Kalendar Svjetskih Dana i Međunarodnih praznika

[adacta]

21. 09.
Svjetski dan Alzhheimerove bolesti

Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika.
Bolest je prvi opisao psihijatar Aloysius (Alois) Alzheimer 1906. godine, a prvi čovjek koji je obolio od bolesti je žena Auguste Deter, koja je umrla 8. travnja 1906. u 56. godini, koja je oko sedam godina prije smrti oboljela od Alzheimerove bolesti.
Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije pogađaju danas oko 24 milijuna ljudi u svijetu, a znanstvenici procjenjuju da bi do 2020. u svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih.

21.09.
Međunarodni dan mira

Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan mira. Ovaj dan usmjeren je protiv rata. Prvi put ovaj dan je proslavljan 1981. godine.

U znak obilježavanja na ovaj dan oglašava se "Mirovno zvono" u sjedištu UN u New Yorku. Zvono je izliveno od novčića koje su donirala djeca sa svih kontinenata. Zvono je UN poklonila UN Asocijacija iz Japana i na njemu piše "Dug život apsolutnom svjetskom miru".

Pojedinci nose i značke sa bijelim golubicama u znak poštovanja prema Međunarodnom danu mira.

Međunarodni dan mira obilježava se diljem svijeta 21. septembra. Rezolucijom UN-a iz 2001. godine ovaj datum određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava u svijetu.

[adacta]

22.09.

Europski dan bez automobila
Dan bez automobila prvi put se obilježio 1998.godine u nekoliko francuskih gradova, zatim 1999. godine u talijanskim, a 2000. godine se obilježio na europskoj razini, kad je sudjelovalo 800 gradova. Obilježavanjem tog datuma nastoji se ukazati na preveliki broj prijevoznih sredstava čiji ispušni plinovi pridonose zagađenju zraka i oštećenju ozonskog omotača. Europski dan bez automobila obilježavao se 20. rujna na inicijativu ekoloških udruga, koji su kasnije prihvatile gradske institucije. U mnogim se europskim gradovima obilježava tjedan bez automobila, tijekom kojeg se promiču ekološka prijevozna sredstva.

[adacta]

23.09.
Međunarodni dan kulturne baštine


Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama. Često se međutim događa da sljedeća generacija odbaci ono što je prethodna generacija smatrala kulturnom baštinom, pa ponovo oživljavanje baštine uslijedi tek nakon smjene još jedne generacije.

Fizička, opipljiva ili "materijalna kulturna baština" (nepokretna kulturna baština) uključuje građevine i povijesne lokalitete, spomenike, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. U to su uključeni predmeti značajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju specifične kulture.

"Prirodna baština" također čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s pripadajućom florom i faunom što se u znanosti naziva bioraznolikost. Ovakva vrsta lokacija sa zaštićenom baštinom često služi kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemlje koja privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja.

Baština koja je kroz povijest ostala očuvana često je jedinstvena i nenadomjestiva, te ostavlja odgovornost očuvanja na sljedeću generaciju. Manje predmete poput umjetničkih djela i ostalih kulturnih remek-djela prikupljaju muzeji i umjetničke galerije. Građanske organizacije i političke grupe često su bile uspješne u davanju nužne potpore u očuvanju baštine mnogih naroda za budućnost.

Posebnu važnost ima Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine koju je 1972. prihvatila Opća konferencija UNESCO-a.

Šira definicija uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana društvenim običajima tijekom specifičnog povijesnog perioda. Načini i sredstva ponašanja u društvu, a često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne baštine. Primjeri koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti i tradicije, običaji i prakse, estetska i duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali aspekti ljudske aktivnosti. Značenje fizičkih artefakata može se iskoristiti za interpretaciju socioekonomskih, političkih, etničkih, religijskih i filzofskih vrijednosti specifične grupe ljudi. Naravno, nematerijalnu kulturnu baštinu mnogo je teže očuvati nego fizičke predmete.

[adacta]

26. 09.

Evropski dan jezika

Evropski dan jezika se temelji na inicijativi Vijeća Evrope. Cilj akcijskog dana je vrjednovanje svih jezika i kultura kao i doprinos osoba koje posjeduju prednosti višejezičnosti, povećanju individualne višejezičnosti i motivaciji ljudi u Evropi o doživotnom učenju jezika.

Pri tome je povećana pozornost na očuvanje bogate baštine 200 evropskih jezika.

Evropski dan jezika prvi put je predstavljen 2001. godine tokom Evropske godine jezika.

Glavni su ciljevi proslave Evropskog dana jezika:

upozoriti građanstvo na važnost učenja jezika i poticati učenje većega broja jezika da bi se povećala višejezičnost i razumijevanje različitih kultura;
promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Evrope;
poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje.

[adacta]

26.09.
Svjetski dan čistih planina


Planine bismo mogli definirati kao uzdignute (više od 500 m) dijelove Zemljine kore. No, planine su mnogo više od pukih uzdignuća. Planine su kisik i pitka voda, bogatstvo šuma, dom brojnim ugroženim životinjskim i biljnim vrstama, mjesto susreta čovjeka sa samim sobom.

Dan čistih planina idealna je prilika za korisne ekološke aktivnosti:

akcije čišćenja
informativne aktivnosti
ekskurzije vezane uz prirodu, okoliš, ekologiju
planinarenje i organizirani polasci javnim ili alternativnim transportnim sredstvima (bicikl...)
posjet i upoznavanje s planinarskim društvom.



Bistri gorski izvori, čisti planinski proplanci i djevičanski planinski vrhunci – neka takvima ostanu!

[adacta]

27. 09 .

Svjetski dan turizma

SVJETSKI je dan turizma koji se svake godine obilježava 27. 09., na dan kada je osnovana Svjetska turistička organizacija.

Svjetski dan turizma prilika je da se prisjetimo važnosti turizma za globalnu dobrobit. Dok putujemo, upoznajemo druge kulture i slavimo ljudsku različitost. Prepoznajmo turizam kao snagu koja kreira tolerantniji, otvoreniji i ujedinjeni svijet.
- Globalni etički kod za turizam, asortiman univerzalnih vrijednosti, principa i standarda, usmjerava razvoj turizma ka tome da ova industrija postane održiva, etična i odgovorna. Na koncu, turizam je grana ekonomije koja se temelji na ljudskoj interakciji, razmjeni i dijalogu.

[adacta]

01.10.

Međunarodni dan starijih osoba

Danas se u cijelom svijetu obilježava Međunarodni dan starijih osoba kako bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se treba prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi za dostojanstven život.
Svjetska skupština UN-a o starenju, koja je održana 1982. u Beču, preporučila je da se jedan dan u godini posveti starijim osobama i njihovim problemima, te je proglasila 1. listopad/ oktobar Međunarodnim danom starijih osoba.




01.10.

Međunarodni dan vegetarijanstva

Danas se obilježava Svjetski dan vegetarijanstva. Ovaj dan utemeljilo je North American Vegetarian Society 1977. godine, s ciljem promicanja etičkih, zdravstvenih, ekoloških i humanitarnih vrijednosti. Riječ vegetarijanstvo dolazi od latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, što znači tjelesno i mentalno zdrava osoba.
Vegetarijanci ne jedu životinje, to jest meso i ribu, mnogi ne jedu ni jaja ili mlijeko, dok vegetarijanci vegani ne jedu uopće namirnice životinjskoga podrijetla. Prvo vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano je 1847. godine, a prvo vegansko društvo (Vegan Society) 1944. godine.

[adacta]

04.10.

Svjetski dan zaštite životinja

Svjetski dan zaštite životinja, obilježava se svake godine 4. listopada. Prvi puta počeo se obilježavati 1931. godine tijekom konvencije ekologa u Firenci, a njegov je cilj bio upozoriti na položaj ugroženih životinja. Od tada do danas obilježava se u svim zemljama. Udruge za zaštitu životinja globalno obilježavaju taj dan kako bi povećale svijest o problemima životinja te potaknule ljude na razmišljanje o tome kako se odnose prema životinjama.

Po podatcima svjetskih organizacija, svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.

[adacta]

05.10.

Svetski Dan učitelja

Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada/oktobra. Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj Svjetskog dana učitelja je mobilizirati podršku za nastavnike kako bi se osiguralo da će učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na razinu društvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju. Prigoda je to i za isticanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

Obrazovna internacionala (EI), svjetska federacija sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da Svjetski dan učitelja treba biti međunarodno priznat i obilježavati se u cijelom svijetu. Napori Obrazovne internacionale i njene 401 članice doprinijeli su međunarodnom priznanju i obilježavanju toga dana širom svijeta.



05. 10 .

Svjetski dan pješaka

Svjetski dan pješaka je međunarodno priznati datum koji se diljem svijeta slavi i obilježava 5. listopada/oktobra Osnovni cilj mu je javnost i građane u nekoj sredini upozoriti na važnost kretanja, odnosno pješačenja, za zdravlje ljudskog organizma.

Pješačenjem se umanjuju prometne gužve, manje je vozila na ulicama što istodobno znači i manju količinu ispušnih plinova koji dospijevaju u atmosferu, čime se smanjuje zagađenje zraka i usporava globalno zagrijavanje planeta Zemlje.

Stoga, moramo se kretati da bi bili zdravi!

Isto tako, zbog loših navika i načina života sve se češće pojavljuju bolesti tzv. Novog doba, a to su pretilost, stres, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Zanimljiva je činjenica da je najbolji lijek za sve ove četiri bolesti upravo kretanje.

[adacta]

06.10.

Svjetski dan staništa

Danas se u svijetu obilježava Svjetski dan staništa koji ima za cilj ukazati na sve veću ugroženost brojnih prirodnih staništa, te potrebu njihove zaštite na globalnoj razini.

[adacta]

10 . 10 .

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Na inicijativu Svjetske organizacije za mentalno zdravlje (WFMH) 10. oktobar, obilježava se od 1992. godine kao Svjetski dan mentalnog zdravlja. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije mentalna oboljenja su skoro 20% opterećenja bolesti u Regionu Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu i problemi mentalnog zdravlja utiču na jednu od četiri osobe u nekom životnom periodu.

[adacta]

11 . 10 .

Međunarodni dan borbe protiv prirodnih katastrofa

11. oktobar- Dan borbe protiv prirodnih katastrofa - Godišnje se na planeti dogode na stotine elementarnih nepogoda, prema podacima Svjetske metereološke organizacije i UN, koji u oktobru bilježe međunarodni dan posvećen smanjivanju prirodnih katastrofa. Poplave su zastupljene sa 37%, oluje sa 28%, suša čini 9% , zemljotresi oko8%, lavine 6%, požari i ekstremne temperature oko 5% , dok vulkanse erupcije čine 2%.

[adacta]

16.10.
Svjetski dan hrane

Svjetski dan hrane (World Food Day, WFD) utemeljen je od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u studenome/oktobru 1979. godine.

Odabrani datum, 16. listopada/oktobra , obljetnica je osnutka te organizacije.

[adacta]

17 . 10 .

Svjetski dan protiv boli

Pažnju ovom problemu međunarodna zajednica organizovano posvećuje od 2000. godine kada je Svjetska zdravstvena organizacija donijela Deklaraciju o borbi protiv boli, a u kojoj se do 2010. godine, u skladu sa projekcijom, priželjkuje Svijet bez boli.

Bol je subjektivan osjećaj i svaka osoba bol osjeća na svoj način. U procjeni boli liječnici se služe s nekoliko subjektivnih i objektivnih ljestvica. Najpoznatija je vizualna analogna ljestvica (VAS) koja se sastoji od linije dužine 10 cm na čijim su krajevima označeni ekstremi boli. Ljestvica se boduje mjerenjem udaljenosti od "odsutnosti boli" do točke koju je pacijent označio. Pacijent treba označiti mjesto na liniji koje odgovara intenzitetu boli. Numerička ljestvica ocjenjuje jačinu boli od 0 do 10, gdje 0 označava odsutnost boli, a 10 najjaču bol. Ovaj način objektivizacije boli važan je za praćenje učinka terapije kod pacijenata.



17 . 10 .

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva




Prije tačno 24. godine u Parizu se okupilo sto hiljada ljudi kako bi odali počast žrtvama siromaštva, gladi i nasilja.

Upravo taj dan 17. oktobar Ujedinjene nacije su proglasile za Svjetski dan borbe protiv siromaštva. Cilj obilježavanja tog dana je promovisanje svjesti o potrebi iskorenjivanja siromaštva i bijede u svim zemljama, a naročito u zemljama u razvoju. Svjetski dan borbe protiv siromaštva obilježava se od 1987. godine, kada se na otkrivanju spomenika posvećenog borbi protiv siromaštva u Parizu okupilo oko 100.000 ljudi. Od 1993., kada je Glavna skupština Ujedinjenih naroda odlučila da će se na taj dan promicati potreba za smanjenjem siromaštva u svim zemljama, 17. oktobra obilježava se kao Svjetski dan borbe protiv siromaštva. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije stotine miliona ljudi na Jugu provode cijeli život u ekstremnom siromaštvu i 11 miliona djece umire svake godine od bolesti uzrokovane izgladnjivanjem.Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije rada (MOR), s manje od dva dolara na dan živi polovica čovječanstva, oko tri milijarde ljudi, i gotovo sve zemlje u razvoju. Od tog broja, milijardu ljudi, odnosno gotovo četvrtina stanovnika zemalja u razvoju, preživljava s jednim dolarom na dan. U izvještaju koje je ta organizacija predstavila na svojoj godišnjoj konferenciji, nezaposlenost u svijetu raste, te pogađa oko 180 miliona ljudi. Svjetska banka procjenjuje da u potpunoj bijedi živi oko 1,5 milijardi ljudi.

Kvalitetna i kvantitena ishrana je osnovna potreba života i od bitnih je faktora za tjelesno osposobljenje u svrhu obavljanja ekonomskih i društvenih aktivnosti. Također, inteligencija i razvoj misli koji su duh života jednog društva i osnov za proces razvoja imaju vezu sa kvalitetnom ishranom. Osim toga, štetne posljedice siromaštva, strašan pogled ovoga zla stvaraju potrebu početka ozbiljne borbe.

[adacta]

20 . 10 .

Svjetski dan jabuka

Tradiciju označavanja Dana jabuka 20. listopada/ oktobra započela je 1990.g. u Londonu organizacija Common Ground s ciljem promicanja njenih zdravstvenih kvaliteta i demonstracije mnoštva sorti jabuka koje se u Engleskoj uzgajaju. S vremenom slavljenje jabuke uvrstili su u svoje kalendare restorani, škole i udruge širom svijeta.


Jabuka (lat. Malus domestica) pripada porodici Rosaceae i vjerojatno je bila prvo voće koje su ljudi uspjeli kultivirati. Njeno porijeklo je srednja Azija, odakle ju je Aleksandar Veliki donio u Makedoniju i proširio Evropom Iz vremena Starog Rima potječe uzrečica ab ovo usque ad mala, što znači «od jajeta sve do jabuke jer je bilo uobičajeno obrok započeti jajetom, a završiti jabukom.

[Ruana]

20.10
Ove godine, 20. oktobra u više od osamdeset zemalja diljem svijeta obilježava se Svjetski dan osteoporoze, bolesti krhkih kostiju sklonih prijelomima od koje iz dana u dan obolijeva sve više ljudi. Ovogodišnji se Dan odvija pod motom Bon appetit i posvećen je zdravoj prehrani koja je neobično važna za izgradnju i očuvanje zdravlja kostiju pa tako i prevenciju ove bolesti.

[adacta]

22 . 10 .

Međunarodni dan pažnje posvećen mucanju i govornim manama

Dvadeset i drugi oktobar je 1998. godine proglašen Međunarodnim danom pažnje posvećene mucanju i govornim manama, te se tim danom želi javnosti približiti i pojasniti problem mucanja i ostalih govornih mana.
Obilježavanjem ovog dana želi se senzibilizirati javnost da mucanje ne smiju omalovažavati jer ono za mnoge ne predstavlja samo poremećenu govornu tečnost već i brojne negativne osjećaje vezane uz govorne situacije.
Mucanje je poremećaj govora u kojem je normalan tok govora prekinut čestim ponavljanjem ili produživanjem govornih zvukova, slogova ili riječi ili osoba ne može početi govoriti riječ.
Pogađa osobe svih dobi, ali najčešće je u djece u dobi između 2 i 6 godina. Dječaci triput češće mucaju nego djevojčice. Većina djece ipak preraste svoje mucanje te se procjenjuje kako manje od 1% odraslih muca.

[adacta]

24.10.

Međunarodni dan dostupnosti informacija


24 . 10 .


Dan Ujedinjenih Nacija

Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon prihvaćanja od strane 51 države. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.

UN ima 193 države članice (2011.).[1] Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku.

Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.

UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR).

24. 10. - 30. 10. Sedmica razoružanja
Godišnje obilježavanje sedmice razoružanja, koje počinje na godišnjicu osnivanja Ujedinjenih naroda, i na čije obilježavanje prvi put poziva završni dokument specijalne sjednice Generalne skupštine UN-a 1978. godine. Države su tada pozvane da ističu opasnost od utrke u naoružanju, propagiraju potrebu za njenim prestankom i rade na povećanju razumijevanja javnosti o hitnosti procesa razoružanja.

[adacta]

31 . 10 .

Svjetski dan štednje


Godine 1924. u Milanu osnovan je Međunarodni institut za štednju. Istodobno je uveden i Svjetski dan štednje (31. listopada/ oktobra), kada se osobito zapaža propaganda štednje preko najrazličitijih sredstava javnog komuniciranja, dodjeljuju se štedišama razlčičite nagrade i sl.

[adacta]

01 . 11 .

Svjetski Dan vegana

Svjetski dan veganstva obilježava se od 1994. godine kada ga je utemeljila Louise Wallis, tadašnja predsjednica britanskog Veganskog društva, kako bi se skrenula pozornost na suosjećanje prema životinjama i promicali etički, zdravstveni i ekološki aspekti veganstva.

Što znači biti vegan?

Riječ vegan formirao je Donald Watson 1944. godine u Leichesteru, u Engleskoj koji je s još nekoliko članova Vegetarijanskog društva (Vegetarian Society), a unutar njega, želio osnovati službenu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko ni mliječne proizvode. Kad je taj prijedlog bio odbijen, Watson i istomišljenici počinju osnivati vlastitu organizaciju. Nakon razmatranja raznih mogućnosti, odlučuju se nazvati rječju VEGAN koju izvode iz engleske riječi vegetarian, uzimajući prva tri i posljednja dva slova što je Watson argumentirao izjavom da ‘veganstvo započinje vegetarijanstvom, ali nastavlja dalje prema njegovom logičnom zaključku’.

Veganstvo je način prehrane i životni stil u kojem se ne koriste hrana i odjeća životinjskog porijekla, a osoba koja prakticira veganstvo zove se vegan.

Vegani se bore protiv okrutnosti prema životinjama te promiču alternativne načine koji su prijateljski prema životinjama, ljudima i okolišu.

Veganska se prehrana temelji na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. Vegani i veganke ne jedu meso, ribu, morske plodove, jaja, mlijeko, mliječne proizvode, med niti nose stvari od krzna, vune, kostiju, kože, koralja, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porijekla.

Veganstvo se razlikuje od vegetarijanstva po tome što je svedeno u potpunosti na biljnu prehranu, dok vegetarijanci jedu i neke proizvode životinjskog porijekla, kada se pri dobivanju tih proizvoda životinje ne ubijaju, npr. jaja, med, mlijeko i dr.

Hrana koju vegani jedu je isključivo biljnog podrijetla, no prepuna raznolikosti okusa i mirisa. Znatno je bogatija i zdravija od standardne europske prehrane, uključujući i tradicionalna jela poput sarmi, kobasica, lazanja, pizza, hamburgera, roštilja, palačinki, sladoleda, kolača, torta, sireva, mlijeka… Odjeća i obuća koju nose (remeni, jakne, bunde, sandale, cipele, čizme…) je ili od umjetnih materijala ili prirodnih materijala biljnog podrijetla. Kozmetika i sredstva za osobnu higijenu i čišćenje su ona koja ne sadrži sastojke životinjskog porijekla i koja nisu testirana na životinjama, a takvi proizvodi su potpuno dostupni na tržištu.

Neke od namirnica veganske prehrane su: tofu, tempeh, sejtan, okara, sirup od agave, sojino mlijeko i druge.

Svjetski dan veganstva poziva vegane, građane koji streme prehrani bez sastojaka životinjskog podrijetla, kao i sve ostale da obilježe ovaj dan uživajući s članovima svoje obitelji, prijateljima i kolegama u slasnim veganskim jelima. Prebacivanje na vegansku prehranu postaje i pitanje opće održivosti s obzirom da je iskorištavanje životinja zbog hrane povezano s ogromnom potrošnjom prirodnih resursa, gladi u svijetu te kataklizmičkim uništenjem okoliša.