Jezik - geneza

[Vjetar]

Zašto se baš "zašto" koristi kada hoćemo da pitamo za razlog nečega? Zašto su tu baš ta slova: z, a, š, t, o? Slova? S? L? O? V? A? Zašto kažemo "zašto", a ne olkwert? Jer je neko rekao da ćemo tako to govoriti? Nisu svi jezici nastali na samom početku ljudskog komuniciranja, neki su izvedeni iz drugih, ali svejedno, riječi koje koristimo, neko je morao prvi upotrijebiti i odrediti im značenje. Jedan čovjek? Ili grupni rad, svako po neku riječ i eto nam jezika?

Šta smo do tada pričali? Neki prethodni jezik? I taj je nebitan u ovom kontekstu, ako je i on izveden iz nekog prethodnog. Zanima me prvi bosanski, prvi engleski jezik i kako su, po vama, nastali, kako su nastale riječi koje svakodbevno koristimo. Koristimo. Korist? Ko-rist Neko je smislio riječ korist?

Ako me razumijete...

[Heidi]

Kao neki Risto je koristio nesto.

[Vjetar]

Kao neki Risto je koristio nesto.

Nešto, neki Nešo to?

[Heidi]

Razmislicu o ovoj temi. Lupam bezveze.

[kuplung]

oblak ti dobro prepio

[Krokodil Behko]

Kao neki Risto je koristio nesto.

Nešto, neki Nešo to?

Ne vjerujem ni da je Risto ni da je Nešo.
Prije će biti, da je neki Ngunga Njrere Ngungu, iz subsaharske Afrike, pošto kažu da svi jezici svijeta potiču iz Afrike, kao i ljudi, što je logično.

Dokaz bi bio taj, da u našem jeziku, na primjer, ima 30 glasova, a u raznim afričkim jezicima ima ih i po 500. Što je jezik dalji od Afrike, glasova je sve manje, pa tako da u J. Americi neki domorodački dijalekti, imaju svega po petnaestak glasova.

[Vjetar]

Kao neki Risto je koristio nesto.

Nešto, neki Nešo to?

Ne vjerujem ni da je Risto ni da je Nešo.
Prije će biti, da je neki Ngunga Njrere Ngungu, iz subsaharske Afrike, pošto kažu da svi jezici svijeta potiču iz Afrike, kao i ljudi, što je logično.

Dokaz bi bio taj, da u našem jeziku, na primjer, ima 30 glasova, a u raznim afričkim jezicima ima ih i po 500. Što je jezik dalji od Afrike, glasova je sve manje, pa tako da u J. Americi neki domorodački dijalekti, imaju svega po petnaestak glasova.

Dobro, Ngunga Njrere Ngungu je prozborio dole u Africi. Odjek toga je ovo što mi danas zborimo ovdje. Preskačemo cijelo razdoblje od Ngunginog "mhutnga" do našeg "nešto". Ko je rekao prvo "nešto" i kako smo odlučili da prihvatimo da riječ koja označava nešto baš bude ta - "nešto"?
Dakle, ne pitam gdje je nastao jezik, već kako? Prvi jezik je nastajao riječ po riječ i trebalo je vjerovatno stotine godina da primitivni ljudi formiraju vokabular glasova koje su međusobom prihvatali kao razumljive. Genezu tog prvog jezika je najlakše i razumjeti, kao usvajanje prvog ili najčešćeg glasa kao sinonima za neku radnju ili misao ili šta god.
Nastanak današnjeg, našeg, jezika, pretpostavljam da trebamo zahvaliti sklonosti ljudi da u svakodnevici koriste jezik svakodnevice a ne književni jezik, odnosno da nepravilno izgovaraju riječi. Vremenom to, preraste u sasvim novi jezik, ili bar značajno drugačiju verziju prvobitnog (sjetite se onog našeg: "Sjela? Ćmić? Šjoš?" ) I onda tako, kroz vrijeme, defektan govor dovede do novog govora, koji dobije i književnu formu, kojeg kroz vrijeme rulja ( nikada ništa dobro od njih...) opet deformiše do stepena neprepoznatljivosti pa neki pametnjaković zaključi da je to sada potpuno novi jezik i takvim ga i oglasi... onda opet sve ispočetka...?
Znači li onda to da stvarno svi jezici potiču od našeg Ngunge i da su samo posljedica rulje kja je nedisciplinovana da govori kako se govoriti treba i nalaže? Što je najgore, da se sutra uvede kao književni ispravno ćmić i slično, rulja bi prekosutra to skratila na 'mić... Dokle to ide? Do mumlanja umjesto govora? Do bezgovora? Do pećine ?

Helem, kome se da, neka laprda, ali bez kopi-pejsta, ako je moguće, ili citiranja nečijeg stava o ovome...

[Biba]

Covjek je morao smisliti vezu između stvari iz okoline i govora....simboli...et npr. Rijec mama je slicna u mnogim jezicima...a oponasa sisanje..tako su nastajale prve rijeci...

[Pasaga]

Da se samo nadovezem,u tom kreiranju vec postojeg sto drug oblacic napominje....
U ovoj pokrajini gdje zivim,ima mnogo doseljenika.
I naravno,svi ti koji pocinju pricati taj novi,za njiha, jezik,imaju svi drugaciji izgovor,naglasak
sa raznim modulacijama.
To sve skupa izgleda jako sareno i tesko razumjeti.
Ovdasnji su se nasli u cudu,sa pravom.
Razgovaram sa jednim komsijom,bas na tu temu.
Veli on,a to je vjerovatno i misljenje vecine ovdasnjih,da to sve veoma mnogo utjece na njihov izvorni jezik.
Mnogo se toga mjenja,jer su ovi cesto i prisiljeni da mjenjaju svoj naglasak da bi ih ovaj doseljenik razumio.
Vremenom,to pomalo prelazi u naviku,i neko nepisano pravilo.
Djeca u skolama se redovno zale,hoce svoj izvorni jezik....i to..

[Vjetar]

Covjek je morao smisliti vezu između stvari iz okoline i govora....simboli...et npr. Rijec mama je slicna u mnogim jezicima...a oponasa sisanje..tako su nastajale prve rijeci...

Misliš mrmljanje, mljackanje prilikom sisanja? Ima smisla

Da se samo nadovezem,u tom kreiranju vec postojeg sto drug oblacic napominje....
U ovoj pokrajini gdje zivim,ima mnogo doseljenika.
I naravno,svi ti koji pocinju pricati taj novi,za njiha, jezik,imaju svi drugaciji izgovor,naglasak
sa raznim modulacijama.
To sve skupa izgleda jako sareno i tesko razumjeti.
Ovdasnji su se nasli u cudu,sa pravom.
Razgovaram sa jednim komsijom,bas na tu temu.
Veli on,a to je vjerovatno i misljenje vecine ovdasnjih,da to sve veoma mnogo utjece na njihov izvorni jezik.
Mnogo se toga mjenja,jer su ovi cesto i prisiljeni da mjenjaju svoj naglasak da bi ih ovaj doseljenik razumio.
Vremenom,to pomalo prelazi u naviku,i neko nepisano pravilo.
Djeca u skolama se redovno zale,hoce svoj izvorni jezik....i to..

Slažemo se onda Pašaga.

[Biba]

Moja mama je kao mlada djevojka doselila iz Dalmacije i svoj govor nije nimalo promijenila. Tata je Slavonac koji je mijesao ikavicu i ekavicu, a ima puno u selu Bosanaca. Niciji naglasak nisam cak ni undjetinjstvu poprimila...govorim ka,o sam u skoli slusala...mnoge moje molegice imaju naglasak regije iz koje su dosle i ne mogu to ispraviti...et..

[Maja]

U početku beše priroda: Ljudski jezici se razvili pod uticajem klime i predela

Istraživači su analizirali više od 600 jezika - njihovu strukturu, odnosno upotrebu samoglasnika, suglasnika i slogova u korelaciji sa faktorima kao što su klima i topografija
Ljudski govor i jezici verovatno su se, kao i sve drugo u prirodi, razvili pod uticajem životne sredine, odnosno u zavisnosti od varijacija u predelu, klimi, zemljištu, flori i fauni određene teritorije na kojoj su nastali, navodi nova studija Američkog društva za akustiku.
Istraživači su analizirali više od 600 jezika - njihovu strukturu, odnosno upotrebu samoglasnika, suglasnika i slogova u korelaciji sa faktorima kao što su klima i topografija. Rezultati do kojih su došli sugerišu da su u oblastima prekrivenim šumom nastajali jezici sa manje suglasnika i više jednostavnih slogova. Isto karakteriše i jezike vetrovitih planinskih područja gde se suglasnici lako gube u buci.

Studija pokazuje da "hipozeza akustičke adaptacije" koja važi za ptice igra ulogu i u ljudskom društvu. Naime, iste vrste ptica koje žive u gradu razvile su usled buke nove načine oglašavanja i komuniciraju drugačijim dijalektom od svojih rođaka u divljini.

Glavno pitanje jeste hoće li ljudi koji žive unutar velikoh gradova vremenom takođe razviti nove oblike jezičkog izraza koji su prikladniji za komunikaciju u urbanoj sredini.
"Kako vreme ide, očekujem da će i to evoluirati. Verovatno ne živimo dovoljno dugo u bučnoj urbanoj sredini", smatra glavni autor studije lingvista Ian Medison.

(Newsweek.rs)

[Vjetar]

U početku beše priroda: Ljudski jezici se razvili pod uticajem klime i predela

Istraživači su analizirali više od 600 jezika - njihovu strukturu, odnosno upotrebu samoglasnika, suglasnika i slogova u korelaciji sa faktorima kao što su klima i topografija
Ljudski govor i jezici verovatno su se, kao i sve drugo u prirodi, razvili pod uticajem životne sredine, odnosno u zavisnosti od varijacija u predelu, klimi, zemljištu, flori i fauni određene teritorije na kojoj su nastali, navodi nova studija Američkog društva za akustiku.
Istraživači su analizirali više od 600 jezika - njihovu strukturu, odnosno upotrebu samoglasnika, suglasnika i slogova u korelaciji sa faktorima kao što su klima i topografija. Rezultati do kojih su došli sugerišu da su u oblastima prekrivenim šumom nastajali jezici sa manje suglasnika i više jednostavnih slogova. Isto karakteriše i jezike vetrovitih planinskih područja gde se suglasnici lako gube u buci.

Studija pokazuje da "hipozeza akustičke adaptacije" koja važi za ptice igra ulogu i u ljudskom društvu. Naime, iste vrste ptica koje žive u gradu razvile su usled buke nove načine oglašavanja i komuniciraju drugačijim dijalektom od svojih rođaka u divljini.

Glavno pitanje jeste hoće li ljudi koji žive unutar velikoh gradova vremenom takođe razviti nove oblike jezičkog izraza koji su prikladniji za komunikaciju u urbanoj sredini.
"Kako vreme ide, očekujem da će i to evoluirati. Verovatno ne živimo dovoljno dugo u bučnoj urbanoj sredini", smatra glavni autor studije lingvista Ian Medison.

(Newsweek.rs)

Bolja je moja teorija.

[Biba]

Zamimljovo..al tak sam umorma i me mogu se bas koncentrirati..
Da ptice drukcije cvrkucu..je pa to se zove prilagodba...al one nece to nikada jedna od druge nauciti...
I ljudi imaju onomatopeju..oponasaju rijecima zvukove u prirodi..je pa toga ima u svim jezicima..
Ono sto covjek ima je to da je on o svijeti koji ga okruzuje stvario zvucne rijeci ..zapravo simbolje svega sto ga okruzuje...
Covjek je stvaralac..kreativac..je pa zar pjesnici nisu cijenjeni upravo po tome sto ma poseban naxin znaju sloziti rijeci...a samim tim ma poseban naxin docarati stvarnost..
Jezik je xovjekovo stvaralastvo i on se uci. Ipak je vecina rijeci u jezicima razlicita, dakle mema veci dio tj. povezanost s prirodom...
A ono kak ce se izrazavati ljudi u gradskimmsredinama..ne bih rekla bitnomdrukcije mego na selu..
Koja je razlika između sela i grada danas..
Sjedimo svi u svojim sobama i uglavnom tipkamo i imamo svijet predcsobom..
Mozdacse ulijenimo kao sto djeca zahtijevaju pisati tiskanim slovima..
Eto i ja se ulijenila pa stavljam tockice, pa pisem mekad sve malim slovima...
Valjda tako ide i s govorom. Jezik je živ, mijenja se a ako mi postajemo lijeni i skracujemo rijeci ..ak se posve ulijenimo da ne bismo pali ma nivo zivotinjica pa poceli komunicirati dodirom...sjoooj onda ne bi bilo forumiranja..zezam se...mahom tikamo li tipkacimo...i mlado i staro...

Jezik se ubijek mijenja..a pravopis je dogovor....a kak su ljudi slozni, sugo ce sve bit ispravno...

Upravomsam danas konstatirala i objasnila djeci gdje se pravilno pise dvotocje..garantiram da vecina uciteljica to ne zna...Nema cak ni u idzbeniku pravo objasnjenje

[Bla]

Kad bi dozvolili eksperimente na ljudima, na ovo kao i mnoga druga pitanja bi dobili vjerodostojnije odgovore. Etika nas usporava u razvoju.

[Vjetar]

Eto, razmislili ste

[Melek]

Sve je dobro dok ne zazvizdjimo:

[Krokodil Behko]

Zašto se baš "zašto" koristi kada hoćemo da pitamo za razlog nečega? Zašto su tu baš ta slova: z, a, š, t, o? Slova? S? L? O? V? A? Zašto kažemo "zašto", a ne olkwert? Jer je neko rekao da ćemo tako to govoriti? Nisu svi jezici nastali na samom početku ljudskog komuniciranja, neki su izvedeni iz drugih, ali svejedno, riječi koje koristimo, neko je morao prvi upotrijebiti i odrediti im značenje. Jedan čovjek? Ili grupni rad, svako po neku riječ i eto nam jezika?

Šta smo do tada pričali? Neki prethodni jezik? I taj je nebitan u ovom kontekstu, ako je i on izveden iz nekog prethodnog. Zanima me prvi bosanski, prvi engleski jezik i kako su, po vama, nastali, kako su nastale riječi koje svakodbevno koristimo. Koristimo. Korist? Ko-rist Neko je smislio riječ korist?

Ako me razumijete...

Evo ti fino film, odgledaj i sve ti bude jasno, kako oko jezika tako i oko doggy/misionarskog seksa.








https://filmos.org/filmovi-sa-prevodom/quest-for-fire/

[Vjetar]

Zašto se baš "zašto" koristi kada hoćemo da pitamo za razlog nečega? Zašto su tu baš ta slova: z, a, š, t, o? Slova? S? L? O? V? A? Zašto kažemo "zašto", a ne olkwert? Jer je neko rekao da ćemo tako to govoriti? Nisu svi jezici nastali na samom početku ljudskog komuniciranja, neki su izvedeni iz drugih, ali svejedno, riječi koje koristimo, neko je morao prvi upotrijebiti i odrediti im značenje. Jedan čovjek? Ili grupni rad, svako po neku riječ i eto nam jezika?

Šta smo do tada pričali? Neki prethodni jezik? I taj je nebitan u ovom kontekstu, ako je i on izveden iz nekog prethodnog. Zanima me prvi bosanski, prvi engleski jezik i kako su, po vama, nastali, kako su nastale riječi koje svakodbevno koristimo. Koristimo. Korist? Ko-rist Neko je smislio riječ korist?

Ako me razumijete...

Evo ti fino film, odgledaj i sve ti bude jasno, kako oko jezika tako i oko doggy/misionarskog seksa.








https://filmos.org/filmovi-sa-prevodom/quest-for-fire/

A gledao sam ovo, prije desetak godina Jesi li vidio koja je revolucija bila misionarska poza?

[Bla]

ja sam gledao nešto slično al' se zvalo Rrrrrrrrrrrrrrrr ili tako nešto