neka si se ti meni nagovorio ...Bla wrote:Taj fenomen je Rambo Amadeus prije nekoliko godina opisao strofom u pjesmi "Kako se pravi hit":Julia-Klara wrote:no, nama zenama nije mrsko pricati, odgovarati na pitanja... samo ste vi lijeni
Veoma je vazno kad se pravi hit
da je namijenjen zenama
jer one najbolje kupuju kasete
i zovu telefonom da se glasa za top listu
posto nemaju druga posla.
[ytube][/ytube]
Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Moderator: Krokodil Behko
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81411
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10313 times
- Been thanked: 7160 times
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Don't shoot the messenger
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81411
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10313 times
- Been thanked: 7160 times
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
jah koga cu? Ramba?
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Klaro, ti bi trebala znati, koja je prva zapisana horor priča?
Ostavljam profil na forumu u amanet dobrim ljudima
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456
Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81411
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10313 times
- Been thanked: 7160 times
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
"Frankenstein" maybe? Nisam sigurna
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
-
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 980
- Joined: 12 Aug 2013, 21:50
- Location: Banjaluka
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Poštovani gospodine Krokodil Behko,
Inteligencija generalno, kako je mi aktuelno u psihologiji razumijemo je, u najmanju ruku, nedovršen konstrukt i ima velike limitacije, koje su prevelike da bih o njima ovom prilikom mogao u silne detalje ulaziti, pa ću probati samo u crticama. U suštini, tako je nekako kako je Bla opisao. Inteligencija podrazumijeva sposobnost "snalaženja u novim situacijama", iako je bitno i koliko je situacija nova - jer ako uzmemo npr. visoko inteligentnog brokera sa Menhetna i "bacimo" ga u po' Amazona, taj stepen novine bio bi toliki da mu većina poznatih "obrzaca snalaženja" ne bi bila od mnogo koristi i na prvi pogled bi se ponašao "manje inteligentno" i od "najprosječnijeg" djeteta koje je u Amazoniji rođeno (iako mu je hipotetski inteligencija visoka, nova situacija je "suviše nova" da bi ta inteligencija "došla do izražaja"). Dakle, inteligencija ima svoju nužnu kontekstualnu / kulturalnu komponentu koju jedna grupa autora snažno naglašava, dok drugi smatraju da bi inteligencija bila samo "ono što preostane" kada sve te kulturalne i kontekstualne aspekte eliminišemo. Ovi zadaci koje linkovani test sadrži predstavnici su te druge "oslobođene od kulture" grupe, tj. bar pokušaja. Zašto pokušaja? Zato što i oni podrazumijevaju nekakvo formalno obrazovanje po "zapadnoj paradigmi". Jedan poznati autori koji se inteligencijom bavi rekao je da bi "testovi inteligencije oslobođeni od kulture bili oslobođeni i od ispitanika" (tj. da ne bi mjerili ništa).
With that being said, ovi zadaci, dakle, mjere nekakve aspekte sposobnosti "uviđanja relacija", koje visoko koreliraju sa tzv. "opštom inteligencijom" (jer inteligencija nije nužno jedna cjelovita sposobnost, već postoji niz hijerarhijski nižih "podsposobnosti" koje taj "opšti" ili "G faktor" sačinjavaju, ali to je tema za neku drugu priliku). I ovako mjerene sposobnosti zaista visoko koreliraju sa raznim aspektima "uspjeha u životu", "radnih sposobnosti" itd. iako nisu dovoljne da sasvim objasne te stvari, ali dobri prediktori - jesu!
Međutim, ovo sve zaista treba shvatiti vlo uslovno, jer kako je Bla takođe rekao, višestruko rješavanje testa može dovesti do poboljšanja rezultata, ali ne dovodi do "porasta inteligencije", jer je priroda mjerene pojave takva da svako naredno mjerenje mijenja prirodu predmeta mjerenja. Ako hoćeš pouzdane rezultate, onda bi sljedeći put morao da se podvrgneš drugačijem testu, sa drugim setom pitanja.
Još neke stvari želim da naglasim. Prvo, ta "opšta mjera" koju na kraju dobijete, nije ista za sve ljude, pa dva čovjeka koja imaju IQ 100 mogu imati dosta drugačije "sposobnosti niže hijerarhije" (iako im je "ukupni" rezultat isti) i ne moraju uopšte biti "jednakog profila sposobnosti", iako su "istog nivoa". Takođe, IQ je tzv. intervalna mjera, što znači da ne postoji "realna nula" i onda se vrijednosti ne mogu međusobno "apsolutno" porediti; konkretno, ovo znači da čovjek sa IQ=120 nije "duplo inteligentniji" od čovjeka sa IQ=60, već je prvi od drugog "inteligentniji za 60 jednakih jedinica" - ova distinkcija je vrlo, vrlo važna! Inače, temperatura je još jedan primjer intervalne mjere, jer "0 stepeni" ne označava "izostanak temperature", već je samo riječ o arbitrarno izabranoj vrijednosti koju smo imenovali nulom (i onda takođe nije ispravno reći da je "30 stepeni Celzijusa duplo toplije od 15 stepeni Celzijusa", već je "30 stepeni Celzijusa za 15 jednakih jedinica toplije od 15 stepeni Celzijusa"). Na kraju, inteligencija, iako je (pod normalnim okolnostima) relativno trajna sposobnost, nije "zapisana u kamenu" i problem koji ja, kao i mnogi drugi ljudi iz struke imamo sa MENSA-om (to je organizacija čije je taj test koji ste mi poslali), jeste što oni inteligenciju treniraju skoro kao da je "racio broj" (primjer bi bili masa ili visina, gdje bi 0 zaista označavalo potpuni izostanak vrijednosti, ma kako to teško bilo "zamisliti"), a ne intervalna vrijednost i shvatanja koja oni iznose ne odgovaraju baš empirijskoj realnosti konstrukta i umiju da budu previše "ispolitizirana" i "elitistička" za moj "ukus". Iz ovih razloga meni nikada nije padalo na pamet da se učlanim u MENSA-u, iako su mi postignuća na ovim testovima takva da bih to mogao uraditi kad god bih htio.
A, nema frke za off-topic! Međutim, da bih nas "kao vratio na glavnu temu", ostaviću update da smo trenutno osjetno preko 800 ispitanika i da nam od ovog trenutka stvarno trebaju samo muški ispitanici, pa ko još nije učestvovao a želi, a muškog je pola (dame, bez uvrede, ništa lično, hehe)... Nećemo, naravno, odbiti ni pokoju ženu koja baš želi da učestvuje, ali nam muškarci fakat mnogo više trebaju u ovom trenutku.
Inteligencija generalno, kako je mi aktuelno u psihologiji razumijemo je, u najmanju ruku, nedovršen konstrukt i ima velike limitacije, koje su prevelike da bih o njima ovom prilikom mogao u silne detalje ulaziti, pa ću probati samo u crticama. U suštini, tako je nekako kako je Bla opisao. Inteligencija podrazumijeva sposobnost "snalaženja u novim situacijama", iako je bitno i koliko je situacija nova - jer ako uzmemo npr. visoko inteligentnog brokera sa Menhetna i "bacimo" ga u po' Amazona, taj stepen novine bio bi toliki da mu većina poznatih "obrzaca snalaženja" ne bi bila od mnogo koristi i na prvi pogled bi se ponašao "manje inteligentno" i od "najprosječnijeg" djeteta koje je u Amazoniji rođeno (iako mu je hipotetski inteligencija visoka, nova situacija je "suviše nova" da bi ta inteligencija "došla do izražaja"). Dakle, inteligencija ima svoju nužnu kontekstualnu / kulturalnu komponentu koju jedna grupa autora snažno naglašava, dok drugi smatraju da bi inteligencija bila samo "ono što preostane" kada sve te kulturalne i kontekstualne aspekte eliminišemo. Ovi zadaci koje linkovani test sadrži predstavnici su te druge "oslobođene od kulture" grupe, tj. bar pokušaja. Zašto pokušaja? Zato što i oni podrazumijevaju nekakvo formalno obrazovanje po "zapadnoj paradigmi". Jedan poznati autori koji se inteligencijom bavi rekao je da bi "testovi inteligencije oslobođeni od kulture bili oslobođeni i od ispitanika" (tj. da ne bi mjerili ništa).
With that being said, ovi zadaci, dakle, mjere nekakve aspekte sposobnosti "uviđanja relacija", koje visoko koreliraju sa tzv. "opštom inteligencijom" (jer inteligencija nije nužno jedna cjelovita sposobnost, već postoji niz hijerarhijski nižih "podsposobnosti" koje taj "opšti" ili "G faktor" sačinjavaju, ali to je tema za neku drugu priliku). I ovako mjerene sposobnosti zaista visoko koreliraju sa raznim aspektima "uspjeha u životu", "radnih sposobnosti" itd. iako nisu dovoljne da sasvim objasne te stvari, ali dobri prediktori - jesu!
Međutim, ovo sve zaista treba shvatiti vlo uslovno, jer kako je Bla takođe rekao, višestruko rješavanje testa može dovesti do poboljšanja rezultata, ali ne dovodi do "porasta inteligencije", jer je priroda mjerene pojave takva da svako naredno mjerenje mijenja prirodu predmeta mjerenja. Ako hoćeš pouzdane rezultate, onda bi sljedeći put morao da se podvrgneš drugačijem testu, sa drugim setom pitanja.
Još neke stvari želim da naglasim. Prvo, ta "opšta mjera" koju na kraju dobijete, nije ista za sve ljude, pa dva čovjeka koja imaju IQ 100 mogu imati dosta drugačije "sposobnosti niže hijerarhije" (iako im je "ukupni" rezultat isti) i ne moraju uopšte biti "jednakog profila sposobnosti", iako su "istog nivoa". Takođe, IQ je tzv. intervalna mjera, što znači da ne postoji "realna nula" i onda se vrijednosti ne mogu međusobno "apsolutno" porediti; konkretno, ovo znači da čovjek sa IQ=120 nije "duplo inteligentniji" od čovjeka sa IQ=60, već je prvi od drugog "inteligentniji za 60 jednakih jedinica" - ova distinkcija je vrlo, vrlo važna! Inače, temperatura je još jedan primjer intervalne mjere, jer "0 stepeni" ne označava "izostanak temperature", već je samo riječ o arbitrarno izabranoj vrijednosti koju smo imenovali nulom (i onda takođe nije ispravno reći da je "30 stepeni Celzijusa duplo toplije od 15 stepeni Celzijusa", već je "30 stepeni Celzijusa za 15 jednakih jedinica toplije od 15 stepeni Celzijusa"). Na kraju, inteligencija, iako je (pod normalnim okolnostima) relativno trajna sposobnost, nije "zapisana u kamenu" i problem koji ja, kao i mnogi drugi ljudi iz struke imamo sa MENSA-om (to je organizacija čije je taj test koji ste mi poslali), jeste što oni inteligenciju treniraju skoro kao da je "racio broj" (primjer bi bili masa ili visina, gdje bi 0 zaista označavalo potpuni izostanak vrijednosti, ma kako to teško bilo "zamisliti"), a ne intervalna vrijednost i shvatanja koja oni iznose ne odgovaraju baš empirijskoj realnosti konstrukta i umiju da budu previše "ispolitizirana" i "elitistička" za moj "ukus". Iz ovih razloga meni nikada nije padalo na pamet da se učlanim u MENSA-u, iako su mi postignuća na ovim testovima takva da bih to mogao uraditi kad god bih htio.
A, nema frke za off-topic! Međutim, da bih nas "kao vratio na glavnu temu", ostaviću update da smo trenutno osjetno preko 800 ispitanika i da nam od ovog trenutka stvarno trebaju samo muški ispitanici, pa ko još nije učestvovao a želi, a muškog je pola (dame, bez uvrede, ništa lično, hehe)... Nećemo, naravno, odbiti ni pokoju ženu koja baš želi da učestvuje, ali nam muškarci fakat mnogo više trebaju u ovom trenutku.
What can change the nature of a man?
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Kakvo je prolazno vrijeme?
Usput, da li je moguće da se na ovakvim israživanjima samo određena skupina, odnosno skupine, odluče za popunjavanje formulara, dok drugu/druge nikada ne obuhvati? Koliko se dobije iskrivljena slika?
Pod skupine mislim više na psihološke karakteristike onih koji se ne odluče a ne npr. na taxiste. A i da se malo odmoriš od teretane.
Usput, da li je moguće da se na ovakvim israživanjima samo određena skupina, odnosno skupine, odluče za popunjavanje formulara, dok drugu/druge nikada ne obuhvati? Koliko se dobije iskrivljena slika?
Pod skupine mislim više na psihološke karakteristike onih koji se ne odluče a ne npr. na taxiste. A i da se malo odmoriš od teretane.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
-
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 980
- Joined: 12 Aug 2013, 21:50
- Location: Banjaluka
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Oko 900 ispitanika trenutno, sad čekamo polovinu oktobra i studente (a, večeras nam je server offline zbog nekog održavanja).
A, te pristrasnosti u uzorkovanju su itekako moguće - zapravo, očekivane su! Slučajni uzorak naravno da bi bio bolji, ali je za istraživanja ovog tipa to gotovo potpuno neizvodljivo, a nije baš ni potrebno (i koncepcija problema istraživanja ga ni ne zahtijeva), jer je većina varijabli od interesa nešto što predstavlja "uobičajene karakteristike" i dok god su distribucije u skladu sa onim kako u populaciji izgledaju, nemamo ozbiljan problem; osim toga, one silne sociodemografske varijable primarno služe osiguravanju toga da smo "pokrili sve relevantne stratume", tj. imaju kontrolnu funkciju. Ovo su sve, naravno, aproksimativne tehnike, ali, rekoh, to nije prevelik problem i ne kompromituje naročito rezultate, jer su varijable široko rasprostranjene. Ovaj pristup ne bi bio primjeren ako bismo npr. pokušavali da identifikujemo političke preferencije ili nešto tog tipa. Tu žrtvovanje reprezentativnosti u svrhu simplicitnosti nikako ne bi bilo ispravno i nužno bi vodilo u pogrešne zaključke. Inače, sjajno pitanje!
A, te pristrasnosti u uzorkovanju su itekako moguće - zapravo, očekivane su! Slučajni uzorak naravno da bi bio bolji, ali je za istraživanja ovog tipa to gotovo potpuno neizvodljivo, a nije baš ni potrebno (i koncepcija problema istraživanja ga ni ne zahtijeva), jer je većina varijabli od interesa nešto što predstavlja "uobičajene karakteristike" i dok god su distribucije u skladu sa onim kako u populaciji izgledaju, nemamo ozbiljan problem; osim toga, one silne sociodemografske varijable primarno služe osiguravanju toga da smo "pokrili sve relevantne stratume", tj. imaju kontrolnu funkciju. Ovo su sve, naravno, aproksimativne tehnike, ali, rekoh, to nije prevelik problem i ne kompromituje naročito rezultate, jer su varijable široko rasprostranjene. Ovaj pristup ne bi bio primjeren ako bismo npr. pokušavali da identifikujemo političke preferencije ili nešto tog tipa. Tu žrtvovanje reprezentativnosti u svrhu simplicitnosti nikako ne bi bilo ispravno i nužno bi vodilo u pogrešne zaključke. Inače, sjajno pitanje!
What can change the nature of a man?
-
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 980
- Joined: 12 Aug 2013, 21:50
- Location: Banjaluka
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
930-ak ispitanika do sada, još nekolicina muških ispitanika i gotovi smo sa terenskim dijelom! Hvala svima koji su učestvovali, a momci, ne stidite se, hehe!
What can change the nature of a man?
-
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 980
- Joined: 12 Aug 2013, 21:50
- Location: Banjaluka
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Posljednji "update": Istraživanje je na samom kraju, prešli smo uveliko brojku od 1000 ispitanika i online upitnike ćemo zatvoriti nekoliko dana prije Nove godine. Do tada, muškarci koji još uvijek žele da učestvuju, a nisu (naglašavam: samo muški ispitanici, jer kao što smo već objasnili, kvota za žene je već uveliko prevaziđena, pa sad samo pokušavamo da malo "izbalansiramo" polne distribucije), mogu to učiniti, a link je isti: http://www.psysurveys.com/. Terenski dio je bio vrlo uspješan, hvala od srca svima koji su odvojili vrijeme za učešće (kao i onima koji će to tek eventualno da učine)! Biće potrebno neko vrijeme da obradimo podatke, ali svoje lične izvještaje možete očekivati okvirno nekad od februara (neće ih vjerovatno svi dobiti u isto vrijeme, pošto ćemo to raditi u etapama), a članke zasnovane na ovom istraživanju pisaćemo tokom cijele 2014. godine (uz napomenu da je proces pisanja i objavljivanja relativno spor) i izvještaje o tome kada se koji rad pojavi, dobićete na email adresu, ako ste je ostavili. Nažalost, sam članak o preferencijama horora će vjerovatno biti među posljednjima (pa molim za strpljenje), jer je prvo potrebno objaviti validacije individualnih instrumenata, ali biće i nekoliko vrlo neobičnih i možda "iznenađujućih" radova. Još jednom, hvala svima!
P.S. Sljedeće godine ćemo (najvjerovatnije oko proljeća ili ljeta), po svoj prilici sprovoditi novo istraživanje (teme ćemo obznaniti blagovremeno), koje će takođe biti organizovano preko online upitnika, pa se nadamo da ćemo se još družiti!
P.S. Sljedeće godine ćemo (najvjerovatnije oko proljeća ili ljeta), po svoj prilici sprovoditi novo istraživanje (teme ćemo obznaniti blagovremeno), koje će takođe biti organizovano preko online upitnika, pa se nadamo da ćemo se još družiti!
What can change the nature of a man?
-
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 980
- Joined: 12 Aug 2013, 21:50
- Location: Banjaluka
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Bez brige, morali smo malo prolongirati slanje izvještaja zbog mog odsustva, biće brzo, sorry zbog prolongiranja.
What can change the nature of a man?
- Maja
- Administrator
- Posts: 119850
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5708 times
- Been thanked: 12286 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Ja i zaboravila da je ovo bio razlog ahhhovog dolaska
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Samo da ne bude:
Nije majka Muju karala što se kockao,
nego što se vadio
Nije majka Muju karala što se kockao,
nego što se vadio
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120522
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7000 times
- Been thanked: 7956 times
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Evo Ahhha... Lijenčino jedna, đe su rezultati?
Nemoj samo reći da ih je Vrbas odneo?
Nemoj samo reći da ih je Vrbas odneo?
online
-
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 980
- Joined: 12 Aug 2013, 21:50
- Location: Banjaluka
- Contact:
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Hehe, nije ali umalo (mislim, što se Vrbasa tiče, kuća mi je nekoliko stotina metara daleko od Vrbasa)!
What can change the nature of a man?
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120522
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7000 times
- Been thanked: 7956 times
- Status: Offline
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81411
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10313 times
- Been thanked: 7160 times
- Status: Offline
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
a moji?
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
Re: Psihološko istraživanje (horor) književnosti
Ne brinite, nismo zaboravili na vas, biće rezultati uskoro. Zaista imamo puno posla oko obrade podataka (sjećete se samog obima upitnika), i barem desetak nezavisnih članaka proizlazi iz našeg istraživanja, a nas smo dvojica, sa svojim svakodnevnim poslovima i obavezama. Stoga, molim za strpljenje, i po ko zna koji put se izvinjavam svim učesnicima u istraživanju.
"Can you look around this world and believe in goodness of a god who rules it?! Famine, pestilence, slaughter, disease and death... They rule this world. If a god of love and life ever did exist, he's long since dead. Someone... Something... rules in his place..."
-Prince Prospero-
-Prince Prospero-
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 71 guests