DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Moderator: Krokodil Behko
- greeneyes
- Hadžija
- Posts: 90760
- Joined: 19 Jan 2013, 21:17
- Location: Ispod šljive na sred njive.
- Has thanked: 6125 times
- Been thanked: 6701 times
- Status: Offline
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37669
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2867 times
- Been thanked: 2204 times
- Status: Offline
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Maurihanu,konoplju.... sve uzgajati iskljucivo na selu.......
jedini nacin da se omladina vrati selu,ratarstvu .....
jedini nacin da se omladina vrati selu,ratarstvu .....
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86350
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1641 times
- Status: Offline
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
I biznis dobar.
Cekaj koji klinac se omladina mora vraćati na njivu?
Cekaj koji klinac se omladina mora vraćati na njivu?
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
-
- Sitna buranija
- Posts: 262
- Joined: 14 Aug 2018, 21:25
- Status: Offline
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Jedini nacin da napravimo Sandzackog Al Pacina
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18087
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3711 times
- Been thanked: 3615 times
- Status: Offline
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Island je jedini na svetu rešio problem droge, alkohola i pušenja kod tinejdžera - znate li kako?
U poslednjih 20 godina na Islandu je drastično smanjeno konzumiranje alkohola, droga i cigareta kod mladih, nakon što su uvedene sistemske mere brige.
U anketama iz 1998. čak 42 odsto 15-godišnjaka i 16-godišnjaka iz ove zemlje odgovorilo je da u prethodnog meseca bar jednom bili pijani. Koliko su delotvorne bile mere vlade najbolje pokazuje činjenica da je u 2016. taj procenat spao na samo 5 odsto. Broj korisnika marihuane ovog uzrasta smanjio se sa 17 na 7 odsto, a broj pušača sa 23 na samo 3.
Kako im je to uspelo?
Sve je počelo kad je Inga Dora Sigfusdotir, istraživač sa Univerziteta na Islandu, saznala za aktivnosti američkog profesora psihologije Harvija Milkmana. Milkman je, naime, početkom devedesetih u svojoj doktorskoj disertaciji došao do zaključka da je odavanje porocima kod mladih posledica pokušaja da se izbore sa stresom.
Nakon objavljivanja pomenute doktorske disertacije, profesora je angažovao Nacionalni institut za bolesti zavisnosti od droga u SAD, da kao jedan od istraživača pomogne u sistemskom rešavanju problema zavisnosti dobijanjem odgovora na sledeća pitanja:
Zašto mladi počinju sa upotrebom droga?
Zašto nastavljaju da da ih koriste?
Kada mladi dolaze do stadijuma da postaju zavisni od droga?
Kada prestaju da koriste droge?
Kada se ponovo vraćaju drogama?
Rezultati ovog istraživanja doveli su do državnog granta od preko milion dolara, a tim novcem je 1992. finasiran projekat „Samo-otkrivanje“, koji je za osnovu imao potencijalno rešenje problema zavisnosti:
Istraživanje je pokazalo da razlozi za nastavak korišćenja supstanci koje vode u zavisnost imaju veze sa hemijskim promenama u mozgu koji generišu ove supstance. Zavisnost se razvija upravo željom za ponavljam tih promena u mozgu.
Ideja za projekat „Samo-otkrivanje“ je bila – kako prirodnim putem da mladi proizvedu pozitivne promene u mozgu (bez korišćenja stimulansa), i kako oko ove ideje stvoriti društveni pokret.
Kreirani program lečenja je bio namenjen mladima koji ispoljavaju različite vrste zavisnosti. Mladima koji su pristupali programu nije rečeno da se radi o vrsti lečenja od zavisnosti, već je predstavljen kao program edukacije gde mladi mogu da nauče ono što ih interesuje – muzika, ples, umetnost… Ideja je bila da se različitim vrstama aktivnosti kod mladih izazovu pozitivne promene hemije u mozgu, kao zdrava alternativa stimulisanim promenama koje podstiču zavisnost.
Paraleleno sa ovim programom edukacije, mladi su išli na treninge iz oblasti usvajanja pozitivnih životnih veština, sa fokusom na unapređenje načina razmišljanja o sebi i svom životu, kao i o načinima unapređenja odnosa sa drugim osobama.
I tu dolazimo do islandske naučnice koja je, inspirisana Milkmanom, pokrenula pravu revoluciju.
Na osnovu njene inicijative, 1992, 1995. i 1997. su urađena istraživanja odnosa mladih (14-16 godina) prema alkoholu, drogama i pušenjem – što je pokazalo prethodno pomenute tadašnje alarmantne podatke o ponašanju tinejdžera, ali je pokazalo i još nekoliko faktora koji razdvajaju decu koja su postala zavisna od onih koja nisu:
* Učešće u organizovanim aktivnostima, naročito sportskim – 3 do 4 puta nedeljno.
* Ukupno vreme provedeno s roditeljima.
* Osećaj učenika da se o njima vodi računa u školama.
* Ne ostajanje van kuće u kasnim večernjim satima.
U to vreme i na Islandu i u SAD bilo je aktuelnih programa edukacije iz oblasti sprečavanja bolesti zavisnosti za mlade, ali se ispostavilo da ti programi nemaju efekta. Inga i profesor Milkman su hteli da pokušaju da pokrenu program, ali sa drugačijim pristupom…
Gradonačelnik Rejkjavika se zainteresovao za ceo projekat, i lobiranjem je doprineo kreiranju Nacionalnog plana za poboljšanje života mladih, pod nazivom „Omladina na Islandu“. Nacionalni plan je kreiran na osnovu podataka iz pomenutog istraživanja i rezultata rada profesora Milkmana.
Nakon donošenja nacionalnog plana krenulo se u njegovu implementaciju. Karakteristike ovog plana su sledeće:
Nacionalni plan nije vodila država, već je upravljanje programima prosleđeno gradovima i naseljima (decentralizacija upravljanja).
Veoma brzo su promenjeni određeni Zakoni. Postalo je nelegalno kupovati cigarete ispod 18 godina, i alkohol ispod 20 godina.
Zakonom je zabranjen boravak dece između 13 i 16 godina napolju zimi do 22:00 sata i leti posle ponoći.
Veza između roditelja i škola je zakonski osnažena kreiranjem organizacija roditelja u svakoj školi.
Država je značajno povećala finasiranje različtih vrsta rekreativnih aktivnosti, sa ciljem kreiranja organizovanog pristupa pozitivnim aktivnostima dece, umesto ulaska u različite vrste zavisnosti. Ova finansiranja uključuju i pomoć siromašnima koji dobijaju posebna sredstva za finasiranje aktivnosti dece.
Nacionalna organizacija roditelja „Kuća i škola“ decentralizovano vodi brigu o samim roditeljima dece – kreiranjem i sprovođenjem edukativnih programa za roditelje, i potpisivanjem različitih vrsta ugovora sa roditeljima koji imaju za cilj osnaživanje veze između roditelja i dece. Fokus ovih programa jeste osnaživanje autoriteta roditelja kod dece.
Kao rezultat ovog programa, u periodu od 1997. do 2012, u uzrastu mladih od 15 i 16 godina procenat dece koja često ili skoro uvek provode vikende sa roditeljima se duplirao – sa 23 odsto 1997. na 46 odsto 2012. Procenat dece iz ove starosne grupe koja provode svoje vreme na sportskim aktivnostima bar 4 puta nedeljno se povećao sa 24 odsto 1997. na 42 odsto 2012.
Ovaj primer uvođenja sistemske prevencije u obrazovanje mladih pokazije da kada se smisleno povećaju faktori zaštite mladih (uz efikasnu edukaciju roditelja), faktori rizika povećanja bolesti zavisnosti kod mladih se smanjuju.
NAPOMENA: Ovaj tekst je kreiran na osnovu teksta "Iceland knows how to stop teen substance abuse but the rest of the world isn’t listening".
Izvor: Noizz
U poslednjih 20 godina na Islandu je drastično smanjeno konzumiranje alkohola, droga i cigareta kod mladih, nakon što su uvedene sistemske mere brige.
U anketama iz 1998. čak 42 odsto 15-godišnjaka i 16-godišnjaka iz ove zemlje odgovorilo je da u prethodnog meseca bar jednom bili pijani. Koliko su delotvorne bile mere vlade najbolje pokazuje činjenica da je u 2016. taj procenat spao na samo 5 odsto. Broj korisnika marihuane ovog uzrasta smanjio se sa 17 na 7 odsto, a broj pušača sa 23 na samo 3.
Kako im je to uspelo?
Sve je počelo kad je Inga Dora Sigfusdotir, istraživač sa Univerziteta na Islandu, saznala za aktivnosti američkog profesora psihologije Harvija Milkmana. Milkman je, naime, početkom devedesetih u svojoj doktorskoj disertaciji došao do zaključka da je odavanje porocima kod mladih posledica pokušaja da se izbore sa stresom.
Nakon objavljivanja pomenute doktorske disertacije, profesora je angažovao Nacionalni institut za bolesti zavisnosti od droga u SAD, da kao jedan od istraživača pomogne u sistemskom rešavanju problema zavisnosti dobijanjem odgovora na sledeća pitanja:
Zašto mladi počinju sa upotrebom droga?
Zašto nastavljaju da da ih koriste?
Kada mladi dolaze do stadijuma da postaju zavisni od droga?
Kada prestaju da koriste droge?
Kada se ponovo vraćaju drogama?
Rezultati ovog istraživanja doveli su do državnog granta od preko milion dolara, a tim novcem je 1992. finasiran projekat „Samo-otkrivanje“, koji je za osnovu imao potencijalno rešenje problema zavisnosti:
Istraživanje je pokazalo da razlozi za nastavak korišćenja supstanci koje vode u zavisnost imaju veze sa hemijskim promenama u mozgu koji generišu ove supstance. Zavisnost se razvija upravo željom za ponavljam tih promena u mozgu.
Ideja za projekat „Samo-otkrivanje“ je bila – kako prirodnim putem da mladi proizvedu pozitivne promene u mozgu (bez korišćenja stimulansa), i kako oko ove ideje stvoriti društveni pokret.
Kreirani program lečenja je bio namenjen mladima koji ispoljavaju različite vrste zavisnosti. Mladima koji su pristupali programu nije rečeno da se radi o vrsti lečenja od zavisnosti, već je predstavljen kao program edukacije gde mladi mogu da nauče ono što ih interesuje – muzika, ples, umetnost… Ideja je bila da se različitim vrstama aktivnosti kod mladih izazovu pozitivne promene hemije u mozgu, kao zdrava alternativa stimulisanim promenama koje podstiču zavisnost.
Paraleleno sa ovim programom edukacije, mladi su išli na treninge iz oblasti usvajanja pozitivnih životnih veština, sa fokusom na unapređenje načina razmišljanja o sebi i svom životu, kao i o načinima unapređenja odnosa sa drugim osobama.
I tu dolazimo do islandske naučnice koja je, inspirisana Milkmanom, pokrenula pravu revoluciju.
Na osnovu njene inicijative, 1992, 1995. i 1997. su urađena istraživanja odnosa mladih (14-16 godina) prema alkoholu, drogama i pušenjem – što je pokazalo prethodno pomenute tadašnje alarmantne podatke o ponašanju tinejdžera, ali je pokazalo i još nekoliko faktora koji razdvajaju decu koja su postala zavisna od onih koja nisu:
* Učešće u organizovanim aktivnostima, naročito sportskim – 3 do 4 puta nedeljno.
* Ukupno vreme provedeno s roditeljima.
* Osećaj učenika da se o njima vodi računa u školama.
* Ne ostajanje van kuće u kasnim večernjim satima.
U to vreme i na Islandu i u SAD bilo je aktuelnih programa edukacije iz oblasti sprečavanja bolesti zavisnosti za mlade, ali se ispostavilo da ti programi nemaju efekta. Inga i profesor Milkman su hteli da pokušaju da pokrenu program, ali sa drugačijim pristupom…
Gradonačelnik Rejkjavika se zainteresovao za ceo projekat, i lobiranjem je doprineo kreiranju Nacionalnog plana za poboljšanje života mladih, pod nazivom „Omladina na Islandu“. Nacionalni plan je kreiran na osnovu podataka iz pomenutog istraživanja i rezultata rada profesora Milkmana.
Nakon donošenja nacionalnog plana krenulo se u njegovu implementaciju. Karakteristike ovog plana su sledeće:
Nacionalni plan nije vodila država, već je upravljanje programima prosleđeno gradovima i naseljima (decentralizacija upravljanja).
Veoma brzo su promenjeni određeni Zakoni. Postalo je nelegalno kupovati cigarete ispod 18 godina, i alkohol ispod 20 godina.
Zakonom je zabranjen boravak dece između 13 i 16 godina napolju zimi do 22:00 sata i leti posle ponoći.
Veza između roditelja i škola je zakonski osnažena kreiranjem organizacija roditelja u svakoj školi.
Država je značajno povećala finasiranje različtih vrsta rekreativnih aktivnosti, sa ciljem kreiranja organizovanog pristupa pozitivnim aktivnostima dece, umesto ulaska u različite vrste zavisnosti. Ova finansiranja uključuju i pomoć siromašnima koji dobijaju posebna sredstva za finasiranje aktivnosti dece.
Nacionalna organizacija roditelja „Kuća i škola“ decentralizovano vodi brigu o samim roditeljima dece – kreiranjem i sprovođenjem edukativnih programa za roditelje, i potpisivanjem različitih vrsta ugovora sa roditeljima koji imaju za cilj osnaživanje veze između roditelja i dece. Fokus ovih programa jeste osnaživanje autoriteta roditelja kod dece.
Kao rezultat ovog programa, u periodu od 1997. do 2012, u uzrastu mladih od 15 i 16 godina procenat dece koja često ili skoro uvek provode vikende sa roditeljima se duplirao – sa 23 odsto 1997. na 46 odsto 2012. Procenat dece iz ove starosne grupe koja provode svoje vreme na sportskim aktivnostima bar 4 puta nedeljno se povećao sa 24 odsto 1997. na 42 odsto 2012.
Ovaj primer uvođenja sistemske prevencije u obrazovanje mladih pokazije da kada se smisleno povećaju faktori zaštite mladih (uz efikasnu edukaciju roditelja), faktori rizika povećanja bolesti zavisnosti kod mladih se smanjuju.
NAPOMENA: Ovaj tekst je kreiran na osnovu teksta "Iceland knows how to stop teen substance abuse but the rest of the world isn’t listening".
Izvor: Noizz
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- ina
- Mjesečarka
- Posts: 25660
- Joined: 20 Feb 2015, 22:36
- Location: izmedju neba i mora
- Has thanked: 3109 times
- Been thanked: 4104 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Mladima koji su pristupali programu nije rečeno da se radi o vrsti lečenja od zavisnosti, već je predstavljen kao program edukacije gde mladi mogu da nauče ono što ih interesuje – muzika, ples, umetnost… Ideja je bila da se različitim vrstama aktivnosti kod mladih izazovu pozitivne promene hemije u mozgu, kao zdrava alternativa stimulisanim promenama koje podstiču zavisnost
I sve navedeno uz odgovarajuce zakone dobije svoj plod.. ...
Svijest ima sidrište.
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86350
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1641 times
- Status: Offline
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Meni to nece pomoci jer se ne drogiram kad kad me anksioznost i depresija docekaju.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 95678
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 33899 times
- Been thanked: 20673 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
sad bi rado posmrko sta cisto i uvijek ,why not
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Mene strah ovih sintetickih...za danasnju djecu mislim...
Kokindza je bila ipak prirodna
Nema boljeg od fine ciste kokice :disko
Šala naravno, ništa nema dobro u tome...
Kokindza je bila ipak prirodna
Nema boljeg od fine ciste kokice :disko
Šala naravno, ništa nema dobro u tome...
Habibti, ya nour el - ain...
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Vas dvojica k'o da reklamirate drogu.
Nema ništa smiješno ni bezazleno u najvećoj opasnosti za našu djecu.
Nema ništa smiješno ni bezazleno u najvećoj opasnosti za našu djecu.
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86350
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1641 times
- Status: Offline
Re: DROGA - za ili protiv ? život ili lagano umiranje ?
Ja se ne drogiram i zato nemam društva.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120151
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6890 times
- Been thanked: 7766 times
- Status: Offline
Jedna od najopasnijih droga pojavila se na ulicama Sarajeva
Da je jedna od najopasnih droga kristal met (krystal meth) već odavno na ulicama Sarajeva, dokazuje i vijest iz biltena Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo o hapšenju dilera drogom.
Češće uzimanje
Sarajevska policija preksinoć je u centru grada, u ulici Branilaca Sarajeva, privela E. M. (27), kod kojeg su pronađeni pet paketića spida i tri paketića kristal meta.
Metamfetamin, poznatiji kao kristal met, droga je koja se lako sintetizira i brzo izaziva ovisnost, što dovodi do češćeg uzimanja droge i povećavanja doze.
Psiholog Aleksandar Milić iz Banje Luke navodi da je riječ o sintetičkoj drogi, koja je mnogo opasnija od biljnih.
- Cilj onih koji proizvode i prodaju droge je da kod ljudi postignu ovisnosti i oni ljude zarobljavaju u tu ovisnost. Uvjetno rečeno, teške droge postižu jak efekt, a cilj narkomana je upravo da malom količinom postignu jak efekt. To je cilj i te supstance. U mojoj praksi ovisnici se nikad nisu zadovoljavali jednom supstancom, uvijek su eksperimentirali s više supstanci - objašnjava psiholog Milić.
Prema njegovim riječima, i ova droga, poput drugih, izaziva promjene u ponašanju ovisnika, koji su skloni napadima i krađi radi nabavljanja novih količina.
Kristal met, koji je u Njemačkoj poznat i kao parti droga, ubrzava organizam i drži ga budnim. Konzument postaje euforičan, rastu mu samopouzdanje i libido, poslije čega dobije jake halucinacije, postaje paranoičan, nervozan i vrlo opasan po okolinu. Ovisnik o metu često ima osjećaj da mu po tijelu gmižu insekti pa se nekontrolirano češe dok ne napravi žive rane.
Laka proizvodnja
Kad se prestane s uzimanjem ove droge, ovisnik ne može da spava iako je umoran i ima probleme s koncentracijom. Kristal met ili, kako ga još nazivaju, “kokain siromašnih” lako se proizvodi u kućnim laboratorijima i jeftiniji je od drugih narkotika.
U Srbiji se ova droga još 2012. godine pojavila na ulicama.
Fizičko propadanje
Kristal met može se uzeti kao pilula, ušmrkavati kao prah ili se ubrizgava injekcijom. Stručnjaci kažu da je višestruko opasniji od heroina i kokaina, jer djeluje pogubno na mozak i nervni sistem. Korisnik počinje fizički propadati, dobiva jezive ekceme i mjehuriće po cijelom tijelu, a veliki broj njih na kraju oboli od HIV-a.
(Avaz.ba)
online
- ElTriconi
- Đulaga
- Posts: 36843
- Joined: 24 Mar 2019, 14:13
- Mood:
- Has thanked: 23154 times
- Been thanked: 4506 times
- Status: Offline
Re: Jedna od najopasnijih droga pojavila se na ulicama Sarajeva
Sehara mi puna blaga
Al ne haje moja draga
Al ne haje moja draga
Re: Jedna od najopasnijih droga pojavila se na ulicama Sarajeva
Najgore što je jeftino...
Fuckin rusi, Kinezi i jeftina kemija...
Fuckin rusi, Kinezi i jeftina kemija...
Habibti, ya nour el - ain...
- ElTriconi
- Đulaga
- Posts: 36843
- Joined: 24 Mar 2019, 14:13
- Mood:
- Has thanked: 23154 times
- Been thanked: 4506 times
- Status: Offline
Re: Jedna od najopasnijih droga pojavila se na ulicama Sarajeva
Pa moze se pravit od stvari koje su u kucama, ne moras ganjat neke sastojke. Zato se i kuha po podrumima u americi, ha ja.
Sehara mi puna blaga
Al ne haje moja draga
Al ne haje moja draga
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80782
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9955 times
- Been thanked: 6802 times
- Status: Offline
Re: Jedna od najopasnijih droga pojavila se na ulicama Sarajeva
kako se to pravi po kucama? od cega?
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- ElTriconi
- Đulaga
- Posts: 36843
- Joined: 24 Mar 2019, 14:13
- Mood:
- Has thanked: 23154 times
- Been thanked: 4506 times
- Status: Offline
Re: Jedna od najopasnijih droga pojavila se na ulicama Sarajeva
Ima nekih sastojaka u onim sirupima za nesta (valjda za kasalj) a ostali sastojci se mogu kupit nako. Cini mi se da su ameri skontali neke druge sastojke u tim sirupima i zabranili pristup tim sastojcima bez odgovarajuceg odobrenja (valjda recepta). Npr. cini mi se da taj sastojak ima u tylolhotu
Sehara mi puna blaga
Al ne haje moja draga
Al ne haje moja draga
- ElTriconi
- Đulaga
- Posts: 36843
- Joined: 24 Mar 2019, 14:13
- Mood:
- Has thanked: 23154 times
- Been thanked: 4506 times
- Status: Offline
Re: Jedna od najopasnijih droga pojavila se na ulicama Sarajeva
Jastaradi pa da mi sipa pokuca na vrata
Imas hemiju knjigu iz srednje, uzmi citaj i nauci osnove i onda malo citaj kako se vrsi spravljanje novih spojeva i kako izolovat oto. Nadjes koji je hemijski spoj koji trebas dobit i gonis uz pomoc hemijske matematike
Sehara mi puna blaga
Al ne haje moja draga
Al ne haje moja draga
- damir5
- Forum [Bot]
- Posts: 25962
- Joined: 20 Mar 2016, 21:04
- Location: bosanski forum
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Contact:
- Status: Offline
Re: Jedna od najopasnijih droga pojavila se na ulicama Sarajeva
necu ja to umjet
ja naucio da izguglam gotovo
Who is online
Users browsing this forum: Ahrefs [Bot] and 18 guests