupcanom vrpcom vezani za nerad, kukanje, mrznju prema svemu sto nije kafenisanje i suplja prica, nesposobnost, nevoljnost da se radi na sebi, opsti nehljeb mentalitet.
Sta reci o ljudima koji zive dvadeset i vise godina u Kanadi a ne znaju engleski?
Sto se tice Bosne, to je malo kompleksniji problem.
Svejedno, koliko sam vidio u dijaspori, svi ovakvi likovi su pupcanom vrpcom vezani za nerad, kukanje, mrznju prema svemu sto nije kafenisanje i suplja prica, nesposobnost, nevoljnost da se radi na sebi, opsti nehljeb mentalitet.
Sta reci o ljudima koji zive dvadeset i vise godina u Kanadi a ne znaju engleski?
Sto se tice Bosne, to je malo kompleksniji problem.
. . . . . . . . .
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Evo, pet razlicitih prica iz Hrvatske.
Okrenite na 23:20, pa da vidite sta dijete radi, cak i u sistemu nefunkcionalnom kao sto je hrvatski.
Okrenite na 23:20, pa da vidite sta dijete radi, cak i u sistemu nefunkcionalnom kao sto je hrvatski.
. . . . . . . . .
- Mirelam
- Forum [Bot]
- Posts: 12356
- Joined: 13 Jul 2015, 20:47
- Has thanked: 35 times
- Been thanked: 337 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Prvo -Dolazi do promjena u svim drzavama na svijetu u kontekstu vremena u kojem zivimo i promjene su uzrokovane neoliberalizmom.Socrates wrote: ↑10 Oct 2017, 20:23 Pa prvo, sva pitanja koja si postavio odnose se na svaku drzavu na ovom svijetu, pa ne znam zasto u tom kontekstu spominjes neoliberalizam. Apsolutno svaku drzavu koja je postojala i koja postoji na ovom dunjaluku.
Drugo, koliko sam ja uspio da vidim, ne vjerujem da si ti nesto ugrozen neoliberalizmom.
Trece, ne vidim ni da Bosna ima ikakve veze sa neoliberalizmom. Mi tek treba da obradjujemo zemlju koju imamo. Eno, zena radi sa kupusom. Obrati se njoj.
Cetvrto, ako se zalis na zakone koje moras ili neces da prihvatis, preporucujem Somaliju, jer tamo nema nikakvih zakona, i pojedinci sami pisu zakone.
Drugo- Odakle ti znas jesam li ja ugrozen ili nisam? Vec sam ti rekao, itekako, zastitom velikog kapitala u realnom sektoru. A neke moralne obaveze imam i prema onome koga ostavljam iza sebe.
Trece-Ne spominjem Bosnu u kontekstu neoliberalizma , jer je tamo jos uvijek feudalizam u ranoj fazi, a licno zivim jednu sasvim drugu realnost.
Cetvrto-Ja sam pitao o "ciglama" koje se stave na sto kao Biblija i treba je postovati. Malo mi je u koliziji sa demokratijom i slobodama koje propagiramo.
A znas dobro o cemu pricam, tako da nemoj da se pravis mutav. Ta bipolarna podjela koju ti potenciras je davno iza mene.
- Mirelam
- Forum [Bot]
- Posts: 12356
- Joined: 13 Jul 2015, 20:47
- Has thanked: 35 times
- Been thanked: 337 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Vidim ima i peto.Socrates wrote: ↑10 Oct 2017, 20:34 Peto, razumijem generaciju koja je uhvacena u tranziciji, bilo u Bosni, bilo u dijaspori, I da moraju biti uplaseni za egzistenciju kada dodju u penziju.
Svejedno, koliko sam vidio u dijaspori, svi ovakvi likovi su pupcanom vrpcom vezani za nerad, kukanje, mrznju prema svemu sto nije kafenisanje i suplja prica, nesposobnost, nevoljnost da se radi na sebi, opsti nehljeb mentalitet.
Sta reci o ljudima koji zive dvadeset i vise godina u Kanadi a ne znaju engleski?
Sto se tice Bosne, to je malo kompleksniji problem.
Opet malo generaliziramo, ali hajde.
Sta to znaci tranzicija? Mi govorimo o jednom procesu koji traje vise od 50 godina tako da mi nije bas najjasnije. Nisam spominjao Bihu u ovom kontekstu, tako da mi je i tu upitnik?
Nemoj da razvodnimo pricu, djece ti ispred skole, nego ako mozes da mi odgovoris o onome sto me interesuje, a ako ne mozes iz realnog sektora, de makar probaj filozofski jer je i to karika koja nedostaje.
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Budi onda malo konkretniji pa cu ti odgovoriti.
Koji zakoni? Sta? Gdje? Kako?
Sa jedne strane, kritikujete drzavu kada se zaduzuje, a sa druge strane bi svi da budete na drzavnoj sisi.
Kako je uopste moguce pomiriti sve sto vi govorite?
Koji zakoni? Sta? Gdje? Kako?
Sa jedne strane, kritikujete drzavu kada se zaduzuje, a sa druge strane bi svi da budete na drzavnoj sisi.
Kako je uopste moguce pomiriti sve sto vi govorite?
. . . . . . . . .
- Mirelam
- Forum [Bot]
- Posts: 12356
- Joined: 13 Jul 2015, 20:47
- Has thanked: 35 times
- Been thanked: 337 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Opet generalizujes stvari i govoris bez pokrica, stavljajuci me u neku mnozinu koja je na drzavnoj sisi. Nidze veze, jer vec 25 godina sve je u mojim rukama i mome radu. To je isto kada bih ja rekao ne znajuci nista o tebi, da si ti odrastao na drzavnoj sisi gdje te drzava primila na svoje welfare programe ,obrazovala i napravila od tebe ono sto si danas.
Pitanje je jednostavno. Policija, vojska, sudstvo na slobodnom trzistu? Ko, kako i koliko?
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Liberalni kapitalizam
Pa ti ovdje postavljas osnovna pitanja o funkcionisanju drzave na najdjetinjastiji moguci nacin.
Opet nisi konkretan jer ti je lakse ovako razgovarati bez ikakvog fokusa.
Sta policija, vojska, sudstvo?
Hoces drzavu bez policije? Hoces drzavu bez vojske? Hoces drzavu bez sudstva?
Pa to bih i ja. I?
Sto se tice drzavne sise, sam si spomenuo javne fondove. A sta je to nego drzavna sisa?
Opet nisi konkretan jer ti je lakse ovako razgovarati bez ikakvog fokusa.
Sta policija, vojska, sudstvo?
Hoces drzavu bez policije? Hoces drzavu bez vojske? Hoces drzavu bez sudstva?
Pa to bih i ja. I?
Sto se tice drzavne sise, sam si spomenuo javne fondove. A sta je to nego drzavna sisa?
. . . . . . . . .
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 24 guests