Page 1 of 1

Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 13:47
by Columbo
Ja bih htio samo znati koje ratove i koje bitke su Bošnjaci u historiji pobjedili a koje su izgubili? Ko se dobro sa historijom poznaje neka to odgovori.

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 13:48
by Mutevelija
Bošnjaci su izgubili bitku pred aneksiju.
Imaš dosta toga napisano u knjizi Zeleno Busenje zna se da su ratovali u saradnji sa bosanskim Srbima protiv Austrougara.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zaposjedanje_BiH_1878.

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 14:17
by Melek
Izgubili sve su bitke
al’ jos vode rat.

Semsa Suljakovic, citat.

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 18:57
by Krokodil Behko
Kako je moguće, da neko ko se zove Kolumbo, stalno postavlja neka pitanja i ništa sam ne zna?

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 18:59
by Pasaga
Columbo wrote: 23 Sep 2018, 13:47 Ja bih htio samo znati koje ratove i koje bitke su Bošnjaci u historiji pobjedili a koje su izgubili? Ko se dobro sa historijom poznaje neka to odgovori.
.... ti ko biva,neznas .... :p
vec... karte na sto .... :djed

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 19:24
by Laser
Columbo wrote: 23 Sep 2018, 13:47 Ja bih htio samo znati koje ratove i koje bitke su Bošnjaci u historiji pobjedili a koje su izgubili? Ko se dobro sa historijom poznaje neka to odgovori.
Rečenički sklop ti je kao u neandertalca, a razglabao bi o kompleksnoj temi.

Bukvar u ruke, opismeni se pa dođi ponovo.

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 19:49
by Mohr
Krokodil Behko wrote: 23 Sep 2018, 18:57 Kako je moguće, da neko ko se zove Kolumbo, stalno postavlja neka pitanja i ništa sam ne zna?
:obrve



:D.

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 20:30
by Melek
Ja znam za onu Krbavsku bitku :cudi

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 21:24
by Pasaga
mislim da se ovaj jos jedanput pojavljivao sa istim ili slicnim pitanjem,poodavno ....
... nije dugo ostao ....

cek...cek ... da nije @radeta ....

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 23 Sep 2018, 21:39
by Socrates
Ovaj se registrovao 2012-te.

Nije daleko ni od Laganog. :cudi

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 25 Sep 2018, 11:58
by Columbo
Krokodil Behko wrote: 23 Sep 2018, 18:57 Kako je moguće, da neko ko se zove Kolumbo, stalno postavlja neka pitanja i ništa sam ne zna?
Kako je moguće, da neko ko se zove Krokodil Behko postavlja ovo pitanje i ne ganja krokodile u Australiji i ne prodaje ovdje krokodilno meso i krokodilne proizvode?

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 25 Sep 2018, 12:05
by Columbo
Melek wrote: 23 Sep 2018, 20:30 Ja znam za onu Krbavsku bitku :cudi
I ja isto https://bs.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Krbavskom_polju Je li to bitka koju su Bošnjaci pobijedili ili koju su izgubili?

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 26 Jan 2019, 22:17
by Mutevelija
" Sve do 1325. Usora i Soli su bile odvojene od ostalih bosanskih oblasti. Za vrijeme Tvrtka I. Usora i Soli naizmjence su pod njegovom i ugarskom vlašću. Za vladavine Dabiše bile su pod vlašću bosanskog kralja.

U septembru 1363. godine kralj Ludvig I uputio je protiv srednjovjekovne Bosne drugu vojsku, na čelu sa palatinom, kancelarom Nikolom Konthom i ostrogonskim nadbiskupom Nikolom. Ova vojska kretala se dolinom rijeke Bosne i provalila u župu Usoru i “opsjedala tada dobro utvrđeni grad Srebrenik”. Međutim, opsjedanje ovoga grada je bilo bez uspjeha, a mađarska vojska pored velikog gubitka u ljudstvu, imala je velike materijalne gubitke. Ferdo Šišić to dosta plastično opisuje:”
Tvrdi grad Srebrenik održavao se junački protiv svih napada”.Pod njim je palo (septembra mjeseca) mnogo mađarskih junaka;” a i gubitak materijala zabilježen je naročito”.

Image

Između ostalog, u tadašnjim borbama oko grada Srebrenika nestao je ili je ukraden veliki državni pečat koji je sa sobom nosio ostrogonski nadbiskup Nikola, kao kraljev kancelar. Ova neprijatna epizoda ispričana je u povelji mađarskog kralja Ludviga I slijedećim riječima”… maiori sigillo nostro in exercitu nostro in Vzora contra banum Bozne habito casualiter deperdito…”. Inače, gubitak državnog pečata kralj Ludovik I spominje i u mnogim drugim svojim poveljama.

Gubitak državnog pečata spomenut je i u pismu koji je mađarski kralj Ludovig I napisao februara 1364. godine kada piše da je palatin mađarskog dvora Nikola Tot “ratovao kao magister vojske protiv bosanskog bana Tvrtka I u Usori gdje je slučajno izgubio i državni pečat i to kod grada Srebrenika(..”et virum magnificum dominum Nicolaum palatinum cum ceteris prelatis et baronibus in Wzuram destinassemus”)."

1408. godine hrvatsko-ugarski kralj Žigmund pošao je u novi pohod na Bosnu i porazio Tvrtka II. Usoru je dao Ivanu Gari, a Soli mačvanskom banu Ivanu Moroviću. U tom je razdoblju osmanska vojska je uz pomoć velikaša Hrvoja Vukčića zaratila protiv Ugarske te prvi put zauzela oblasti Usore i Soli. Sljedeći bosanski vladari pokušavali su vratiti, a Osmanlije se učvrstiti na tlu Bosne. 1426. su Osmanlije upale u Bosnu sa snagama od oko četiri tisuće vojnika i opustošila Usoru i Soli, te grad Srebrenik zadržale za sebe. 1444. godine kralj Stjepan Tomaš uspio je osloboditi grad Srebrenik i Usoru od Osmanlija, a u savezu s Dubrovčanima protiv hercega Stjepana u naslovu si spominje kraljem "Usori, Soli i Podrinju". Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (1461- 1463.) formalno nosi isti naslov. 1463. godine osmanske snage pošle su u novi i kako se poakzalo zadnji pohod osvajanja Bosne. Prvi je udar bio preko Usore i Soli, a cijela je država pala za nekoliko tjedana."


smanlijska opasnost je mađarskog kralja Matiju Korvina prinudila na ozbiljno pripremanje za dalje ratovanje. Tako historijski izvori spominju da je kralj već u julu 1463.godine izmirio se sa carem Fridrikom III "priznavši abzburgovcima pravo da naslijede Ugarsku ako umre bez nasljednika". U isto vrijeme evidentirani su pregovori kralja Matije Korvina i Mletačke republike iz čega je nastao u Petrovaradinu septembra iste godine savez po kojem je trebalo da Mađari ratuju protiv Osmanlija na kopnu, a Mletačka republika na moru i sa svojih posjeda u Dalmaciji, Zeti i na Peleponezu. Od tada poče šesnaestogodišnje ratovanje Republike protiv sultana (1463.-1479.)."Ovako uredivši stvari ugarski kralj je dobio odriješene ruke za rat protiv Osmanlija".

Međutim, zbog teškoća u snadbijevanju i bolesti koje su se javljale, uslijedilo je povlačenje osmanlijske vojske tako da je u jesen 1464. godine mađarski kralj Matija Korvin Ivan Zapolja (Imre Szapolyai) sa svojom vojskom uspio da prodre u Usoru i zauzme Srebrenik.

Od grada Srebrenika i još nekoliko manjih gradova, mađarski kralj Matija Korvin je iste godine (1464.) osnovao Srebreničku banovinu, koja je bila uklopljena u jedinstven odbrambeni bedem za zaštitu južnih mađarskih granica. Kralj je na Srebreniku formirao jedno od žarišta akcije za odbranu Mađarske od osmanlijske vojske. [
U to vrijeme je sjeverna Bosna bila podijeljena na dvije banovine: Jajačka i Srebrenička. Srebrenička banovina sa sjedištem u Srebreniku je u to vrijeme obuhvatala nekoliko gradova i to: na jednoj strani mjesta do Zvornika, zatim na drugoj strani Teočak, Tešanj, Gradačac, Soko i Barka (Brčko). Ova je banovina u to vrijeme bila najrasprostranjenija u povijesti. Kralj mađarski Matija Korvin za zapovjednika u istočnoj Bosni imenovao je Nikolu Ujlaki (Iločki) mačvanskog bana, inače namjesnika grada Srebrenika i "..comes perpetuus.." Teočaka kod Zvornika. Zanimljivo je spomenuti i to da je ranije bio žestoki protivnik kralja Matije Korvina, " nu ovaj mu je uskoro( 1471.) dao čak i titulu bosanskog kralja".[42]

Osnivanjem ovih banovina mađarski kralj Matija Korvin je kazivao da je Bosna "ključ i kapija" za sjever i zapad. I sam papa Pijo II je, potresen padom bosanske srednjovjekovne države, sa suzama u očima govorio u kardinalskom kolegiju:" Bosna je pala, kralja njenog ubiše, dršću Mađari i dršću svi susjedi". Stoga je papa Pijo II u oktrobru 1463. godine objavio krstaški protiv Osmanlija.

U prvoj polovini jula 1464. godine stigao je pod Jajce Mamud-paša Anđelović i započeo dugu opsadu grada. Početkom septembra 1464. godine su se pronijeli glasovi da se u ovom području približava mađarski kralj Matija Korvin sa svojom vojskom. Osmanlije su se tada povukle i napustile posadu oko Jajca. U to vrijeme je, koristeći povlačenje Osmanlija, kralj Matija Korvin uspio zauzeti Srebrenik i još tri grada (najvjerovatnije: Brčko, Novi i Teočak). Ovakvo stvorena jaka odbrambena linija je pola vijeka štitila mađarski teritorij od osmanlijskih upada. U svojim prodorima iz Bosne prema sjeveru i zapadu, Osmanlije su bili zaustavljeni. Jajačka i Srebrenička banovina su služile u prvom redu, zajedno sa Šabačkom na istoku, kao čuvar mađarskih kapija.

Od narednih osmanlijskih napada nije izuzeta ni Srebrenička banovina. Od svoga osnivanja 1464. godine pa do propasti 1512. godine banovina je mnogo trpi u stalnim pograničnim sukobima. Ipak se dugo održavala uprkos nemarnosti njenog bana Tome Matučine. U njenim gradovima-tvrđavama: Srebrniku, Tešnju i Sokolu kod Gračanice malo je bilo ljudi, a ban se nije mnogo brinuo za njenu odbranu tako ni za namirnice. U historijskoj literaturi se prenosi da nije ostavio nikakvo oružje za odbranu, tako da je ban ostavio Srebrenik i vratio se u Mađarsku.

Kada su smederevski sandžak-beg Bali-beg i bosanski Mustafa saznali za teško stanje u pomenutim gradovima, ujedinili su svoje snage, pa su sa brojnim četama napali Srebrenik 1512. godine.

O novom padu Srebrenika pod osmanlijsku vlast postoje različiti historijski zapisi i različite priče u narodu. Po jednima su se osmanlijski vojnici pomoću ljestava uspjeli popeti uz vanjske zidine grada, u koji se prethodno u gradsku kulu bila povukla srebrenička posada, koja se nalazila van grada. Međutim, iako je posada brojno bila mala, ipak je uspijevala odolijevati tim napadima i hrabro se branila. Bila je čak i bez svog vođe. Osmanlije su glađu i nestašicom vode prisilili posadu da nakon deset dana odbrane, uz obećanu slobodu odlaska "na vjeru" preda grad. Međutim, to obećanje nije održano, već su Osmanlije prilikom napuštanja grada, pobili sve do posljednjeg branioca.

Po drugim podacima, branitelji grada Srebrnika su dugo odolijevali svim napadima i pokušajima Osmanlija da ga osvoje, ali kada su uvidjeli da više ne mogu odbraniti ovaj grad, poslužili su se lukavstvom te su se u toku noći, po narodnom kazivanju "potkovali konje naopačke" te tajnim izlazom napustili grad. Osmanlije, navodno nisu dugo ušli u ovaj grad jer su po tragovima zaključili da je izvan došla pomoć u ljudstvu, iako je grad bio dugo prazan.

Međutim, u neposrednoj blizini grada, ispod njegovih zidina postoji staro groblje koje je u narodu ovog kraja poznato pod nazivom "Šehitluci" ili "Šehidsko groblje". Po ovom se može prije izvući zaključak da je bliže istini prvo kazivanje, jer polomijeni ostaci kamenih nišana raznog oblika i veličine govore da su u ovo groblje(mezarje) sahranjivani branitelji grada Srebrenika čak i u vrijeme odbrane grada od napada Mađara( dakle i prije napada Osmanlija).
Nakon osnavajanja grada Srebrenika, Osmanlije su u njemu držali posadu koja je brojala do 50 vojnika (dakle manji broj). Turci-Osmanlije su u Srebreniku duže vrijeme držali manju posadu jer je grad zbog daljeg razvoja ratnih događaja i pomjeranja granica daleko na sjever, a naročito od Mohačke bitke do Karlovačkog mira ostao bez dotadašnje strateške važnosti. Ovim se završava historija srednjovjekovnog grada Srebrenika i sam grad ulazi u jedno novo historijsko razdoblje, koje, opet, nije toliko objašnjeno i traži poseban istraživački zahvat. Potrebno je samo napomenuti da je u vremenskom intervalu od 1464. do 1512. godine Srebrenik sjedište Srebreničke banovine."

Re: Koje ratove su Bošnjaci pobijedili i koje su izgubili?

Posted: 26 Jan 2019, 23:51
by Podrinjac
Tema krajnje nepotrebna. U ratovima se ne pobjeđuje.