“Ćele kula” među svetskim čudima!

Poznate ličnosti, ratovi, važni događaji

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 86350
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Has thanked: 853 times
Been thanked: 1641 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Mutevelija » 16 Dec 2017, 11:33

Da nakon prvog svjetskog rata desi se pokrstavanja vraca se vjeri pradjedova u Plavom i Gusinju, sama Srpska politika je zbunjujuća dok na jednoj strani imamu Četnike koji su muslimani na drugoj pokolje muslimana, još mi Nena stara rahmetli govorila da se Kur'an za vrijeme Kraljevine SHS, slobodno nosio i vjera ispovijedala dok Tito i komunisti kad su došli nije, ona išla tada u mekteb.
Komunisti su dobacivali iz reda Muslimanskog naroda vrijeđali ove što su u mekteb išli.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció

🍉🍉🍉🍉

Venera
Seksologinja
Seksologinja
Posts: 35717
Joined: 27 Mar 2016, 17:23
Location: bosansko jajčno mesto
Has thanked: 1096 times
Been thanked: 589 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Venera » 16 Dec 2017, 16:48

srculence7 wrote: 16 Dec 2017, 02:08 Htedoh da napišem ali pošto vidim da "sve znate", odustala sam... nisu za mene ove teme........ :tamo
srculence, interesantno je u povijesti, kako su ljudi gradili crkve i kule od ljudskoh lobanja ; ljetos u u Meksiku otkrili jako slicnu kulu sa lobanjama :kafa
Skin: "nemoj ljubinka, ja sam vec ispala iz aviona"

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 86350
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Has thanked: 853 times
Been thanked: 1641 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Mutevelija » 16 Dec 2017, 18:12

Srcule ovo je osjetljiva tema jer su Bošnjaci /poturice i Srbi kako su ih pogrno zvali Vlasima ratovali više od 500 godina još kad je Dušan ratovao sa Tvrtkom i prije Islama, a Bošnjaci su pomagali Srbima na Kosovu.
Kasnije kad je bio bosanski ustanak napisana je ova pjesma.
"Mi idemo na Kosovo ravno,Gde nam stari slavu izgubiše,Staru našu slavu prađedovsku. I mi ćemo na polju KosovuIl' izgubit vjeru i junaštvo, Ili ćemo, ako Alah dade,Dušmanina svoga pobjediti, I u Bosnu vratiti se slavno."
"Stihovi Omer-bega u pesmi Leti pjesmo su treperili ovom izgovorenom porukom Njegoša i pritajenim mislima Osmana Mashar-paše:

''Želiš vidjet ljutog lava,
za slobodu što se bori,
ti poleti, pjesmo moja,
onoj maloj Crnoj Gori.

Pod Lovćenom na kamenu
Naćeš tamo onog lava,
Što slobodi krči puta
Oštrim mačem i guslama.

Ponesi mu pozdrav vjerni
Zarad sreće bratskog gleda,
Krv nas veže, a ne d'jeli
Vjera Hrista, Muhameda''.


To je bilo tih pokušaja ali uzaludno što će se pogazati kasnije osvetom kršćana za Osmanske zulume.

Svako ima svoju verziju istorije historije.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció

🍉🍉🍉🍉

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3617 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by srculence7 » 17 Dec 2017, 15:46

statebriga wrote: 16 Dec 2017, 16:48
srculence7 wrote: 16 Dec 2017, 02:08 Htedoh da napišem ali pošto vidim da "sve znate", odustala sam... nisu za mene ove teme........ :tamo
srculence, interesantno je u povijesti, kako su ljudi gradili crkve i kule od ljudskoh lobanja ; ljetos u u Meksiku otkrili jako slicnu kulu sa lobanjama :kafa
Pa sad, meni je jeziva...

Ćele-kula je izgrađena od kamena, maltera i greda. U osnovi je visoka oko 4,5 metara sa osnovom 4,15 x 4,0 m a zidovi su debeli oko 0,5 m. U sveže nabacan malter sa spoljne strane ugrađivane su glave u pravilnim redovima, kojih je četrnaest. U svakom redu, na svakom zidu se nalazilo 17 glava srpskih mučenika i ukupno je bilo uzidano 952 lobanje.

Knjaz Milan Obrenović IV, oslobodilac Niša, 4. jula 1878. godine na Čegru podiže prvi srpski spomenik, a današnji spomenik čegarskim junacima podignut je na inicijativu niškog episkopa Dositeja i po projektu arhitekte Julijana Đupona, ruskog emigranta iz Odese. Zanimljivo u vezi ovog spomenika je da stoji datum 19.maj mada se bitka zapravo odigrala 31.maja 1809. godine. Spomenik je svečano otkriven 1927. godine u prisustvu kralja Aleksandra Karađorđevića, kada je priređena rekonstrukcija boja.

Image
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3617 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by srculence7 » 17 Dec 2017, 16:06

Krokodil Behko wrote: 16 Dec 2017, 01:32 Prvo su porušene džamije, a Ćele kula je bila osveta za pogrom nad muslimanima.
Uostalom, Srbi su morali ubiti Karađorđa i poslati njegovu glavu u Istambul, pošto sultan nije htio priznati nikakvu autonomiju, dok dotični ne bude kažnjen, zbog zločina.
Ima lepo o tome pisanih izvora, to nije bio slučaj samo kod nas a nije ni tajna da su Turci mnoge naše crkve svojim dolaskom prepravili u džamije kao i obrnuta situacija da smo i mi to kasnije radili...što ne opravdavam, eto samo konstatujem.

https://www.google.rs/url?sa=t&rct=j&q= ... v6kuT5nN38
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
Melek
Deer Hunter
Deer Hunter
Posts: 29042
Joined: 20 Jun 2013, 23:18
Has thanked: 3593 times
Been thanked: 2420 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Melek » 17 Dec 2017, 16:12

Kod evropskih hrišćana, koji su bili u vlasti Osmanlija, krajem XVIII i početkom XIX stoljeća, otpočeo je snažan pokret za oslobađanje i stvaranje slobodnih država ili njihovih saveza. Takav se pokret razvio i među Srbima u vlasti Osmanlija i Austrije.

U okviru toga pokreta, na mig Rusije, za ustanke su se počeli pripremati i samoposrbljeni Vlasi i Arbanasi u Beogradskom pašaluku, ali, čekala se pogodna prilika za njihov početak. Planerima ustanka u prilog je išlo rovito stanje u Beogradskom pašaluku, gdje su se janičari odmetnuli od središnje vlasti, te očekivana moralna i materijalna potpora Rusije.

Glavni cilj ustanika bio je da obnove propale srpske države i državice i da se preko Novopazarskog sandžaka povežu s Crnom Gorom, kako bi na ustanke lakše potsticali (h)rišćane/pravoslavce i u drugim susjednim zemljama, te tako obnovili Dušanovo carstvo kao Veliku Srbiju.

Za ostvarivanje navedenog cilja, ustanicima su na putu stajale Osmanlije, koje je trebalo protjerati iz Beogradskog pašaluka i iz prekodrinskih nahija Zvorničkog sandžaka u Bosanskom pašaluku. Tako bi bila uspostavljena srpska država s privremenom granicom na Drini, kao polazna ćelija buduće Velike Srbije. Nakon čišćenja tako zaokružene Srbije od Turaka, kako su Srbi proglasili muslimane, oni bi prešli u Bosanski ejalet na lijevu stranu Drine i, uz pomoć saplemenika hrišćana, postepeno osvajali njegove dijelove teritorije Bosanskog kraljevstva, koje bi pripajali Srbiji, do konačnog pada Bosne u njihove ruke. To bi bila još povoljnija osnova za ostvarenje konačnog cilja: obnove Dušanovog carstva i stvaranje države Velike Srbije.

U odnosu na muslimane u Beogradskom pašaluku, prekodrinskim nahijama Bosanskog ejaleta i dijelovima toga ejaleta na lijevoj strani Drine, prihvaćeno je načelo spaljene zemlje (sve se u BiH ponovilo 1992-1995. godine). To je podrazumijevalo progon i ubistva muslimana, paljenje i rušenje njihovih kuća, privrednih objekata, bogomolja, škola i dr., te ponižavanje muslimanskih žena silovanjem.

U ostvarivanju postavljenog cilja, izvedena su dva ustanka:

- prvi, između 1804. i 1813., koji nije uspio i
- drugi, 1815. godine, koji je uspio.

Prema nekim procjenama, pred Prvi srpski ustanak u Beogradskom pašaluku je bilo oko dvadeset hiljada Bošnjaka.

PRVI USTANAK I NJEGOV SLOM

Neposredni povod za dizanje Prvog srpskog ustanka bila je sječa knezova, koju su izveli janičarske dahije 1804. godine, kad su saznali da se vrše pripreme za ustanak.

Ustanak je izbio u Orašcu kod Aranđelovca (Šumadija) 14. veljače/februara 1804. godine, a za njegovog vožda (vođu), ustanici su izabrali trgovca svinjama Đorđa Petrovića, zvanog Karađorđe. Nova povoljna okolnost za ustanike bila je podizanje ustanka Vlaha Drobnjaka u Hercegovini 1805. godine, koje je podstakla Crna Gora.

Na početku ustanka, Osmanlije su protiv ustanika slali snage ograničenih vojnih mogućnosti. Ustanicima je pošlo za rukom da malobrojne osmanske snage na samom početku ustanka 1805. godine poraze pod Ivankovcem, te zauzmu Rudnik i Valjevo, a ubrzo zatim, Smederevo, Požarevac, Aleksinac, sve kasabe i varoši u Beogradskom pašaluku i nahije Zvorničkog sandžaka na desnoj strani Drine. Na kraju, zauzeli su i Beograd 29. veljače/februara 1806. godine. Najteži poraz Osmanlije su doživjele u bici na Mišaru kod Šapca 13. kolovoza/augusta 1806. godine. To je ustanicima omogućilo da počmu ostvarivati postavljene ciljeve. Po načelu spaljene zemlje, palili su i rušili sve što je muslimansko, muslimanske žene silovali (i ovo se ponoviolo u BiH 1992-1995), a muslimane progonili i tjerali iz Beogradskog pašaluka. Posebno teško stradalo je Užice (Bilo je najveća kasaba u Beogradskom pašaluku i, prema službenim podacima, godine 1834. imala je 3.500 muslimanskih i 600 srpskih kuća, te 34 džamije)..

Oduševljen uspjesima ustanika, sve je njihove ciljeve u epskoj pjesmi Početak bune protiv daija (ispravno dahija, opjevao poznati slijepi pjesnik i guslar Filip Višnjić. Tekst pjesme glasi:

Kad je Đorđe Srbijom zavlado’
i Srbiju krstom prekrstio
i svojijem krilom zakrilio
od Vidina pak do vode Drine
od Kosova te do Biograda
vako Đorđe Drini govorio:

Drino vodo, plemenita međo
izmeđ’ Bosne i izmeđ’ Srbije
naskoro će i to vrijeme doći
kada ću ja i tebeka preći
i čestitu Bosnu polaziti.

Nove povoljne okolnosti, koje su ustanicima išle u prilog, bile su objava rata Osmanskog carstva Rusiji 1807. godine, u kojemu su sudjelovale velike osmanske vojne snage, a ustanici prešli na vojnu saradnju s Rusijom. Rusija je u augustu iste godine zaključila mir s Osmanskim carstvom. Ustanici su to iskoristili za učvršćivanje svoje vlasti i njenu organizaciju.

Kad su 1809. godine borbe obnovljene, ustanici su se još većom žestinom obračunavali s muslimanima. Nisu se zaustavili uništavanjem mjesta s muslimanskim stanovništvom u Beogradskom pašaluku, nego i u nahijama na desnoj strani Drine u Zvorničkom sandžaku, a zatim u nahijama na području predosmanske Bosne: selo Dobrun i kasabu Višegrad u Bosanskom sandžaku, te Rudo, Pljevlja, Prijepolje i Bijelo Polje u sastavu Hercegovačkog sandžaka. Najgore je stradalo Rudo, jer su zapalili i porušili čaršiju, sve četiri džamije, hanove, hamam, tekije i tabhanu. Samo su od Mustafa-pašine džamije ostali zidovi i munara. Novi Pazar je potpuno spaljen, a vidno su stradali Sjenica i druge kasabe i naselja u Novopazarskom sandžaku.

Ove i druge barbarske pogrome nad svim što je muslimansko i bošnjačko, srpski historičr i akademik Vasa Čubrilović, porijeklom Arbanas iz plemena Kuči (Brda/Malesija) i podsticatelj etničkog čišćenja Albanaca s Kosova u Tursku, nazvao je revolucionarnim pokretima, a srpski historičar i akademik Milorad Ekmečić, porijeklom Vlah iz katuna Pribinovići/Pribilovci (grupacija Donjih Vlaha u Hercegovini), sastavljač i potpisnik Memoranduma o položaju srpskog naroda iz 1986. godine, koja je bila podstrekačka osnova za srpsko-crnogorsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine, srpskim revolucijama.

Nakon petogodišnjeg rata, pritiješnjena nagovještenim pohodom Napoleona Bonaparte 1812. godine, Rusija je zatražila mir, koji je zaključen u Bukureštu 16. svibnja/maja 1812. godine, u historiografiji poznat kao Bukureški mir. Na zahtjev Rusije, u Ugovoru je bila riješena i sudbina ustanka i ustanika.u Beogradskom pašaluku. Članom 8 Ugovora, Osmansko carstvo se obavezalo na slijedeće:

- da će ustanicima dati opći oprost i da se bez bojazni za odmazdu zbog sudjelovanja u ustanku mogu povratiti svojim kućama,
- da su ustanici dužni porušiti sve rovove,
- da svo naoružanje koje su posjedovali (puške i topovi) i strijeljivo, predaju osmanskim vojnim vlastima,
- da u tvrđave, koje su ustanici zauzeli, povrati svoje posade, ali da one ne smiju činiti nikakvo zlo ustanicima i njihovim porodicama,
- da se Srbima dadne ograničena unutrašnja uprava i
- da će ubuduće Srbi sami sakupljati poreze i predavati službenim poreskim vlastima.

O pojedinostima za ove dvije posljednje tačke, Osmanlije i Srbi trebali su se dogovoriti naknadno.

Neposredno po zaključenju ugovora o miru, Porta je pozvala u Istanbul srpsko izaslanstvo, kako bi ga upoznala s odredbama Bukureškog mira i rješenjima njihovog pitanja, te radi dogovora o koracima koje treba preduzeti za njihovo izvršenje. Karađorđe je u Istanbul uputio izaslanstvo, ali kad su izaslanici saslušali odredbe Ugovora o miru, odbili su svaki dalji razgovor i izjavili slijedeće:
Mi ne priznajemo ugovor s Rusijom i tražimo da budemo sami za se jedna država, kao Karavlaška, hoćemo da nam glavni beg (vrhovnik o.p.) bude Karađorđe i nećemo samo ovo 12 kadiluka u kojima stanuju Srbi, nego i njihove okolice, koji su u ovim našim ratovima, to jest Kladovo, te vidinskih nekoliko kadiluka, aladžahisarskog (kruševačkog o.p.), sandžaka kadiluke, te bosanskih kadiluka (Zvornički sandžak u Bosanskom pašaluku o.p.), tvrđave (adakalska/kruševačka, kladovska, sokolska, smederevska i užička) i palanke sve do rijeke Drine, koje su pale nama u ruke.

Ovakva drskost izaslanstva ustanika, iznenadila je i razjarila osmanske pregovarače, pa je Sultan Mahmud II Pravedni (18o8-1839) odlučio da pitanje ustanka konačno riješi i odmah naredio da se obave sve pripreme za njegovo gušenje. Kad je ruski poslanik kod Porte za ovo saznao, uložio je mnogo truda da to spriječi, ali Osmanlije za to nisu marili.

Sultan je 17. svibnja/maja 1813. godine izdao ferman bosanskom valiji Sulejman-paši Uskopljaku da odmah izvrši potrebne pripreme i sa 60.000 Bošnjaka, naoružanih savremenim oruđima i oružjem, udari na ustanike i uguši ustanak. Određujući Bošnjake da obave ovaj posao, sultan je vodio računa da oni spadaju u najborbenije vojnike Osmanskog carstva, a da za gušenje ustanka imaju dva važna potsticaja: p r v i, odbranu braće Bošnjaka od ustaničkih zuluma i, d r u g i, očuvanje nahija Bosanskog ejaleta na desnoj strani Drine.

Iza ovoga napisan je još jedan carski ferman upućen bosanskom valiji i više bujruldija bosanskog valije, upućenih upravnim, vojnim i sudskim vlastima.

Sarajevske spahije su iz Sarajeva na Orlovo Polju kod Zvornika, krenuli preko Glasinca, gdje je bila predviđena njihova prozivka/tur. yoklama.

Bošnjaci su na ustanike krenuli iz tri pravca: Zvornika, Niša i Sjenice. Najveća grupacija, od oko dvadeset hiljada ljudi, krenula je od Zvornika preko Loznice i Lješenice prema Zasavici, gdje se nalazila najveća grupacija ustanika, kojom je zapovijedao vojvoda Miloš Obrenović. Tu su se ustanici dobro ušančili i pohranili opljačkanu pokretnu imovinu muslimana. Nastala je borba prsa o prsa, u kojoj su ustanici hamete poraženi. Od tada se za Zasavicu govorilo:Zasavica, srpska kasapnica.

Pošto je sagledao da su njegovi ustanici u bezizlaznom položaju i da je propast ustanka neminovna, vožd Karađorđe je 3. listopada/oktobra 1806. godine, s jednim brojem svojih vojnih zapovjednika, prebjegao na austrijsku stranu Dunava. Austrijanci su ih zatočili na mjestu udaljenom od granice, ali su ih pustili 1814. godine i dozvolili da se po njihovoj želji, odsele u Rusiju (kasnije se vratio u Srbiju, ali mu je u dogovoru s Osmanlijama po naređenju miloša Obrenovića odrubljena glava i poslana u Istanbul)..

Nakon Loznice i Zasavice, Bošnjaci su krenuli na Šabac/tur. Bogurdelen, a u bošnjačke ruke redom su padale tvrđave, kasabe i sela, da bi 5. listopada/oktobra 1813. godine prve ordije velikog vezira ušle u Beograd. U unutrašnjosti su ostale još samo manje grupe ustanika koje su pružale otpor, ali su i one ubrzo savladane. Time je sudbina Prvog srpskog ustanka bila zapečaćena.

Procjenjuje se da su u toku Prvog srpskog ustanka, Karađorđevi ustanici uspjeli pobiti i prognati u Vidinski i Zvornički sandžak oko polovinu Bošnjaka. Većina njih nikad se više nije vratila na desnu stranu Drine.

Svojom popustljivošću, Osmanlije su uspjele umiriti ustanike, koji su se, zajedno sa svojim starješinama predali. Među vojvodama bio je i Miloš Obrenović, koji je imenovan nadknezom/njem. ober-knez rudničke nahije.

Iskoristivši blagonaklonost Osmanlija, ustanici su dobili slijedeće ustupke:

- pravo da zadrže sitno (lako) oružje,
- da se u tvrđave vrati samo onoliko članova posada koliko bude dogovoreno sa bivšim ustanicima,
- da se ustanici koji su, zajedno s porodicama izbjegli na austrijsku stranu, mogu vratiti na svoja ognjišta i
- da se na područje Beogradskog pašaluka ne mogu vratiti Turci (naglasio JM), odnosno muslimani (koji su tokom ustanka zbog nasilja ustanika iz njega izbjegli).

Mir nije dugo potrajao, jer je bivši Karađorđev vojvoda Hadži Prodan Gligorijević 1814. podigao ustanak manjeg opsega, ali su ga. Osmanlije, uz pomoć ober-kneza Miloša Obrenovića, ubrzo ugušile, a u historiografiji ostao poznat kao Hadži Prodanova buna.

----------

Sve su prilike da ce i Skorpioni, Arkanovci i ini svojevremeno isto tako postati "mucenici" kao i ovi zamalterisani :123
Last edited by Melek on 17 Dec 2017, 16:26, edited 1 time in total.
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.

Venera
Seksologinja
Seksologinja
Posts: 35717
Joined: 27 Mar 2016, 17:23
Location: bosansko jajčno mesto
Has thanked: 1096 times
Been thanked: 589 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Venera » 17 Dec 2017, 16:17

srculence7 wrote: 17 Dec 2017, 15:46
statebriga wrote: 16 Dec 2017, 16:48
srculence7 wrote: 16 Dec 2017, 02:08 Htedoh da napišem ali pošto vidim da "sve znate", odustala sam... nisu za mene ove teme........ :tamo
srculence, interesantno je u povijesti, kako su ljudi gradili crkve i kule od ljudskoh lobanja ; ljetos u u Meksiku otkrili jako slicnu kulu sa lobanjama :kafa
Pa sad, meni je jeziva...

Ćele-kula je izgrađena od kamena, maltera i greda. U osnovi je visoka oko 4,5 metara sa osnovom 4,15 x 4,0 m a zidovi su debeli oko 0,5 m. U sveže nabacan malter sa spoljne strane ugrađivane su glave u pravilnim redovima, kojih je četrnaest. U svakom redu, na svakom zidu se nalazilo 17 glava srpskih mučenika i ukupno je bilo uzidano 952 lobanje.

Knjaz Milan Obrenović IV, oslobodilac Niša, 4. jula 1878. godine na Čegru podiže prvi srpski spomenik, a današnji spomenik čegarskim junacima podignut je na inicijativu niškog episkopa Dositeja i po projektu arhitekte Julijana Đupona, ruskog emigranta iz Odese. Zanimljivo u vezi ovog spomenika je da stoji datum 19.maj mada se bitka zapravo odigrala 31.maja 1809. godine. Spomenik je svečano otkriven 1927. godine u prisustvu kralja Aleksandra Karađorđevića, kada je priređena rekonstrukcija boja.

Image
hvala, pa ljudski um je jeziv, zato imamo ovako bizarne gradjevine, npr. danas u Italiji ili francuskoj mozes vidjeti relics/ kosture ili solo lobanje svetaca upravo unutar crkvi, jer je tadasnje drustvo trazilo boanstvene dokze, u njihovim mislima, mnog cud su bila jednsotavno bozanstvena; ljudska istorija je definitvno grotkesna

srcuelnce,vjerovatno su tako motivirani u Srbiji , upravo izgradili nesto sto je trebalo imati fuknciju opomene, iako nisma u potpunosti upoznata o drugim,mogucim, motivima pravljenja kula od lobanje :kafa
Skin: "nemoj ljubinka, ja sam vec ispala iz aviona"

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3617 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by srculence7 » 17 Dec 2017, 16:34

A pazi Osmanlije nevine, mogu prati ruke :rol
Nije bilo nikakvih nečasnih radnji, razbojništva, zverskih dela je l'?
Melek, ne iskrivljujem ja istoriju ali priča nije jednostrana...samo nema svrhe s vama o tome, zato i ne počinjem te teme.
Uostalom krivi su svi koji žele nadmoć nad drugim čovekom, nad onim što je tuđe i što smatraju da to mogu držati u svom posedu.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3617 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by srculence7 » 17 Dec 2017, 16:54

Uostalom, akcenat teme je bio na samu građevinu koja je kao takva obeležila jedan istorijski događaj a sad kome je volja da se bavi pretresanjem svih proteklih dešavanja pre i posle, slobodno, ja se u tome ograđujem i ne želim upadati ni u kakve obračune, smatram da nije ni moguće tu neku čistu računicu svesti.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
Melek
Deer Hunter
Deer Hunter
Posts: 29042
Joined: 20 Jun 2013, 23:18
Has thanked: 3593 times
Been thanked: 2420 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Melek » 17 Dec 2017, 16:54

Ma sve ok, Srculence, samo mi se malo povraca nad izrazom "mucenici" kad se sagleda obim etnickog ciscenja i ratnog zlocina nad muslimanskim civilnim stanovnistvom tog podrucja koje, onako uzgred, nije ni spomenuto u srpskim udzbenicima istorije (ili mozda grijesim?). Mi, primjerice, vrlo dobro znamo i nasi stari su nam pricali koliko su ogromni zbjegovi muslimana tu bili. Primjerice, u Zapadnoj Bosni, u selu Orahova kod nekad Bosanske Gradiske a odnedavno - samo Gradiske, se nastanio dobar dio tih prognanika. General Atif Dudakovic je jedan od njihovih direktnih potomaka, cini mi se.

Ja naprotiv mislim da itekako ima svrhe "s nama o tome", vrlo bi bilo lijepo i prijatno da i srpska strana baci pogled na onu drugu stranu medalje gdje stoji zapisano da oni nisu bili bas takvi vitezovi, heroji i pravedni mucenici u svim tim svojim "oslobadjanjima". Na toj strani medalje stoji zapisano otprilike isto ono u sto smo se svi skupa imali prilike uvjeriti i osjetiti na vlastitoj kozi u moderno doba. A sta se to desilo u moderno doba - e, o tome nema smisla polemisati, sve je i snimljeno i zapisano a i statistike o svemu tome jako dobro govore. Da jos jednom ponovim - u moderno doba..
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.

Venera
Seksologinja
Seksologinja
Posts: 35717
Joined: 27 Mar 2016, 17:23
Location: bosansko jajčno mesto
Has thanked: 1096 times
Been thanked: 589 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Venera » 17 Dec 2017, 17:20

Melek, pa u konkretnom primjeru teme, 1809 godine, Srbi su se borli protiv okupatora Osmanlija , a ne eksluzivno protiv domacih muslimana :kafa
Skin: "nemoj ljubinka, ja sam vec ispala iz aviona"

User avatar
Melek
Deer Hunter
Deer Hunter
Posts: 29042
Joined: 20 Jun 2013, 23:18
Has thanked: 3593 times
Been thanked: 2420 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Melek » 17 Dec 2017, 17:24

statebriga wrote: 17 Dec 2017, 17:20 Melek, pa u konkretnom primjeru teme, 1809 godine, Srbi su se borli protiv okupatora Osmanlija , a ne eksluzivno protiv domacih muslimana :kafa
A sta mislis, da cemo se kulturno skoncentrisati na samo jedan dogadjaj iz te golgote i samo njega glabati a za ostale uzroke i posljedice "puj pike ne vazi"? Pomalo postajes iritantna sa svojim posto-poto oponirajucim laprdanjem. Jedna je stvar boriti se protiv okupatora a druga onako, usput, glorificirano provoditi etnicko ciscenje, pljacku i ratni zlocin nad civilnim i domicilnim stanovnistvom. Pomalo ne stima da su sad te mange "mucenici" a ove druge niko ni ne benda. Smijesno.
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.

Venera
Seksologinja
Seksologinja
Posts: 35717
Joined: 27 Mar 2016, 17:23
Location: bosansko jajčno mesto
Has thanked: 1096 times
Been thanked: 589 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Venera » 17 Dec 2017, 17:28

Melek wrote: 17 Dec 2017, 17:24
statebriga wrote: 17 Dec 2017, 17:20 Melek, pa u konkretnom primjeru teme, 1809 godine, Srbi su se borli protiv okupatora Osmanlija , a ne eksluzivno protiv domacih muslimana :kafa
A sta mislis, da cemo se kulturno skoncentrisati na samo jedan dogadjaj iz te golgote i samo njega glabati a za ostale uzroke i posljedice "puj pike ne vazi"? Pomalo postajes iritantna sa svojim posto-poto oponirajucim laprdanjem. Jedna je stvar boriti se protiv okupatora a druga onako, usput, glorificirano provoditi etnicko ciscenje, pljacku i ratni zlocin nad civilnim i domicilnim stanovnistvom. Pomalo ne stima da su sad te mange "mucenici" a ove druge niko ni ne benda. Smijesno.
pa tema je o konkretnom dogadjau , i ne vidim problem u borbi i otporu protiv okupatora :kafa

niko ne pise ili gloficira etnicko ciscenje na temi, to je prosto preludo :lud
Skin: "nemoj ljubinka, ja sam vec ispala iz aviona"

User avatar
Melek
Deer Hunter
Deer Hunter
Posts: 29042
Joined: 20 Jun 2013, 23:18
Has thanked: 3593 times
Been thanked: 2420 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Melek » 17 Dec 2017, 17:29

statebriga wrote: 17 Dec 2017, 17:28
Melek wrote: 17 Dec 2017, 17:24
statebriga wrote: 17 Dec 2017, 17:20 Melek, pa u konkretnom primjeru teme, 1809 godine, Srbi su se borli protiv okupatora Osmanlija , a ne eksluzivno protiv domacih muslimana :kafa
A sta mislis, da cemo se kulturno skoncentrisati na samo jedan dogadjaj iz te golgote i samo njega glabati a za ostale uzroke i posljedice "puj pike ne vazi"? Pomalo postajes iritantna sa svojim posto-poto oponirajucim laprdanjem. Jedna je stvar boriti se protiv okupatora a druga onako, usput, glorificirano provoditi etnicko ciscenje, pljacku i ratni zlocin nad civilnim i domicilnim stanovnistvom. Pomalo ne stima da su sad te mange "mucenici" a ove druge niko ni ne benda. Smijesno.
pa tema je o konkretnom dogadjau , i ne vidim problem u borbi i otporu protiv okupatora :kafa

niko ne pise ili gloficira etnicko ciscenje na temi, to je prosto preludo :lud
Hajde ti malo na kaladont, ok?
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.

User avatar
Hahik
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1394
Joined: 29 Aug 2017, 10:04
Location: Uvijek ispred tebe
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Hahik » 17 Dec 2017, 17:31

Hajmo i mi sa foruma kakvu glupost sagraditi. Možemo i od kostiju. Ja garantujem za Šahbaza. :pusi
Ako ti ljudi kažu da se promijeniš, promijeni njih.

Venera
Seksologinja
Seksologinja
Posts: 35717
Joined: 27 Mar 2016, 17:23
Location: bosansko jajčno mesto
Has thanked: 1096 times
Been thanked: 589 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Venera » 17 Dec 2017, 17:31

Melek wrote: 17 Dec 2017, 17:29
statebriga wrote: 17 Dec 2017, 17:28
Melek wrote: 17 Dec 2017, 17:24
statebriga wrote: 17 Dec 2017, 17:20 Melek, pa u konkretnom primjeru teme, 1809 godine, Srbi su se borli protiv okupatora Osmanlija , a ne eksluzivno protiv domacih muslimana :kafa
A sta mislis, da cemo se kulturno skoncentrisati na samo jedan dogadjaj iz te golgote i samo njega glabati a za ostale uzroke i posljedice "puj pike ne vazi"? Pomalo postajes iritantna sa svojim posto-poto oponirajucim laprdanjem. Jedna je stvar boriti se protiv okupatora a druga onako, usput, glorificirano provoditi etnicko ciscenje, pljacku i ratni zlocin nad civilnim i domicilnim stanovnistvom. Pomalo ne stima da su sad te mange "mucenici" a ove druge niko ni ne benda. Smijesno.
pa tema je o konkretnom dogadjau , i ne vidim problem u borbi i otporu protiv okupatora :kafa

niko ne pise ili gloficira etnicko ciscenje na temi, to je prosto preludo :lud
Hajde ti malo na kaladont, ok?
Melek, pretjerujes, OK :tjesi

ne igram igrice, to mi je glupost,a nemam pojama sto je kalaodont , osim kao znacenja pojma paste za zube :kafa
Skin: "nemoj ljubinka, ja sam vec ispala iz aviona"

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3617 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by srculence7 » 17 Dec 2017, 17:34

Kad spominješ udžbenike već, ni ja ne znam koliko ih ima :oo
U njima se mogu naći neslaganja, a tek u odnosu na one prethodne iz kojih smo učili da i ne govorim...
I ne samo što se istorije tiče, kod nas na nivou grada, u različitim školama se ne koriste udžbenici istih autora, više njih je u opticaju a nastavnicima je prepušteno da odluče po kome će raditi. Znam provereno samo da je bilo nekih negodovanja, jer se nekima baš i nije svidelo šta treba deci da predaju :hihi
A "istina", ljudi kažu da je samo jedna...Za mene je to naopaka stvar, ne može se otrgnuti od trenutka i ličnog učestvovanja,a u velikoj meri je subjektivna. Zašto to kažem? Ti i ja jednu situaciju, u kojoj se nađemo, ne doživljavamo isto a zamisli kad je više aktera uključeno. Da pitaš sve učesnike da to opišu, svako bi drugačiju priču složio i sa raznim detaljima. Međutim, bilo bi i preklapanja. E to, gde se svi nađemo i tvrdimo isto, se jedino može otrgnuti kao relevantno i ono čega se možemo držati kod procene...A sva nevolja nastaje kada se to drugima prenosi, kako će oni shvatiti to što nisu doživeli?
Ko želi da traga za nelogičnostima, pretresati to pitanje istinitosti, potrudiće se, izvori postoje, pitanje je samo koliko dozvoljavamo da drugi utiču na oblikovanje našeg mišljenja i koliko smo sami angažovani i motivisani da poradimo na tome.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

Venera
Seksologinja
Seksologinja
Posts: 35717
Joined: 27 Mar 2016, 17:23
Location: bosansko jajčno mesto
Has thanked: 1096 times
Been thanked: 589 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Venera » 17 Dec 2017, 17:35

Throughout history, skulls have been particularlymultipurpose symbols. Want to honor the dead? Use a skull. Promote eternalwisdom? Skull. Warn against corruption and temptations of the flesh? Skull. Butthe story of how the flesh-stripped head went from weighty icon to pop imagedecorating t-shirts , bookshelves , lamps , jewelry ,and walls is a bit more obscure.

According to Michelle Bonogofsky, editor of TheBioarchaeology of the Human Head and SkullCollection, Modification and Decoration , there's a dearth of researchon the history of skull decoration. People began displaying skulls on benches,on floors, and on shelves as early as 7,200 B.C., in the Middle East. Theproblem, Bonogofsky says, is that these archaeological records predate anywriting system by 4,000 years. "We're not sure if they were using them todecorate, or if they were saying, 'This is our portrait of Mom that we're goingto keep around,' " she says.

Skull icons have a long and storied history inLatin America. In Mesoamerica, which includes parts of modern-day Mexico,Honduras, and El Salvador, "heads were considered the locus of individuality,"explains JuliaGuernsey , associate professor of art history at the University of Texas. Startingaround 1,200 A.D., the Aztecs in the region built skull racks (structures theyadopted from the earlier Toltec people) to display the heads of warriors defeatedin the violent, semi-spiritual ball game known as ulama or pitz . By 300A.D. or so, skull imagery became synonymous with Mexico's Day of the Deadceremony, in which it continues to play a prominent role, invoking themes of deathand the transience of life.

The skull crept into European decorative art inthe mid-1300s, after the bubonic plague killed a quarter of the population. Itgenerally served as a memento mori ,symbolizing both mortality and celebration. If it embellisheda drinking cup , for example, that meant: "Live it up! Life is short." (Perhapsthis is the implicit message behind McCain's own liquor-filled cranium.) Thepractice of decorating European churches with bones and skulls began as earlyas the 15 th century (the French may have started the trend), thoughit ended by the 19 th when most countries outlawed the exhuming of bones.Famous examples of skeleton-adorned churches include Poland's Chapel ofSkulls , built in 1776, and the Chapelof Bones in Evora, Portugal, both of which boast creepy skull-lined ceilings.

And of course, skulls adorned the flags of pirateships. In the 1700s, pirates flew flags with skulls and crossbones to indicate arogue identity: They showed that the crew didn't follow the rules of anycountry, and would stop at nothing to win a fight.
:ok
Skin: "nemoj ljubinka, ja sam vec ispala iz aviona"

User avatar
Melek
Deer Hunter
Deer Hunter
Posts: 29042
Joined: 20 Jun 2013, 23:18
Has thanked: 3593 times
Been thanked: 2420 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Melek » 17 Dec 2017, 17:41

Ja situaciju iskljucivo dozivljavam kako je osjetim na vlastitoj kozi i iz licnog iskustva. Kod mene istorije rekla-kazala, raznorazne religije, skrabotine lijevih i desnih autora, falsifikatora istorije koji za to jos i dobiju kojekakve nobelove nagrade, "ovako treba ovako ne treba"-price i pricice ne piju puno vode. Ali kad se licno uvjerim u to kako stvari stoje, pa jos onako usput sam pronjuskam i opipam sustinu, onda mogu da zauzmem stav kome i koliko treba i u sta treba vjerovati. A iskustvo mi je ogromno i isto tako prosto nevjerovatno, kad se uporedi sa iskustvom jednog prosjecnog evropskog covjeka. To moje iskustvo me nagoni na ovakvu reakciju. Gdje god primijetim dozu nepravednog perfidnog cinizma, ja cu reagovati. Kakav sam takav sam.
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.

User avatar
Nice try
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 29635
Joined: 09 Dec 2016, 08:03
Been thanked: 15 times
Status: Offline

Re: “Ćele kula” među svetskim čudima!

Post by Nice try » 17 Dec 2017, 17:42

srculence7 wrote: 17 Dec 2017, 16:54 Uostalom, akcenat teme je bio na samu građevinu koja je kao takva obeležila jedan istorijski događaj a sad kome je volja da se bavi pretresanjem svih proteklih dešavanja pre i posle, slobodno, ja se u tome ograđujem i ne želim upadati ni u kakve obračune, smatram da nije ni moguće tu neku čistu računicu svesti.
Ni malo me ne čudi u kojem smjeru tema naginje :123
Kod nas je svako istoricar i svako misli da je baš njegova istorija najtacnija.
Steta je sto ne možemo da se izdignemo iznad vjekovne mržnje i ratova i onako bez opterećenja pišemo o dojmu koji ja na nas ostavio spomenik ili tako nešto...
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."

Balada o Bohoreti

Post Reply

Return to “Historija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 18 guests