Reforma obrazovanja
Moderator: Krokodil Behko
Re: Ogorčena majka podijelila fotografiju: Djeca sedmog razreda na informatici crtaju Word
Kod nas je ovih dana,četvrti razred, aktuelan abakus.
Napraviti abakus,napravili,raspao se...
Napraviti novi,napravili...
Nacrtati abakus za zadaću,...
Nacrtati mnogo majih abakusića sa pomjerenim kuglicama da se predstavi zadati broj.
Korist od toga je što sada baš super znamo računati i na taj prastari način
Napraviti abakus,napravili,raspao se...
Napraviti novi,napravili...
Nacrtati abakus za zadaću,...
Nacrtati mnogo majih abakusića sa pomjerenim kuglicama da se predstavi zadati broj.
Korist od toga je što sada baš super znamo računati i na taj prastari način
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
Re: Ogorčena majka podijelila fotografiju: Djeca sedmog razreda na informatici crtaju Word
Ma to ona hoce da djeca dobro zapamte ,uci ih kroz igru
1n73LL1g3nc3 15 7h3 4b1L17Y 70 4D4P7 70 CH4NG3
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
Mescini ovo je copy+paste jedne regionalne strategije, ista prica, isti termini...Kazala je da u obrazovnom procesu nedostaje asistenata za djecu/učenike s invaliditetom, inkluzija nije sistemski riješena, nastavni programi su u većini škola zastarjeli i nisu revidirani u zadnjih nekoliko decenija, a nedostaju i materijalno-tehnički uslovi za kvalitetno obrazovanje.
Ministrica Bogunić je istakla da postoje četiri ključna procesa za odgoj i obrazovanje: kurikularna reforma, inkluzija, dodatni rad s nadarenim učenicima i informatizacija, ocjenjujući da sve kapacitete treba usmjeriti na realizaciju procesa odgoja i obrazovanja.
- Skin
- Inventar foruma
- Posts: 5761
- Joined: 19 Sep 2019, 15:46
- Has thanked: 1872 times
- Been thanked: 2286 times
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
huh. kad ce vise skontati... tehnike kritickog razmisljanja i steam obrazovanje.
- lejlamo
- Forum [Bot]
- Posts: 12993
- Joined: 23 Feb 2018, 18:17
- Location: kamen i drača
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
I dalje se skolamo nekako, vozimo, kotrljamo, odlazimo u druge zemlje raditi. Sjecam se kako je Yuga namastavala da se pola uci, pola prakticno radi, cak i u osnovnoj da se malo vise fokusira na vjezbe. Kako su bile krize pred rat onda je to bilo 1/3 prakticno, 2/3 ucenje. Cak i prije recimo prakticna nastava je zavisila od profe i gdje se mogla raditi. Recimo vojne skole i neko ko je radio za vojsku, praksa je bila cvrsta, stroga, dominantna.
Sjednem s prijateljem nedavno, treba u penziju i kaze dali mu nekih s biroa, ja pricam, oni malo malo, upiru po mob. Ne mozes im cuvati koncetraciju nikako.
A vidis gdje smo. Kantonkosacrtalinijazupanija diktira strategiju. Valjda je strategija na nivou drzave. Drzava je ta koja definise kvote po strukama jer su to potrebe privrede i ekonomije. Onda se ide i na program koji je prema drzavnim potrebama. Koliko upratih do sada, samo IT kuka za kadrom, ostalih se valjda ne tice.
Opet pametnujem u prazno.
Sjednem s prijateljem nedavno, treba u penziju i kaze dali mu nekih s biroa, ja pricam, oni malo malo, upiru po mob. Ne mozes im cuvati koncetraciju nikako.
A vidis gdje smo. Kantonkosacrtalinijazupanija diktira strategiju. Valjda je strategija na nivou drzave. Drzava je ta koja definise kvote po strukama jer su to potrebe privrede i ekonomije. Onda se ide i na program koji je prema drzavnim potrebama. Koliko upratih do sada, samo IT kuka za kadrom, ostalih se valjda ne tice.
Opet pametnujem u prazno.
- lejlamo
- Forum [Bot]
- Posts: 12993
- Joined: 23 Feb 2018, 18:17
- Location: kamen i drača
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
Svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH funkcionalno je nepismen
Od 79 zemalja koje su učestvovale u PISA-i, najvećem svjetskom istraživanju u obrazovanju koje se svake tri godine provodi na globalnom nivou, BiH je zauzela nezavidno 62. mjesto.
- lejlamo
- Forum [Bot]
- Posts: 12993
- Joined: 23 Feb 2018, 18:17
- Location: kamen i drača
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
Za loše rezultate, istakla je, ne treba kriviti složen sistem obrazovanja.
"Složen sistem obrazovanja imaju i Njemačka i Švicarska, SAD, Argentina, Španija... U isto vrijeme Srbija i Albanija imaju centralizovan obrazovni sistem. Poenta je da promjene možemo napraviti ako smo dovoljno osviješteni i spremni da ih napravimo. Pitanje je naše volje", rekla je.
nego koga treba kriviti
e, moja stojkićko, riba od glave smrdi.Direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH Maja Stojkić rekla je da su rezultate PISA istraživanja već predstavili nadležnim ministrima obrazovanja koji su, ističe, iskazali volju i spremnost za reformama.
"Najvažnije je da nakon 25 godina prestanemo tražiti krivce i usmjerimo se na poboljšanje obrazovanja", poručila je Stojkić.
- lejlamo
- Forum [Bot]
- Posts: 12993
- Joined: 23 Feb 2018, 18:17
- Location: kamen i drača
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
- MrH
- 22 bez glave
- Posts: 22430
- Joined: 07 Oct 2019, 21:24
- Has thanked: 1654 times
- Been thanked: 1355 times
- Status: Offline
- lejlamo
- Forum [Bot]
- Posts: 12993
- Joined: 23 Feb 2018, 18:17
- Location: kamen i drača
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
dobri su mladi janezi, drže se oni oko prvih dvadeset već neko vrijeme.....super.
najslabiji su im rezultati iz funkcionalne pismenosti, matematiu i prirodu gaze dobro.
najslabiji su im rezultati iz funkcionalne pismenosti, matematiu i prirodu gaze dobro.
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
ma nemoguće
pa kod nas je svaka druga osoba u najmanju ruku dvostruki nobelovac iz totalno oprečnih oblasti
pa kod nas je svaka druga osoba u najmanju ruku dvostruki nobelovac iz totalno oprečnih oblasti
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- MrH
- 22 bez glave
- Posts: 22430
- Joined: 07 Oct 2019, 21:24
- Has thanked: 1654 times
- Been thanked: 1355 times
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
Ako neće, imaš ti
(Kontra je blizu... Ako nisi u međuvremenu zaguzvo )
Habibti, ya nour el - ain...
- MrH
- 22 bez glave
- Posts: 22430
- Joined: 07 Oct 2019, 21:24
- Has thanked: 1654 times
- Been thanked: 1355 times
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
Kontra o space i meni, odlasku u Australiju. Sve ti je jasno
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
11/11/22
- MrH
- 22 bez glave
- Posts: 22430
- Joined: 07 Oct 2019, 21:24
- Has thanked: 1654 times
- Been thanked: 1355 times
- Status: Offline
Re: Reforma obrazovanja
Što se tiče samopouzdanja, prvi smo
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Testiranje PISA-e kao šamar bh. obrazovanju: Potrebno je "zasukati rukave"
Danas su objavljeni rezultati PISA istraživanja koje je pokazalo da je svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH funkcionalno nepismen, što direktno sugeriše i ukazuje da je promjena u obrazovnom sistemu izrazito neophodna.
Rezultati PISA testova transparentan su uvid u trenutnu situaciju po pitanju obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Naša država zauzela je 62. mjesto od sveukupno 79. pozicija. Daleko je od Kine i Singapura koji zauzimaju prvo i drugo mjesto na listi.
Sjajni rezultati nisu očekivani, 62. mjesto nam treba biti nauk
Sve ovo sa sobom donosi mnoštvo pitanja. Prije svega, zašto su rezultati ovako porazni? Kakvu ulogu u svemu igraju vlast, a zatim i nastavnici? I naposljetku, šta trebamo mijenjati kako bi se pomjerili sa 62. pozicije na kojoj nesigurno stojimo?
Iako rezultati nisu idealni, ne treba ih posmatrati na negativan način, mišljenja je Vedran Zubić, inženjer geodezije i profesor geografije koji predaje u Gimnaziji Dobrinja u Sarajevu. Naprotiv, ovakvo nešto treba nam biti nauk i motivacija da počnemo raditi kako bi krenuli prema naprijed.
"Teško je reći da ovo nije očekivano. Imamo taksativno i kvanitativno obrazovanje, nemamo nikakvu kondiciju i nemamo nikakav kvalitet. Evidentno je da smo mi u nekoj staroj fazi učenja, retrogradnog učenja koje ne daje adekvatnu primjenu, odnosno to znanje koje stječemo ne daje adekvatnu primjenu. Da su bili neki testovi iz kvantiteta znanja bilo koje znanosti sigurno bi naša djeca ostvarila mnogo bolje rezultate", ističe Zubić na početku razgovora.
Naš sagovornik Zubić ponovo ističe kako ovo ne treba gledati kao poraz, već kao zvijezdu vodilju u kojem smjeru trebamo ići i koje greške ne smijemo ponavljati. Dakle, ponavlja profesor, ovo nije numerička kazna već prilika da unaprijedimo ono što radimo i samim time budemo kompaktibilni sa onim što se radi u Evropi.
Direktor OŠ "Malta" i nastavnik historije Asmir Hasičić prokomentarisao je kako sjajni rezultati svakako nisu očekivani. Dodaje kako mu je već od ranije poznato kako su druge države koje su prolazile kroz ovakva testiranja doživljavale kulturološki šok kada bi dobile rezultate.
"Mi smo očekivali da će naši biti poražavajući, s obzirom da su naše reforme obrazovanja od 2003. pa do sada svodile uglavnom na to neko uljepšavanje već postojećeg sistema i nije bilo nikakve reforme koja bi bila stvarno temeljita. To je više bilo uljepšavanje postojećeg sistema i pravljenje određenih korekcija", objašnjava nam Hasičić.
Znalo se, kažu, kako će jednog dana stići sistem koji će da testira koliko su naša djeca funkcionalno pismena, odnosno koliko to znanje koje su stekli mogu primijeniti u svakodnevnici.
"Naši učenici nisu mogli izaći u susret tim izazovima, jer ako uzmemo npr. prirodne znanosti ili šturo usvajanje činjeničnih znanja bez ikakvog dodatnog pojašnjenja zašto je to nešto važno znati, naravno da će PISA testiranje pokazati u prirodnim znanostima najteže rezultate", govori Hasičić.
Kojim putem do poboljšanja sistema obrazovanja?
"No, međutim morat ćemo puno više ulagati u nauku ukoliko želimo da ti rezultati budu bolji. Često se kompariramo sa Finskom i Švicarskom, a zaboravljamo koliko oni ustvari ulažu u znanost, a koliko mi. Vjerujte, koliko ulažemo u znanost, ja sam još i zadovoljan rezultatima koje smo postigli", objašnjava Zubić.
Puno se više moraju slušati ljudi iz prakse, navodi Zubić. Ne može se razgovarati sa onima koji "nikad kredu u ruku nisu uzeli", dodaje.
"Praksa je ta koja nam može ponuditi rješenja. Svakako i investicija u praksu. Ubjeđen sam da osim naobrazbe učenika moramo puno uložiti i u naobrazbu nastavnika i profesora. Mislim da profesori moraju proći dodatne edukacije, čak ne bi bilo loše ni da jedni druge nešto uče. A svakako da sredstva za znanost moraju biti veća", kaže.
Pozitivno je to što su učenici pokazali bolje rezultate iz matematike, ističe Hasičić.
"Opet, slažem se sa kolegom Zubićem, ovo nam treba biti opomena za dalji rad. Kao primjer možemo uzeti zemlje poput Estonije i Finske, koje su također dobile ovakvo upozorenje i iskoristile ga na najbolji mogući način. PISA je i njima, može se reći, udarila šamar. One su tada ozbiljno zasukale rukave i krenule reformisati svoje obrazovanje. Tada su napravile obrazovni sistem koji je među najboljima u svijetu", priča.
Ovo je dobro upozorenje svim nivoima vlasti u zemlji, a na kantonalnim ministarstvima je najveća odgovornost i od njih se očekuje da "zasuću rukave" i ozbiljno krenu u reformu i poprave trenutnu situaciju, mišljenja je Hasičić.
Hasičić naposljetku komentariše i ulogu nastavnika u cijeloj priči. Slaže se kako je i njima, kao i učenicima, potreban vid edukacije.
"Evo vidite ovaj štrajk u Hrvatskoj. Nastavnicima, bez obzira na njihovu želju i entuzijazam, nedostaje sistemske podrške. Mi nemamo ozbiljne edukacije, nemamo priliku da prolazimo kroz modernije edukacije koje bi im pomogle da izađu na kraj sa ovakvim stvarima. Tako da se jako malo s te strane ulaže u obrazovanje. S druge strane, tenderi za javne nabavke, tačnije vezano za obrazovanje nastavnika padaju. Da li zato što nisu dobro sročeni, da li jer se niko ne javi...", govori na koncu.
Nastavnici su spremni, ali politika do sad nije našla razumijevanja za to uloži neki ozbiljniji novac za edukacije nastavnika, zaključio je Hasičić.
klix.ba
Rezultati PISA testova transparentan su uvid u trenutnu situaciju po pitanju obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Naša država zauzela je 62. mjesto od sveukupno 79. pozicija. Daleko je od Kine i Singapura koji zauzimaju prvo i drugo mjesto na listi.
Sjajni rezultati nisu očekivani, 62. mjesto nam treba biti nauk
Sve ovo sa sobom donosi mnoštvo pitanja. Prije svega, zašto su rezultati ovako porazni? Kakvu ulogu u svemu igraju vlast, a zatim i nastavnici? I naposljetku, šta trebamo mijenjati kako bi se pomjerili sa 62. pozicije na kojoj nesigurno stojimo?
Iako rezultati nisu idealni, ne treba ih posmatrati na negativan način, mišljenja je Vedran Zubić, inženjer geodezije i profesor geografije koji predaje u Gimnaziji Dobrinja u Sarajevu. Naprotiv, ovakvo nešto treba nam biti nauk i motivacija da počnemo raditi kako bi krenuli prema naprijed.
"Teško je reći da ovo nije očekivano. Imamo taksativno i kvanitativno obrazovanje, nemamo nikakvu kondiciju i nemamo nikakav kvalitet. Evidentno je da smo mi u nekoj staroj fazi učenja, retrogradnog učenja koje ne daje adekvatnu primjenu, odnosno to znanje koje stječemo ne daje adekvatnu primjenu. Da su bili neki testovi iz kvantiteta znanja bilo koje znanosti sigurno bi naša djeca ostvarila mnogo bolje rezultate", ističe Zubić na početku razgovora.
Naš sagovornik Zubić ponovo ističe kako ovo ne treba gledati kao poraz, već kao zvijezdu vodilju u kojem smjeru trebamo ići i koje greške ne smijemo ponavljati. Dakle, ponavlja profesor, ovo nije numerička kazna već prilika da unaprijedimo ono što radimo i samim time budemo kompaktibilni sa onim što se radi u Evropi.
Direktor OŠ "Malta" i nastavnik historije Asmir Hasičić prokomentarisao je kako sjajni rezultati svakako nisu očekivani. Dodaje kako mu je već od ranije poznato kako su druge države koje su prolazile kroz ovakva testiranja doživljavale kulturološki šok kada bi dobile rezultate.
"Mi smo očekivali da će naši biti poražavajući, s obzirom da su naše reforme obrazovanja od 2003. pa do sada svodile uglavnom na to neko uljepšavanje već postojećeg sistema i nije bilo nikakve reforme koja bi bila stvarno temeljita. To je više bilo uljepšavanje postojećeg sistema i pravljenje određenih korekcija", objašnjava nam Hasičić.
Znalo se, kažu, kako će jednog dana stići sistem koji će da testira koliko su naša djeca funkcionalno pismena, odnosno koliko to znanje koje su stekli mogu primijeniti u svakodnevnici.
"Naši učenici nisu mogli izaći u susret tim izazovima, jer ako uzmemo npr. prirodne znanosti ili šturo usvajanje činjeničnih znanja bez ikakvog dodatnog pojašnjenja zašto je to nešto važno znati, naravno da će PISA testiranje pokazati u prirodnim znanostima najteže rezultate", govori Hasičić.
Kojim putem do poboljšanja sistema obrazovanja?
"No, međutim morat ćemo puno više ulagati u nauku ukoliko želimo da ti rezultati budu bolji. Često se kompariramo sa Finskom i Švicarskom, a zaboravljamo koliko oni ustvari ulažu u znanost, a koliko mi. Vjerujte, koliko ulažemo u znanost, ja sam još i zadovoljan rezultatima koje smo postigli", objašnjava Zubić.
Puno se više moraju slušati ljudi iz prakse, navodi Zubić. Ne može se razgovarati sa onima koji "nikad kredu u ruku nisu uzeli", dodaje.
"Praksa je ta koja nam može ponuditi rješenja. Svakako i investicija u praksu. Ubjeđen sam da osim naobrazbe učenika moramo puno uložiti i u naobrazbu nastavnika i profesora. Mislim da profesori moraju proći dodatne edukacije, čak ne bi bilo loše ni da jedni druge nešto uče. A svakako da sredstva za znanost moraju biti veća", kaže.
Pozitivno je to što su učenici pokazali bolje rezultate iz matematike, ističe Hasičić.
"Opet, slažem se sa kolegom Zubićem, ovo nam treba biti opomena za dalji rad. Kao primjer možemo uzeti zemlje poput Estonije i Finske, koje su također dobile ovakvo upozorenje i iskoristile ga na najbolji mogući način. PISA je i njima, može se reći, udarila šamar. One su tada ozbiljno zasukale rukave i krenule reformisati svoje obrazovanje. Tada su napravile obrazovni sistem koji je među najboljima u svijetu", priča.
Ovo je dobro upozorenje svim nivoima vlasti u zemlji, a na kantonalnim ministarstvima je najveća odgovornost i od njih se očekuje da "zasuću rukave" i ozbiljno krenu u reformu i poprave trenutnu situaciju, mišljenja je Hasičić.
Hasičić naposljetku komentariše i ulogu nastavnika u cijeloj priči. Slaže se kako je i njima, kao i učenicima, potreban vid edukacije.
"Evo vidite ovaj štrajk u Hrvatskoj. Nastavnicima, bez obzira na njihovu želju i entuzijazam, nedostaje sistemske podrške. Mi nemamo ozbiljne edukacije, nemamo priliku da prolazimo kroz modernije edukacije koje bi im pomogle da izađu na kraj sa ovakvim stvarima. Tako da se jako malo s te strane ulaže u obrazovanje. S druge strane, tenderi za javne nabavke, tačnije vezano za obrazovanje nastavnika padaju. Da li zato što nisu dobro sročeni, da li jer se niko ne javi...", govori na koncu.
Nastavnici su spremni, ali politika do sad nije našla razumijevanja za to uloži neki ozbiljniji novac za edukacije nastavnika, zaključio je Hasičić.
klix.ba
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 7 guests