Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Moderator: Krokodil Behko
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1385 times
- Status: Offline
Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
S jedne strane postoji dojam da je kod influencera, a i kod, primjerice, blogera ili vlogera, riječ o 'kruhu bez motike', dok s druge strane ima i onih koji u tome vide posve legitiman 'obrt budućnosti'... Dakle?
Što bi to bio "kruh bez motike", odnosno kako vrednovati rad celebrityja oko kojih se vrti veliki novac, a za koje velik dio publike poslovično smatra da "ne rade ništa"?
Za odgovor nećemo ulaziti u žute medije niti kavanske rasprave, nego slijediti preliminarne rezultate istraživanja na višegodišnjem projektu „Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj“ na zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku, čija je to jedna od podtema transformirana u istraživački problem.
Na ključno pitanje iz uvoda sociologa Ozrena Bitija potaknula je Severina rečenicom koju je na Instagramu još prije nekoliko godina stavila pod svoju fotografiju. Snimljena u kupaćem kostimu za vrijeme boravka u Abu Dhabiju, pjevačica je napisala „Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje“.
Društveno nasljeđe i medijske tehnologije
Pod pojmom rada najčešće se misli na plaćeni posao, ali rad promotren iz antropološke perspektive nipošto ne predstavlja samo izvor prihoda, odnosno on nije tek ekonomska okosnica ljudskog života, nego ima izuzetnu društvenu i kulturnu važnost, napominje Ozren Biti.
U tom je smislu, za ocjenu promjena na tržištu rada, ali i općenito promjena koje se događaju s obilježjima i vrijednostima rada u Hrvatskoj, nužno imati u vidu socijalističko nasljeđe iz bivše države, učinke u nas provedene privatizacije te, najšire, posljedice društvene, političke i ekonomske tranzicije, dodaje.
Na transformaciju rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj također utječu nove medijske tehnologije. To su internet i društveni mediji koji su otvorili brojne nove mogućnosti rada, poduzetništva i poslovne komunikacije, ubrzali procese, komprimirali vrijeme i prostor te potaknuli interakciju na tržištu, objašnjava on.
Za potrebe izlaganja na skupu 70 godina Instituta za etnologiju i folkloristiku: intelektualno nasljeđe u kontekstu smjene znanstvenih i socijalnih paradigmi, Biti je proveo manje preliminarno istraživanje o narativima o radu u hrvatskoj celebrity kulturi. Napominje da je njegov interes za temu svjež, povezan sa spomenutim projektom te da je stoga fokus njegovog istraživanja uzak, dok se istraživači na celebrity studijima uglavnom bave znatno širim aspektima.
Celebrity i mikro-celebrity
Istraživačima je, između ostaloga, cilj ustanoviti u kojoj su mjeri internet i društveni mediji promijenili celebrity kulturu. U posljednjih nekoliko godina unutar nje se profilira niz potkategorija celebrityja, koje je možda najjednostavnije sve zajedno imenovati „mikro-celebrityjima“. Njihova poznatost je manjih razmjera, trajanje njihove slave kraće, a k tome su i drukčije strategije njihova postajanja slavnima ili poznatima, objašnjava Biti.
Internetski slavan danas se može postati bez pomoći medijskih posrednika jer dostupnost računala, tableta ili mobitela uz, uvjetno rečeno, talent za privlačenje pažnje, posve su dostatni za samoproizvodnju, obraćanje poprilično širokoj publici, pa i stupanje u interakciju s njom.
Uz postojeće celebrityje poput Severine ili Jelene Rozge, Tonyja Cetinskog ili Tarika Filipovića, koji su u hrvatskim okvirima i otprije bili slavni, Biti spominje novopečene celebrityje čije projekte brendiranja sebe i reklamiranja drugih podvodi pod kategoriju influencera.
Influenceri promoviraju proizvode ili usluge pojedinog brenda ili više njih putem različitih medija, kao što su primjerice Instagram ili YouTube, a kako bi zadržali odanost pratitelja, obično posjeduju znanje i iskustvo u onome što oglašavaju, dodaje.
Koncentričnom širenju celebrity kulture u Hrvatskoj pridonijeli su i blogeri i vlogeri, nerijetko sadržajima svojih blogova i videa usmjereni na mlađu populaciju. Interesantan je i sa Zapada uvezen fenomen djevojaka s kamerom, što je u teorijskim elaboracijama zadobilo naziv „uradi sam“ celebrity. S potonjim povezano, u Hrvatskoj je javno poznato nekoliko slučajeva pojavljivanja seksualno eksplicitnih snimaka iz kućne radinosti.
Naposljetku, tu je i fenomen reality televizije, poznat po, primjerice, Big Brotheru (RTL) ili Farmi (NOVA TV). Njihovi su najistaknutiji protagonisti pažnju privukli za vrijeme trajanja showa, a zatim je uspjeli održati i dalje.
Dva suprotna pogleda
Ozren Biti ističe da u javnosti postoje dva pogleda na tu kulturu. Jedni smatraju da je riječ o dokoličarskim praksama, kolokvijalno rečeno 'višku vremena', što pak za sobom povlači negativne asocijacije poput 'nerada', 'narcisoidnosti' i slično. Drugi celebrityje i mikro-celebrityje predstavljaju u pozitivnijem svjetlu tvrdeći da oni intenzivnim radom na sebi, učestalim objavama, trudom oko komunikacije s publikom stječu i održavaju povjerenje, grade imidž kompetentnosti u određenom području, a uz to i onaj 'običnosti', tj. bliskosti sa svojim pratiteljima.
Dakle, s jedne strane postoji dojam da je kod influencera, a i kod, primjerice, blogera ili vlogera, riječ o 'kruhu bez motike', dok s druge strane ima i onih koji u tome vide posve legitiman 'obrt budućnosti', kaže Biti.
Ilustrativna je novija objava na Instagramu pjevačice Lidije Bačić, odnosno popratne rečenice uz njezinu fotografiju na plaži u kupaćem kostimu: "Tko radi, ne boji se gladi! Ipak, između dva koncerta u dva dana... nađem način da uživam u kupanju...“. Izvjesno je da ona pokušava komunicirati sa štovateljima vrijednog rada, ali i s pratiteljima kojima imponira neskriveno uživanje u dokolici. No, nije tu riječ o neskrivenom uživanju bez ostatka jer se isticanjem dokolice označava društveni položaj, objašnjava Biti.
Cijeli život kao rad
Osim dihotomija javno/privatno i slavno/obično, samopoduzetništvo toga tipa rastače i dihotomiju rad/slobodno vrijeme. Naime, celebrity kulturu karakteriziraju prekarnost i nesigurnost rada, što baš i nije razvidno javnosti u kojoj je raširen dojam o dokoličarskom stilu života celebrityja.
Riječ je, dapače, o vrlo nestabilnom zanimanju, i što se tiče prihoda, ali i stoga što se stalno pojavljuju neki novi influenceri koji mogu biti atraktivniji publici od već postojećih, pa će se dakako i brendovi radije prikloniti suradnji s njima.
Od inicijalnih interesa najšire publike za život i privatnost slavnih glumaca, pjevača i sportaša otprije nekoliko desetljeća, do danas se mnogošto promijenilo.
U postindustrijskom, umreženom društvu mijenjaju se naime i pozornica i smisao rada pa je tako i kod celebrityja vrlo teško razlučiti izvanradnu sferu od rada. Biti napominje da je to što fanovi ili pratitelji pojedinih estradnih zvijezda bivaju preko društvenih medija obilno informirani i o njihovom privatnom a ne samo profesionalnom životu, dio strategije celebrityja za održavanje i širenje vlastite poznatosti.
No, celebrityji su zapravo odličan primjer kako cjeloživotno vrijeme potpada pod vladavinu ekonomskog kapitala. Ne samo da se praćenjem narativa o radu celebrityja uviđa kako život u cjelini postaje biznisom, već je moguće naslutiti vrijeme, znanje i energiju koja se s njihove strane u tako nešto ulaže, zaključuje Ozren Biti.
Slobodna Dalmacija/Hina
Što bi to bio "kruh bez motike", odnosno kako vrednovati rad celebrityja oko kojih se vrti veliki novac, a za koje velik dio publike poslovično smatra da "ne rade ništa"?
Za odgovor nećemo ulaziti u žute medije niti kavanske rasprave, nego slijediti preliminarne rezultate istraživanja na višegodišnjem projektu „Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj“ na zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku, čija je to jedna od podtema transformirana u istraživački problem.
Na ključno pitanje iz uvoda sociologa Ozrena Bitija potaknula je Severina rečenicom koju je na Instagramu još prije nekoliko godina stavila pod svoju fotografiju. Snimljena u kupaćem kostimu za vrijeme boravka u Abu Dhabiju, pjevačica je napisala „Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje“.
Društveno nasljeđe i medijske tehnologije
Pod pojmom rada najčešće se misli na plaćeni posao, ali rad promotren iz antropološke perspektive nipošto ne predstavlja samo izvor prihoda, odnosno on nije tek ekonomska okosnica ljudskog života, nego ima izuzetnu društvenu i kulturnu važnost, napominje Ozren Biti.
U tom je smislu, za ocjenu promjena na tržištu rada, ali i općenito promjena koje se događaju s obilježjima i vrijednostima rada u Hrvatskoj, nužno imati u vidu socijalističko nasljeđe iz bivše države, učinke u nas provedene privatizacije te, najšire, posljedice društvene, političke i ekonomske tranzicije, dodaje.
Na transformaciju rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj također utječu nove medijske tehnologije. To su internet i društveni mediji koji su otvorili brojne nove mogućnosti rada, poduzetništva i poslovne komunikacije, ubrzali procese, komprimirali vrijeme i prostor te potaknuli interakciju na tržištu, objašnjava on.
Za potrebe izlaganja na skupu 70 godina Instituta za etnologiju i folkloristiku: intelektualno nasljeđe u kontekstu smjene znanstvenih i socijalnih paradigmi, Biti je proveo manje preliminarno istraživanje o narativima o radu u hrvatskoj celebrity kulturi. Napominje da je njegov interes za temu svjež, povezan sa spomenutim projektom te da je stoga fokus njegovog istraživanja uzak, dok se istraživači na celebrity studijima uglavnom bave znatno širim aspektima.
Celebrity i mikro-celebrity
Istraživačima je, između ostaloga, cilj ustanoviti u kojoj su mjeri internet i društveni mediji promijenili celebrity kulturu. U posljednjih nekoliko godina unutar nje se profilira niz potkategorija celebrityja, koje je možda najjednostavnije sve zajedno imenovati „mikro-celebrityjima“. Njihova poznatost je manjih razmjera, trajanje njihove slave kraće, a k tome su i drukčije strategije njihova postajanja slavnima ili poznatima, objašnjava Biti.
Internetski slavan danas se može postati bez pomoći medijskih posrednika jer dostupnost računala, tableta ili mobitela uz, uvjetno rečeno, talent za privlačenje pažnje, posve su dostatni za samoproizvodnju, obraćanje poprilično širokoj publici, pa i stupanje u interakciju s njom.
Uz postojeće celebrityje poput Severine ili Jelene Rozge, Tonyja Cetinskog ili Tarika Filipovića, koji su u hrvatskim okvirima i otprije bili slavni, Biti spominje novopečene celebrityje čije projekte brendiranja sebe i reklamiranja drugih podvodi pod kategoriju influencera.
Influenceri promoviraju proizvode ili usluge pojedinog brenda ili više njih putem različitih medija, kao što su primjerice Instagram ili YouTube, a kako bi zadržali odanost pratitelja, obično posjeduju znanje i iskustvo u onome što oglašavaju, dodaje.
Koncentričnom širenju celebrity kulture u Hrvatskoj pridonijeli su i blogeri i vlogeri, nerijetko sadržajima svojih blogova i videa usmjereni na mlađu populaciju. Interesantan je i sa Zapada uvezen fenomen djevojaka s kamerom, što je u teorijskim elaboracijama zadobilo naziv „uradi sam“ celebrity. S potonjim povezano, u Hrvatskoj je javno poznato nekoliko slučajeva pojavljivanja seksualno eksplicitnih snimaka iz kućne radinosti.
Naposljetku, tu je i fenomen reality televizije, poznat po, primjerice, Big Brotheru (RTL) ili Farmi (NOVA TV). Njihovi su najistaknutiji protagonisti pažnju privukli za vrijeme trajanja showa, a zatim je uspjeli održati i dalje.
Dva suprotna pogleda
Ozren Biti ističe da u javnosti postoje dva pogleda na tu kulturu. Jedni smatraju da je riječ o dokoličarskim praksama, kolokvijalno rečeno 'višku vremena', što pak za sobom povlači negativne asocijacije poput 'nerada', 'narcisoidnosti' i slično. Drugi celebrityje i mikro-celebrityje predstavljaju u pozitivnijem svjetlu tvrdeći da oni intenzivnim radom na sebi, učestalim objavama, trudom oko komunikacije s publikom stječu i održavaju povjerenje, grade imidž kompetentnosti u određenom području, a uz to i onaj 'običnosti', tj. bliskosti sa svojim pratiteljima.
Dakle, s jedne strane postoji dojam da je kod influencera, a i kod, primjerice, blogera ili vlogera, riječ o 'kruhu bez motike', dok s druge strane ima i onih koji u tome vide posve legitiman 'obrt budućnosti', kaže Biti.
Ilustrativna je novija objava na Instagramu pjevačice Lidije Bačić, odnosno popratne rečenice uz njezinu fotografiju na plaži u kupaćem kostimu: "Tko radi, ne boji se gladi! Ipak, između dva koncerta u dva dana... nađem način da uživam u kupanju...“. Izvjesno je da ona pokušava komunicirati sa štovateljima vrijednog rada, ali i s pratiteljima kojima imponira neskriveno uživanje u dokolici. No, nije tu riječ o neskrivenom uživanju bez ostatka jer se isticanjem dokolice označava društveni položaj, objašnjava Biti.
Cijeli život kao rad
Osim dihotomija javno/privatno i slavno/obično, samopoduzetništvo toga tipa rastače i dihotomiju rad/slobodno vrijeme. Naime, celebrity kulturu karakteriziraju prekarnost i nesigurnost rada, što baš i nije razvidno javnosti u kojoj je raširen dojam o dokoličarskom stilu života celebrityja.
Riječ je, dapače, o vrlo nestabilnom zanimanju, i što se tiče prihoda, ali i stoga što se stalno pojavljuju neki novi influenceri koji mogu biti atraktivniji publici od već postojećih, pa će se dakako i brendovi radije prikloniti suradnji s njima.
Od inicijalnih interesa najšire publike za život i privatnost slavnih glumaca, pjevača i sportaša otprije nekoliko desetljeća, do danas se mnogošto promijenilo.
U postindustrijskom, umreženom društvu mijenjaju se naime i pozornica i smisao rada pa je tako i kod celebrityja vrlo teško razlučiti izvanradnu sferu od rada. Biti napominje da je to što fanovi ili pratitelji pojedinih estradnih zvijezda bivaju preko društvenih medija obilno informirani i o njihovom privatnom a ne samo profesionalnom životu, dio strategije celebrityja za održavanje i širenje vlastite poznatosti.
No, celebrityji su zapravo odličan primjer kako cjeloživotno vrijeme potpada pod vladavinu ekonomskog kapitala. Ne samo da se praćenjem narativa o radu celebrityja uviđa kako život u cjelini postaje biznisom, već je moguće naslutiti vrijeme, znanje i energiju koja se s njihove strane u tako nešto ulaže, zaključuje Ozren Biti.
Slobodna Dalmacija/Hina
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120132
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6876 times
- Been thanked: 7757 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Na ključno pitanje iz uvoda sociologa Ozrena Bitija potaknula je Severina rečenicom koju je na Instagramu još prije nekoliko godina stavila pod svoju fotografiju. Snimljena u kupaćem kostimu za vrijeme boravka u Abu Dhabiju, pjevačica je napisala „Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje“.
U teškim vremenima živimo, čim je motika zamijenjena bikinijem.
U stvari, mnogo je jebozovnija ona druga - Rozga, s tim da ona malo bolje pjeva, pa tako da se ne mora influensirati svaki dan
Ono tačno što bi Hana rekla, nema kruha bez dugog jezika
online
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Mahalska posla
1n73LL1g3nc3 15 7h3 4b1L17Y 70 4D4P7 70 CH4NG3
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Medalja uvijek ima dvije strane.Krokodil Behko wrote: ↑24 Dec 2018, 10:44Na ključno pitanje iz uvoda sociologa Ozrena Bitija potaknula je Severina rečenicom koju je na Instagramu još prije nekoliko godina stavila pod svoju fotografiju. Snimljena u kupaćem kostimu za vrijeme boravka u Abu Dhabiju, pjevačica je napisala „Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje“.
U teškim vremenima živimo, čim je motika zamijenjena bikinijem.
U stvari, mnogo je jebozovnija ona druga - Rozga, s tim da ona malo bolje pjeva, pa tako da se ne mora influensirati svaki dan
Ono tačno što bi Hana rekla, nema kruha bez dugog jezika
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 80778
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 9954 times
- Been thanked: 6793 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
E dzaba im influencija, i selebritiji, meni licno zanimljivija ona "Minka" sa svojim biserima, nego gola Seve ili Rozga, ili ne znam ko.
Ne gledam nicije slike, ne citam nicije "dubokoumne postove", pogotovo ne od selebritija, jer, za mene to nisu.
Obicni ljudi zeljni paznje, kompleksasi, i svasta nesto.
Jebo te, svi bi da budu bitni , vazni, a dvije ciste u glavi nemaju. Ma MRSH!
Sinoc pricam sa sestrom, pa majka mu stara, jedan Sasa Kovacevic napuni Zetru haaaalllloooooooooo
Ne gledam nicije slike, ne citam nicije "dubokoumne postove", pogotovo ne od selebritija, jer, za mene to nisu.
Obicni ljudi zeljni paznje, kompleksasi, i svasta nesto.
Jebo te, svi bi da budu bitni , vazni, a dvije ciste u glavi nemaju. Ma MRSH!
Sinoc pricam sa sestrom, pa majka mu stara, jedan Sasa Kovacevic napuni Zetru haaaalllloooooooooo
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86350
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1641 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Ovo su krive žene i muškarci koje podržavaju golotinju i slobodno hodanje i odaju tome pažnju.
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
-
- Seksologinja
- Posts: 35672
- Joined: 27 Mar 2016, 17:23
- Location: bosansko jajčno mesto
- Has thanked: 1052 times
- Been thanked: 573 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Skin: "nemoj ljubinka, ja sam vec ispala iz aviona"
- damir5
- Forum [Bot]
- Posts: 25962
- Joined: 20 Mar 2016, 21:04
- Location: bosanski forum
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Contact:
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Kompanije placaju influencerima promociju njihovih proizvoda/usluga. Sta je tu sporno?
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1385 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Samo 4 posto ljudi vjeruje šta influenseri govore na internetu
Većina korisnika interneta ne vjeruje onome što influenseri objavljuju na društvenim mrežama, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja globalne medijske agencije UM.
Samo 8 posto ljudi vjeruje u istinitost informacija koje pronalaze na društvenim mrežama, a taj procent pada na četiri posto kada je riječ o tome koliko javnost vjeruje influenserima.
Ljudi vjeruju čak i vladama više nego slavnim influenserima, blogerima i vlogerima.
Oko 12 posto ljudi širom svijeta vjeruje da su infomacije koje objavljuje vlada uglavnom istinite. Međutim, javnost u Velikoj Britaniji i SAD-u je ciničnija pa te brojke padaju na 8, odnosno 6 posto.
UM je pratio više od 56.000 aktivnih korisnika interneta u 81 zemlji za potrebe svog 10. Wave istraživanja procjenjujući povjerenje javnosti u društvene mreže.
Globalna sumnja u influensere je rezultat toga što potrošači i regulatori nastavljaju postavljati pitanja o dogovorima između influensera i brendova, kao i o istinitosti velikog broja followera.
U Velikoj Britaniji je vlada uvela strožija pravila koja se odnose na online promovisanja plaćenog sadržaja. U međuvremenu je Uprava za standarde oglašavanja (ASA) upozorila stotine influensera i brendova zbog kršenja striktnih smjernica koje se odnose na plaćenje za postove na Instagramu. Američki FTC je poduzeo slične aktivnosti u SAD-u u namjeri da sve poveća transparentnost.
Kada je riječ o lažnim followerima, brendovi poput Unilevera su izvršili pritisak na Instagram i Twitter da preduzmu "hitne akcije kako bi se ponovo izgradilo povjerenje prije nego zauvijek nestane". Društvene mreže su poslušale te "čiste" lažne followere sa svojih platformi pomoću AI tehnologije, ali efikasnost poduzetih mjera je pod znakom pitanja.
Uprkos ovim naporima i alatima platformi proput Instagrama koji omogućavaju kreatorima da razotkrivaju ponude, UM je ustanovio da manje od polovine Britanaca (36 posto) vjeruje mišljenjima blogera i vlogera koja se odnose na proizvode i usluge. Vjerovanje u te vrste preporuka na globalnom nivou je nešto veće i iznosi 42 posto.
Ukupno, samo 44 posto Britanaca i 47 posto globalnih potrošača je pod utjecajem mišljenja koja se dijele online, a to je pad u odnosu na prošlu godinu u Velikoj Britaniji sa 46 posto, a na globalnom nivou sa 53 posto koliko je procent iznosio 2017. godine.
UM je saopćio da je istraživanjem ustanovljeno da su naslovi u protekle dvije godine ljude učinili svjesnijim kada je riječ o pitanjima kredibilnosti i transparentnosti interneta. Primjer je skandal "Cambridge Analitica" koji je imao ogroman utjecaj na to koliko ljudi preispituju ono što vide i čuju online.
U istraživanju je navedena i promjena stavova ljudi prema njihovim digitalnim životima jer se neki osjećaju manje vezani za društvene mreže. Kada je ispitanicima postavljeno pitanje koje su platforme najbolje za njih, neinteraktivne stranice Netflix i YouTube su na prvom, odnosno drugom mjestu (28 i 27 posto), dok je Spotify na trećem mjestu (27 posto).
Tradicionalne interaktivne društvene platforme poput Facebooka, Twittera, Instagrama i Snapchata su izvan top 5 na rang listi.
klix.ba
Većina korisnika interneta ne vjeruje onome što influenseri objavljuju na društvenim mrežama, pokazali su najnoviji rezultati istraživanja globalne medijske agencije UM.
Samo 8 posto ljudi vjeruje u istinitost informacija koje pronalaze na društvenim mrežama, a taj procent pada na četiri posto kada je riječ o tome koliko javnost vjeruje influenserima.
Ljudi vjeruju čak i vladama više nego slavnim influenserima, blogerima i vlogerima.
Oko 12 posto ljudi širom svijeta vjeruje da su infomacije koje objavljuje vlada uglavnom istinite. Međutim, javnost u Velikoj Britaniji i SAD-u je ciničnija pa te brojke padaju na 8, odnosno 6 posto.
UM je pratio više od 56.000 aktivnih korisnika interneta u 81 zemlji za potrebe svog 10. Wave istraživanja procjenjujući povjerenje javnosti u društvene mreže.
Globalna sumnja u influensere je rezultat toga što potrošači i regulatori nastavljaju postavljati pitanja o dogovorima između influensera i brendova, kao i o istinitosti velikog broja followera.
U Velikoj Britaniji je vlada uvela strožija pravila koja se odnose na online promovisanja plaćenog sadržaja. U međuvremenu je Uprava za standarde oglašavanja (ASA) upozorila stotine influensera i brendova zbog kršenja striktnih smjernica koje se odnose na plaćenje za postove na Instagramu. Američki FTC je poduzeo slične aktivnosti u SAD-u u namjeri da sve poveća transparentnost.
Kada je riječ o lažnim followerima, brendovi poput Unilevera su izvršili pritisak na Instagram i Twitter da preduzmu "hitne akcije kako bi se ponovo izgradilo povjerenje prije nego zauvijek nestane". Društvene mreže su poslušale te "čiste" lažne followere sa svojih platformi pomoću AI tehnologije, ali efikasnost poduzetih mjera je pod znakom pitanja.
Uprkos ovim naporima i alatima platformi proput Instagrama koji omogućavaju kreatorima da razotkrivaju ponude, UM je ustanovio da manje od polovine Britanaca (36 posto) vjeruje mišljenjima blogera i vlogera koja se odnose na proizvode i usluge. Vjerovanje u te vrste preporuka na globalnom nivou je nešto veće i iznosi 42 posto.
Ukupno, samo 44 posto Britanaca i 47 posto globalnih potrošača je pod utjecajem mišljenja koja se dijele online, a to je pad u odnosu na prošlu godinu u Velikoj Britaniji sa 46 posto, a na globalnom nivou sa 53 posto koliko je procent iznosio 2017. godine.
UM je saopćio da je istraživanjem ustanovljeno da su naslovi u protekle dvije godine ljude učinili svjesnijim kada je riječ o pitanjima kredibilnosti i transparentnosti interneta. Primjer je skandal "Cambridge Analitica" koji je imao ogroman utjecaj na to koliko ljudi preispituju ono što vide i čuju online.
U istraživanju je navedena i promjena stavova ljudi prema njihovim digitalnim životima jer se neki osjećaju manje vezani za društvene mreže. Kada je ispitanicima postavljeno pitanje koje su platforme najbolje za njih, neinteraktivne stranice Netflix i YouTube su na prvom, odnosno drugom mjestu (28 i 27 posto), dok je Spotify na trećem mjestu (27 posto).
Tradicionalne interaktivne društvene platforme poput Facebooka, Twittera, Instagrama i Snapchata su izvan top 5 na rang listi.
klix.ba
- ElTriconi
- Đulaga
- Posts: 36825
- Joined: 24 Mar 2019, 14:13
- Mood:
- Has thanked: 23121 times
- Been thanked: 4502 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Nemaju oni pojma, djes vjerovat nekom bilo sta ako on sam nije strucan u otom?
Briga, na tebe mislim
Briga, na tebe mislim
Sehara mi puna blaga
Al ne haje moja draga
Al ne haje moja draga
- carobnjak N
- Forum [Bot]
- Posts: 12908
- Joined: 07 Oct 2010, 22:49
- Has thanked: 801 times
- Been thanked: 923 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Severinina muzika je tesko podilazenje publici. Uvlacenje u supak javnosti, to jest , osluhne sta je u trendu, obicno kod djecurlije jer za nesto vise izgleda i nije sposobna, te onda snima spotove sa Bubama i Corelijama.
Kad se to isfura, doci ce nesto drugo.
To je isto kao kad se uvlakaci uvlace nadredjenima, s tim da je ona odabrala nezrelu cheljad , pa je time njen performans jos jadniji i to sto mlati lovu na tome, ne vjerujem da joj pruza dovoljnu satisfakciju.
Kad se to isfura, doci ce nesto drugo.
To je isto kao kad se uvlakaci uvlace nadredjenima, s tim da je ona odabrala nezrelu cheljad , pa je time njen performans jos jadniji i to sto mlati lovu na tome, ne vjerujem da joj pruza dovoljnu satisfakciju.
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)
- Melek
- Deer Hunter
- Posts: 29042
- Joined: 20 Jun 2013, 23:18
- Has thanked: 3593 times
- Been thanked: 2420 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Otkako su Smiljko Šagolj i Ilija Guzina otišli, ja više nikom na medijima ne vjerujem.
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
- Mister No
- The Good, the Bad and the Ugly
- Posts: 31591
- Joined: 28 Sep 2010, 18:17
- Has thanked: 7128 times
- Been thanked: 3862 times
- Status: Online
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Ima jos Risto Djogo.
Zadavise ga kao psa čete negdje kod Zvornika.
Pravi razlog Ristinog ronjenja je nepoznat, ali u svim kombinacijama kao njegov licni trener dubinskog zarona se spominje Arkan.
Kako god nek mu je teska zemlja, pardon voda.
Zadavise ga kao psa čete negdje kod Zvornika.
Pravi razlog Ristinog ronjenja je nepoznat, ali u svim kombinacijama kao njegov licni trener dubinskog zarona se spominje Arkan.
Kako god nek mu je teska zemlja, pardon voda.
High Hopes...
- Duminjo
- Urednik foruma
- Posts: 55519
- Joined: 17 Mar 2019, 21:52
- Has thanked: 1861 times
- Been thanked: 5568 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Pojma neam sta je influencer ili to nesto tako moderno/naopako..
Uglavnom slušam starije i one koji imaju zuljeve na rukama.
Uglavnom slušam starije i one koji imaju zuljeve na rukama.
- Sheval
- Forum [Bot]
- Posts: 17562
- Joined: 02 Mar 2012, 21:53
- Has thanked: 344 times
- Been thanked: 882 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Upitno je koliko mozemo nauciti od starih, u nemalom broju slučajeva, gori su i djetinjastiji od mladih.
A sto se tice samih influensera, ponavljam...nisu oni bitni, bitni su oni koji ih prate.
A ljudi prate šund, gluposti, kic i trash...to njih zanima.
Moj kolega pravi te putopise i blogove sa dalekog istoka, S. Koreje, izuzetno zanimljivi i poucni zapisi...ali to ljude ne zanima previse.
Daj zadrugu, farme, žutilo i mahalu...to zanima pratitelje influensera.
A sto se tice samih influensera, ponavljam...nisu oni bitni, bitni su oni koji ih prate.
A ljudi prate šund, gluposti, kic i trash...to njih zanima.
Moj kolega pravi te putopise i blogove sa dalekog istoka, S. Koreje, izuzetno zanimljivi i poucni zapisi...ali to ljude ne zanima previse.
Daj zadrugu, farme, žutilo i mahalu...to zanima pratitelje influensera.
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18086
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3709 times
- Been thanked: 3614 times
- Status: Online
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Ne samo kada su influenseri u pitanju, danas sve što nije transparentno kao da se nije ni dogodilo. Tako kompanije, razne organizacije teraju svoje zaposlene da objavljuju sve akcije, događaje, ono što se radi, na sajtovima, sve je medijski propraćeno, mora otići u javnost, jer u suprotnom niko to neće ni znati, ko još čita izveštaje
Onda ljudi komentarišu kako je to super što radimo, voleli bi da se uključe i slično...
Postavlja se onda pitanje, jesmo li svi influenseri na neki način
Onda ljudi komentarišu kako je to super što radimo, voleli bi da se uključe i slično...
Postavlja se onda pitanje, jesmo li svi influenseri na neki način
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- Sheval
- Forum [Bot]
- Posts: 17562
- Joined: 02 Mar 2012, 21:53
- Has thanked: 344 times
- Been thanked: 882 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Jasta smo nego influenseri.
Vec sam pisao o tome, imaju influenseri koji zaradjuju na tome, ljude koje prate milioni...i mi influenseri za sirotinju
Vec sam pisao o tome, imaju influenseri koji zaradjuju na tome, ljude koje prate milioni...i mi influenseri za sirotinju
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18086
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3709 times
- Been thanked: 3614 times
- Status: Online
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
Ma ja bih rekla da smo mi humanisti (lepše zvuči)
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- carobnjak N
- Forum [Bot]
- Posts: 12908
- Joined: 07 Oct 2010, 22:49
- Has thanked: 801 times
- Been thanked: 923 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
naravno, barem ti to znas s obzirom na profesijusrculence7 wrote: ↑11 May 2019, 15:30 Ne samo kada su influenseri u pitanju, danas sve što nije transparentno kao da se nije ni dogodilo. Tako kompanije, razne organizacije teraju svoje zaposlene da objavljuju sve akcije, događaje, ono što se radi, na sajtovima, sve je medijski propraćeno, mora otići u javnost, jer u suprotnom niko to neće ni znati, ko još čita izveštaje
Onda ljudi komentarišu kako je to super što radimo, voleli bi da se uključe i slično...
Postavlja se onda pitanje, jesmo li svi influenseri na neki način
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)
- carobnjak N
- Forum [Bot]
- Posts: 12908
- Joined: 07 Oct 2010, 22:49
- Has thanked: 801 times
- Been thanked: 923 times
- Status: Offline
Re: Nema kruha bez motike, nema lajka bez golotinje: Šta, zapravo, rade influenceri?! Je li to 'obrt budućnosti'?
To je uvijek tako bilo i bice. Samo se otvorila nova opcija za privlacenje paznje. Sta je drugo moda nego to, nema smisla ako je ne pokazes..ili ogromna kucerina, auto , djeca. Cak i oni koji se opiru tome i preziru to i dalje je njihovo ponasanje uslovljeno sa tim. Samo na obrnut nacin. Ljudi sad pretjeruju ali i prije su, samo sto se to obije o glavu jer ako paznja ne ide obostrano, ljudi im zavide i zamrze ih , a to opet utjece na njih i tako u krug.
Na kraju krajeva i ja ovo pisem jer zelim da neko vidi.
Na kraju krajeva i ja ovo pisem jer zelim da neko vidi.
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 13 guests