Bunar na Bobovcu krije blago kraljice Katarine?
Jedna od starih zanimljivih priča, legenda o sakrivenom blagu posljednje bosanske kraljice Katarine, ponovo budi interes avanturista za stari kraljevski grad Bobovac u okolini Vareša.
Turska karaula
Legenda kaže da je blago možda ostalo izgubljeno u bunaru koji se nalazi nekoliko stotina metara od mauzoleja. Danas urušene, zidine na vrhu stijene zaraslim i uskim puteljcima povezane su sa platformom na kojoj je mauzolej. Sa obje strane prilaza je provalija, a putić je većim dijelom prekriven šibljem i travom pa se njime nije jednostavno kretati.
U kompleksu zidina nalazi se bunar koji se redovno puni kišnicom i snijegom, a u srednjem vijeku se, navodno, drvenim cijevovodom voda iz potoka dovodila do njega.
Predanje kaže da je u taj bunar kraljica Katarina, pred bijeg sa Bobovca, kada je postalo jasno da će ga Osmanlije zauzeti, bacila veći dio svog zlata i dragulja jer nije mogla sve nositi sa sobom. Nije tačno poznato da li se radi o zlatnicima, novcu, dragom kamenju, nakitu ili kojoj već vrsti blaga, pretpostavlja se da je bilo od svega ponešto.
Iako se legende ove vrste brzo šire i, po potrebi nadopunjuju, javno i legalno nije bilo nekog većeg istraživanja ovog bunara. Poznato je da je bunar bio dubok do osam metara, a danas se to smanjilo na oko pet metara, jer se mnogi izletnici u njega svašta bacali. Najviše kamenje, smeće i dijelove tvrđave.
Mandal ključevi
Od devet kostura samo jedan je bio ženski. Ta žena bila je sahranjen pored Tvrtka II i pretpostavlja se da je to bila kraljica Doroteja Gorjanska, koja se pred smrt udala za Tvrtka. Pronađen je navodno i dječiji grob za koji se pretpostavlja da je bio Tvrtkovo i Dorotejino dijete.
Danas je mauzolej moguće posjetiti samo uz pratnju nekoga iz Turističkog saveza Vareša ili iz nevladine Udruge Čuvari bosanske krune.
Čuvare bosanske krune osnovao je poduzetnik Šaban Ibrišimović iz sela Mijakovići prije nekoliko godina. Udruženje se bavi održavanjem i uređenjem bobovačkih srednjovjekovnih ostataka, kao i turističkom promocijom svega po čemu je Bobovac značajan i poznat.
Posjeta mauzoleju počinje otključavanjem duple brave na starinskim, stiliziranim vratima velikim metalnim ključem, replikom pravih ključeva iz prošlih vijekova. Ibrišimović kaže urnek po bosanskim mandal ključevima.
- Ja imam jedan ključ, jedan ima Turist info punkt u Varešu, a jedan ima načelnik općine Vareš. U sklopu opštinske strategije razvoja turizma, meni je pripao jedan taj ključ - kaže Ibrišimović.
On je obavezan svima koji posjete mauzolej uzeti po jednu marku. Tako će biti dok se ne završi izgradnja brvnare za naplatu i suvenirnice.
- Uz saglasnost načelnika općine Vareš, tamo bi sezonski, po ugovoru o djelu, radio jedan čovjek. To ja vodim i pri kraju sam tog projekta. Onda će se naplaćivati dvije marke. Za sada sve što naplatim od gostiju koji uđu u mauzolej, nosim i predajem u Turist info punkt - kaže Ibrišimović.
Rukotvorine
U suvenirnici koju grade Čuvari bosanske krune prodavale bi se i rukotvorine napravljene u okolnim selima.
- Udruženje se finansira uglavnom mojim vlastitim snalaženjem i donacijama kojih je bilo jako malo. Ali ja ne dam da projekat propadne, pa makar to i mene koštalo. Imam i internet stranicu udruženja - kaže Šaban Ibrišimović.
Amerikanci se vratili
O Bobovcu i njegovom kulturološkom značaju za BiH pisali smo nekoliko puta, najviše prošle godine, tokom kulturno-edukativne manifestacije Tragovima bosanskog kraljevstva, koju je najvećim dijelom organizovala Fondacija za razvoj zajednica Mozaik iz Sarajeva.
- Čim smo osnovani, odmah su nas pozvali da budemo dio projekta Tragovima bosanskog kraljevstva. Tokom prethodne dvije godine, skupa sa završnom smotrom, dolaskom kralja i kraljice, projekat je okončan, međutim, kada sam se upoznao sa ljudima iz tog projekta, počele su odmah i turističke rute. Od prošle godine dolazi sve više gostiju, ove godine smo ih imali trista posto više nego lani. Dolazili su i strani i regionalni i domaći gosti, dolaze Slovenci, dolaze iz srednje Evrope, evo trebali smo sada imati grupu iz Amerike, međutim, morali su se vratiti zbog lošeg vremena - kaže Šaban Ibrišimović.
Po okolnim selima, Mijakovići i Dragovići, kruži nepotvrđena priča da su polovinom 19. vijeka na bunar u Bobovcu dolazili posljednji kopneni ili kontinentalni gusari ovih prostora tražeći Katarinino blago.
Pretpostavlja se da su Osmanlije držali karaulu u bobovačkoj utvrdi do, otprillike, 1626. godine i nejasno je šta je tamo ostalo nakon njihovog odlaska, a šta je bilo prije toga. Priča se i da su pljačkaši iz drugih evropskih krajeva dolazili do bunara čak sto, dvjesto godina nakon odlaska Osmanlija sa Bobovca.
U novije vrijeme, od druge polovine XX vijeka, poznata su arheološka istraživanja bunara i tvrđave koja je vršio preminuli Pavao Anđelić, stručnjak za srednjovjekovnu Bosnu. Njegova knjiga Bobovac i Kraljeva Sutjeska, stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, objavljena 1973. godine u Sarajevu, sadrži neke rezultate tih istraživanja, ali bez dovoljno preciznih podataka o samom blagu iz bunara.
Šest kraljeva
- Što se tiče bunara, tamo je sedamdesetih godina prošlog vijeka zadnji put istraživao fra Lujo Zloušić, ali nije poznato ima li šta od tog blaga - priča nam mladi turistički i speleološki vodič Dalibor Jozić.
On je vrsni poznavalac i službenih verzija lokalne historije i tradicionalnih narodnih predanja, a posjetioce iz mnogih zemalja vodi na Bobovac, ali i u Kraljevu Sutjesku, Vareš i okolinu. Organizuje i biciklističke planinske ture, kao i speleološka istraživanja pećina.
- U ovim krajevima ima i dosta drugih znamenitosti koje vrijedi pokazati turistima. Na primjer, prometni tunel kod ulaza u Vareš, jedan je od šest tunela na svijetu koji je cijelom svojom dužinom pećinski. Prije nekoliko godina su tamo istraživači našli starinski alat. A speleologija općenito ide i dalje, dolaze ljudi iz raznih zemalja, sve više. Pećine oko Vareša su zanimljive i privlačne istraživačima - kaže Jozić.
No, vratimo se na Bobovac. Za mauzolej na njegovom vrhu vjeruje se da je u 15. stoljeću, u jeku osmanske okupacije, bio zadnje prebivalište posljednje bosanske kraljice Katarine. Vjeruje se da je nakon bijega Katarina alternativnim putevima otišla u Rim, gdje je i umrla.
Unutrašnjost ovog nezvaničnog dvorca niz godina je bila zapuštena. Posljednjih godina se nešto radilo na renoviranju, enterijer je malo dotjeran za turističke posjete, ali nije završen. Postavljeno je nekoliko staklenih vitrina sa objašnjenjima na engleskom i našem jeziku.
Pretpostavlja se da je u mauzoleju bila kolektivna grobnica bosanskih kraljeva koja je navodno opljačkana početkom XX vijeka, a ostaci su preneseni u Zemaljski muzej u Sarajevu.
U bobovačkom mauzoleju je, po službenim podacima, nekada u pet grobnica bilo devet skeleta. Tu su navodno bili sahranjeni kraljevi Stjepan Ostoja, Tvrtko II, Stjepan Dabiša, Stjepan Tomaš i Stjepan Ostojić. Vjerovatno je tu bio sahranjen i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, čiji su ostaci preneseni iz Jajca gdje je pogubljen.