Znate li šta jedete?

[Maja]

Kad jedete meso, voće, povrće, razmišljate li ikada šta je sve taj komad hrane prošao prije nego što je dospio na vaš tanjir?

Kad budete imali vremena obavezno pročitajte čitav tekst.


ŽIVOTINJSKO BRAŠNO - "CRKOTINSKO BRAŠNO"

Životinjsko ili stočno (koštano) brasno se tako zove ne zato što je namijenjeno za ishranu životinja, nego zato što se proizvodi od leševa životinja. To je "brašno" od zivotinja, a ne zivotinjsko brasno. Dakle, "stocno brasno" ne znaci brasno za stoku, nego brasno od stoke. Nije ni to slucajno, da je ovome brasnu dato tako nejasno ime. Stoga samo radi jasnoce, u daljem tekstu cu ga nazivati "crkotinsko brasno".

Postavlja se pitanje - da li je ono sto ljudi zovu meso i sto jedu, zaista meso? Mora se priznati da spolja gledano zaista izgleda kao meso, medjutim unutra ima svega drugog vise nego mesa. Proizvodjaci "mesa" su godinama bez smetnji vlasti varali narod, da bi dosli do profita. Novac je bio u pozadini cele ove price. Cilj je bio da se stvori odraslo govedo spremno za klanje, u roku od 6 meseci, umesto za dve godine. Jedini nacin da se to postigne, jeste da se zivotinji daju gotovi zivotinjski proteini kao hra na. I zaista, goveda su narasla za 6 meseci do velicine koju normalno dosegnu za dve godine. Goveda koja su hiljadama godina jela iskljucivo biljnu hranu, dobijala su samlevenu hranu od mrtvih zivotinja. Po nemackom zakonu, ako ugine neko govedo ili ovca, ono ne sme da se zakopa niti spali. Mora da se dovede veterinar, plati se neka taksa i zivotinja se odvozi u fabrike koje melju leseve. Melje se zajedno krv, salo, kosti, sve. Isto tako, ako u zooloskom vrtu ugine krokodil ili neka druga zivotinja, ona zavrsava na istom mestu. Svi psi i macke koje ubiju zbog bolesti, starosti ili agresivnosti, takodje dospevaju u ove fabrike. Onda se ta samlevena smesa kuva u ogromnim kotlovima da bi se unistili mikroorgani zmi. Kuva se na temperaturi od 121oC, pod pritiskom od 3 bara, i zatim preradjuje. Tako se dobija zivotinjsko ili "crkotinsko brasno".
Svi su bili ubedjeni da je ovaj proces dovoljan da unisti sve uzrocnike bolesti iz ovih leseva. Mi danas znamo da to nije istina. Prione nije moguce unistiti ni na 1000oC! Goveda koja su bila BSE pozitivna spalili su na 1000oC, a u pepelu ovih zivotinja jos uvek su bili aktivni uzrocnici ove bolesti! Dakle, kuvanje ne pomaze, pecenje ne pomaze. Postoji hipoteza da visoka temperatura ove degenerisane prione cini jos opasnijima.

UZGOJ STOKE I KLANJE

Kako uopste danas nastaju goveda? Veterinar prodje sa jednim velikim spricom, oplodi oko 600 krava. Tele koje se rodi, odmah se odvaja od krave. Majke ne sme ni da ga pogleda, ni da ga olize. Ako krava polize svoje tele, celi njen mlecni sistem se menja u pravcu dojenja teleta. Medjutim, to se ne dogadja ako radnici odmah odnesu tele. Materinski instinkt se onda ne pokrece, a endokrini sistem tako radi da proizvodi veliku kolicinu mleka. Ne vise 10 litara, nego 40 litara. Tele dobija kao zamenu za majcino mlek o, takozvano "mleko" koje se pravi od mrtvih zivotinja. To se zove "zivotinjsko mleko", ali nemojte da vas taj izraz zavara kao "stocno" brasno. To je u stvari "crkotinsko mleko". Naravno, tele onda ne raste 2 godine, nego raste 8-12 meseci i onda bude zaklano. U ovom procesu na svakom koraku se odstupilo od zakona prirode. Profit i samo profit je jedina etika moderne prehrambene industrije.

OTROV NA STOLU

Zamislite sada ovu sliku: Svi prerađeni leševi daju se jednoj kravi da ih jede. Ta krava ugine, ponovo je samelju i daju drugoj kravi da je pojede. Krava ponovo ugine, ponovo je pojede treća krava, i tako dalje. Pre nego sto to meso dospe na vas stol, moze da se dogodi da svaka celija mora najmanje 20 puta da umre i da se rascini. Grdno se varaju oni koji veruju da ne jedu ni salo, ni krv, ni crkotinu, i jos bezbroj nevidljivih stvorenja i uzrocnika bolesti kojima vrvi nas komad hrane. Mi i ne znamo sta nam je hrana - mi se hranimo gadostima ovoga sveta. Mi sa nasim neznanjem, inertnoscu i gluposcu, podupiremo jednu demonsku industriju smrti, bolesti i moralne propasti. Mi nismo u stanju da preuzmemo odgovornost za nasa tela i nase duse u vlastite ruke. Mi nismo u stanju da naucimo nasu decu u kakvom svetu mi zivimo i u kakvoj se opasnosti nalazimo. Osim prionskog smeca, u tom mesu su antibiotici i hormoni. Njima se zivotinje dopinguju da bi brzo dobile veliku masu. Preko 1500 tona hormona i antibiotika godisnje se daje stoci u Nemackoj preko crkotinskog brasna i u injekcijama. Preko 50% mesnih namirnica zarazeno je raznim klicama, bakterijama tuberkuloze, eserihije, salmonele... 70% otrovima i karcinogenima kao sto je dioksin. Jaja su puna salmonela! Informacije su dostupne i na internetu, pa svako od nas moze da vidi sta u stvari jede.


GENETSKI PROMENJENA HRANA
Jedan deo svojih goveda McDonald´s hrani sojom i kukuruzom, ali genetski promenjenom sojom i kukuruzom. Genetski promenjena soja i kukuruz su mnogo drugaciji od crkotinskog brasna, ali su takodje losi i opasni. Genetski manipulisana soja i kukuruz sadrze u sebi najmanje jedan opasan gen koji je najcesce gen za jedan od antibiotika. Taj antibiotik je otpad procesa genetske manipulacije i kasnije nije potreban. Koristi se da bi se izvrsila selekcija najboljih klonova u laboratoriji. Ovi proizvodi iz laboratori je odlaze na njivu, u stale, u radnje, i zavrse na stolu za rucak. Jedan naucnik madjarskog porekla je u Engleskoj pre 3 godine dokazao i objavio da kada se pacovi i misevi hrane genetski promenjenom sojom i kukuruzom, vrlo brzo oboljevaju - bukvalno im se raspadaju unutrasnji organi. Uzrok nije poznat, ali su svi hranjeni genetski manipulisanom sojom ili kukuruzom. Zbog toga je izgubio posao i zavrsio na ulici. Duga je lista onih koji su bili na tragu velikih manipulacija od strane industrije i savest im n e bi bila cista da su cutali. Ali kada su progovorili, bili su po kratkom postupku neutralisani. Okarakterisani su kao manijako-depresivni alternativci i izbacivani su na ulicu i u zaborav.


U Američkoj mesnoj industriji svake se sekunde ubije 289 životinja. To znači 17,340 u svakoj minuti, 1,040,400 u jednom satu i 24,969,600 u jednom danu! Širom svijeta godišnje se ubija 1,5 milijarda životinja. Kao vegetarijanac možete spasiti život barem 1000 životinja tijekom svog života.
Krave prirodno proizvode 5 litara mlijeka dnevno za njihovu mladunčad i to samo 10 mjeseci, zato ih se rutinski umjetno oplođuje tako da po sistemu modernog stočarstva proizvode 25-40 litara na dan. Krave prirodno žive do 20 godina, ali se ubijaju oko 5.-7. godine kada im proizvodnja mlijeka počinje opadati.
Da bi meso teladi bilo primamljivije boje, hrani ih se tako da postanu anemičnima. (A kasnije sigurno znate da meso "obogaćuju" otrovima poput nitrita, nitrata kako bi ostalo crvene boje. Ti otrovi ulaze u tijelo konzumatora.)
Trošak za uspavljivanje životinja prije klanja je 1 penny, što bi na sat iznosilo 500$ s obzirom na količinu životinja, pa se stoga radi previsokog troška ta metoda ne koristi.
Svinje se drže zbijene u vrlo malim prostorima da se ne mogu okrenuti kako ne bih koristile mišiće što rezultira bržim debljanjem i mekšim mesom.
Svake godine milijoni kokoši se ubija jer ne mogu leći jaja, dok se ostale smještaju u uske kaveze gdje ne mogu raširiti svoja krila niti ustati. Da se ne bi međusobno ozljedile u tim neprirodno malim kavezima kokošima se čupaju kljunovi, naravno bez anestezije. Za nas bi to bilo kao čupanje noktiju na živo. 95% peradi je ozlijeđeno prije nego ih ubiju.

Čime se životinje hrane?
Za debljanje stoke oduvijek se koriste ostaci od guljenja povrća i voća, ljuštenja žitarica umjesto sijena i druge primjerene im hrane.
Zadnjih 40 godina u upotrebi je recikliranje životinjskih otpadaka u stočnu hranu tzv. rendering plant, koji je postao multimilijunski posao. Taj proces je nešto izuzetno šokantno i apsolutno moralno, medicinski i intuitivno pogrešno.
Što je zapravo rendering plant?
Tisuće mrtvih mačaka i pasa (eutaniziranih iz veterinarskih stanica, raznih laboratorijskih pokusa, sa ulica itd.), glave i papci stoke; ovce, svinje, konji, tvorovi, štakori, rakuni plus milijoni crva koji plaze po leševima, zatim otpad od peradi, ostaci pokvarenih mesnih proizvoda iz trgovina se prešaju u velikoj čeličnoj jami te se kuhaju prvo na 90, pa na 270 stupnjeva, pri čemu se dehidriraju i izdvaja se mast.
Nakon toga masa se melje u prah, izbacuje se krzno i dlaka životinja te veći komadi kostiju. Proces se provodi 24 sata dnevno 7 dana u tjednu bez prestanka.
Rezultat procesa su uglavnom tri grupe proizvoda: reciklirano meso u prahu, mast i kosti u prahu (s komadićima).
I što s tim sada? Pa, Američki veterinarski institut kaže: "Reciklirano meso i kosti u prahu koriste se kao izvor proteina i drugih nutricionističkih sastojaka u prehrani peradi, svinja, stoke, ovaca, ribe i u hrani za kućne ljubimce. Mast se također daje životinjama kao izvor dodatne energije."
Samo u SAD-u godišnje se proizvede oko 20 milijona tona recikliranog mesa. Prema statistikama USDA-a iz 1991. godine, proizvodi rendering plant-a koriste se u slijedećim postocima:
a. 34% u hrani za kućne ljubimce
b. 34% u hrani za perad
c. 20% za svinje
d. 10% za stoku, koji su u porastu!

U proces recikliranja preko otrovane stoke ulaze također i pesticidi, insekticid Dursban, antibiotici, preko riba DDT i drugi organski fosfati koji su nataloženi u tijelu riba, zatim otrovi od eutanazije, insekticidi od deratizacije, plastična ambalaža pokvarenog mesa iz trgovina, ogrlice kućnih ljubimaca, kirurške igle, pincete i sl. što su teški metali jer nije ekonomski isplativo sve to izdvajati.
Što se tiče zakonske strane, vlada je upoznata u potpunosti sa industrijom recikliranja mesa, ali s obzirom na opseg mesne prehrambene industrije, zakoni su samoregulirajući od strane industrije tj. sami ih donose i sprovode. Ipak, postoje i sanitarni inspektori koji u recikliranom mesu provjeravaju nivo fosfora, kalcija i proteina, ALI NE I KOLIČINU TOKSINA!! Osim toga,. u Californiji npr. hranu koju jede 30 mil. ljudi kontrolira samo 8 inspektora!

Korišteni su izvadci iz knjige: "The dark side of recycling".

[paparaci]

zato su svabe ovako pukle na "bio-proizvode"

ma kad bi covjek o svemu tome razmisljao, ne bi na kraju nista jeo

ja samo znam da recimo sve ovo povrce i meso koje ovdje jedem, ni blizu onom domacem nije. meso stvarno nikakvog ukusa i mirisa nema. znam kad se kuci u bosni przi meso, to cojece citava kuca zamirise - a o ukusu da i ne pricam.

[blento59]

hebi ga majo ,dok ja to sve procitam, prodje me glad
izbjegavam jesti u restoranima ,jer tamo zaista ne znas sta jedes
uglavnom jedem domacu hranu
sta se prodaje u prodavnicama ne mogu kontrolisati ali znam da kad to moja hanuma napravi da je bar cisto

[Krokodil Behko]

I gdje je tu sad, halal način pripreme?
Može li nas makar on, spasiti od tih lešina? (koliko razumjeh)

[blento59]

I gdje je tu sad, halal način pripreme?
Može li nas makar on, spasiti od tih lešina? (koliko razumjeh)

znas da nisam neki vjernik tako da me to ne interesuje
medjutim moja zena je veliki vjernik(cerka hodze i oba roditelja hadzije) pa posto je ona gazda u kuhinji mislim da je i "halal" uredu

[Krokodil Behko]

I gdje je tu sad, halal način pripreme?
Može li nas makar on, spasiti od tih lešina? (koliko razumjeh)

znas da nisam neki vjernik tako da me to ne interesuje
medjutim moja zena je veliki vjernik(cerka hodze i oba roditelja hadzije) pa posto je ona gazda u kuhinji mislim da je i "halal" uredu

Mislim da je halal, već dobrim dijelom, izašao iz islamskog konteksta.
I mislim da smo imali diskusiju o tome.
Ne znam šta bih rekao na ove podatke, koje je Maja navela.
Zvuči mi kao jedna neminovnost, kojoj ne mogu uteći niti je zaobići.
Zato i pitah za halal. Samo bi nam on, mogao pomoći

[blento59]

sad te ne kontam
halal u smislu ishrane ili halal kao hlaliti(oprostiti)

[Krokodil Behko]

Mislio sam isključivo na ishranu bolan. O tome je tema

[paparaci]

sad te ne kontam
halal u smislu ishrane ili halal kao hlaliti(oprostiti)

blento, ljubim te! koji si ti kralj


@Behko
nisam siguran. ali po nekoj logici, moralo bi biti okaj. sumnjam da je samo nacin klanja kriterij halal-certifikata. to je ipak lancani proces. mozda nas neko uceniji prosvijetli.

[gejsha]

Neću da se zamaram s tim..šta bih onda jela..ja samo gledam na kesici koliko ima kalorija, da bi pojela što kaloričnije.

[Calla]

zato su svabe ovako pukle na "bio-proizvode"

ma kad bi covjek o svemu tome razmisljao, ne bi na kraju nista jeo

ja samo znam da recimo sve ovo povrce i meso koje ovdje jedem, ni blizu onom domacem nije. meso stvarno nikakvog ukusa i mirisa nema. znam kad se kuci u bosni przi meso, to cojece citava kuca zamirise - a o ukusu da i ne pricam.

da ne bi ponavljala sve isto ,potpisujem ovu tvoju izjavu jer isto razmisljam kao ti

mada ispostavilo se na vise mjesta da su i bio proizvodi u njemackoj lazne etikete
(covjek koji kupuje i koristi namirnice mora poznavati seljaka licno od kojeg kupuje voce povrce meso (i mora se uvjeriti u kojim uslovima se zivotinje za klanje drze i kako se hrane )
da bi bio etiketa bila opravdana !!!

[Maja]

Ali ko bi se to nadao od Nijemaca
Hebo te ispade bolje psima davati grašine, supe i ostale hrane koju jedu ljudi, nego kupovati ovu njihovu.

Mi kupujemo meso od Husića, a kažu da on ima svoje stado u Podveležju koje pase normalno. Povrće i voće imamo svoje i nikad ne kupujemo ono koje nije sezonsko. Baš juče kad smo ručali gledam onaj ručak i kontam...pa samo ulje i začini nisu naši
Isjekla mladi krompir, poredala u tepsiju, a preko toga polovine paprika i pod foliju. Salata je bila od zelene salate, luka i krastavaca. Sve naše. A nismo ni svjesni koje bogatstvo imamo i kako je ta organska hrana skupa vani, dok mi pola bacimo.

[Ideja]

Danas sretoh na ulici nekog didu koji je nosio poveliku zdjelu punu prekrasnih kupina. Mene i još jednu prolaznicu pita bi li kupile od njega, njegove, on brao. Ja gledam, kontam previše mi, bilo ih je sigurno oko 3 kg. Kaže on ako nećeš kupiti , mogu ja i pokloniti, meni ne trebaju. Ta druga se odmah upetlja, pita pošto bi ih prodao, on veli daj šta daš. I ona mu dala 10 eura. Kad pomislim da ono malo pakovanje 250g u marketu moraš platiti najmanje 3-4 eura, stvarno je dobro prošla. A domaće.

Ovdje je organska hrana preskupa a tako će sigurno bii uskoro i kod nas, ako već nije počelo. I naravno a će se i zloupotrebljavati. Sjećam se da su prošle godine otkrili za jednu vrstu maslinovog ulja da nije proizvod organskog porijekla a ima etiketu. I ko onda može siguran da kupuje kvalitet. Sigurno je samo kad sam nešto uzgojiš.

[Hana84]

hebi ga majo ,dok ja to sve procitam, prodje me glad
izbjegavam jesti u restoranima ,jer tamo zaista ne znas sta jedes
uglavnom jedem domacu hranu
sta se prodaje u prodavnicama ne mogu kontrolisati ali znam da kad to moja hanuma napravi da je bar cisto

Eee, vala blento i ja isto ! Najsigurnija sam u sebe u svoj nacin pranja povrca i voca, odrzavanja sudja za pripremu hrane, tu sam prava piCajzla.Upravo zbog pesticida i raznoraznih hemikalija za koje mi i ne znamo da li su spricane po povrcu ili ne.
A za restorane, evo da ispricam sta se dogodilo u jednom, navodno boljem restoranu u mom mjestu. Dovede moja komsinica goste iz Njemacke, tj svoju seficu s posla i njenog muza. Restoran stekao renome lijepim uredjenjem i izvana i iznutra. Naruce oni tako jelo i salatu uz jelo. Dobili su...malo podgrijanu hranu, a kad je Svabo, koji je bio gost zagrabio salate na viljusku iz salate je ispala cackalica.
Vjerujete li da se bas sad u ovo ljetnje doba kad mnogi dijasporci dolaze i kad mnogi domace radije izidju van na veceru, hrana ne pretrpava iz tanjura ponovo na podgrijavanje ili ovaj slucaj salate, gdje su mozda na tanjur ne vidjeci bacenu cackalicu dodali jos malo zeleni.
Cevape mogu smashtrafiti u cevapchinici bez ikakvih problema, jer se proces pripreme vidi. Sve ostalo je " macak u vreci ".
Pricala bih jos sta mi je mama od moje prijateljice pricala, koja je dugogodisnja kuharica, kako se u navali naroda " odrzava" posudje, te kako se u jednoj te istoj serpi sacuva ulje za neku drugu hranu.
Domace je najbolje , volim i da sam domacica, jer sam sigurna u sebe !

[tovar]

Danas: Jaretina ispod peke.
Krumpir sam kupio od švercera, navodno lički, (navodno=čitaj međimurski ako nije kineski), al` nije bio preloš, `nako, može proć, ali je, zato, sve drugo bilo domaće ...
Tepsiju sam nauljio maslinovim uljem (vlastitim), na koju sam poslagao oguljene i izrezane krumpire, papriku,paradajz i luk iz susjedovog vrta,posolio, malo vegete (možda nisam trebo), i na sve to stavio nasoljenu prednju četvrtinu jarića, provjerene kvalitete iz domaćeg uzgoja, sve skupa sam podlio s malo vode, poklopio sa zagrijanom pekom i prekrio žarom. Nakon nekog vremena (po osobnom osjećaju) sam maknuo peku, sadržaj malo promješao, meso okrenuo, podlio s malo vina (istarska malvazija 2dl), ponovo vratio peku i prekrio s novim žarom. Znao sam kad je bilo gotovo jer nije mi ovo prvi put da to radim a ovakva znanja sekod nas tradicionalno generacijski prenose s koljena na koljeno (teleću koljenicu isto dobro spremam) ... uglavnom, bilo je dobro ... ovi moji "hahari" kažu da je bilo izvrsno, al` to oni vele samo zato što je bilo džabe, a ni jedan od njih se nije nadimio ... a trebalo je i volje za peć peku po ovoj vrućini ... to mogu samo tovari.

[silence]

hebi ga majo ,dok ja to sve procitam, prodje me glad
izbjegavam jesti u restoranima ,jer tamo zaista ne znas sta jedes
uglavnom jedem domacu hranu
sta se prodaje u prodavnicama ne mogu kontrolisati ali znam da kad to moja hanuma napravi da je bar cisto

Eee, vala blento i ja isto ! Najsigurnija sam u sebe u svoj nacin pranja povrca i voca, odrzavanja sudja za pripremu hrane, tu sam prava piCajzla.Upravo zbog pesticida i raznoraznih hemikalija za koje mi i ne znamo da li su spricane po povrcu ili ne.
A za restorane, evo da ispricam sta se dogodilo u jednom, navodno boljem restoranu u mom mjestu. Dovede moja komsinica goste iz Njemacke, tj svoju seficu s posla i njenog muza. Restoran stekao renome lijepim uredjenjem i izvana i iznutra. Naruce oni tako jelo i salatu uz jelo. Dobili su...malo podgrijanu hranu, a kad je Svabo, koji je bio gost zagrabio salate na viljusku iz salate je ispala cackalica.
Vjerujete li da se bas sad u ovo ljetnje doba kad mnogi dijasporci dolaze i kad mnogi domace radije izidju van na veceru, hrana ne pretrpava iz tanjura ponovo na podgrijavanje ili ovaj slucaj salate, gdje su mozda na tanjur ne vidjeci bacenu cackalicu dodali jos malo zeleni.
Cevape mogu smashtrafiti u cevapchinici bez ikakvih problema, jer se proces pripreme vidi. Sve ostalo je " macak u vreci ".
Pricala bih jos sta mi je mama od moje prijateljice pricala, koja je dugogodisnja kuharica, kako se u navali naroda " odrzava" posudje, te kako se u jednoj te istoj serpi sacuva ulje za neku drugu hranu.
Domace je najbolje , volim i da sam domacica, jer sam sigurna u sebe !

Hana, nisam nikada razmišljala da moji ostaci salate idu ponovo na neki drugi tanjir, a da meni isto tako dođe iz nekog tuđeg tanjira...

A ne budi sigurna da i ćevapi nisu mace u vreći...




- @tovare...fino si ti to spremio

[tovar]

A htjedoh reć, prevarili i mene za krumpir. Nije mi zbog novaca (nisu to ni bili neki novci), nego pod domaće dobio neki hibrid pun pesticida, insekticida i koje-čega ... ma posumnjao sam odmah prilikom kupnje, al` nisam imao izbora, il` takav il` nikakav, pa ... pognuo ja glavu i platio šutke ko zadnji papak, uzeo vreću krumpira i otišo kući.
A gdje danas kupiti kvalitetno, tzv., domaće? Nemaju svi mogućnosti ili volje sami proizvoditi vlastitu hranu. Kome danas vjerovati? Prilikom nabavke namirnica opreza nikad dovoljno i to da bi si nešto sam spremio kod kuće.
A ovo s restoranima, to je stara priča ... nedavno sam "iz prve ruke" čuo kako su u jednom zagrebačkom restoranu poslužili svinjetinu umjesto naručene teletine i to ne bilo kome već nekakvom izaslanstvu iz Saudijske Arabije. Navodno su zbog nedostatka teletine svinjski kare premazali maslacem i prepržili na naglo da bi (navodno) imalo okus po teletini??? Ako je sve to istina, dobro je prošlo što je bilo ne opaženo jer s obzirom tko su bili prevareni gosti, moglo je doći do međunarodnog incidenta a vjerujem da bi i glave padale ... doslovce.

[silence]

A htjedoh reć, prevarili i mene za krumpir. Nije mi zbog novaca (nisu to ni bili neki novci), nego pod domaće dobio neki hibrid pun pesticida, insekticida i koje-čega ... ma posumnjao sam odmah prilikom kupnje, al` nisam imao izbora, il` takav il` nikakav, pa ... pognuo ja glavu i platio šutke ko zadnji papak, uzeo vreću krumpira i otišo kući.

Krompir je poseban problem... Danas je velika je sreća naletiti na dobar i ukusan krompir.
I ti si tovare napravio grešku kada si kupio vreću krompira. Ako nisi imao izbora, onda si trebao da kupiš samo onoliko koliko ti trenutno treba dok ne nađeš ono što ti želiš. Ja tako radim.

[tovar]

Je, savjet je na mjestu, al` ovo je bilo vanredno, pročulo se da ličani na određenom mjestu dovoze kamionima krumpir i prodaju u vrećama od 50kg. Reg. oznake jesu ličke al` ne i krumpir ... svaka škola se plaća ... ne, ne kupovati na crno ... ja samo mislim da sam nešto naučio,opet meni vrag neće dati mira u dogledno vrijeme ... idem ja tamo gdje je jeftinije a bolje ... (moš` mislit) ...

[Maja]

Da nemam ništa svoje ja bih se fino dogovorila s nekim pouzdanim seljakom/poznanikom da od njega sve kupujem. I krompir i svo voće i povrće, pa i jaja, mlijeko. To će sigurno i njemu dobro doći jer mu je sigurna prodaja po finoj cijeni.