Jeste li osjetljivi?

Diskusije o životu i životnim problemima, stavovima. Savjetovanje.

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
Hurija
Pandora
Pandora
Posts: 19647
Joined: 05 May 2018, 21:21
Has thanked: 874 times
Been thanked: 1047 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Hurija » 18 Jul 2018, 14:28

Ovisi na koga i kolilo.mi je stalo
Ostalo je cutanje.

User avatar
toxic
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 20588
Joined: 26 Jul 2016, 15:22
Location: My Own World
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by toxic » 18 Jul 2018, 15:16

Samo na vremenske promene :o
𝗪𝗲'𝗿𝗲 𝗔𝗹𝗹 𝗠𝗮𝗱 𝗛𝗲𝗿𝗲

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Socrates » 18 Jul 2018, 20:37

Ne znam ni da li je vise vazno.
. . . . . . . . .

User avatar
Čupava
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45445
Joined: 16 Feb 2016, 13:35
Location: Kad zatvorim oci, budem gdje pozelim...<3
Been thanked: 8 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Čupava » 21 Jul 2018, 11:45

statebriga wrote: 17 Jul 2018, 18:48
Čupava wrote: 17 Jul 2018, 18:05Jesam :oo
svi smo osjeljitivi, razlika je nacin na koji ispoljavamo osjetljivost :p
Ja na svaki način ispoljavan osjetljivost :D.

:ooo
.

User avatar
Čupava
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45445
Joined: 16 Feb 2016, 13:35
Location: Kad zatvorim oci, budem gdje pozelim...<3
Been thanked: 8 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Čupava » 21 Jul 2018, 11:45

statebriga wrote: 17 Jul 2018, 18:48
Čupava wrote: 17 Jul 2018, 18:05Jesam :oo
svi smo osjeljitivi, razlika je nacin na koji ispoljavamo osjetljivost :p
Ja na svaki način ispoljavan osjetljivost :D.

:ooo
.

User avatar
Sheval
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 17562
Joined: 02 Mar 2012, 21:53
Has thanked: 344 times
Been thanked: 882 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Sheval » 21 Jul 2018, 22:28

Jako :hihi

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3614 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by srculence7 » 31 Dec 2018, 12:25

" Osetljivi ljudi su anđeli sa slomljenim krilima koji lete samo kada osete ljubav."
*Shannon Alder

​Osetljivi ljudi žive sa stalnim osećanjem krivice i bola, koji su često uzrokovani životnom nepravdom, nerešenim situacijama i nesporazumima. Njihova duša je često izložena mučenju, jer su im strane negativne emocije.
Uprkos tragičnom doživljavanju, spremni su da štite svakoga od poniženja, uvreda i odbacivanja
​Ako ste empata ili veoma osetljiva osoba, onda je za vas prećutkivanje problema polako rastući zloćudni tumor.
Takvi ljudi često ne zaštite sebe, jer su stalno na usluzi da pomognu drugima da vide i osete ono što često propuštamo zbog nepažnje, zauzetosti ili sebičnosti. Skloni odricanja vlastitog zadovoljstva radi nekih opštih interesa, ostavljaju svoje potrebe po strani.
Budite zahvalni tim ljudima zbog njihovog pojavljivanja u vašem životu. A ako ste sami osetljiv čovek, onda se brinite o sebi. Jer vi ste anđeo. :srcee
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
alcapone
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 15966
Joined: 22 Jul 2018, 16:33
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by alcapone » 31 Dec 2018, 12:29

Vjecita borba :tigris
1n73LL1g3nc3 15 7h3 4b1L17Y 70 4D4P7 70 CH4NG3

User avatar
srculence7
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 18087
Joined: 31 Mar 2016, 03:35
Location: iza zatvorenih vrata
Has thanked: 3711 times
Been thanked: 3614 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by srculence7 » 11 Mar 2019, 02:45

Afektivna imunologija (imunologija i emocije)

Emocije utiču na svaki apsekt našeg života. Svi znamo da se češće razboljevamo kada smo nesrećni ili pod stresom, pa ipak je izučavanje veze emocija i imuniteta počelo tek skoro. Ortodoksna nauka nije do skoro priznavala uticaj emocija na zdravlje (i sada možete pročitati da nije dokazana veza izmedju stresa i karcinoma). Svetovi imunologije i psihijatrije su izgledali tako udaljeni. A oba sistema (emocije i i imuni sistem) imaju sličnosti u činjenici da se stalno menjaju u reakciji na spoljne stimuluse. Poslednjih godina se rodila nova nauka, “afektivna imunologija”.
U jednom odličnom članku na ovu temu, autoru duhovito tvrdi da su Freud i Jung bili imunolozi, ali nisu toga bili svesni. Naime, Jungova podela ličnosti na ekstrovertne ili introvertne, dosta dobro korelira sa tipovima imunološke reakcije. Ekstrovertne imune ćelije su ćelije urodjenog imuniteta (stalno su u komunikaciji sa spoljnim svetom). Adaptivni imuni odgovor je introvertan, počiva na konceptu imunološkog pamćenja. Ovo ima implikacije na specifična oboljenja ljudi. Jedna nova, velika metaanaliza (pregled literature) je uporedjivala pet osnovnih tipova ličnosti – tzv. “Big 5” (otvorenost ka novim iskustvima, savesnost, ekstravertnost, neuroticizam i ugodnost) sa podložnošću odredjenim imunim oboljenjima. Savesnost je bila udružena sa nizkim stepenom zapaljenskih oboljenja (nizak nivo CRP u serumu). U fascinantoj studiji Steve Colea iz 2014. je pokazano da ekstrovertni tip ima sklonost ka zapaljenskim simptomima. U oba tipa su bili aktivirani sasvim drugačiji geni u reakciji na stimuluse iz spoljne sredine. Kod emotivnih poremećaja, kao i kod imunoloških bolesti, najvažniju ulogu imaju uticaju sredine. Nije zato iznenadjenje da je najviša učestalost u periodu izmedju 25 i 50 godine života.
Ako predstavimo imuni sistem i emocije kao spojene sudove, imamo situaciju kao na slici 1. U zdravlju, spoljni uticaju (mikrobi ili emotivni stres) bivaju kompenzovani od strane oba sistema. Tipičan primer je ozbiljna infekcija. Organizam aktivira mehanizam povišene telesne temperature (koji pomaže da se eliminiše infektivni uzročnik). Uporedo sa tim nastaje tzv. emotivna reakcija na bolest. Dolazi do letargije, depresije, nervoze, pospanosti”. Ovo ograničava aktivnost čoveka, čuva energiju za borbu sa infekcijom.

Image

Slika 1. Shematski prikaz veze izmedju emotivnog i imunološkog sistema. U normalnom stanju (gornja leva slika) oni su uravnoteženi. U stanju zdravlja, agensi koji deluju iz spoljne sredine bivaju kompenzovani jednim ili sa oba ova sistema )gornja desna slika). U osoba sa emotivnim ili imuinološkim poremećajima isti agensi dovode do poremećaja ravnoteže u oba sistema.
Kada se sistem poremeti, na primer kada smo u akutnom emotivnom stresu dolazi do povišenja nivoa odredjene vrste NK ćelija u cirkulaciji (NK ćelije imaju brojne funkcije, izmedju ostalog ubijaju ćelije inficirane virusom ili ćelije karcinoma). Ovaj odgovor je drugačiji od onog kod klasične akutne infekcije. Smeh ne dovodi do povećanja specifičnih ćelija u cirkulaciji, ali poboljšava njihovo funkcionisanje. U jednom radu je gledanje humorističkog filma tokom sat vremena dovelo do poboljšavanja funkcije NK ćelija tokom 12 sati od gledanja. ntrol film). Dobrovoljci koji su učestvovali u programu meditacije 8 nedelja (20 minuta tokom dana, šest dana nedeljno) su imali povišenje citotoksične aktivnosti NK ćelija.
Kakvi su efekti hroničnih emotivnih ili imunoloških stresova? Jasno je da dugotrajni stres izaziva kardiovaskularne bolesti, aktivacijom imunog sistema. U izvasnoim članku “Psychological Risk Factors and Immune System Involvement in Cardiovascular Disease,” autori zaključuju da sada ima sasvim dovoiljno naučnih dokaza da “se zaključi era u kojoj su srce i um bili razmatrani kao odvojeni entiteti, bez uticaja jednog sistema na drugi”. Problem nastaje u redosledu promena, da li hronični stres izaziva depresiju, koja dovodi do nastajanja zapaljenja (a samim tim do nastanka kardiovaskularnih bolesti) ili je zapaljenje uzrok depresije I kardiovaskularne bolesti. Razvod, problemi u braku, usamljenost dovode do nastanka poremećaja imunog sistema, uz česte infekcije i olakšano nastajanje zapaljenja. Tokom 2003, Dr. Richard Davidson sa kolegama je pokazao da osobe koje su imale negativne emocije staraju niže titre antitela na virus gripa, Već pominjani Cole je pokazao promenjeno funkcionisanje 203 gena kod ljudi sa negativnim emocijama. Negativne osobe lakše dobijaju grip, a slični nalazi su dobijeni i za druge virusne infekcije disajnih puteva. Ali, pozitivne osobe su bile znatno redje bolesne od respiratornih infekcija. Osećaj zadovoljstva poboljšava imunitet. Miševi koji se maze imaju niži nivo adrenalina, stres hormona koji suzbija imune funkcije. U njihovoj krvi se nalazi povećan broj T regulatornih limfocita koji luče interleukin 17 (ova vrsta ćelija dovodi do suzbijanja zapaljenskih reakcija).
U jednom radu iz 2019. godine su izučavane promene u funkcionisanju imunog sistema osoba koje su se zaljubile. Pokazano je povećano aktiviranje interferonskog odgovora tipa I. Takodje se povećava broj dendritičnih ćelija, koje prepoznaju antigene. Ovo povećava značajno otpornost prema virusnim infekcijama. Postoje podaci da neuzvraćena ili ljubav ili stres vezan u periodu zaljubljivanja mogu da smanje otpornost organizma. Studije kod dece sa AIDSom pokazuju da im svakodnevna masaža poboljšava imuinološki status. Ovo je osnova svih tehnika masaže.
Manje znamo o efektima disfunkcije imunog sistema na emotivni sistem. Ali iz studija sa karcineuronskim inhibitorima (lekovima koji suzbijaju imunu reakciju), znamo da je jedan od njihovih glavnih neželjenih efekata upravo depresija. U osoba koje su imale trensplantaciju organa i dobijaju imunosuopresive, oko 60% je depresivno. U miševa sa poremećajima imuniteta, postoje brojni poremećaji ponašanja. Mehanizam nastanka ove pojave je vezan za funkcionisanje limfnih sudova u mozgu. Oni su svojevrsna “kapija” za ulazak T limfocita u tečnost oko mozga. Interferon (koji povećava otpornost prema virusnim infekcijama) povećava i društveno ponašanje miševa. Dakle, društvene osobe su otpornije na infekcije.
Osobe obolele od AIDS imaju često mentalne poremećaje. Postoji direktna veza izmedju broja CD 4 pozitivnih ćelija (merilo težine AIDS) i stepena emotivnih poremećaja. Emotivni problemi su opisani kod svih autoimunih bolesti (sistemskog lupusa, reumatoidnog artritisa itd).
Dakle, citiraću na kraju profesora psihologije Sheldona Cohena, professor of psychology at Carnegie Mellon University, Pittsburgh:”Otpornost na infekcije se lako može poboljšati zdravim načinom života. Ne pušite, šetajte, jedite pravilno, smanjite nivo stresa, poboljšajte medjuljudske odnose (ja bih dodao volite se)”.

(banenestorovic. blogspot)

Ne mogu naći adekvatniju temu ali vi prebacite ;)
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.

User avatar
Bla
i dva polipa
i dva polipa
Posts: 75774
Joined: 30 Aug 2013, 14:21
Location: Rodna grudva
Mood:
Has thanked: 1 time
Been thanked: 34 times
Contact:
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Bla » 11 Mar 2019, 07:08

najlakše odmah "ne pušite" :puca
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:back: :underage: :no_mobile_phones: :do_not_litter: :stew: :pizza: :smoking: :ok:

Username
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 9024
Joined: 27 Sep 2016, 14:02
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Username » 11 Mar 2019, 07:14

srculence7 wrote: 11 Mar 2019, 02:45 Afektivna imunologija (imunologija i emocije)

Emocije utiču na svaki apsekt našeg života. Svi znamo da se češće razboljevamo kada smo nesrećni ili pod stresom, pa ipak je izučavanje veze emocija i imuniteta počelo tek skoro. Ortodoksna nauka nije do skoro priznavala uticaj emocija na zdravlje (i sada možete pročitati da nije dokazana veza izmedju stresa i karcinoma). Svetovi imunologije i psihijatrije su izgledali tako udaljeni. A oba sistema (emocije i i imuni sistem) imaju sličnosti u činjenici da se stalno menjaju u reakciji na spoljne stimuluse. Poslednjih godina se rodila nova nauka, “afektivna imunologija”.
U jednom odličnom članku na ovu temu, autoru duhovito tvrdi da su Freud i Jung bili imunolozi, ali nisu toga bili svesni. Naime, Jungova podela ličnosti na ekstrovertne ili introvertne, dosta dobro korelira sa tipovima imunološke reakcije. Ekstrovertne imune ćelije su ćelije urodjenog imuniteta (stalno su u komunikaciji sa spoljnim svetom). Adaptivni imuni odgovor je introvertan, počiva na konceptu imunološkog pamćenja. Ovo ima implikacije na specifična oboljenja ljudi. Jedna nova, velika metaanaliza (pregled literature) je uporedjivala pet osnovnih tipova ličnosti – tzv. “Big 5” (otvorenost ka novim iskustvima, savesnost, ekstravertnost, neuroticizam i ugodnost) sa podložnošću odredjenim imunim oboljenjima. Savesnost je bila udružena sa nizkim stepenom zapaljenskih oboljenja (nizak nivo CRP u serumu). U fascinantoj studiji Steve Colea iz 2014. je pokazano da ekstrovertni tip ima sklonost ka zapaljenskim simptomima. U oba tipa su bili aktivirani sasvim drugačiji geni u reakciji na stimuluse iz spoljne sredine. Kod emotivnih poremećaja, kao i kod imunoloških bolesti, najvažniju ulogu imaju uticaju sredine. Nije zato iznenadjenje da je najviša učestalost u periodu izmedju 25 i 50 godine života.
Ako predstavimo imuni sistem i emocije kao spojene sudove, imamo situaciju kao na slici 1. U zdravlju, spoljni uticaju (mikrobi ili emotivni stres) bivaju kompenzovani od strane oba sistema. Tipičan primer je ozbiljna infekcija. Organizam aktivira mehanizam povišene telesne temperature (koji pomaže da se eliminiše infektivni uzročnik). Uporedo sa tim nastaje tzv. emotivna reakcija na bolest. Dolazi do letargije, depresije, nervoze, pospanosti”. Ovo ograničava aktivnost čoveka, čuva energiju za borbu sa infekcijom.

Image

Slika 1. Shematski prikaz veze izmedju emotivnog i imunološkog sistema. U normalnom stanju (gornja leva slika) oni su uravnoteženi. U stanju zdravlja, agensi koji deluju iz spoljne sredine bivaju kompenzovani jednim ili sa oba ova sistema )gornja desna slika). U osoba sa emotivnim ili imuinološkim poremećajima isti agensi dovode do poremećaja ravnoteže u oba sistema.
Kada se sistem poremeti, na primer kada smo u akutnom emotivnom stresu dolazi do povišenja nivoa odredjene vrste NK ćelija u cirkulaciji (NK ćelije imaju brojne funkcije, izmedju ostalog ubijaju ćelije inficirane virusom ili ćelije karcinoma). Ovaj odgovor je drugačiji od onog kod klasične akutne infekcije. Smeh ne dovodi do povećanja specifičnih ćelija u cirkulaciji, ali poboljšava njihovo funkcionisanje. U jednom radu je gledanje humorističkog filma tokom sat vremena dovelo do poboljšavanja funkcije NK ćelija tokom 12 sati od gledanja. ntrol film). Dobrovoljci koji su učestvovali u programu meditacije 8 nedelja (20 minuta tokom dana, šest dana nedeljno) su imali povišenje citotoksične aktivnosti NK ćelija.
Kakvi su efekti hroničnih emotivnih ili imunoloških stresova? Jasno je da dugotrajni stres izaziva kardiovaskularne bolesti, aktivacijom imunog sistema. U izvasnoim članku “Psychological Risk Factors and Immune System Involvement in Cardiovascular Disease,” autori zaključuju da sada ima sasvim dovoiljno naučnih dokaza da “se zaključi era u kojoj su srce i um bili razmatrani kao odvojeni entiteti, bez uticaja jednog sistema na drugi”. Problem nastaje u redosledu promena, da li hronični stres izaziva depresiju, koja dovodi do nastajanja zapaljenja (a samim tim do nastanka kardiovaskularnih bolesti) ili je zapaljenje uzrok depresije I kardiovaskularne bolesti. Razvod, problemi u braku, usamljenost dovode do nastanka poremećaja imunog sistema, uz česte infekcije i olakšano nastajanje zapaljenja. Tokom 2003, Dr. Richard Davidson sa kolegama je pokazao da osobe koje su imale negativne emocije staraju niže titre antitela na virus gripa, Već pominjani Cole je pokazao promenjeno funkcionisanje 203 gena kod ljudi sa negativnim emocijama. Negativne osobe lakše dobijaju grip, a slični nalazi su dobijeni i za druge virusne infekcije disajnih puteva. Ali, pozitivne osobe su bile znatno redje bolesne od respiratornih infekcija. Osećaj zadovoljstva poboljšava imunitet. Miševi koji se maze imaju niži nivo adrenalina, stres hormona koji suzbija imune funkcije. U njihovoj krvi se nalazi povećan broj T regulatornih limfocita koji luče interleukin 17 (ova vrsta ćelija dovodi do suzbijanja zapaljenskih reakcija).
U jednom radu iz 2019. godine su izučavane promene u funkcionisanju imunog sistema osoba koje su se zaljubile. Pokazano je povećano aktiviranje interferonskog odgovora tipa I. Takodje se povećava broj dendritičnih ćelija, koje prepoznaju antigene. Ovo povećava značajno otpornost prema virusnim infekcijama. Postoje podaci da neuzvraćena ili ljubav ili stres vezan u periodu zaljubljivanja mogu da smanje otpornost organizma. Studije kod dece sa AIDSom pokazuju da im svakodnevna masaža poboljšava imuinološki status. Ovo je osnova svih tehnika masaže.
Manje znamo o efektima disfunkcije imunog sistema na emotivni sistem. Ali iz studija sa karcineuronskim inhibitorima (lekovima koji suzbijaju imunu reakciju), znamo da je jedan od njihovih glavnih neželjenih efekata upravo depresija. U osoba koje su imale trensplantaciju organa i dobijaju imunosuopresive, oko 60% je depresivno. U miševa sa poremećajima imuniteta, postoje brojni poremećaji ponašanja. Mehanizam nastanka ove pojave je vezan za funkcionisanje limfnih sudova u mozgu. Oni su svojevrsna “kapija” za ulazak T limfocita u tečnost oko mozga. Interferon (koji povećava otpornost prema virusnim infekcijama) povećava i društveno ponašanje miševa. Dakle, društvene osobe su otpornije na infekcije.
Osobe obolele od AIDS imaju često mentalne poremećaje. Postoji direktna veza izmedju broja CD 4 pozitivnih ćelija (merilo težine AIDS) i stepena emotivnih poremećaja. Emotivni problemi su opisani kod svih autoimunih bolesti (sistemskog lupusa, reumatoidnog artritisa itd).
Dakle, citiraću na kraju profesora psihologije Sheldona Cohena, professor of psychology at Carnegie Mellon University, Pittsburgh:”Otpornost na infekcije se lako može poboljšati zdravim načinom života. Ne pušite, šetajte, jedite pravilno, smanjite nivo stresa, poboljšajte medjuljudske odnose (ja bih dodao volite se)”.

(banenestorovic. blogspot)

Ne mogu naći adekvatniju temu ali vi prebacite ;)
Postavi nesto krace

Nisam dosao u biblioteku

User avatar
spacebound
Urednik foruma
Urednik foruma
Posts: 80125
Joined: 13 Nov 2015, 08:33
Location: u obecanoj zemlji
Has thanked: 7020 times
Been thanked: 11330 times
Status: Online

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by spacebound » 11 Mar 2019, 07:36

Preskocis.Nekima j zanimljivo ;)

User avatar
Hannibal
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 64067
Joined: 03 Sep 2015, 23:23
Mood:
Has thanked: 6850 times
Been thanked: 2189 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Hannibal » 11 Mar 2019, 11:46

osjetljiv sam na jasminu
🐽

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Heidi » 11 Mar 2019, 11:54

kad me spici sujeta, ohaaa :o
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

Merlin246
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 15942
Joined: 28 Aug 2018, 13:21
Been thanked: 3 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Merlin246 » 12 Mar 2019, 15:32

Nisam opce, naljutim se lako al tesko me povrijediti jer mi je samo par osoba u zivotu bitno..ovo ostalo i ne dozivljavam 😂

User avatar
Lanci
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 35715
Joined: 05 Oct 2011, 18:59
Location: Daleko
Has thanked: 91 times
Been thanked: 48 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Lanci » 12 Mar 2019, 16:25

Sve danom sam nekako vise😕Neznam jeli to dolazi sa godinama ili sta vec🤔ali osjetim na sebi da me dosta toga dotice sto nekada nije☹️
I keep my personal life private,so don’t think you know me!
You know what I allow you to know.

User avatar
Hannibal
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 64067
Joined: 03 Sep 2015, 23:23
Mood:
Has thanked: 6850 times
Been thanked: 2189 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Hannibal » 12 Mar 2019, 16:30

Lanci wrote: 12 Mar 2019, 16:25 Sve danom sam nekako vise😕Neznam jeli to dolazi sa godinama ili sta vec🤔ali osjetim na sebi da me dosta toga dotice sto nekada nije☹️
isti sam ti ☹
🐽

User avatar
Fazlija
Osvježenje foruma
Osvježenje foruma
Posts: 1646
Joined: 29 Dec 2015, 00:34
Location: Martin Brod
Contact:
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Fazlija » 15 Mar 2019, 21:57

Lanci wrote: 12 Mar 2019, 16:25 Sve danom sam nekako vise😕Neznam jeli to dolazi sa godinama ili sta vec🤔ali osjetim na sebi da me dosta toga dotice sto nekada nije☹️
Mene sve manje sto vise sjedim i meditiram.. Drzim se one - ne uzimajte svoj zivot toliko licno... :hihi
http://forum.srednjiput.rs/

Username
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 9024
Joined: 27 Sep 2016, 14:02
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Username » 16 Mar 2019, 08:34

Merlin246 wrote: 12 Mar 2019, 15:32 Nisam opce, naljutim se lako al tesko me povrijediti jer mi je samo par osoba u zivotu bitno..ovo ostalo i ne dozivljavam 😂
Jel ti pionir bitan?

Merlin246
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 15942
Joined: 28 Aug 2018, 13:21
Been thanked: 3 times
Status: Offline

Re: Jeste li osjetljivi?

Post by Merlin246 » 16 Mar 2019, 08:53

Username wrote: 16 Mar 2019, 08:34
Merlin246 wrote: 12 Mar 2019, 15:32 Nisam opce, naljutim se lako al tesko me povrijediti jer mi je samo par osoba u zivotu bitno..ovo ostalo i ne dozivljavam 😂
Jel ti pionir bitan?
Kakav pionir :ovaj

Post Reply

Return to “Filozofija & Psihologija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 14 guests