Novac = sreća?

[Zagorka]

Ja obožavam lijepe a glupave cure, one kad se zalete pa se udaju za fak jebene papire. Koliko vas ima??

Ima ih taman dovoljno za one koji vole zeniti lijepe a glupave

[Krokodil Behko]

Idealista sam po prirodi i za sreću mi je dovoljno tako malo....

Sad bi me usrećila i koja stotina maraka.

[Vladimir RUS]

Novac = stabilnost, a sreća je sreća.

[storm]

Novac nikako ne mogu izjednačiti sa srećom .... možda je jedna od komponenti da se nalaziš u stanju sreće, jer baš i nije lako biti sasvim sretan, kad si gladan i nemaš za osnovne životne potrepštine....prije bi postavio da bogatstvo ne donosi sreću....
sretan si kad imaš dovoljno da preživiš, kad si ispunjen ( ako to nekome znači život bez partnera- i to je u redu ) i kad si zdrav...
mnogi bogataši će vam reći .... na vrhu je lijepo, ali znaš biti jako usamljen...

[Biba]

S novcem se sve ipak lakše podnese...zbog nedostatka se i u depru pada ali sreća ipak nije vezana za novac...svi smo valjda vidjeli osmijehe afričke djece koja nemaju mnogo... ...imati sreće i biti sretan...pobrkali smo pojmove

[Fatma]

Novac nikako ne mogu izjednačiti sa srećom .... možda je jedna od komponenti da se nalaziš u stanju sreće, jer baš i nije lako biti sasvim sretan, kad si gladan i nemaš za osnovne životne potrepštine....prije bi postavio da bogatstvo ne donosi sreću....
sretan si kad imaš dovoljno da preživiš, kad si ispunjen ( ako to nekome znači život bez partnera- i to je u redu ) i kad si zdrav...
mnogi bogataši će vam reći .... na vrhu je lijepo, ali znaš biti jako usamljen...

Potpisujem od riječi do riječi....


Danas me kćerka pitala za Vitni Hjuston,kako je umrla i baš mi joj je bilo teško objasniti,da je žena imala sve (mislim na finansije),a opet bila nesretna.

[Divlja_u_srcu]

Da donosi rasterećenje i pripomaže u ostvarenju nekih ideja i želja da, ali da garantuje sreću, ne.... Pogotovo kad je prevelik dobitak, iako zvuči paradoksalno. Tek tad zaglibite u ispraznost.... Umjerenost u svemu osigurava kvalitet, a najteže se postiže!

[Biba]

Sigurno postoje bogati a sretni. Za bohate i nesretne smo culi cesto.
Tesko je biti sretan ako imas premalo ili teske financijske probleme.
Kad bi netko polusit izjavio da je sretan, vecina ljudi bi mu rekla da nije normalan
U uvodnom postu je puno toga opisano.
Cinjenica je da su ljudi globalno danas ipak puno bogatiji nego prije, ali i nesretniji...

Christian Ehrenfels je srecu objasnio pomocu glazbe i nota.
Danas covjek ipak srecu veze za ugosne dozivljaje i materijalnu udobnost ali to je pogresno tumecenje srece.

Glazbu koju slusamo dozivljavamo kao cjelinu a ne kao dijelove tj. pojedine tonove. Izdvokeni tonovi ne znace nista.
Tako je i sa srecom. Oja je jedinstvena i ne moze se cjepkati na djelice tj. na bogatstvo ili događaje kojimsu nam ugodni...
Sreca je sposobnost da covjek koji trpi unatoc tome moze reci da je sretan

[Lanci]

Ova slika istinu kaze.

[Krokodil Behko]

Sve se to može kupiti, čak i zdravlje djelimično, a ako je tako, onda se i sreća može kupiti.

[Lanci]

Nazalost tako je to

[Chloe]

Znam ljude koji su sironasni a u kuci im smijeh, sreca i sloga. Njihov skromni dom mirise na toplotu, ljubav, prijateljstvo ... Znam bogate ljude koji u svojim ogrmonim hladnim kucama, zive praznim i tuznim zivotima.
Novac je platezno sredstvo i bez njega se ne moze, ali da on predstavlja srecu ne mogu se sloziti.

[Pasaga]

Nije sreca ..para puna vreca.....

[Biba]

Sve se to može kupiti, čak i zdravlje djelimično, a ako je tako, onda se i sreća može kupiti.

Puno toga se moze kupiti..
Parama mozes kupiti ugled kod budala
Mozes kupiti zenu koja te ne voli
Mozes doduse i zdravlje donekle kupiti ali srecu ne..jerbo bi ju onda svi bogati kupili..a i neki bogati placu i ubiju se...

[Krokodil Behko]

Jeste ali samo neki. Uglavnom se sirotinja ubija i strada, ranije umire itd..

[dobre.vibracije]

sreca kao sreca je apstraktan pojam i odredjeno stanje duha. kao takva, naravno da se ne moze kupit. medjutim, ako si covjek kojem skupo auto, vila i ostale neke stvarcice pruzaju uzitak, a zivis zbog/od takvih uzitaka, onda naravno da mozes bit sretan. barem neko vrijeme... kako god, ja sam covjek kojem novac ne donosi dugotrajnu srecu. uzitke s rokom trajanje sigurno, ali dugotrajnu srecu ne.

[dobre.vibracije]

Sreća je u novcu…i darivanju!

Odavno se raspravlja o tome može li novac kupiti sreću. On je predmet znanstvenih istraživanja, kao i neobvezatnih razgovora u svakodnevnim ljudskim interakcija. Omogućuje siguran krov nad glavom, zadovoljenje potreba za prehranom i higijenom, ali i pohađanje tečaja fotografije, sportskih utakmica, putovanja kao i kupovinu novog odijela za nadolazeću svadbu. No, koja od tih stvari nas zaista čini sretnima? I kada je novcem moguće kupiti sreću?
Odgovor je puno jednostavniji nego što se isprva čini. Općenito govoreći, veća količina novca ne podrazumijeva veću razinu sreće. Ponovljena istraživanja (Akinin i sur, 2013) rezultirala su zaključcima da kada se dosegne razina prihoda malo viša od one potrebne za zadovoljenje osnovnih potreba (hrana, stanovanje, plaćanje režija, zdravstvena skrb, obrazovanje, slobodno vrijeme i sl.) viši izvori prihoda ne podrazumijevaju i veće razine osobne sreće mjerene iskazanim pozitivnim afektima.
Međutim, način na koji trošimo novac, koji nam preostaje nakon podmirenja osnovnih potreba (i računa!), ima učinka na iskazanu sreću. Naime, ako se novac troši na ispravan način, posljedica je viša razina osobne sreće iskazana dobrim raspoloženjem. Jedna od zanimljivih investicija novca koja donosi višu razinu osobne sreće odnosi se na kupovanje vremena, a druga na pomaganje drugima.

Kupovanje vremena i sreća
Vrijeme je jedini resurs u jednakoj mjeri darovan i dostupan svim ljudima. Nitko ga ne može kupiti, stvoriti, posuditi ili umnožiti. Jedina kontrola koju pojedinac ima nad vremenom, odnosi se na činjenicu kako ga troši. Ekonomisti Frey i Meier (2004) zaključuju kako vrijedi platiti 15% više za direktan let kojim se štedi vrijeme, ali i razina doživljenog stresa zbog presjedanja i gužvi prisutnih u većini zračnih luka.
Ponekad je isplativije zadržati posao u blizini mjesta stanovanja (ili unajmiti stan blizu lokacije radnog mjesta) jer uz više razine vremena provedenog u svakodnevnom prometu od mjesta stanovanja do mjesta zaposlenja i nazad, razina iskazanog stresa je viša, a sreće – niža.
Isti autori dolaze do zaključka kako je svakodnevni gubitak vremena u prometu od mjesta stanovanja do posla u vremenu jednog sata, jedan od uzroka veće razine nezadovoljstva vlastitim životom u odnosu na ljude koji putuju na kraćim dnevnim relacijama. S druge strane, racionalno korištenje vremena, tj. njegova „ušteda“ u dnevnom prometu, kao i poklanjanje sati za humanitarne aktivnosti i volonterski rad, povisuju iskazane razine sreće, dobrog raspoloženja i zadovoljstva životom te djeluju kao prevencija stresa i tjeskobe.

Sreća je u darivanju?
Protivno onome što većina ljudi misli, novac potrošen na druge (tzv. prosocijalno trošenje) rezultira većom osobnom srećom nego trošenje na samoga sebe. Psihologinja Dunn i sur. (2008) provela je nekoliko istraživanja o razinama iskazane sreće na zaposlenicima američkih poduzeća prije i poslije dobivenog godišnjeg bonusa. Pokazalo se da neovisno o visini dobivenog bonusa, zaposlenici koji su u većoj mjeri donirali novac dobrotvornim organizacijama, iskazuju značajno više razine sreće, dobrog raspoloženja i zadovoljstva vlastitim životom u odnosu na one zaposlenike koji su trošili većinu bonusa na sebe.
Dunn (2008) također otkriva da sudionici koji dobivaju uputu da uplate malu količinu novca drugima u potrebi (u jednoj skupini radilo se o iznosu od 5 dolara, a u drugoj o 20 dolara), izvještavaju o višim razinama sreće u odnosu na sudionike koji su upućeni da istu razinu novca potroše na sebe. Visina novčanog iznosa se nije pokazala značajnom. Ovo saznanje upućuje na zaključak da, neovisno o tome radi li se o osobnom izboru ili o uputi, ljudi osjećaju učinke sreće i zadovoljstva životom kad daju novac drugima, čak i kada je visina iznosa vrlo mala.

Čini li sve ljude trošenje novca na druge sretnima?
Mogu li se dobiveni rezultati generalizirati na druge kulture i društvene kontekste? Navedeno su provjerili Aknin i sur.(2013). Naime, oni su analizirali podatke iz 136 zemalja cijelog svijeta te su potvrdili da je prosocijalno ponašanje povezano s kontinuirano višim razinama iskazane sreće. Tako su npr. sudionici iz Kanade, Indije, zemalja južne Afrike i Ugande imali priliku kupiti košaricu punu prehrambenih i higijenskih namirnica, slatkiša i sl. Polovici ispitanika rečeno je kako mogu zadržati košaricu za sebe, dok je drugoj polovici rečeno kako će njihova košarica biti donirana bolesnom djetetu smještenom u obližnjoj bolnici. Sudionici čija je košarica donirana bolesnom djetetu, izvještavali su o značajno višim razinama sreće u odnosu na sudionike koji su je zadržali za sebe.
Ovo saznanje je posebno zanimljivo ako se uzme u obzir da je više od 20% stanovnika južnoafričkih zemalja, koji su sudjelovali u istraživanju, sebe procijenilo toliko siromašnim da nemaju dovoljno prihoda kojim bi osigurali hranu za svoju obitelj u tekućoj godini. Stoga se čini kako je istinska radost koja nastaje kao posljedica davanja novca drugima, univerzalna našoj prirodi. Naime, korištenje financijskih resursa kako bi se pomoglo drugima proizvodi pozitivne emocionalne učinke na ljude diljem svijeta.

Zašto prosocijalno trošenje čini ljude sretnijima?
Prema teoriji samoodređenja (Weinstein i Ryan, 2010) ljudska dobrobit mjerena iskazanim pozitivnim emocijama sreće, ovisi o zadovoljenju potreba za povezanošću, autonomijom i postignućem. Jedan od načina zadovoljenja tih potreba odnosi se i na prosocijalno trošenje novca. Ono tako može biti emocionalno nagrađujuće, kad nas povezuje s drugim ljudima. Tako su ispitanici istraživanja koje su proveli Aknin i sur. (2013) iskazivali veću razinu sreće kad su u Starbucksu dobili bonus od 10 dolara koji su potrošili časteći prijatelja, u odnosu na isti bonus koji su potrošili samo na sebe. Nadalje, efekt dolazi do izražaja kod pojedinaca koji žele vidjeti učinak svojih donacija na pozitivnu promjenu u svijetu. I to ih čini sretnima.
Autonomija se odnosi na mogućnost vlastitog izbora koliko novca donirati, kome i kada. Stoga učinci prosocijalne potrošnje na viši osjećaj iskazane sreće trebaju biti izraženiji pri doniranju koje je posljedica vlastitog izbora. Sukladno tome Weinstein i Ryan (2010) otkrivaju veću aktivaciju mozgovnih područja povezanih s nagradom, kada su sudionici samoinicijativno odlučili donirati novac lokalnoj dobrotvornoj ustanovi, u odnosu na situaciju u kojoj je njihova donacija bila direktno zatražena. Posljedično, sudionici koji su dobrovoljno odlučili donirati novac, izvještavali su i o većem stupnju osobne sreće i drugih pozitivnih emocija.

Naš podmukli mozak!
Međutim, analiza dostupnih istraživanja može nametnuti i sljedeće pitanje; ako prosocijalno trošenje novca čini da se osjećamo dobro i sretno, zašto mislimo da će nas trošenje novca na sebe učiniti sretnijima u odnosu na davanje drugima? Zašto nas je često strah da ćemo ostati bez novca, opravdavamo svoju komociju iskrivljenim razmišljanjem kako je „većina humanitarnih organizacija sklona prevari“, kao i siromašni sugrađani koji nas u prolazu pitaju za pomoć i odlučujemo se – ne donirati?
Odgovor leži u podmuklom učinku novca na ljudski mozak. Istraživanja pokazuju da najjednostavnija misao o novcu proizvodi brojne negativne učinke na ljudsko ponašanje (Vohs i sur. 2006). Naime, razmišljanje o novcu automatski smanjuje: vjerojatnost trenutne pomoći drugom čovjeku u potrebi, iznos donacije financijskih sredstava humanitarnim organizacijama, vrijeme koje provodimo s drugim ljudima, dok istovremeno povećava do tri puta želju za radom u samoći, uz posljedice povećanja obujma preuzetog posla. Posljedica je veće sagorijevanje kao posljedica stresa, uz više razine iskazane tjeskobe i emocionalne nelagode.

Trošenje novca na druge je zdravo!
Iako jednokratna odluka o tome kako potrošiti novac ima kratkotrajne učinke na biološke procese, dugoročno se efekti ovih odluka udružuju i utječu na zdravlje pojedinca. Primjerice, starije osobe koje izvještavaju o učestalijim donacijama novca, istovremeno izvještavaju i o boljem zdravstvenom stanju; od sluha do kvalitete sna (čak i ako se uzmu u obzir spol, visina dohotka i fizička mobilnost; Brown, Consedine i sur. 2005).
Zanimljivi su rezultati istraživanja koja pokazuju kako sudjelovanje u dobrotvornim aktivnostima povećava i fizičku snagu. Nakon doniranja humanitarnoj udruzi, sudionici jednog istraživanja su u prosjeku stiskali dršku 20 sekundi dulje u odnosu na ispitanike koji nisu donirali novac (Gray, 2010). Ispitanici su izvijestili i o većim razinama iskazane sreće, no zanimljivo je kako uzrok njihove fizičke snage ne leži u višim razinama sreće i iskazanog pozitivnog raspoloženja. Stoga se smatra kako prosocijalno trošenje novca na druge ima zasebne pozitivne učinke na emocionalno i fizičko zdravlje.

Za kraj – poticaj na (predblagdansko) promišljanje
Može se zaključiti kako novac sam po sebi nije ni dobar niti loš, dok način na koji ga koristimo – je. Istovremeno, razmišljanje o njemu ima određene negativne psihološke učinke na emocije, kao i na ponašanje. U određenim okolnostima može usrećiti i nas i druge ljude – npr. kad se njime omogući konzumacija kulturnog iskustva i tako razvesele bližnji te stvori zalog sjećanja novih proživljenih uspomena. Istovremeno, novac može motivirati na pozitivnu promjenu društvene svakodnevice pomaganjem i darivanjem drugih. Stoga, svjesno birajmo način na koji ga koristimo i budimo osjetljivi na potrebe ljudi oko nas. Dobro se dobrim vraća, a dodala bih – i sreća srećom!

izvor:http://www.istrazime.com/pozitivna-psih ... darivanju/

[rethna]

Novac=we're half way there

[Hannibal]

Next time this year...

[Krokodil Behko]

Kad imamo novca, nemamo vremena. Kad imamo vremena nemamo novca. Sve se vrti u krug, a mi se pitamo - gdje je tu sreća?

Kako piše autorica sajta Business Insider, a prenosi Sensa, njena koleginica odlučila je da koristi servis za pranje veša, iako je mislila da je to bacanje para. U jednom trenutku, shvatila je da je količina slobodnog vremena propocionalno vrijedna utrošenih para. Njeno iskustvo je najbolji primjer svakodnevnog susretanja sa dilemom novac ili vrijeme.

Niz eksperimenata

Pitanje je: šta nas čini sretnijima na duže staze - novac ili vrijeme? Neka istraživanja daju preliminarne dokaze u korist onih koji više cijene vrijeme. U istraživanju, koje je objavljeno u listu "Social Psychological and Personality Science", naučnici su proučavali više od 4.600 ljudi - od studenata na koledžu u Kanadi, preko posjetilaca kanadskog muzeja, do populacije odraslih u Americi, a sve u želji da vide šta je vrijednije - novac ili vrijeme.

U nizu eksperimenata, učesnici je trebalo da biraju između dvije opcije. Na primjer: Da li bi izabrali jeftinjii let sa presedanjima, ili skuplji let koji vodi direktno do destinacije? Da li bi izabrali obrazovni program koji bi im omogućio plaćeniji posao sa više sati ili onaj koji vodi do manje plaćenog posla sa manje sati?

Naučnici su također pitali učesnike da odgovore na nekoliko pitanja koja bi otkrila koliko su sretni. Rezultati su pokazali da su učesnici bili prilično ravnomjerno podijeljeni oko toga da li su skloniji da vrednuju vrijeme ili novac, ali ljudi koji su veći prioritet dali vremenu djelovali su sretnije.

Sreća se ne kupuje

Sa ovog stanovišta, nije jasno da li veće vrednovanje vremena nego novca direktno prouzrokuje ljude da budu sretniji - moglo bi da bude da sretniji ljudi imaju tendenciju da prioritet daju vremenom. Također je nejasno zašto je veće vrednovanje vremena u odnosu na novac povezano sa većom srećom, mada naučnici imaju neke ideje.

Na primjer, oni koji više cijene vrijeme kažu da imaju manje radnih sati na poslu. Tako da je moguće da provodu više vremena na aktivnosti u kojima uživaju, kao što je druženje i vježbanje. Na kraju krajeva, ovi rezultati potkrepljuju teoriju da je novac važan, ali da vjerovatno ne može da kupi sreću.

(avaz)