Sto kazes o drugome neka prvo prodje kroz tri Sokratova sita

[Julia-Klara]

ŠTO KAŽEŠ O DRUGOME NEKA PRVO PROĐE KROZ SOKRATOVA TRI SITA

U staroj Grčkoj Sokrat je bio poznat po tome što je veoma visoko cenio znanje. Jednog dana poznati filozof je sreo poznanika, koji mu je rekao:

– Znaš li šta sam upravo čuo o tvom prijatelju?

– Samo trenutak – zaustavio ga je Sokrat. – Pre nego što mi bilo šta kažeš, želeo bih da napraviš kratak test. Ime mu je “Test tri sita”

– “Test tri sita”?

– Tako je – nastavi Sokrat. – Pre nego što mi budeš govorio o mom prijatelju, možda bi bilo dobro da razmisliš o tome šta mi želiš reći i propustiš svoje reči kroz posebna sita. Zato se i zove “Test tri sita”.

– Prvo sito je sito istine. Jesi li sasvim siguran da je to što želiš da mi ispričaš istina?

– Ne – odgovori čovek, u stvari, upravo sam čuo i…

– U redu – reče Sokrat. – Dakle, ne znaš zasigurno da li je to istina ili nije. Probajmo s drugim sitom. Sitom dobrote. Želiš li da mi ispričaš nešto dobro o mom prijatelju?

– Ne, upravo suprotno…

– Znači tako – nastavi Sokrat, želiš da mi ispričaš nešto loše o njemu, ali ne znaš da li je to istina. No, još uvek možeš napraviti test, na raspolaganju ti je još jedno sito. Sito upotrebljivosti. Da li će mi koristiti to što bi želeo da mi ispričaš o mom prijtelju?

– U stvari, ne…

– Dakle – zaključio je Sokrat, ukoliko želiš da mi ispričaš nešto za šta ne znaš da li je istinito, nije dobro niti korisno, zašto bi uopšte morao išta da mi ispričaš?

[Bla]

Ružno izgledaju takvi naslovi.

[Julia-Klara]

Jako poucna prica,ali sasvim sigurno je se ne pridravamo u svakom trenutku.

Koliko "vagate" prije no sto nesto o drugome kazete ostalima?
Da li razmisljate o mogucim povrijedjenim osjecajima radi onoga sto kazete ili vas bukvalno "boli pedu"?

Da li li vam "pravo govora i vase misljenje" o drugoj osobi daje za pravo da tu osobu tracate, ocrnite, uvrijedite, pa cak i oblatite?

[Hannibal]

Ja sam bas maloprije prico o klari a da sam znao za ovo ne bi

[Julia-Klara]

Sto? Nisi imao sita sa sobom?

[Hannibal]

Jbg nece se ponovit

[Julia-Klara]

Nema kod mene minusa, no sikiriki

[Melek]

Mimo svih tih vrlina sam citao i da je bio zesca pederofilcina.

[Bla]

Ukratko, niko se tako ne ponaša.

[Julia-Klara]

Nemoj biti siguran

Mozda negdje postoji neko ko ipak siti

[Bla]

forum ti je poprilično dovoljan uzorak. ne moraš imenovati, ali primijeni na bilo kome i vidjećeš da to ne postoji u praxi.

[Julia-Klara]

Ama nevjerni Tomo, pusti da vjerujem u Utopiju.
Znam ja da ti sv emoras pokvariti,al hajd... Ne bi bio TI da si drugaciji

[srculence7]

Nije zapisao jednu jedinu rečenicu, ali Sokratove mudrosti se i danas – više od 2000 godina kasnije – prenose i uče s pažnjom i poštovanjem…
Nije bio zgodan ni bogat, nije imao plemićko porijeklo a ni vrhunsko obrazovanje… pa ipak, i danas se njegovo ime prva asocijacija na mudrost…

Sokratova mudrost često se naziva “mudrošću skromnosti”, a prva lekcija jasno pokazuje i zašto.

1. Prava mudrost je znati da ne znate ništa.

Ja sam najmudriji čovjek jer znam da ništa ne znam.
Znati znači znati da ne znate ništa. To je istinsko znanje.
Znam da sam inteligentan, jer znam da ništa ne znam.
Spoznat ćemo istinsku mudrost onda kada shvatimo koliko malo razumijemo o životu, jedni drugima, svijetu oko sebe.

2. Budite onakvi kakve želite da vas drugi vide.

Najkraći i najsigurniji put do časnog življenja sastoji se u tome da u stvarnosti budemo ono što želimo biti; i ako promatramo, pronaći ćemo da se sve ljudske vrijednosti jačaju vježbom.

3. Ništa se neće promijeniti dok se sami ne promijenite.

Neka onaj koji želi promijeniti svijet prvo promijeni sebe samog.
Zapamtite, ne postoji ništa stabilno u ljudskim odnosima; zato izbjegavajte nepotrebno ushićenje u času blagostanja i neopravdanu tugu u času nevolje.

4. Novac nije vrlina, već iz vrlina dolazi novac i svako drugo dobro u čovjeka, bilo ono javno ili privatno.

Ne radim ništa, samo vas potičem, mlade i stare, nemojte trčati za materijalnim, brinite o svojoj duši. Kažem vam, novac nije vrlina, već iz vrlina dolazi novac i svako drugo dobro u čovjeka, bilo ono javno ili privatno. Ovo je moje učenje, a ako ono kvari omladinu, onda me smatrajte bezobraznim.

5. Uložite vrijeme u vlastito poboljšanje kroz tuđe spise.

Uložite vrijeme u vlastito poboljšanje kroz tuđe spise, učite s lakoćom ono što je netko mukotrpno učio.

6. Oni koji shvate da imaju dovoljno, istinski su bogati.

Najbogatiji je onaj koji je zadovoljan malim stvarima, jer je zadovoljstvo bogatstvo prirode.
Zadovoljstvo je prirodno bogatstvo, a luksuz umjetno siromaštvo.

7. Čovjek bi trebao jesti da bi živio, ne živjeti da bi jeo.

Bezvrijedni ljudi žive samo da bi jeli i pili; oni koji vrijede jedu i piju da bi živjeli.

8. Ne život, već dobar život, treba prvenstveno cijeniti.

Neistražen život nije vrijedan življenja.
Nije važno samo živjeti, već živjeti lijepo. A lijepo živjeti zajedno sa svim užicima koje život pruža je živjeti prema vlastitim principima.

9. Sve se mijenja, ništa nikada ne ostaje isto.

Ako ne dobijete ono što želite, onda patite. Ako dobijete ono što ne želite – patite. Čak i kada dobijete baš ono što želite, i dalje patite jer to što ste dobili ne možete zadržati zauvijek. Um je prava neprilika. Želi da se nikada ne mijenja. Da bude oslobođen bola, obaveza, smrti. Ali promjena je zakon i ne možete se dovoljno pretvarati da je nema koliko će vas ona u životu puta sustići.

10. Biti zauzet nije dovoljno. Ono čime ste zauzeti se računa.

Čuvajte se neplodnosti zauzetog života.

11. Ne ograničavajte se na određene dijelove sveta, sve ih istražite.

Nisam ni Atenjanin ni Grk, ja sam građanin svijeta.

12. Nemojte da drugi misle umjesto vas.

Kako biste se pronašli, mislite sami.

13. Ne srljajte u prijateljstva.

Polako se upuštajte u prijateljstva, a kad se u neko upustite, nastavite hrabro i konstantno.

14. Neka vaše riječi budu besprijekorne.

Lažne reči nisu samo zle same po sebi, one vam truju dušu zlom.

15. Ne uzvraćajte zlu zlom, povrijedit ćete sebe.

Povrijeđen ne treba uzvraćati povredu, jer nije u redu činiti loše. Nije u redu uzvraćati povredu ili činiti zlo bilo kome, koliko god da su povrijedili nas.

16. Sve ljudske duše su besmrtne.

Sve ljudske duše su besmrtne, ali duše pravičnih su besmrtne i božanske.

17. Nikada se ne prestajte pitati.

Pitanje je početak mudrosti.

18. Ako želite biti dobar jahač, onda zajašite najgoreg konja.

Najlakši i najplemenitiji način je da ne unazađujete druge već da unapređujete sebe.
Nitko nema pravo da bude amater kada je fizička snaga u pitanju. Sramota je ostariti a nikada ne spoznati jačinu i ljepotu za koju je tijelo sposobno.
Ako želite biti dobar jahač, zajašite najgoreg konja; jer ako ukrotite njega – ukrotit ćete i ostale.
U svakome od nas, čak i u dobrima, postoji zvjerska priroda, koja se iskrada tijekom sna.

(Izvor: Lovesensa.rs / alternativainformacije.com)

[Venera]

pa to nisu nesto posebne mudrosti,vrlo je lako donjeti takve Sokratove zakljucke

generalni problm sa filozofskim mudrostima je da cesto iskljucuju uzrocno- posljdicne elemente

[Rockefeller]

Zar Sokrat nije bio iz bogate porodice?

2. Budite onakvi kakve želite da vas drugi vide.
4. Novac nije vrlina, već iz vrlina dolazi novac i svako drugo dobro u čovjeka, bilo ono javno ili privatno.
5. Uložite vrijeme u vlastito poboljšanje kroz tuđe spise.
7. Čovjek bi trebao jesti da bi živio, ne živjeti da bi jeo.
10. Biti zauzet nije dovoljno. Ono čime ste zauzeti se računa.
12. Nemojte da drugi misle umjesto vas.
17. Nikada se ne prestajte pitati.
18. Ako želite biti dobar jahač, onda zajašite najgoreg konja.

like it

[ina]

Polako se upuštajte u prijateljstva, a kad se u neko upustite, nastavite hrabro i konstantno.