BH kuhinja vs ostale - prednosti/mane

Kolači, torte, zimnice, pića
Lebowski
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 11776
Joined: 03 May 2013, 14:19
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by Lebowski » 10 Dec 2013, 11:46

Ne daš mi ni da trolam. :ooo

Ovo izgleda mnogo lijepše. :ok
Ostavljam profil na forumu u amanet dobrim ljudima

USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456

Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.

dacina_curica
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by dacina_curica » 10 Dec 2013, 11:50

Ma ovaj lik je super, stvarno se trudi da promovira bosansku kuhinju bez totalnog bastardiziranja domace hrane. A sir i orasi su odlicna kombinacija, vrijedi probati svakako.

User avatar
Bahra
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 2220
Joined: 03 Apr 2010, 22:36
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by Bahra » 10 Dec 2013, 12:20

Mora da je do mene, ali meni ovo nije ni baklava, ni krempita...obični kolac sa sirom i orasima.
Ali hajd ja sam samo Bosansko zakeralo :oo
Budali možeš da oprostis, jer srlja samo u jednom pravcu i ne folira nikoga.
Foliranti su oni od kojih ti je muka...

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120164
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6893 times
Been thanked: 7772 times
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by Krokodil Behko » 10 Dec 2013, 12:31

Hajde Bahro ne laži :D
Eto vidiš da ima i šlag u prilogu. Mada, ne bi me iznenadilo i da je pavlaka :hihi
online

Trepavica
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by Trepavica » 10 Dec 2013, 12:37

dacina_curica wrote:Teletine ima u svakoj bolje snabdjevenoj samoposluzi a Bosancerosi okrecu janjad k'o kod svoje kuce. :oo
Eh, bas ovog razloga su kod nas zabranili rostiljanje po zelinim povrsinama i sumama ... Cim vidis plamen , vatru...muziku znas o kome je rijec... :oo i sta se radi...

Jojjj Sabane... :ooo :haha

[ytube][/ytube]

User avatar
Bahra
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 2220
Joined: 03 Apr 2010, 22:36
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by Bahra » 10 Dec 2013, 12:39

Krokodil Behko wrote:Hajde Bahro ne laži :D
Eto vidiš da ima i šlag u prilogu. Mada, ne bi me iznenadilo i da je pavlaka :hihi
Tučena pavlaka :zubi
Ne volim baklave sa sirom, kad sam naopaka pa hajd :123
Budali možeš da oprostis, jer srlja samo u jednom pravcu i ne folira nikoga.
Foliranti su oni od kojih ti je muka...

Lebowski
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 11776
Joined: 03 May 2013, 14:19
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by Lebowski » 10 Dec 2013, 12:42

Kakav sir ide u ovaj kolač? Na prvoj slici se vidi da je mladi sir a ovdje je nešto drugačije.
Ostavljam profil na forumu u amanet dobrim ljudima

USERNAME: Lebowski
PASSWORD: 123456

Dobri ljudi, uđite i promijenite šifru i riješite se kjafira.

dacina_curica
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by dacina_curica » 10 Dec 2013, 12:44

Ide Philadelphia ili onaj ABC sir. :)

User avatar
KREMENAC
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 3115
Joined: 27 Jul 2018, 02:43
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: BUREK kaloričniji od Big maca ali manje nego Pizza

Post by KREMENAC » 07 Sep 2018, 06:26

Krokodil Behko wrote: 13 Sep 2012, 12:31 Ako tražiš takvu hranu, ne moraš ići dalje od bosanske kuhinje.
Sve nam je masno i kalorično. Baš skoro čitah negdje, da turski burek
i ne liči baš puno na naš, upravo zbog toga što je znatno manje mastan.
pretjerujes

Sigara böreği se przi u vrelom ulju. MI nemamo takvih bureka. Znaci turski bureci su masniji.

User avatar
Nice try
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 29635
Joined: 09 Dec 2016, 08:03
Been thanked: 15 times
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by Nice try » 07 Sep 2018, 17:51

Krokodil Behko wrote: 10 Dec 2013, 11:42 Evo, da riješimo misteriju tog sir-baklava kolača :D

Izgleda da Lebova slika ne odgovara i možda nije iz ovog restorana.
Izguglao sam kako to izgleda u predmetnom restoranu "Pita" u Houstonu

Image

Ovo već liči na nešto.

Inače, zaista su šampioni i u to se možete uvjeriti ali i napraviti uvid u njihov jelovnik NA OVOM SAJTU
Pravila sam kadaif sa kremom i šlagom, ali ovakvu kombinaciju prvi put da vidim :hm
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."

Balada o Bohoreti

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120164
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6893 times
Been thanked: 7772 times
Status: Offline

Re: Cafe 'Pita' u Houstonu: Baklava sa sirom teksaški top ko

Post by Krokodil Behko » 07 Sep 2018, 17:54

Nice try wrote: 07 Sep 2018, 17:51
Krokodil Behko wrote: 10 Dec 2013, 11:42 Evo, da riješimo misteriju tog sir-baklava kolača :D

Izgleda da Lebova slika ne odgovara i možda nije iz ovog restorana.
Izguglao sam kako to izgleda u predmetnom restoranu "Pita" u Houstonu

Image

Ovo već liči na nešto.

Inače, zaista su šampioni i u to se možete uvjeriti ali i napraviti uvid u njihov jelovnik NA OVOM SAJTU
Pravila sam kadaif sa kremom i šlagom, ali ovakvu kombinaciju prvi put da vidim :hm

Odličan je inače :ok
Napravi, pa mi javi jel dobar :D
online

User avatar
KREMENAC
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 3115
Joined: 27 Jul 2018, 02:43
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: BH kuhinja vs ostale - prednosti/mane

Post by KREMENAC » 24 Nov 2018, 06:24

POJAM BOSANSKE TRADICIONALNE KUHINJE
Izraz "tradicionalna kuhinja" ovdje smo upotrijebili namjerno, jer se po našem mišljenju u krajnjoj liniji i ne možegovoriti o nekoj čistoj nacionalnoj kuhinji. Ovo kažemo zato što je vrlo teško utvrditi koja su izvorna jela pojedinih krajeva i naroda. Ako ih i utvrdimo, onda će takvih čistih izvornih jela biti vrlo malo.
Toliko poznati "bečki odrezak" ("Wiener Schnitzel"), prema nekim istoričarima, zapravo je porijeklom iz Bizanta, koji je odatle prenesen u Arabiju, iz Arabije u Španiju, iz Španije u Italiju. Tek iz Italije su Austrijanci prenijeli "bečki odrezak" u Beč. (39)

Inače, smatra se da je kuharska vještina najprije razvijena u zemljama istoka, odakle je prenesena u Evropu.

Stari Grci su kuharsku vještinu naučili najvećim dijelom od Perzijanaca, a od Grka su je preuzeli Rimljani.

Za majonezu (franc. mayonnaise) su znali i stari Grci, kao "ružino jelo" - smjesu žumanjka sa maslinovim uljem. (15)

Zbog toga smo ovdje i upotrijebili izraz tradicionalna kuhinja, smatrajući pod tim određena jela koja se dugo vremena spremaju na određenom području ili određenoj zemlji, te su dobila karakteristiku tradicije.

Zato nam se ovaj izraz čini adekvatnijim od upotrebljavanih izraza "domaće" i "nacionalne" kuhinje. Jer, zašto govoriti o "domaćoj i "nacionalnoj" kuhinji ako i sami nazivi tih jela nose oznake koje potiču od tuđih riječi, kao npr.: "dubrovački ravioli" (tal. valjušci), "istarske fritule" (tal. fritella, uštipak), "zagorski štrukli" (od njem. Strudel) predstavljaju jednu vrstu kuharske savijače, ćevapčići (od arap. Kebab), itd.

Izraz regionalna kuhinja bio bi u smislu kulinarskih običaja na određenom području donekle adekvatan. Prema tome, smatramo da je tradicinaino kulinarstvo Bosne adekvatniji izraz za jela i kuharska umijeća koja dugo vremena popunjavaju jelovnik u Bosni i Hercegovini, bez obzira na njihovo izvorno porijeklo. Činjenica je da se mnoga jela u Bosni, koja imaju orijentalno porijeklo, razlikuju od tih jela u istočnim zemljama, jer je mnogima od njih dat određeni pečat karakterističan za Bosnu. U tom smislu i Luka Grđić-Bjelokosić za ta jela kaže da su se sasvim odomaćila, da se može reći da su danas prava narodna (9).

Prema tome, bez obzira na specifičnosti koje pojedina jela dobivaju u određenim krajevima ili zemljama, većinom se neka slična jela priređuju i u drugim krajevima, odnosno zemljama, te je u tom smislu i upotrijebljen ovaj izraz tradicionalnih jela Bosne.
Zato bismo mogli reći da bosanska kuhinja ili tradicionalno kulinarstvo Bosne predstavlja kulinarsko umijeće naroda Bosne i Hercegovine, koje je izgrađeno na elementima bosanskohercegovačke kulture, a u koju je unesen znatan kolorit Istoka, pa u određenim elementima i preplitanje Istoka i Zapada.
Magistarska disertacija mr. Alije Lakisica

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119256
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5526 times
Been thanked: 11776 times
Contact:
Status: Offline

Re: BH kuhinja vs ostale - prednosti/mane

Post by Maja » 24 Nov 2018, 17:40

Jeste kaloricna.
Slana jela su nam masna s dosta tijesta. Hljeb, pogace, pite, ustipci, suhomesnato, ostalo meso. Crveno meso br 1.
Deserti su isto puni secera. Ili su suhi s puno brasna (sape, gurabije itd), ili su s agdom zaliveni.

User avatar
Pasaga
Hadžija
Hadžija
Posts: 37681
Joined: 09 Dec 2012, 16:58
Location: NORDPOL
Has thanked: 2876 times
Been thanked: 2206 times
Status: Offline

Re: BH kuhinja vs ostale - prednosti/mane

Post by Pasaga » 24 Nov 2018, 17:42

Maja wrote: 24 Nov 2018, 17:40 Jeste kaloricna.
Slana jela su nam masna s dosta tijesta. Hljeb, pogace, pite, ustipci, suhomesnato, ostalo meso. Crveno meso br 1.
Deserti su isto puni secera. Ili su suhi s puno brasna (sape, gurabije itd), ili su s agdom zaliveni.
imao sam prilike,imam i sad vrlo cesto,probati razne kuhinje...
ni jedna nije mi se dojmila kao sto su balkanske .....niti ce ...
:cudi
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce

"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119256
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5526 times
Been thanked: 11776 times
Contact:
Status: Offline

Re: BH kuhinja vs ostale - prednosti/mane

Post by Maja » 24 Nov 2018, 17:45

Nisam ja ni rekla da ne valja vec da je kaloricna.

User avatar
Pasaga
Hadžija
Hadžija
Posts: 37681
Joined: 09 Dec 2012, 16:58
Location: NORDPOL
Has thanked: 2876 times
Been thanked: 2206 times
Status: Offline

Re: BH kuhinja vs ostale - prednosti/mane

Post by Pasaga » 24 Nov 2018, 17:46

Maja wrote: 24 Nov 2018, 17:45 Nisam ja ni rekla da ne valja vec da je kaloricna.
.. PA...JESU,POJAKE SU ....
a nemogu vala ni ribe u kiselom mlijeku .... :(
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce

"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".

User avatar
KREMENAC
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 3115
Joined: 27 Jul 2018, 02:43
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: BH kuhinja vs ostale - prednosti/mane

Post by KREMENAC » 24 Nov 2018, 18:52

KARAKTERISTIKE BOSANSKE TRADICIONALE KUHINJE
Analizirajući najveći broj jela bosanske kuhinje, može se reći da se u njoj prožimaju kolorit Istoka i Zapada, a naročito neki elementi domaćeg kulinarstva,te modificirana jela Istoka ili Zapada, pa čak i susjedstva (Grčka, Italija).
Antun Hangi (vidi bibliografiju) ističe i grčki utjecaj na kulinarsvo Bosne.

Osnovne karakteristike bosanske kuhinje veoma dobro je definisao u svom stručnom radu Muhamed Duranović , nastavnik kulinarsta u Sarajevu, a koje se, sa malim dopunama i izmjenama, svode na sljedeće:
- ono što bosansku kuhinju razlikuje od drugih južnoslavenskih kuhinja, a što je približava francuskoj kuhinji jeste to što u bosanskoj kuhinji, u pravilu, nema zaprške, te što se, opet u pravilu, ne upotrebljavaju jaki ljuti začini, ili se upotrebljavaju u minimalnim količinama.
Sa tog aspekta ona odgovara i savremenim zahtjevima medicine;
- kuhana ili dinstana bosanska jela u većini slučajeva su lahka, pošto se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, u pravilu juhe-fonda - pa tako imaju prirodni sok, odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške, a orijentalnih začina u malim količinama te oni ne umanjuju slasti okus mesa;
- jela bosanske kuhinje, u pravilu, potpuno su naturalna, sa dosta povrća, voća, mlijeka i mliječnih proizvoda, kao što su špinat, zelje, patlidžan, paradajz, tikvice, zeleni luk, mrkva, peršun, celer, poriluk (prasa), mohune, riža, zelene slatke paprike, šljive, dunje, slatko i kiselo mlijeko, povlaka, slatki kajmak, kajmak, itd.;
- u bosanskoj kuhinji u pravilu nema posebnih sosova, već se oni stvaraju u jelu na bazi juhe i dodataka utoku kuhanja ili na kraju. I u pogledu ceremonijala i vremenskog trajanja svečanih objeda
-tradicionalna kuhinja Bosne se može upoređivati sa francuskom, s tom razlikom što se u Bosni suđe servira odmah poslije konzumiranja nekog jela, a sofra (trpeza) se odmah sklanja poslije serviranja posljednjeg ganga (sahana).
Večera traje i po šest sati, odnosno tako se nastavlja teferič ili ako je ukomponovana sa akšamlukom, onda traje do zore.
Dakle, akšamluk (kraći), večera do iza ponoći, a nastavak akšamluka do zore. U zoru se serviraju kisele čorbe. Alkoholne piće se u pravilu ne servira za sofrom, već izvan sofre, dakle, prije večere za akšamluki poslije večere dozore.
Pojedinačne i još neke karakteristike bosanske kuhinje su:
- Sofranska pečenja (pečenja koja u pravilu dolaze na trpezu, u kombinaciji menua) gotovo uvijek su dolmljena (punjena) zelenim i drugim prilozima ili su sa sličnim podlošcima;
- Velika upotreba domaćih sirovina, kao slatkog kajmaka, šljiva, jabuka, pekmeza, meda itd.
- Na izletima (teferičima) i u javnoj kuhinji znatno mjesto zauzima pečeno meso na žaru (ražnjištu) u cijelo, ili u komadima (šiš); ovo se naročito odnosi na janjetinu, koja je veoma dobrog kvaliteta jer je sa planinskih pašnjaka Bosne, ili, kako to Hangi kaže, sa "pašnjaka sa izvrsnom gorskom pašom", pa je meso "vrlo tečno".
Sa pojedinih bosanskih planina ono ne zaostaje mnogo niza francuskom janjetinom "gigot de pre - sale". Sastavna grupa ovih pečenja su dolmljena pečena jela (janjci, tuke, kokoši i sl.).

- Značajno mjesto zauzima i kuhano meso, kako janjci ucijelo, u pečama ili sa povrćem.
- Kod kuhanih (varenih) jela značajna je funkcija juhe (mesne vode - nešto slično funkciji francuskog fonda, s tim što se u francuskoj kuhinji juha dodaje u sosove), koja skupa sa povrćem i mesom stvara vlastiti saft (sok), a uz određene dodatke zamjenjuje umake (sosove). Kvalitetna jela se po pravilu vare u mesnoj vodi a ne u vodi. Mesna voda ima značajnu funkciju i u javnoj kuhinji, gdje se naročito upotrebljava sa dodatkom tzv. "čimbur-safta" (koji se stvara prilikom kuhanja - dinstanja ćevaba i sličnih jela).
Prema tome, bosansko kuhano jelo nije sa zaprškom, već sa vlastitim sokom, a u njemu se postiže veoma povoljan odnos mesa, povrća i cerealija, te su ta jela "saftali" sa posebnim aromama.
To je veoma dobro zapazio Stojan Korač u svom napisu "Nacionalni jelovnik u društvenoj prehrani". Dakle, bosanska kuhinja ne poznaje zaprške. Vlastiti saft jela proizlazi iz mesa (iz masnoće mesa koja je puna bjelančevina, a nikako iz loja) i raznog povrća.

Ako se jelu i dodaje masnoća , ona se mora "preraditi", tj. na neki način "spojiti" sa sastojcima u jelu. Prema tome, bosanska kuhinja ne trpi ni dodanu masnoću (pa ni ulje u punjevine). Izuzetak čine škembići, kojima se dodaje zaprška. Na toj osnovi, kao i drugim osnovama i sastavu materijala postoje čitave grupe lahkih jela koje se mogu svrstati u dijetaina jela, te nekih ljekovitih pića i napitaka.
Čorba je u pravilu osnova ili dodatak mnogih varenih (kuhanih) jela i ćevaba. Tu je neka sličnost sa francuskom kuhinjom, a koju je jasno izrazio Muhamed Duranović, nastavnik kulinarstva u Sarajevu u svom stručnom radu za polaganje nastavničkog ispita. U zapažanja Duranovića možemo biti sigurni, jer je isti svoju karijeru počeo izučavanjem aščijskog zanata u Sarajevu, a i otac mu je bio aščija.
- Karakeristika gustih juha (čorbi), koje u većini slučajeva sadrže jednu ili više vrsta povrća i cerealija, a također i komadiće (ili nadrugi način oblikovane dijelove) mesa.
Nikola Buconjić kaže da su u čorbi obavezni majdonos (peršunovo lišće) i meso. Čorbe fungiraju i kao samostalno jelo (za doručak, večeru) i kao juhe, na početku, u sredini i na kraju obroka.

- Značajno mjesto u jelovniku zauzimaju pite, kako slane, tako i slatke. Obavezni su pratilac svakog složenijeg obroka u kojem je obavezno slaganje pirjanih jela, pita i pečenja.
Ovo je veoma doro zapazio Karlo Walter, nastavnik ugostiteljske škole u Opatiji, koji kaže da je za Bosnu pita ono što je za Italiju napuljska pica (tal. pizza).

- Velika je upotreba nekih materijala u samim jelima, kao luka, majdonosa, drugih cerealija, te masla (topljenog maslaca) i ukuhanog paradajza.

- Posebnu karakteristiku ima kuhinja Travnika*, poznatog planinskog stočarskog kraja, gdje se većina jela (kolačići, pite, sarme, dolme i sl.) začinjaju skorupom (slatkim kajmakom) i slatkim mlijekom, te na taj način dobijaju poseban sos u jelima. Rijetko upotrebljavaju peršun i celer, a umjesto njih često upotrebljavaju nanu (metvicu).
- Salate imaju svoje određene specifičnosti, mnogo se upotrebljava kiselo mlijeko i prilozi koji imaju funkciju salata (o salatama vidi još u poglavlju - Salate).
- U području Gradačca i Zvornika za razne poslastice upotrebljavaju se pekmezi (naročito jabukov pekmez), dakle, voćni šećeri, što je naročito značajno i za ishranu savremenog čovjeka;
- U bosanskoj kuhinji postoji jedno zajedničko pravilo za sva jela, i to: ako vam je nešto "suho" (oporo, tvrdo), zavisno od ukusa, treba ga šćevabiti (prodinstati, uz dodatak čorbe - fonda - ili masnoće i malo vode, kajmaka-kore i sl.) da bi postalo ćevabli , sočno i mehko, ili ga treba zaliti nekim zaljevom (maslacem i mlijekom, povlakom, agdom i slično) da bi postalo pihtijasto, rahli. Tako se ćevabi, pored ostalog i suho meso, pa čak i pečenica sa ražnja kad je ohlađena, a danas i konzerve, koje uz određene dodatke dobivaju sasvim drugi okus. Zalijeva se i pita (opet zavisno od ukusa) mlijekom i maslacem, povlakom i maslom, pa i sve dolme, čak i sogan dolma, povlakom, kiselim mlijekom i slično.
- Posebnu grupu jela čini tzv. meze, koje se servira uz piće kod večernjih sjedjeljki (akšamluka). Meze se može sastojati iz običnog prijesnog priloga, kisele ili druge čorbe sa komadićima mesa, te do najsloženijih dinstanih jela i ćufta (crepulja, kadun-butića i sl.)
.

Magistarska disertacija mr. Alije Lakisica

User avatar
KREMENAC
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 3115
Joined: 27 Jul 2018, 02:43
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: BH kuhinja vs ostale - prednosti/mane

Post by KREMENAC » 31 Jan 2019, 18:32

Da bi poredili BH kuhinju sa ostalim treba se znati sta uporedjumo. Da li je to kuhinja koju nude ugostitelji ili je kuhinja koju kuhamo u domacinstvima? To su dvije potpuno razlicite kuhinje. Isto im je samo naziv jela a naziv se ne jede.
Obrok u ugostiteljstvu i domacinstvu nije isti.
Trebalo bi izabrati reprezentativni uzorak, pa onda izvrsiti kvantifikaciju u relevantnim inikatorima (kalorijama, vitaminima, mineralima).
Sve ostalo je okoprilicna, odokativna i ofrljativna prdimahovina.
Navedite: 2 dorucka, 5 rucaka, 3 vecere i 1 medjuobrok (frustuk) koji reprezentuju vasu licnu bh kuhinju, koju svakodnevno praktikujete.
poslije slijedi kvantifikacija.

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120164
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6893 times
Been thanked: 7772 times
Status: Offline

Sirnica i burek sa sirom među 100 najboljih peciva na svijetu

Post by Krokodil Behko » 24 Feb 2023, 09:13

Image


Svjetska enciklopedija tradicionalnih jela Taste Atlas predstavila je listu najboljie ocijenjenih peciva na svijetu, a na listi su se našla četiri bosanska "predstavnika" - zeljanica, burek, sirnica i krompiruša.

Taste Atlas spaja autentične recepte, recenzije kritičara hrane i istraživačke članke o popularnim sastojcima i jelima, a po istom principu nastala je i lista najboljih peciva svijeta.

Zanimljivo su da se na spomenutom popisu našla čak četiri jela iz Bosne i Hercegovine tj. četiri varijacije jednog jela. Među 100 najboljih peciva našli su se zeljanica, burek, sirnica i krompiruša.

Najbolju poziciju od navedenih ostvarila je zeljanica koja je zauzela 13. poziciju na listi.

"Ova slana bosanska pita sastoji se od tanko razvaljanog tijesta koje je punjeno kombinacijom blanširanog špinata, svježeg kravljeg sira, kajmaka i jaja. Tijesto se razvalja u tanke listove koji se zovu jufke, a koje se posipaju filom i oblikuju u kolut. Kada je pečena, pita se povremeno prelije toplim mlijekom ili kombinacijom ulja i vode. Zeljanicu je najbolje servirati svježe pečenu, uz dodatak pavlake ili jogurta", navodi Taste Atlas.


Za burek koji je na 18. poziciji Taste Atlas navodi da je uprkos turskom porijeklu, evoluirao u "ponosni dragulj bosanske nacionalne kuhinje".
"Iako većina mještana tvrdi da se samo burek sa mljevenim junećim mesom može nazvati burekom, isto jelo se pojavljuje i s drugim punjenjima, a ove druge sorte su poznate pod različitim nazivima. Jelo je izuzetno popularno na cijelom Balkanu, iako je u Bosni i Hercegovini kulturni značaj ove svakodnevne namirnice neuporediv i najbolje je sažet u brojnim lokalnim poslovicama koje govore da ako žena zna napraviti dobar burek, ima pravo na brak", navodi se na spomenutoj web stranici.


Sirnica je zauzela 31. mjesto s ocjenom 4.5, dok je krompiruša ocijenjena s 4.4, a zauzela je 52. mjesto.

(klix)
online

Duh
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 9738
Joined: 06 Feb 2022, 19:16
Location: Alpe
Has thanked: 1708 times
Been thanked: 2321 times
Status: Offline

Re: Sirnica i burek sa sirom među 100 najboljih peciva na svijetu

Post by Duh » 24 Feb 2023, 09:15

zeljanica ispred bureka?
sta nam rade vegani...

Post Reply

Return to “Kulinarstvo”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 2 guests