Grcka mitologija
Moderator: Krokodil Behko
- String
- Legenda foruma
- Posts: 9730
- Joined: 24 Mar 2010, 21:00
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 19 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
Zanimljivo svakako!! Evo ja cu postaviti jedan bend koji se u svojim pjesmama bavi grckom mitologijom. Ovaj album je posebno radjen, konceptualno...nema prekida izmedju pjesama i cijeli je posvecen grckoj mitologiji.
1."Prelude"
2."Evolution (The Grand Design)"
3."Fallen"
4."Transcendence (Segue)"
5."Communion and the Oracle"
6."The Bird-Serpent War / Cataclysm"
7."On the Breath of Poseidon (Segue)"
8."Egypt"
9."The Death of Balance / Lacrymosa"
10."Absence of Light"
11."A Fool's Paradise"
12."Rediscovery (Segue)"
13."Rediscovery (Part II):The New Mythology"
1."Prelude"
2."Evolution (The Grand Design)"
3."Fallen"
4."Transcendence (Segue)"
5."Communion and the Oracle"
6."The Bird-Serpent War / Cataclysm"
7."On the Breath of Poseidon (Segue)"
8."Egypt"
9."The Death of Balance / Lacrymosa"
10."Absence of Light"
11."A Fool's Paradise"
12."Rediscovery (Segue)"
13."Rediscovery (Part II):The New Mythology"
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120160
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7769 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
mit o sizifu
Ovaj me je mit,oduvijek fascinirao..pun je poruka..
Sizif je heroj iz grčke mitologije poznat po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi je postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primakao vrhu, kamena kugla bi mu se izmakla i sunovratila u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali bez uspeha. Naime, Sizif je bio kažnjen jer je bio veoma lukav i varao je ljude. Dok je Sizif bio u podzemnom svetu, na Korint je stigao njegov suparnik, jedini koji ga je bio dostojan, Autolik. On je bio sin Hermesa, boga vesnika, ali i boga lopova i prevaranata. Posle dugih prepirki, Autolik je Sizifu priznao da je lukaviji i ponudio mu svoju ćerku za ženu. Njih dvojica su bili ubeđeni da će iz te veze nastati najlukaviji čovek na svetu. Tako i bi. Rodio se Odisej koji je prevazišao i svoga oca.
Ovaj me je mit,oduvijek fascinirao..pun je poruka..
Sizif je heroj iz grčke mitologije poznat po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi je postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primakao vrhu, kamena kugla bi mu se izmakla i sunovratila u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali bez uspeha. Naime, Sizif je bio kažnjen jer je bio veoma lukav i varao je ljude. Dok je Sizif bio u podzemnom svetu, na Korint je stigao njegov suparnik, jedini koji ga je bio dostojan, Autolik. On je bio sin Hermesa, boga vesnika, ali i boga lopova i prevaranata. Posle dugih prepirki, Autolik je Sizifu priznao da je lukaviji i ponudio mu svoju ćerku za ženu. Njih dvojica su bili ubeđeni da će iz te veze nastati najlukaviji čovek na svetu. Tako i bi. Rodio se Odisej koji je prevazišao i svoga oca.
online
Re: Grcka mitologija
Postanak Grcke mitologije
Stari Grci zamišljali su kako je prije postanka svijeta posvuda vladao Kaos, odnosno Ništavilo. Sve što jest nastalo je iz tamne magle, smjese pramaterije, koja je, međutim, već sadržavala temeljne elemente koji će sačiniti svijet: zemlju, vodu, vatru i zrak.
Iz Kaosa se konačno izdvaja Ereb (vječna tama) i Nikta (mrkla noć). Iz njihove veze rodiše se Eter (vječno svjetlo) i Himera (svijetli dan). Prva među svim bogovima za Grke bila je pramajka Geja. Sama od sebe, bez začeća, rodila je troje djece: Urana (nebo), Ponta (more) i Tartara (podzemni svijet).
Stari Grci zamišljali su kako je prije postanka svijeta posvuda vladao Kaos, odnosno Ništavilo. Sve što jest nastalo je iz tamne magle, smjese pramaterije, koja je, međutim, već sadržavala temeljne elemente koji će sačiniti svijet: zemlju, vodu, vatru i zrak.
Iz Kaosa se konačno izdvaja Ereb (vječna tama) i Nikta (mrkla noć). Iz njihove veze rodiše se Eter (vječno svjetlo) i Himera (svijetli dan). Prva među svim bogovima za Grke bila je pramajka Geja. Sama od sebe, bez začeća, rodila je troje djece: Urana (nebo), Ponta (more) i Tartara (podzemni svijet).
Budali možeš da oprostis, jer srlja samo u jednom pravcu i ne folira nikoga.
Foliranti su oni od kojih ti je muka...
Foliranti su oni od kojih ti je muka...
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120160
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7769 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
butterfly wrote:Postanak Grcke mitologije
Stari Grci zamišljali su kako je prije postanka svijeta posvuda vladao Kaos, odnosno Ništavilo. Sve što jest nastalo je iz tamne magle, smjese pramaterije, koja je, međutim, već sadržavala temeljne elemente koji će sačiniti svijet: zemlju, vodu, vatru i zrak.
Iz Kaosa se konačno izdvaja Ereb (vječna tama) i Nikta (mrkla noć). Iz njihove veze rodiše se Eter (vječno svjetlo) i Himera (svijetli dan). Prva među svim bogovima za Grke bila je pramajka Geja. Sama od sebe, bez začeća, rodila je troje djece: Urana (nebo), Ponta (more) i Tartara (podzemni svijet).
Neki lelementi,poklapaju se sa naucnim vidjenjima. Ili tacnije,svi osim imenovanja bozanstava. Kao da su znali,kako je svijet nastao,samo nisu mogli,da to pojme i prihvate.
Sad malo,o jednom zanimljivom mitoloskom bicu
Meduza
Meduza je bila lijepa žena koju je Atina pretvorila u gorgona, zato što ju je uhvatila kako ljubi Posejdona u njenom hramu. Ko god bi je pogledao pretvorio bi se u kamen. Meduzu je uspio ubiti Persej koristeći se uglačanim štitom koji mu je dala Atina, kao ogledalom, dok joj je odsjecao glavu.
Kasnije je Meduzinu glavu Atina prčvrstila na svoj oklop. Meduzinu glavu nosio je na svom neprobojnom štitu i najviši bog Zevs. Ugledajući se na njega, slikom Meduzine glave ukrašavali su svoje štitove i oklope mnogi mitski i istorijski junaci stare Grčke i Rima.
online
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120160
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7769 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
Kraken
Kraken je morsko čudovište iz legendi. Tvrdi se da se pojavljivalo na sjeveru, kod Irske i drugih zemalja na sjeveru. To je ponekad bila kolosalna lignja, a ponekad je to bila ogromna hobotnica. Kraken je bio dug (sa kracima) od 23 metra do 63 metara. Nalazio se u dubokim vodama noću, a danju je ponekad odlazio na površinu. Moreplovci su ga se plašili jer je Kraken, prema legendi, potapao brodove.
Kraken se pojavljivao u skoro svim ostalim primorskim kulturama. Na Karibima se nazivao se Lusca. Lusca je ponekad bila opisana kao zmaj sa mnogo glava. Rimljanii su ga nazivali Polip. Čak je i Rimski istoričar Plinije, koji je najubjedljivije opisao propast Pompeje, napisao je otprilike ovo: „Nijedna životinja u vodi ne smrdi tako strašno i ne ubija čovjeka na okrutniji način od polipa. Ako napadne brodolomnike ili ronioce, priljubi se čvrsto uz njih svojim brojnim sisaljkama i vuče ih u dubinu.“
Najveća poznata lignja je bila duga 18 metara, a neki kažu da je bila duga 22 metara, imala je prečnik sisaljki 20 centimetara. Na koži ulovljenih kitova pronađeni su ožiljci sisaljki koje su imale pola metra u prečniku što govori o lignjama dugim i do 48 metara.
Kraken je morsko čudovište iz legendi. Tvrdi se da se pojavljivalo na sjeveru, kod Irske i drugih zemalja na sjeveru. To je ponekad bila kolosalna lignja, a ponekad je to bila ogromna hobotnica. Kraken je bio dug (sa kracima) od 23 metra do 63 metara. Nalazio se u dubokim vodama noću, a danju je ponekad odlazio na površinu. Moreplovci su ga se plašili jer je Kraken, prema legendi, potapao brodove.
Kraken se pojavljivao u skoro svim ostalim primorskim kulturama. Na Karibima se nazivao se Lusca. Lusca je ponekad bila opisana kao zmaj sa mnogo glava. Rimljanii su ga nazivali Polip. Čak je i Rimski istoričar Plinije, koji je najubjedljivije opisao propast Pompeje, napisao je otprilike ovo: „Nijedna životinja u vodi ne smrdi tako strašno i ne ubija čovjeka na okrutniji način od polipa. Ako napadne brodolomnike ili ronioce, priljubi se čvrsto uz njih svojim brojnim sisaljkama i vuče ih u dubinu.“
Najveća poznata lignja je bila duga 18 metara, a neki kažu da je bila duga 22 metara, imala je prečnik sisaljki 20 centimetara. Na koži ulovljenih kitova pronađeni su ožiljci sisaljki koje su imale pola metra u prečniku što govori o lignjama dugim i do 48 metara.
online
- Mister No
- The Good, the Bad and the Ugly
- Posts: 31593
- Joined: 28 Sep 2010, 18:17
- Has thanked: 7129 times
- Been thanked: 3865 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
Krokodil Behko wrote:mit o sizifu
Ovaj me je mit,oduvijek fascinirao..pun je poruka..
Sizif je heroj iz grčke mitologije poznat po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi je postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primakao vrhu, kamena kugla bi mu se izmakla i sunovratila u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali bez uspeha. Naime, Sizif je bio kažnjen jer je bio veoma lukav i varao je ljude. Dok je Sizif bio u podzemnom svetu, na Korint je stigao njegov suparnik, jedini koji ga je bio dostojan, Autolik. On je bio sin Hermesa, boga vesnika, ali i boga lopova i prevaranata. Posle dugih prepirki, Autolik je Sizifu priznao da je lukaviji i ponudio mu svoju ćerku za ženu. Njih dvojica su bili ubeđeni da će iz te veze nastati najlukaviji čovek na svetu. Tako i bi. Rodio se Odisej koji je prevazišao i svoga oca.
I tako dok je Sizif tiskao uludo kamen, iz "debele" hladovine ga zajebavo Edip, i to bez prestanka. Te hocel to Sizife, te oj moras opet ponovo, te tiskaj ga na kant i sl. Naposljetku Sizifu dopizdi pa mu rece :"Idi ba Edipe j... mater svoju"
High Hopes...
Re: Grcka mitologija
Mit o godisnjim dobima
Perzefona je kćer Zeusa i Demetre, a kao djevojka je živjela dalje od ostalih olimpskih bogova. Za njezinu su se ruku natjecali Hermes, Ares, Apolon i Hefest, ali je Demetra odbila sve njihove darove i skrila kćer daleko od društva bogova. Perzefona je živjela mirnim životom, sa svojom majkom, na Zemlji.
Jednoga je dana Perzefona brala cvijeće s nimfama ili sa božicama Atenom i Artemidom na polju. Geja je rodila poseban cvijet koji je privukao Perzefoninu pažnju, pa je Had odjednom probio tlo i izašao iz podzemnoga svijeta te ju je oteo i poveo sa sobom. Demetra je čula krik njezine kćeri i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Shrvana je Demetra pretvorila nimfe u Sirene jer se nisu umiješale. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije, nebesko Sunce, rekao je Demetri gdje joj je kćer. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Oženio ju je i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi neko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju).
Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Ljudi su molili Zeusa da nešto učini, a umiješali su se i ostali bogovi, a i sama je Demetra tražila pomoć. Budući da je nije mogao potpuno vratiti jer je jela zrna šipka, poslao je Hermesa da pregovara sa Hadom. Određeno je da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji.
U drugoj verziji mita, Hekata je spasila Perzefonu. Tako Demetra tugujući zimi zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba. Druge verzije nastanka godišnjih doba govore da ili je Demetra zaposlena traženjem svoje kćeri pa zanemari zemlju i tako dođe zima, ili pak izričito zapostavi zemlju, ljutita zbog otmice svoje kćeri.
Perzefona je kćer Zeusa i Demetre, a kao djevojka je živjela dalje od ostalih olimpskih bogova. Za njezinu su se ruku natjecali Hermes, Ares, Apolon i Hefest, ali je Demetra odbila sve njihove darove i skrila kćer daleko od društva bogova. Perzefona je živjela mirnim životom, sa svojom majkom, na Zemlji.
Jednoga je dana Perzefona brala cvijeće s nimfama ili sa božicama Atenom i Artemidom na polju. Geja je rodila poseban cvijet koji je privukao Perzefoninu pažnju, pa je Had odjednom probio tlo i izašao iz podzemnoga svijeta te ju je oteo i poveo sa sobom. Demetra je čula krik njezine kćeri i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Shrvana je Demetra pretvorila nimfe u Sirene jer se nisu umiješale. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj Helije, nebesko Sunce, rekao je Demetri gdje joj je kćer. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Oženio ju je i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi neko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju).
Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Ljudi su molili Zeusa da nešto učini, a umiješali su se i ostali bogovi, a i sama je Demetra tražila pomoć. Budući da je nije mogao potpuno vratiti jer je jela zrna šipka, poslao je Hermesa da pregovara sa Hadom. Određeno je da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji.
U drugoj verziji mita, Hekata je spasila Perzefonu. Tako Demetra tugujući zimi zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako su nastala godišnja doba. Druge verzije nastanka godišnjih doba govore da ili je Demetra zaposlena traženjem svoje kćeri pa zanemari zemlju i tako dođe zima, ili pak izričito zapostavi zemlju, ljutita zbog otmice svoje kćeri.
Budali možeš da oprostis, jer srlja samo u jednom pravcu i ne folira nikoga.
Foliranti su oni od kojih ti je muka...
Foliranti su oni od kojih ti je muka...
Re: Grcka mitologija
najkraće ispričan mitzagor wrote:Krokodil Behko wrote:mit o sizifu
Ovaj me je mit,oduvijek fascinirao..pun je poruka..
Sizif je heroj iz grčke mitologije poznat po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi je postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primakao vrhu, kamena kugla bi mu se izmakla i sunovratila u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali bez uspeha. Naime, Sizif je bio kažnjen jer je bio veoma lukav i varao je ljude. Dok je Sizif bio u podzemnom svetu, na Korint je stigao njegov suparnik, jedini koji ga je bio dostojan, Autolik. On je bio sin Hermesa, boga vesnika, ali i boga lopova i prevaranata. Posle dugih prepirki, Autolik je Sizifu priznao da je lukaviji i ponudio mu svoju ćerku za ženu. Njih dvojica su bili ubeđeni da će iz te veze nastati najlukaviji čovek na svetu. Tako i bi. Rodio se Odisej koji je prevazišao i svoga oca.
I tako dok je Sizif tiskao uludo kamen, iz "debele" hladovine ga zajebavo Edip, i to bez prestanka. Te hocel to Sizife, te oj moras opet ponovo, te tiskaj ga na kant i sl. Naposljetku Sizifu dopizdi pa mu rece :"Idi ba Edipe j... mater svoju"
Our solution mind revolution
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
HAD
Had (grč. Ἅιδης) označava dva pojma – podzemni svet u kome borave mrtvi i boga podzemnog sveta. Prvobitno je Had bilo samo ime boga, ali vremenom je dobio i drugo značenje. Had je bio sin titana Hrona i Reje. On je u ratu protiv titana dobio od Kiklopa šlem koji ga čini nevidljivim, Zevs munju, a Posejdon trozubac.
Smrtnici su hada najmanje voleli od svih bogova. On je zabranio da iko napušta njegov region, i bio je veoma ljut kada bi se to dogodilo. Had je bio okrutan i nemilostiv, ali je bio pravedan i nije bio zao bog. Kako je upravljao podzemnim svetom, većina smrtnika ga ja povezivala sa smrću i bojala ga se. A to je greška, jer je smrt donosio Tanatos (bog smrti), a ne Had.
Hadovo oružje bila je dvokraka viljuška, kojom je on uništavao sve što bi mu se našlo na putu i što nije voleo. Had se vozio tamnim kočijama koje su vukli crni konji. Had je dozvolio da posete svet mrtvih i vrate se u svet živih Heraklu, Orfeju, Tezeju i Odiseju. Had je na silu oženio Persefonu, Demetrinu ćerku. Sukob izmedju Hada i Demetre zbog otmice Persefone rešen je tako što je ona pola godine provodila sa mužem, a pola godine sa majkom.
Podzemni svet se sastoji iz nekoliko delova, od kojih su najveći Tartar (pakao) i Jelisejska polja (raj). Pokojnici ulaze u podzemni svet prolazeći reku Aheron. Preko reke ih prevozi Haron, koji čuva obol – novčić koji omogućuje prolaz. Taj novčić stavljaju ispod jezika pokojnika njegovi rođaci ili prijatelji, i kada dođe u podzemni svet on taj novčić daje Haronu. Zato siromašni i oni bez prijatelja ostaju zauvek na obali jer nemaju novčić za prevoz.
Drugu stranu obale čuva Kerber, troglavi pas – zver. Kada prođu pored njega, dušama mrtvih se sudi i na taj način određuje kako će i gde boraviti u podzemnom svetu. Pored Aherona – reke bola, postoji još nekoliko reka u Hadu i to su: Kokitus – reka jadikovanja; Flegeton – reka vatre; Stiks – reka mržnje; Eridan – reka hladnoće; Mnemosina – reka sećanja i Leta – reka zaborava.
Had (grč. Ἅιδης) označava dva pojma – podzemni svet u kome borave mrtvi i boga podzemnog sveta. Prvobitno je Had bilo samo ime boga, ali vremenom je dobio i drugo značenje. Had je bio sin titana Hrona i Reje. On je u ratu protiv titana dobio od Kiklopa šlem koji ga čini nevidljivim, Zevs munju, a Posejdon trozubac.
Smrtnici su hada najmanje voleli od svih bogova. On je zabranio da iko napušta njegov region, i bio je veoma ljut kada bi se to dogodilo. Had je bio okrutan i nemilostiv, ali je bio pravedan i nije bio zao bog. Kako je upravljao podzemnim svetom, većina smrtnika ga ja povezivala sa smrću i bojala ga se. A to je greška, jer je smrt donosio Tanatos (bog smrti), a ne Had.
Hadovo oružje bila je dvokraka viljuška, kojom je on uništavao sve što bi mu se našlo na putu i što nije voleo. Had se vozio tamnim kočijama koje su vukli crni konji. Had je dozvolio da posete svet mrtvih i vrate se u svet živih Heraklu, Orfeju, Tezeju i Odiseju. Had je na silu oženio Persefonu, Demetrinu ćerku. Sukob izmedju Hada i Demetre zbog otmice Persefone rešen je tako što je ona pola godine provodila sa mužem, a pola godine sa majkom.
Podzemni svet se sastoji iz nekoliko delova, od kojih su najveći Tartar (pakao) i Jelisejska polja (raj). Pokojnici ulaze u podzemni svet prolazeći reku Aheron. Preko reke ih prevozi Haron, koji čuva obol – novčić koji omogućuje prolaz. Taj novčić stavljaju ispod jezika pokojnika njegovi rođaci ili prijatelji, i kada dođe u podzemni svet on taj novčić daje Haronu. Zato siromašni i oni bez prijatelja ostaju zauvek na obali jer nemaju novčić za prevoz.
Drugu stranu obale čuva Kerber, troglavi pas – zver. Kada prođu pored njega, dušama mrtvih se sudi i na taj način određuje kako će i gde boraviti u podzemnom svetu. Pored Aherona – reke bola, postoji još nekoliko reka u Hadu i to su: Kokitus – reka jadikovanja; Flegeton – reka vatre; Stiks – reka mržnje; Eridan – reka hladnoće; Mnemosina – reka sećanja i Leta – reka zaborava.
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
Apolon
(Grč. Apollon, lat. Apollo - sin Zevsa i titanke Lete, grčki bog svetlosti, muzike, medicine, streličarstva, kolonizacije, proricanja i poezije)
Rodio se na ostrvu Delosu, gde se njegova majka bila sklonila bežeći pred Pitonom, strašnom zmijom s glavom zmaja, kojom ju je progonila Zevsova ljubomorna žena Hera. Delos je tada bilo ploveće ostrvo koje se ljuljalo na morskim talasima i zbog toga nije bio posebno sigurno utočište. Progonjena Leta nije imala drugog izbora jer je Hera bacila na nju kletvu da ne nađe ni komadić čvrste zemlje gde bi mogla da rodi Zevsovu decu. Čim je stala na tlo ostrva, dogodilo se čudo: iz morskih dubina izronile su dve stene, od kojih je jedna zaustavila kretanje ostrva, a druga preprečila put Pitonu. Leta je zatim na gori Kint rodila blizance - kćer Artemidu i sina Apolona.
Kad je Apolon odrastao, uzdigao se sa svojim oružjem, zlatnom lirom i srebrnim lukom, u visine i krenuo u zemlju u kojoj je živeo Piton da mu se osveti zbog progona njegove majke. Našao ga je u dubokoj uvali pod Parnasom, zasuo ga kišom strela i u kratkoj borbi ubio. Njegovo telo je zakopao u zemlju da od njega ne ostane ni spomena i Pito, dotadašnje ime te zemlje promenio je u Delfi. Na mestu svoje pobede utemeljio je svetilište i proročište da u njima objavljuje ljudima Zevsovu volju.
Iako je Piton bio odvratna neman, bio je božansko biće i Apolon je morao da ispašta, tj. da se očisti od krivice za njegovo ubistvo, inače nije mogao da se prihvati svojih božanskih funkcija. Zbog toga je, po Zevsovoj zapovesti, pošao u Tesaliju i tamo osam godina služio kod kralja Admeta kao običan pastir. Posle očišćenja od krivice vratio se u Delfe, koje je posle Delosa najviše voleo. Kad se bližila zima, odvezao bi se svojim kolima koja su vukli labudovi u zemlju Hiperboreju u kojoj vlada večno proleće. To je činio svake godine: proleće i leto provodio je u Delfima, a jesen i zimu u krajevima večnog proleća, ako nije boravio među bogovima na visokom Olimpu.
Apolonov dolazak na Olimp donosio je sa sobom radost i dobro raspoloženje. Dolazio je na čelu muza, boginja lepih umetnosti, kao njihov priznati vođa. Niko od bogova nije mu bio ravan u sviranju na liri. Kad bi odjeknula njegova pesma, uzdahnuo bi i bog rata Ares. Bio je Zevsov miljenik, kao i njegova sestra Artemida, a ostali bogovi često su zbog toga bili ljubomorni na njega. Ljudi su ga poštovali iz više razloga: bio je bog svetla i sunca, a bez njih ne bi bilo života, zatim začetnik harmonije i lepote, a bez njih život ne bi imao smisla. Štitio je ljude u ratu i opasnostima, lečio ih u bolesti, brinuo se za poredak koji je uspostavio Zevs, voleo je i nagrađivao dobro, a kažnjavao zlo. Strele iz njegovog luka nikad nisu promašile. Kao osvetnice nepogrešivo su pogađale donoseći kugu. Jednako su neumitna bila i njegova proročanstva. U njima je ljudima objavljivao Zevsovu volju posredstvom proročica, posebno delfijskih, Pitije i Sibile, a i drugih proročišta. (Ako se Apolonova proročanstva nisu ispunila, krivica je, svakako, bila samo na ljudima koji nisu znali da ih pravilno protumače.)
U svetu bogova i junaka Apolon je imao istaknutu ulogu. I sam je bio junak mnogih događaja. Poznato je njegovo nadmetanje u muzici sa satirom Marsijom, koji je svoj poraz platio svojom kožom. Prilikom jednog sličnog nadmetanja s Panom, bogom šuma i pastira, kralj Mida dobio je svoje magareće uši. Slično je bilo i prilikom Apolonovog nesrećnog nadmetanja sa mladim Hijakintom, a posebno kada je reč o njegovoj okrutnoj osveti tebanskoj kraljici Niobi, kojoj je zbog uvrede njegove majke ustrelio sve sinove. U trojanskom ratu Apolon je bio na strani Trojanaca i pomagao im na sve moguće načine. Upravo je on usmerio strelu koja je Ahila pogodila u petu.
Kao svaki drugi bog i Apolon je imao brojne ljubavnice. Ali kod njih, uprkos svojoj lepoti, nije baš imao mnogo uspeha. Njegova prva ljubav, nimfa Dafna, pretvorila se pred njim u lovorovo stablo da bi se spasila od njega. Njegova nagovaranja i ponude odbile su čak i dve smrtne žene, Kasandra i Marpesa. Od njegovih potomaka najviše se proslavio trački pevač Orfej, kojeg je imao sa muzom Kaliopom, zatim bog lečništva Asklepije, kojeg je rodila njegova ljubavnica Koronida, a i Aristej, sin nimfe Kirene, koji je naučio ljude kako da uzgajaju pčele i stoku. Njenim sinom bio je smatran i Himen, bog ženidbe, pomoćnik boginje Afrodite.
Jos nesto:
Dafna odbija Apolona
Svijetli, zlatokosi i radosni bog Apolon, bog koji svojim zlatnim strijelama daleko cilja i uvijek pogađa, ponekad je i gnjevan i nemilostiv, ali i on jednom osjeti strašnu bol i tugu. Nakon Apolonove veličanstvene pobjede, nad strašnim zmajem Pitonom koji je proganjao majku Apolonovu, Apolon je stajao nad mrtvim čudovištem gord i ponosan. Odjednom pored njega pojavi se maleni bog Eros, bog ljubavi. Čim je Apolon ugledao Erosa i njegov maleni zlatni luk on se nasmije: 'Što će tebi dijete tako strašno oružje? Bolje ti je da pustiš mene da ja šaljem ubojite zlatne strijele kojima nikada ne promašujem. Pogledaj upravo sam ubio strašnog zmaja Pitona. Zar se ti to možda želiš takmičiti sa mnom vrsnim strijelcem, ili možda želiš postići veću slavu od mene?' Eros se uvrijedi na Apolonove primjedbe i odbijanje da ga primi u društvo svoje, pa namrgođeno odvrati Apolonu: 'Tvoje strijele, o Febe Apolone, doista ne znaju promašiti. No, moje strijele mogu i tebe pogoditi.' Eros se brzo vine u zrak i kod planine Parnas pronađe svog brata Antierosa s kojim ubrzo skuje osvetu za Apolonovu uvredu. Naime, Erosova ljubavna strijela pogodi Apolona i rani njegovo srce, a strijela mržnje Atntierosa pak pogodi prelijepu nimfu Dafne i rani njezino srce. Čim je srebroluki Apolon ugledao predivnu Dafnu silno se zaljubi u nju, no, čim je Dafna ugledala Apolona dade se u paničan bijeg. Apolon požuri za Dafnom uzvikujući: 'O stani nimfo prekrasna! Zašto bježiš od mene i ranjavaš nježne noge u trnju. Stani nimfo, pa ja sam Apolon, gromovnikov sin, ta nisam običan pastir!' No, Dafna je trčala sve brže i brže i sve dalje i dalje od zbunjenog Apolona koji ipak nije odustajao od trke za nimfom. Kad je Dafna osjetila topli dah Apolonov na svom bijelom vratu posta joj jasno da će je Apolon sustići, a snaga ju je već uveliko napuštala. Dafna se tada obrati za pomoć svom ocu Peneju, riječnom bogu: Oče pomozi mi i rastvori Zemlju da me proguta! Oduzmi mi lik oče jer je on uzrok mojemu stradanju!' Penej je dakako posluša i pretvori je u drvo lovora. Dafnino predivno tijelo prekri kora drveta, noge joj obamru i postadu korijenje, a nježne ruke preobliče se u grane koje pokri zeleno lišće. Apolona silno savlada tuga za nimfom, pa on stane dugo stajati tužan pored drveta lovora. Napokon on odsiječe granu lovora i od nje isplete vijenac, te progovori: 'Neka onda bar vijenac od lovora zauvijek krasi moju glavu, moju liru i moj tobolac sa strijelama. Neka drvo lovora zauvijek ima zeleno lišće koje nikada ne vene!' Na Apolonovu tugu lovorovo lišće tiho zašušti i obavi nježno Apolonovu glavu. Da li je Dafna konačno prihvatila Apolonovu ljubav Athumanunh ne zna, no, Apolon nikada više nikoga nije toliko volio kao što je bila Dafna, a lovorov vijenac nikada nije skidao sa glave svoje.
(Grč. Apollon, lat. Apollo - sin Zevsa i titanke Lete, grčki bog svetlosti, muzike, medicine, streličarstva, kolonizacije, proricanja i poezije)
Rodio se na ostrvu Delosu, gde se njegova majka bila sklonila bežeći pred Pitonom, strašnom zmijom s glavom zmaja, kojom ju je progonila Zevsova ljubomorna žena Hera. Delos je tada bilo ploveće ostrvo koje se ljuljalo na morskim talasima i zbog toga nije bio posebno sigurno utočište. Progonjena Leta nije imala drugog izbora jer je Hera bacila na nju kletvu da ne nađe ni komadić čvrste zemlje gde bi mogla da rodi Zevsovu decu. Čim je stala na tlo ostrva, dogodilo se čudo: iz morskih dubina izronile su dve stene, od kojih je jedna zaustavila kretanje ostrva, a druga preprečila put Pitonu. Leta je zatim na gori Kint rodila blizance - kćer Artemidu i sina Apolona.
Kad je Apolon odrastao, uzdigao se sa svojim oružjem, zlatnom lirom i srebrnim lukom, u visine i krenuo u zemlju u kojoj je živeo Piton da mu se osveti zbog progona njegove majke. Našao ga je u dubokoj uvali pod Parnasom, zasuo ga kišom strela i u kratkoj borbi ubio. Njegovo telo je zakopao u zemlju da od njega ne ostane ni spomena i Pito, dotadašnje ime te zemlje promenio je u Delfi. Na mestu svoje pobede utemeljio je svetilište i proročište da u njima objavljuje ljudima Zevsovu volju.
Iako je Piton bio odvratna neman, bio je božansko biće i Apolon je morao da ispašta, tj. da se očisti od krivice za njegovo ubistvo, inače nije mogao da se prihvati svojih božanskih funkcija. Zbog toga je, po Zevsovoj zapovesti, pošao u Tesaliju i tamo osam godina služio kod kralja Admeta kao običan pastir. Posle očišćenja od krivice vratio se u Delfe, koje je posle Delosa najviše voleo. Kad se bližila zima, odvezao bi se svojim kolima koja su vukli labudovi u zemlju Hiperboreju u kojoj vlada večno proleće. To je činio svake godine: proleće i leto provodio je u Delfima, a jesen i zimu u krajevima večnog proleća, ako nije boravio među bogovima na visokom Olimpu.
Apolonov dolazak na Olimp donosio je sa sobom radost i dobro raspoloženje. Dolazio je na čelu muza, boginja lepih umetnosti, kao njihov priznati vođa. Niko od bogova nije mu bio ravan u sviranju na liri. Kad bi odjeknula njegova pesma, uzdahnuo bi i bog rata Ares. Bio je Zevsov miljenik, kao i njegova sestra Artemida, a ostali bogovi često su zbog toga bili ljubomorni na njega. Ljudi su ga poštovali iz više razloga: bio je bog svetla i sunca, a bez njih ne bi bilo života, zatim začetnik harmonije i lepote, a bez njih život ne bi imao smisla. Štitio je ljude u ratu i opasnostima, lečio ih u bolesti, brinuo se za poredak koji je uspostavio Zevs, voleo je i nagrađivao dobro, a kažnjavao zlo. Strele iz njegovog luka nikad nisu promašile. Kao osvetnice nepogrešivo su pogađale donoseći kugu. Jednako su neumitna bila i njegova proročanstva. U njima je ljudima objavljivao Zevsovu volju posredstvom proročica, posebno delfijskih, Pitije i Sibile, a i drugih proročišta. (Ako se Apolonova proročanstva nisu ispunila, krivica je, svakako, bila samo na ljudima koji nisu znali da ih pravilno protumače.)
U svetu bogova i junaka Apolon je imao istaknutu ulogu. I sam je bio junak mnogih događaja. Poznato je njegovo nadmetanje u muzici sa satirom Marsijom, koji je svoj poraz platio svojom kožom. Prilikom jednog sličnog nadmetanja s Panom, bogom šuma i pastira, kralj Mida dobio je svoje magareće uši. Slično je bilo i prilikom Apolonovog nesrećnog nadmetanja sa mladim Hijakintom, a posebno kada je reč o njegovoj okrutnoj osveti tebanskoj kraljici Niobi, kojoj je zbog uvrede njegove majke ustrelio sve sinove. U trojanskom ratu Apolon je bio na strani Trojanaca i pomagao im na sve moguće načine. Upravo je on usmerio strelu koja je Ahila pogodila u petu.
Kao svaki drugi bog i Apolon je imao brojne ljubavnice. Ali kod njih, uprkos svojoj lepoti, nije baš imao mnogo uspeha. Njegova prva ljubav, nimfa Dafna, pretvorila se pred njim u lovorovo stablo da bi se spasila od njega. Njegova nagovaranja i ponude odbile su čak i dve smrtne žene, Kasandra i Marpesa. Od njegovih potomaka najviše se proslavio trački pevač Orfej, kojeg je imao sa muzom Kaliopom, zatim bog lečništva Asklepije, kojeg je rodila njegova ljubavnica Koronida, a i Aristej, sin nimfe Kirene, koji je naučio ljude kako da uzgajaju pčele i stoku. Njenim sinom bio je smatran i Himen, bog ženidbe, pomoćnik boginje Afrodite.
Jos nesto:
Dafna odbija Apolona
Svijetli, zlatokosi i radosni bog Apolon, bog koji svojim zlatnim strijelama daleko cilja i uvijek pogađa, ponekad je i gnjevan i nemilostiv, ali i on jednom osjeti strašnu bol i tugu. Nakon Apolonove veličanstvene pobjede, nad strašnim zmajem Pitonom koji je proganjao majku Apolonovu, Apolon je stajao nad mrtvim čudovištem gord i ponosan. Odjednom pored njega pojavi se maleni bog Eros, bog ljubavi. Čim je Apolon ugledao Erosa i njegov maleni zlatni luk on se nasmije: 'Što će tebi dijete tako strašno oružje? Bolje ti je da pustiš mene da ja šaljem ubojite zlatne strijele kojima nikada ne promašujem. Pogledaj upravo sam ubio strašnog zmaja Pitona. Zar se ti to možda želiš takmičiti sa mnom vrsnim strijelcem, ili možda želiš postići veću slavu od mene?' Eros se uvrijedi na Apolonove primjedbe i odbijanje da ga primi u društvo svoje, pa namrgođeno odvrati Apolonu: 'Tvoje strijele, o Febe Apolone, doista ne znaju promašiti. No, moje strijele mogu i tebe pogoditi.' Eros se brzo vine u zrak i kod planine Parnas pronađe svog brata Antierosa s kojim ubrzo skuje osvetu za Apolonovu uvredu. Naime, Erosova ljubavna strijela pogodi Apolona i rani njegovo srce, a strijela mržnje Atntierosa pak pogodi prelijepu nimfu Dafne i rani njezino srce. Čim je srebroluki Apolon ugledao predivnu Dafnu silno se zaljubi u nju, no, čim je Dafna ugledala Apolona dade se u paničan bijeg. Apolon požuri za Dafnom uzvikujući: 'O stani nimfo prekrasna! Zašto bježiš od mene i ranjavaš nježne noge u trnju. Stani nimfo, pa ja sam Apolon, gromovnikov sin, ta nisam običan pastir!' No, Dafna je trčala sve brže i brže i sve dalje i dalje od zbunjenog Apolona koji ipak nije odustajao od trke za nimfom. Kad je Dafna osjetila topli dah Apolonov na svom bijelom vratu posta joj jasno da će je Apolon sustići, a snaga ju je već uveliko napuštala. Dafna se tada obrati za pomoć svom ocu Peneju, riječnom bogu: Oče pomozi mi i rastvori Zemlju da me proguta! Oduzmi mi lik oče jer je on uzrok mojemu stradanju!' Penej je dakako posluša i pretvori je u drvo lovora. Dafnino predivno tijelo prekri kora drveta, noge joj obamru i postadu korijenje, a nježne ruke preobliče se u grane koje pokri zeleno lišće. Apolona silno savlada tuga za nimfom, pa on stane dugo stajati tužan pored drveta lovora. Napokon on odsiječe granu lovora i od nje isplete vijenac, te progovori: 'Neka onda bar vijenac od lovora zauvijek krasi moju glavu, moju liru i moj tobolac sa strijelama. Neka drvo lovora zauvijek ima zeleno lišće koje nikada ne vene!' Na Apolonovu tugu lovorovo lišće tiho zašušti i obavi nježno Apolonovu glavu. Da li je Dafna konačno prihvatila Apolonovu ljubav Athumanunh ne zna, no, Apolon nikada više nikoga nije toliko volio kao što je bila Dafna, a lovorov vijenac nikada nije skidao sa glave svoje.
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
Muze
(sa Apolonom)
Muze (gr. Μουσαι), su grčke boginje poezije, umetnosti i nauke. One su ćerke vrhovnog boga Zevsa i Titanke Mnemosine koje je bila personifikacija pamćenja i sećanja. Mnemosina je bila ljubavnica boga Zevsa devet noći, i nakon toga rodila devet ćerki – devet muza. One su nadahnjivale umetnike, slikare, književnike i naučnike. I danas se reč muza koristi da bi se opisala osoba koja nas nadahnjuje i inspiriše.
Svaka od devet muza bila je zaštitnica nekog dela umetnosti ili nauke.
Postoji verovanje da onaj ko kaže imena muza sledećim redom nikada neće pogrešiti, jer početna slova njihovih imena daju latinsku izreku: “Tum Peccet“, što znači “neka greši”.
Imena devet muza su:
Talija (Θάλεια)
Uranija (Ούρανια)
Melpomena (Μελπομένη)
Polihiminija (Πολύμνια)
Erato (Έρατώ)
Kaliopa (Καλλιόπη)
Klio (Κλειώ)
Euterpa (Ευτέρπη)
Terpsihora (Τερψιχόρη).
(sa Apolonom)
Muze (gr. Μουσαι), su grčke boginje poezije, umetnosti i nauke. One su ćerke vrhovnog boga Zevsa i Titanke Mnemosine koje je bila personifikacija pamćenja i sećanja. Mnemosina je bila ljubavnica boga Zevsa devet noći, i nakon toga rodila devet ćerki – devet muza. One su nadahnjivale umetnike, slikare, književnike i naučnike. I danas se reč muza koristi da bi se opisala osoba koja nas nadahnjuje i inspiriše.
Svaka od devet muza bila je zaštitnica nekog dela umetnosti ili nauke.
Postoji verovanje da onaj ko kaže imena muza sledećim redom nikada neće pogrešiti, jer početna slova njihovih imena daju latinsku izreku: “Tum Peccet“, što znači “neka greši”.
Imena devet muza su:
Talija (Θάλεια)
Uranija (Ούρανια)
Melpomena (Μελπομένη)
Polihiminija (Πολύμνια)
Erato (Έρατώ)
Kaliopa (Καλλιόπη)
Klio (Κλειώ)
Euterpa (Ευτέρπη)
Terpsihora (Τερψιχόρη).
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120160
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7769 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
Upratih da si dogurala na 13.000, ali smetnuh s uma to gore Forum bot
OT
Hojdi - muza foruma
OT
Hojdi - muza foruma
online
Re: Grcka mitologija
Maja je moja muza!
Grčki:
"Zmaja" - zaštitnica forumaša od baniranja.
Grčki:
"Zmaja" - zaštitnica forumaša od baniranja.
O, sudbo kleta...
vrati mi vjeru...u ljude, u ljubav, u bolje sutra;
za uzvrat ja ću moliti Boga
da ti oprosti za sva moja tužna jutra...
vrati mi vjeru...u ljude, u ljubav, u bolje sutra;
za uzvrat ja ću moliti Boga
da ti oprosti za sva moja tužna jutra...
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
Artemida
Artemida boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći. Artemidini su pandani u rimskoj mitologiji Dijana, boginja lova i Selena, boginja Mjeseca.
Artemida je božica Mjeseca te je stoga Apolonova sestra blizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom je postala i božica zvijeri i lova. Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzu smrt, ali spašava ih također kad zatreba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu štuju kao djevičansku božicu okuženu nimfama te kao božicu svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg nevjeste Artemidi posvećuju svoj pojas. Najčešće je prikazivana s mjesečevom krunom u kosi te s jelenjom kožom oko ramena. Posvećeni su joj lovački psi i sva zvjerad.
Artemida boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći. Artemidini su pandani u rimskoj mitologiji Dijana, boginja lova i Selena, boginja Mjeseca.
Artemida je božica Mjeseca te je stoga Apolonova sestra blizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom je postala i božica zvijeri i lova. Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzu smrt, ali spašava ih također kad zatreba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu štuju kao djevičansku božicu okuženu nimfama te kao božicu svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg nevjeste Artemidi posvećuju svoj pojas. Najčešće je prikazivana s mjesečevom krunom u kosi te s jelenjom kožom oko ramena. Posvećeni su joj lovački psi i sva zvjerad.
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- Maja
- Administrator
- Posts: 119231
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5517 times
- Been thanked: 11761 times
- Contact:
- Status: Offline
- Maja
- Administrator
- Posts: 119231
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5517 times
- Been thanked: 11761 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
tovar wrote:Maja je moja muza!
Grčki:
"Zmaja" - zaštitnica forumaša od baniranja.
http://www.zvrk.co.rs/Zanimljivosti/Ant ... /index.htm
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37680
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2874 times
- Been thanked: 2206 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
..postavit cu ovdje,moze se po potrebi prebacit na zgodnije mjesto.....soryyyyy...
Fino stivo,velim...da ga zajedno procitamo....
http://www.avaz.ba/clanak/183607/zabran ... -historije
Fino stivo,velim...da ga zajedno procitamo....
http://www.avaz.ba/clanak/183607/zabran ... -historije
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Re: Grcka mitologija
pa zar čovjek upravo ne radi tako...svaka civilizacija je propala kad je dosegnula vrhunacKrokodil Behko wrote:mit o sizifu
Ovaj me je mit,oduvijek fascinirao..pun je poruka..
Sizif je heroj iz grčke mitologije poznat po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi je postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primakao vrhu, kamena kugla bi mu se izmakla i sunovratila u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali bez uspeha. Naime, Sizif je bio kažnjen jer je bio veoma lukav i varao je ljude. Dok je Sizif bio u podzemnom svetu, na Korint je stigao njegov suparnik, jedini koji ga je bio dostojan, Autolik. On je bio sin Hermesa, boga vesnika, ali i boga lopova i prevaranata. Posle dugih prepirki, Autolik je Sizifu priznao da je lukaviji i ponudio mu svoju ćerku za ženu. Njih dvojica su bili ubeđeni da će iz te veze nastati najlukaviji čovek na svetu. Tako i bi. Rodio se Odisej koji je prevazišao i svoga oca.
Počeo sam pušiti otkad su se moji snovi pretvorili u dim.
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37680
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2874 times
- Been thanked: 2206 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
..kad ce EU...?Biba wrote:pa zar čovjek upravo ne radi tako...svaka civilizacija je propala kad je dosegnula vrhunacKrokodil Behko wrote:mit o sizifu
Ovaj me je mit,oduvijek fascinirao..pun je poruka..
Sizif je heroj iz grčke mitologije poznat po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi je postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primakao vrhu, kamena kugla bi mu se izmakla i sunovratila u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali bez uspeha. Naime, Sizif je bio kažnjen jer je bio veoma lukav i varao je ljude. Dok je Sizif bio u podzemnom svetu, na Korint je stigao njegov suparnik, jedini koji ga je bio dostojan, Autolik. On je bio sin Hermesa, boga vesnika, ali i boga lopova i prevaranata. Posle dugih prepirki, Autolik je Sizifu priznao da je lukaviji i ponudio mu svoju ćerku za ženu. Njih dvojica su bili ubeđeni da će iz te veze nastati najlukaviji čovek na svetu. Tako i bi. Rodio se Odisej koji je prevazišao i svoga oca.
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Grcka mitologija
Grčka mitologija: Manje poznate zanimljivosti o grčkim Bogovima i mitološkim bićima
Mnoge legende iz grčke mitologije su poznate širom svijeta. Snimljeno je i mnoštvo filmova zasnovanih na starogrčkim mitovima. Stoljecima unazad, grčka mitologija je bila temelj razvoja mišljenja ljudi o svojim precima. Međutim, prenošenjem ovih priča sa generacije na generaciju izmjenjene su neke prvobitne činjenice, a samim tim se stvorila serija stereotipa koji se tiču grčkih drevnih bogova i boginja, kao i drugih mitoloških bića.
Svi vjerovatno znamo da je Afrodita boginja ljubavi i čuli smo za Pegaza, krilatog konja iz grčkih legendi. Ali time smo samo zagrebali po površini grčke mitologije. Kada pogledamo malo dublje, ona predstavlja mnogo mističnije i bizarnije mjesto nego što jedan ljudski um u savremenom svijetu uopšte može da zamisliti. Evo nekoliko manje poznatih zanimljivosti o grčkoj mitologija.
Had nije bio čudovište
Had jeste bio bog smrti i podzemnog svijeta, i to mu daje mračnu i zlu konotaciju zbog činjenice da ga često porede sa grčkom verzijom hrišćanskog đavola. Međutim, Had nije sam izabrao da vlada podzemnim svijetom. On i njegova braća Zevs i Posejdon su izvlačili slamke kako bi odlučili ko će vladati kojim dijelom svijeta. Zato bi se prije moglo reći da Had nije imao sreće, jer je izvukao najkraću slamku pa mu je pripao podzemni svijet. Osim toga, moramo imati na umu da uprkos njegovoj reputaciji, Had nije bio jedini odgovoran za osudu i otkup duša. On je tu odgovornost dijelio sa trojicom Zevsovih sinova: Minojem, Eakom i Radamantom koji su odlučivali o sudbini duše.
Ares nije bio toliko moćan
Iako je bio bog rata, Ares nije imao veliku moć, i ustvari je uvijek slušao naređenja svoje sestre Atine. Njegovo ime jeste sinonim za rat i krvoproliće. Ali bez obzira na to, Atina, boginja mudrosti i pravične borbe bila je ta koja je vodila rad, a Ares je morao da joj bude pokoran. O tome možemo pročitati u Homerovoj Ilijadi.
Meduza nije bila jedina ružna žena iz grčke mitologije
Meduza je poznata po svojoj zmijskoj kosi i pogledu kojim je svakoga ko je pogleda u oči pretvarala u kamen. Međutim, meduza je bila samo jedna od tri sestre Gorgone. I jedino je Meduza bila smrtna. Steno i Eurijala su takođe na glavi umjesto kose imale zmije, ali za razliku od svoje sestre Meduze, njih dvije su bile besmrtne.
Tezej je bio manipulator
Svako ko je bar malo proučavao grčku mitologiju sigurno zna za mit o tome kako Tezej na Kritu ubija Minotaura i pronalazi nemogući izlaz iz Lavirinta, što je plaćeno velikom cijenom jer je mnoge ljude koštalo života. Cijeli taj svoj poduhvat, Tezej nije mogao da sprovede bez pomoći kritske princeze Arijadne koju je poveo sa sobom kada je napuštao ostrvo, da bi je ostavio na ostrvu Naksos.
Prema Plutarhu, starogrčkom biografu, istoričaru i esejisti, kada je Tezej otkrio današnji glavni grad Grčke Atinu, on je smatrao da je najbolji način za povećanje populacije bio silovanje žena, zbog čega je izazvao vječnu mržnju svoje nove porodice.
Olimpski bogovi nisu prvi besmrtnici
Prvo je bio Haos, otac Geje (zemlje) i Erosa (boga ljubavi). Geja je najprije rodila Urana (boga neba) i Ponta (boga mora). Kasnije se udala za Urana i rodila mu Titane. Najmlađi od njih, Hron, vođa Titana i vladar univerzuma, oženio je svoju sestru Reju i sa njom izrodio prvih šest olimpskih bogova besmrtnika – Posejdona, Demetru, Heru, Hestiju, Hada i Zevsa. Sva pomenuta božanstva, od Haosa do Zevsa bili su besmrtnici.
Pandorina ćerka
Pandora je bila žena titana Epimeteja i majka smrtnice Pire. Zbog Pirinog braka sa njenim rođakom Deukalionom, bogovi su poslali veliku poplavu da bi uništili zemlju i smrtnike. Međutim, Pira i Deukalion su uspjeli da prežive, nakon što su potražili pomoć od proročice iz Delfija, zatim su bacili Pandorine kosti u zemlju kako bi se svet obnovio. Tako je Pandora ustvari začetnik ljudske rase.
Ratoborna Afrodita
Boginja Afrodita je bila u romantičnoj vezi sa Aresom, bogom rata, sa kojim je dobila troje dece – Erosa, Foba i Dima (Dejmosa). Zbog toga je Afrodita, iako boginja ljubavi i lepote, često povezivana sa ratovima. Arheološki ostaci, statue i opisne slike na kojima Afrodita nosi oklop i oružje, pronađeni su u nekoliko lučkih gradova Grčke.
zrnoznanja
Mnoge legende iz grčke mitologije su poznate širom svijeta. Snimljeno je i mnoštvo filmova zasnovanih na starogrčkim mitovima. Stoljecima unazad, grčka mitologija je bila temelj razvoja mišljenja ljudi o svojim precima. Međutim, prenošenjem ovih priča sa generacije na generaciju izmjenjene su neke prvobitne činjenice, a samim tim se stvorila serija stereotipa koji se tiču grčkih drevnih bogova i boginja, kao i drugih mitoloških bića.
Svi vjerovatno znamo da je Afrodita boginja ljubavi i čuli smo za Pegaza, krilatog konja iz grčkih legendi. Ali time smo samo zagrebali po površini grčke mitologije. Kada pogledamo malo dublje, ona predstavlja mnogo mističnije i bizarnije mjesto nego što jedan ljudski um u savremenom svijetu uopšte može da zamisliti. Evo nekoliko manje poznatih zanimljivosti o grčkoj mitologija.
Had nije bio čudovište
Had jeste bio bog smrti i podzemnog svijeta, i to mu daje mračnu i zlu konotaciju zbog činjenice da ga često porede sa grčkom verzijom hrišćanskog đavola. Međutim, Had nije sam izabrao da vlada podzemnim svijetom. On i njegova braća Zevs i Posejdon su izvlačili slamke kako bi odlučili ko će vladati kojim dijelom svijeta. Zato bi se prije moglo reći da Had nije imao sreće, jer je izvukao najkraću slamku pa mu je pripao podzemni svijet. Osim toga, moramo imati na umu da uprkos njegovoj reputaciji, Had nije bio jedini odgovoran za osudu i otkup duša. On je tu odgovornost dijelio sa trojicom Zevsovih sinova: Minojem, Eakom i Radamantom koji su odlučivali o sudbini duše.
Ares nije bio toliko moćan
Iako je bio bog rata, Ares nije imao veliku moć, i ustvari je uvijek slušao naređenja svoje sestre Atine. Njegovo ime jeste sinonim za rat i krvoproliće. Ali bez obzira na to, Atina, boginja mudrosti i pravične borbe bila je ta koja je vodila rad, a Ares je morao da joj bude pokoran. O tome možemo pročitati u Homerovoj Ilijadi.
Meduza nije bila jedina ružna žena iz grčke mitologije
Meduza je poznata po svojoj zmijskoj kosi i pogledu kojim je svakoga ko je pogleda u oči pretvarala u kamen. Međutim, meduza je bila samo jedna od tri sestre Gorgone. I jedino je Meduza bila smrtna. Steno i Eurijala su takođe na glavi umjesto kose imale zmije, ali za razliku od svoje sestre Meduze, njih dvije su bile besmrtne.
Tezej je bio manipulator
Svako ko je bar malo proučavao grčku mitologiju sigurno zna za mit o tome kako Tezej na Kritu ubija Minotaura i pronalazi nemogući izlaz iz Lavirinta, što je plaćeno velikom cijenom jer je mnoge ljude koštalo života. Cijeli taj svoj poduhvat, Tezej nije mogao da sprovede bez pomoći kritske princeze Arijadne koju je poveo sa sobom kada je napuštao ostrvo, da bi je ostavio na ostrvu Naksos.
Prema Plutarhu, starogrčkom biografu, istoričaru i esejisti, kada je Tezej otkrio današnji glavni grad Grčke Atinu, on je smatrao da je najbolji način za povećanje populacije bio silovanje žena, zbog čega je izazvao vječnu mržnju svoje nove porodice.
Olimpski bogovi nisu prvi besmrtnici
Prvo je bio Haos, otac Geje (zemlje) i Erosa (boga ljubavi). Geja je najprije rodila Urana (boga neba) i Ponta (boga mora). Kasnije se udala za Urana i rodila mu Titane. Najmlađi od njih, Hron, vođa Titana i vladar univerzuma, oženio je svoju sestru Reju i sa njom izrodio prvih šest olimpskih bogova besmrtnika – Posejdona, Demetru, Heru, Hestiju, Hada i Zevsa. Sva pomenuta božanstva, od Haosa do Zevsa bili su besmrtnici.
Pandorina ćerka
Pandora je bila žena titana Epimeteja i majka smrtnice Pire. Zbog Pirinog braka sa njenim rođakom Deukalionom, bogovi su poslali veliku poplavu da bi uništili zemlju i smrtnike. Međutim, Pira i Deukalion su uspjeli da prežive, nakon što su potražili pomoć od proročice iz Delfija, zatim su bacili Pandorine kosti u zemlju kako bi se svet obnovio. Tako je Pandora ustvari začetnik ljudske rase.
Ratoborna Afrodita
Boginja Afrodita je bila u romantičnoj vezi sa Aresom, bogom rata, sa kojim je dobila troje dece – Erosa, Foba i Dima (Dejmosa). Zbog toga je Afrodita, iako boginja ljubavi i lepote, često povezivana sa ratovima. Arheološki ostaci, statue i opisne slike na kojima Afrodita nosi oklop i oružje, pronađeni su u nekoliko lučkih gradova Grčke.
zrnoznanja
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 18 guests