Tekije u BiH

Poznate ličnosti, ratovi, važni događaji

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119064
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5478 times
Been thanked: 11602 times
Contact:
Status: Offline

Tekije u BiH

Post by Maja » 25 Mar 2012, 01:15

Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).

U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. vijeku, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Ishaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.

Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
Tekija na vrelu Bune kod Blagaja

Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju Hadži Sinanova tekija i tekija Nadmlinima u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.

Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu. Najzastupljeniji derviški pravac u BiH je Nakšibendijski, koji naziv nosi po osnivaču ovog pravca Šah Nakšibendu (1318-1389).

Image


Derviš (arap. ﺵﻴﻭﺭﺩ, darwīš; tur., derviş) je izraz koji označava muslimanskog mistika, tj. sljedbenika tasavufa, mističkog učenja o islamu. Učeni naziv za derviša je sufi (arap. صوفي sūfī; u Sarajevu i Bosni često se izgovara kao sufija); u zapadnim akademskim krugovima riječ sufi je često upotrebljavana kao isključivi izraz.
Derviš je osoba koja teži ka visokim spoznajama o Bogu i u tim valovima nastoji ostati u najvišim stupnjevima molitve.


Image

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119064
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5478 times
Been thanked: 11602 times
Contact:
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Maja » 25 Mar 2012, 01:24

Tekija na vrelu Bune u Blagaju

Image

Image

Tekija na vrelu Bune u Blagaju predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog turskog doba u Bosni i Hercegovini. To je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali – i danas obavljaju – zikir (slavljenje Boga).

Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Danas je predvođena vekilom (zamjenikom šejha) nakšibendijskog reda.

Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine. U tom najranijem, turskom periodu bektašizam je važio kao vladajuća ideološka doktrina u turskim osvajačkim pohodima, posebno kod akindžijske vojske (lake udarne konjice) i jeničara (janjičara).

Bektašije su se u to doba mogle porediti sa vitezovima templarima, koji nisu bili samo redovinci već i vojnici.

Image

Tekija u Blagaju prvobitno je koncipirana ne samo sa svrhom da se u njoj obavljaju bektašijski obredi već kao i misionarski, pa i vojni, punkt. U doba turskih osvajanja Balkana smatrali se da su bektašije, koje su sve do danas poznate po svojoj toleranciji, baš zbog svoje vjerske širokogrudnosti najpodesnije da se približe i idejno zadobiju domaće stanovništve, i pravoslavne i katolike, a u Bosni i Hercegovini i bogumile.

Image

Na tekiji u Blagaju i sada se sa vanjske strane turbeta (mauzoleja) vide u reljefu isklesani sablja i topuz, što upravo simbolizira povezanost duhovnog (tekija) sa vojnim (sablja i toput). Time se ističe da je ovaj vjerski objekat imao i vojni značaj.

Stoga je, sada, lahko shvatiti, da je po tradiciji, u turbetu ukopan Sari Saltuk, a do njegova groba je i grob njegova učenika Ačik-baša (gologlavi). Sari Saltuk je dijelom historijska, a dijelom legendarana ličnost. Po historijskim svjedočanstvima, Sari Saltuk je šejh i gazija, koji se 1261. godine sa četrdesetak turkmenskih rodova naselio na bizantijskoj teritoriji u Dobruždi, a onda prešao u službu kod mongolskog emira Nogaja, koji je vladao stepama sjeverno od Crnog mora. Legenda ga prikazuje i kao značajnu ličnost koja je širila islam u Evropi. Naime, u Sari Saltuku je nađena pogodna ličnost za ideološku indoktrinaciju, koja se širila potkraj XV stoljeća i kasnije. Njega su kao bogougodnika naročito poštovale bektašije. Mnogobrojne legendarne priče o njemu sadržane su u djelu Saltuknama, koje je napisano u drugoj polovini XV stoljeća. U Saltuknami i u drugim pripovijednjaima Sari Saltuk je prikazan kao protagonista islamizacije Balkana i Evrope. Po legendi, koju je zapisao Evlija Čelebija, Sari Saltuk je prešavši u Dobrudžu, ubio aždahu. To je bilo dovoljno da „kralj Dobrudže“ sa 40.000 nemuslimana pređe na islam. A onda je Sari Saltuk otišao u Poljsku gdje je „uveo na pravi put“ tamošnje Tatare. Njih se 150.000 nastanilo u Dancigu. Ostali su krenuli na Moskvu. Tom prilikom je 600.000 Tatara Hešdeka primilo islam.

Image

Kult Sari Saltuka širio se pomoću njegovih brojnih grobova. Postojanje više Sari Satukovih grobova (obično sedam ili ih je više) objašnjava se na dva načina:

- Prvo je objašnjenje da je Sari Saltuk oporučio da mu se napravi sedam mrtvačkih sanduka, da se u jedan od tih sanduka stavi mrtvo tijelo, te da se zatvoreni pošalju u nemuslimanske zemlje i tamo sahrane. Tako se neće znati u kojem je sanduku tijelo i gdje je ukupano. Muslimani će tražiti njegov pravi grob i na svim tim mjestima hodočastiti.

- Po drugoj verziji Sari Saltuk je pred smrt naredio da mu se napravi sedam mrtvačkih sanduka. Kad je umro, sedam „kraljeva“ zatražilo je da se Sari Saltuk ukopa u njihovoj zemlji. Na taj način, pošto su sanduci poslati u sedam zemalja ne zna se koje je zaista bio Sari Saltukov lijes, pa se tako može smatrati da bi u svakoj od tih zemalja mogao biti Sari Saltukov grob. Među zemljama u koje je poslat Sari Saltukov tabut po jednoj saltuk nami, bila je Bosna.

Prema tome, Sari Salktukov grob u Blagaju nije jedini njegov grob. Po svoj prilici, on je ukopan u Baba Dagu kod Silistrije (Rumunija). Jedan Sari Saltukov grob, koji mnogo podsjeća na ovaj u Blagaju, nalazi se u bektašijskom centru u Kruji, u Albaniji.

Image

Ima više legendi kako je nastao Sari Saltukov grob u Blagaju.

Prema jednoj legendi, koja se pričala u Blagaju, pred mrak je projahao kroz blagajsku čaršiju starac sa bijelom bradom, na bijelu konju, u zelenoj odori sa sarukom.

Otišao je prema vrelu. Ljudi su klanjali akšam (Večernju molitvu), a starac se nije vraćao. Očekivali su da će odsjesti u musafirhani (odaja za goste) begova Velagića. Vratiti se mora jer od vrela nije moga dolja. Buna je nadošla tako da nije mogao preći, a na ovoj strani je tolika strmina da je nemoguće, na konju, obnoć proći. Tražili su ga, ali uzalud.

Onda zaključiše da je dobri (svetac) i da se gajb učinio (misteriozno iščezao). Pošto je bio dobri, a na vrelu Bune učini se gajb, tu mu podigoše turbe i tekiju.

O drugom grobu Blagajske tekije, onom Ačik-baša, manje se propovijeda. Obično se navodi da je Sari Sultak rekao: „Poslije mene, Buna će izbaciti jednog poput mene. Taj će biti gologlav.“ I buna izbaci Ačik-baša.

Image

U jednoj povelji iz 1454. godine, koja se odnosi na posjede herceg Stjepana, uz Blagaj posebno se ističe da su tu pećine (cum antris), koje se spominju jer su bile posebno cijenjene, valjda kao značajna, kultna mjesta. Kako je gospodar utvrđenog grada iznad tekije bio bogumil, a ortodoksni kršćani su izbjegavali graditi svoja svetišta uz izvore rijeka, to se „cum antris“ u povelji može shvatiti kao bogumilsko svetište.

Blagajska tekija sa svojim ansamblom predstavlja, dakle, primjer simbioze bogumilstva i islama, a takvih je primjera više u Bosni i Hercegovini. Bogumilsko stanovništvo, koje je primilo islam nakon turskog osvajanja, nastavilo je da razvija religiozni kult, sada islamski, na istom lokalitetu gdje je ranije bilo bogumilsko svetište.

Image

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120038
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6820 times
Been thanked: 7704 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Krokodil Behko » 25 Mar 2012, 01:38

Dobra tema :ok
Jeste to tako bilo. Prvo je nastajala tekija ili, kako se jos govorilo "zavija",
a oko nje, poceli bi se skupljati prolaznici i putnici. zitelji tog kraja i malo po malo,
tu bi nastajao grad.

Evo bas prigodan tekst o tome, kako je natao nas glavno grad - Sarajevo.
Islamizacijom naših krajeva proširili su se i tarikati, pa su podizane i tekije u centrima kao različita arhitektonska rješenja, ali nikada tako impozantne kao što su džamije. Sultan Mehmed II EI-Fatih sa svojom vojskom je pored znalaca različitih struka i znanosti sa sobom poveo i najodabranije predstavnike svih tarikata da kao propagatori islama šire duh islamskog misticizma i moralno djeluju na vojnike. Tvrdi se da je kada je došao pred Sarajevo, videći samo jednu munaru, uzviknuo:

Ako Bog da, sagradićemo u njemu toliko džamija, turbeta i tekija, koliko ima u godini dana.

Nedugo potom u Sarajevu su se počeli okupljati najbolji šejhovi, najpoznatiji derviši i nezasiti tragaoci za tajnama vjere i života. Ovaj grad se pročuo do Stambola po svojim učenjacima i pjesnicima od kojih su znatan broj bili derviši/sufije.
Alifak

Tesavvufske teme su vrlo rano postale popularne i omiljene u gradu na Miljacki. Sami sultani su vodili računa o stavovima pojedinih šejhova ili derviških redova, nastojeći da im čine dobro i oslanjali se na njihovu podršku. Nerijetko, pobune i pokreti među sirotinjom i srednjim narodnim slojevima bili su u tijesnoj vezi sa aktivnostima nekih šejhova i derviša, npr. Kaimi-babe u Sarajevu.

U ovom gradu organiziranje derviških bratstava počinjalo je tako što bi se prvo odredilo sjedište tarikata, potom izgradila tekija - dom za pobožne i beskućnike. Tekija je građevina (zavija) u kojoj su šejhovi boravili.

Muhammed Fevzi Sarajlija, sufija halvetijskog reda, boreći se protiv vjerskog formalizma i skolastike, ocrtavajući ulogu sufije-pjesnika i život mistika veli:

Mi smo vjeroučitelji u osnovnoj školi savršenstva, Mi smo ljudi, koji pale baklje u prenoćištu mašte. Mi uživamo "vino", znane su nam "krčme" ljubavi... Iskonski smo slobodnjaci, nadareni titulom "veličanstvo" Lišeni smo prava, da hodamo po bračnim sobama, Ali smo prisutni s tajnama Nevolje, Boli i Žalosti.
Hadzi Sinanova tekija u Sarajevu

Image

U Starom Gradu postoji ukupno 5 tekija od kojih je najpoznatija Hadži Sinanova tekija u ulici Sagrdžije. Hadži Sinanovu tekiju sagradio je 1638/39. godine Hadži Sinan-aga, bogati sarajevski trgovac, ili njegov sin Mustafa-paša. Postoje indicije da je sultan finansirao izgradnju tekije u spomen osvajanja Bagdada. Ova tekija je kao i brojni drugi objekti u prošlosti, više puta stradala u požarima, ali je ipak do danas uspjela sačuvati svoj prvobitni izgled. Pripada derviškom redu kaderija i u njoj se izučavao tesavuf, čitala i izučavala djela na perzijskom, turskom i arapskom jeziku. Uz Sinanovu tekiju vrijedne pažnje su: u Potoku, Mlinima, Vratnik mejdanu i Čeljigovićima koje i danas služe svojoj svrsi.
online

User avatar
Dust
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7268
Joined: 21 Dec 2011, 01:53
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Dust » 25 Mar 2012, 06:30

Banjalucka Tekija Turbe


Image


Tekija turbe

Na području Mejdana, prije 2.svijetskog rata, a i danas se u narodu naziva područje zvani Potok kao i brdovito područje zvana ' "Tekija". Na desnoj obali potoka, uz jedan uski puteljak koji je vodio do iznad Orlovačake stijene, nalazilo se jedno omanje turbe, tj. omanja kuća u kojoj je bio smješten nadzemni sarkofag ograđen u tvrdom drvetu, podignut na drvenom postolju. Tu se narod svraćao i u razne muslimanske praznike u tom turbetu palio je i svijeće, nepoznatom šehidu. U času paljenja svijeće, proučio "Fatihu", u znak poštovanja prema nepoznatom šehidu.

Vjerovatno da je to turbe vezano za postojanje jednog vjerskog pokreta koji se pojavio u vrijeme islamizacije Balkana, a taj pokret je otvarao sastajališta tih vjernika, a one su se zvale "Tekije". I dan-danas, tih tekija ima, a naročito na području Makedonije, Kosova i Metohije, pa ponešto i u Bosni i Hercegovini. I u naselju Potok, na Mejdanu, bilo je jedno oveće brdašce koje se zvalo Tekija. Vjerovatno, da je jedan od uglednih "šehova" koji su držali tu Tekiju bio pokopan na tom mjestu, a narod za njegova dobra dijela sagradi na drugom brežuljku turbe i prenesoše njegopve kosti pod taj "sarkofag". Narod je to turbe posjećivao, održavao, pa čak, prije II svijetskog rata imao svog čuvara koji se brinuo o turbetu. Narod je postepeno napuštao stari običaj posjećivanja turbeta, ali je ipak područje Tekije i turbeta za raznih narodnih praznika, pogotovo ljeti i s jeseni, narod bi izlazio na teferiče, pekao janjce, kuhao kahvu i slastio se raznim kolačima i drugim mezetlucima.


Image

preuzeto sa Banja Luka-Uspomena i Stvarnost sa Mejdana
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by carobnjak N » 25 Mar 2012, 07:26

Onda zaključiše da je dobri (svetac) i da se gajb učinio (misteriozno iščezao). Pošto je bio dobri, a na vrelu Bune učini se gajb, tu mu podigoše turbe i tekiju.
Dobri nije svetac niti se njemu upućuju molitve ,već se upućuju samo i isključivo Allahu dž.š ,a mnogi to rade sa turbeta "dobrih" jer je tu veća koncentracija meleka i pozitivne energije. Dakle nije svetac jer toga u islamu nema.
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by carobnjak N » 25 Mar 2012, 07:51

U Krajini ne postoje stare tekije koliko ja znam ,a mislim da se sufi zikr održava u cazinskoj medresi . Inače još da kažem da riječ "gajb " označava skriveno znanje koje Allah dž.š otkriva robovima koji mu se dovoljno približe ,pa tako bi dobri obično znali kad će umrijeti i zvali bi ljude na svoju dženazu.
Tekija kao ustanova nije mjesto predviđeno samo za vjerske obrede ,već i za druženja ( sohbete) uz kahvu ,čaj i razgovore ,najčešće o vjerskom usavršavanju ali i o svemu drugom . Uglvanom bi to bilo neko mjesto gdje se okupljaju ljudi sa većim stepenom svijesti o vijeri ,a naravno središnji dio zauzima zikr ,koji se kod nas (a mislim i u drugim zemljama) obavlja uoči petka i ponedjeljka:
[media]gOmvvmEAj2s&feature=related[/media]
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120038
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6820 times
Been thanked: 7704 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Krokodil Behko » 25 Mar 2012, 10:11

carobnjak Nurudin wrote:
Onda zaključiše da je dobri (svetac) i da se gajb učinio (misteriozno iščezao). Pošto je bio dobri, a na vrelu Bune učini se gajb, tu mu podigoše turbe i tekiju.
Dobri nije svetac niti se njemu upućuju molitve ,već se upućuju samo i isključivo Allahu dž.š ,a mnogi to rade sa turbeta "dobrih" jer je tu veća koncentracija meleka i pozitivne energije. Dakle nije svetac jer toga u islamu nema.
Mozda je pisac teksta, ubacio izraz "svetac" u zagradu, da bi pojasnio neupucenima
a po principu ucenja male djece. "Dobri",izgleda postoje u svim dijelovima BiH.
Nema sta drugo biti, nego flash iz srednjg vijeka i mita o pravedniku. Tradicija
starija od Islama na ovim prostorima i koja nece nestati. Npr, po izbijanju rata,
puno se kojecega iz arapskog i turskog rijecnika, htjelo ubaciti u upotrebu ali
narod bas, nije prihvatio to. Medjutim, vjerski izraz "sehid" smjesta je zazivio
i bio sveprisutan. Jednostavno, takav smo narod. Vjerovali smo i vjerovacemo
u jako velike junake, poput Alije Djerzeleza i Muje Hrnjice
(dobra tema :D ) i ostalih.

Da nije bilo dervisa i njihovih sufistickih shvatanja, Islam se mozda, ne bi ni rasirio u BiH. Eto, bas taj primjer govori, sta je to bilo zajednocko, izmedju onoga u
Islamu a sto je dervisima bilo bitno, sa jedne strane i dotadasnje BH tredicije,
sa druge strane.
Last edited by Krokodil Behko on 25 Mar 2012, 16:24, edited 1 time in total.
Reason: brisan off
online

User avatar
noris
Poneki mu pročitamo
Poneki mu pročitamo
Posts: 679
Joined: 30 Sep 2011, 18:36
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by noris » 25 Mar 2012, 18:16

Gotovo svaki grad osmanske Bosne je imao tekije, kolko god je bilo medresa tolko je gotovo bilo i tekija, samo sarajevo je imao tekije svakog derviskog reda izuzimajuci ja mislim hamzevije, uglavnom pravljenje kao vakufi.
Osim tekija institucije koje se vezuju za derviske redove su i Hanikahi, al hanikaha je bilo manje jer osim duhovnog hanikah je imao veci naucni znacaj, hanikahi je bio naucno-teoloski centar, jer su pored njega pored dervisa dolazili i ostali uceni ljudi
vozdra

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by carobnjak N » 25 Mar 2012, 18:35

noris wrote:Gotovo svaki grad osmanske Bosne je imao tekije, kolko god je bilo medresa tolko je gotovo bilo i tekija, samo sarajevo je imao tekije svakog derviskog reda izuzimajuci ja mislim hamzevije, uglavnom pravljenje kao vakufi.
Osim tekija institucije koje se vezuju za derviske redove su i Hanikahi, al hanikaha je bilo manje jer osim duhovnog hanikah je imao veci naucni znacaj, hanikahi je bio naucno-teoloski centar, jer su pored njega pored dervisa dolazili i ostali uceni ljudi
nisam to znao ,zanimljiva informacija
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by carobnjak N » 25 Mar 2012, 18:45

Mozda je pisac teksta, ubacio izraz "svetac" u zagradu, da bi pojasnio neupucenima
a po principu ucenja male djece
Vjerovatno,međutim nije na odmet objasniti da se između ta dva epiteta ne može staviti znak jednakosti
"Dobri",izgleda postoje u svim dijelovima BiH.
Nema sta drugo biti, nego flash iz srednjg vijeka i mita o pravedniku. Tradicija
starija od Islama na ovim prostorima i koja nece nestati. Npr, po izbijanju rata,
puno se kojecega iz arapskog i turskog rijecnika, htjelo ubaciti u upotrebu ali
narod bas, nije prihvatio to. Medjutim, vjerski izraz "sehid" smjesta je zazivio
i bio sveprisutan. Jednostavno, takav smo narod. Vjerovali smo i vjerovacemo
u jako velike junake, poput Alije Djerzeleza i Muje Hrnjice
(dobra tema :D ) i ostalih.

Da nije bilo dervisa i njihovih sufistickih shvatanja, Islam se mozda, ne bi ni rasirio u BiH. Eto, bas taj primjer govori, sta je to bilo zajednocko, izmedju onoga u
Islamu a sto je dervisima bilo bitno, sa jedne strane i dotadasnje BH tredicije,
sa druge strane.".
Također se ne može osporiti da su Bošnjani prije islama gajili taj epitet "dobri" pa se često javlja izraz "dobri bošnjani" (vjerovatno Noris zna nešto više o tome).
Međutim taj tip ljudi ,da ih tako nazovemo, nije došao u islam naknadno, već je on od samih početaka u islamu ,pa tako je onda vjerovatno došlo do stapanja bošnjačkog dobrog čovjeka i tog islamskog . Recimo nakšibendijski tarikat ima svoje silsile (lance ) u kojima se vežu preko svojih učenjaka direktno na Muhameda a.s.
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by carobnjak N » 25 Mar 2012, 20:32

Pronađoh ovo :
Blagajska tekija je nekoliko puta stradala i bivala oštećena usljed odrona stijena i koščela iznad samog izvora, pa je iviše puta obnavljana. Oko 1920., jedna stijena je otkinula te-kijsku
semahanu
koja je bila iznad same rijeke, a posljednjiveći zahvat na restauraciji i konzervaciji objekta izvršen je1952. godine. Dio dugačkog kronograma o obnovi tekije iz 1716. godine glasi, “
Promotriš li Misir ili Šam, nećeš naći ovakvo prebivalište. Bez ikakve sumnje je ovo sastajalište
erenlera oko kojeg danonoćno obilazi i Hidr kao oko Ka’be.Svi koji posjete ovo privlačno mjesto, sa zanosom i gorljivo-šću tu uče Feth-dovu, a kada ugledaju svod veličajne kupo-le, oni ničce padaju Uzvišenom Stvoritelju, jer je ta kupoladjelo Uzvišenog Stvoritelja, a velika je koliko kupola svihdžamija. Tu je Tvorac pokazao snagu Svoje svemoći, i samorječju ‘kun’ stvorio je građevinu. Pod nebeskim svodom ne-ma nijedne vrste ptica, a da ovdje nemaju svoje gnijezdo
…”

Prolazeći kroz Blagaj 52 godine prije pisanja ovog kronogra-ma, Evlija Čelebi piše, “
U stijeni na kojoj leži tvrđava i koja sediže nad ovim bazenom poput brda Demavenda ima mnogosurih orlova. Na obali ovog bazena kolju kurbane pa ihostavljaju napolju i daju orlovima. Orlovi ovdje uopšte nebježe od čovjeka, ljudi bacaju ribama ovčiju džigericu i ako jeone pojedu, oni vjeruju da će mi se tobože, ispuniti želja…Mnogi i dosjetljivi ljudi promatraju raznovrsne ribe što su uovome bazenu, a od njih svaka iznosi po deset-dvanaest oka. To su tako zlatne i krasne Božije ribe da im se čovjek,što ih više gleda, sve više divi. Ali ih nikako ne love. Oni vje-ruju da ni jedan čovjek koji bi namjerno ulovio jednu od tihriba ili im bacio travu kojom se one truju, sigurno neće biti spašen, da neće imati sreće i da će najposlije biti obješen
.”
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120038
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6820 times
Been thanked: 7704 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Krokodil Behko » 25 Mar 2012, 21:10

carobnjak Nurudin wrote:
Mozda je pisac teksta, ubacio izraz "svetac" u zagradu, da bi pojasnio neupucenima
a po principu ucenja male djece
Vjerovatno,međutim nije na odmet objasniti da se između ta dva epiteta ne može staviti znak jednakosti
"Dobri",izgleda postoje u svim dijelovima BiH.
Nema sta drugo biti, nego flash iz srednjg vijeka i mita o pravedniku. Tradicija
starija od Islama na ovim prostorima i koja nece nestati. Npr, po izbijanju rata,
puno se kojecega iz arapskog i turskog rijecnika, htjelo ubaciti u upotrebu ali
narod bas, nije prihvatio to. Medjutim, vjerski izraz "sehid" smjesta je zazivio
i bio sveprisutan. Jednostavno, takav smo narod. Vjerovali smo i vjerovacemo
u jako velike junake, poput Alije Djerzeleza i Muje Hrnjice
(dobra tema :D ) i ostalih.

Da nije bilo dervisa i njihovih sufistickih shvatanja, Islam se mozda, ne bi ni rasirio u BiH. Eto, bas taj primjer govori, sta je to bilo zajednocko, izmedju onoga u
Islamu a sto je dervisima bilo bitno, sa jedne strane i dotadasnje BH tredicije,
sa druge strane.".
Također se ne može osporiti da su Bošnjani prije islama gajili taj epitet "dobri" pa se često javlja izraz "dobri bošnjani" (vjerovatno Noris zna nešto više o tome).
Međutim taj tip ljudi ,da ih tako nazovemo, nije došao u islam naknadno, već je on od samih početaka u islamu ,pa tako je onda vjerovatno došlo do stapanja bošnjačkog dobrog čovjeka i tog islamskog . Recimo nakšibendijski tarikat ima svoje silsile (lance ) u kojima se vežu preko svojih učenjaka direktno na Muhameda a.s.
O ovome i pisah na temi o sehidima. Komplikovano je za objasniti ko ne zeli cuti.
Sto se tice boldirane recenice, teoretski gledano, jeste tako. Dobri bosnjani, bili
su u Islamu i prije njegove pojave u BiH a zahvaljujuci tome, da su pratili, prvobitno
krscansko ucenje (ma kako se ono zvalo) a koje je ocito, bilo blisko islamskim
shvatanjima. Dervisi su itekako, znali prenijeti vrijednosti svoje vjere. Jednostavno
je doslo do prirodnog stapanja. da ponovim, dervisi su sasvim sigurno, odigrali najvazniju ulogu u tom procesu. Ima gore onaj citat kojeg sam doneo. Pa licno je Mehmed Fatih, oko sebe drzao iskljucivo dervise, raznih redova.
online

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119064
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5478 times
Been thanked: 11602 times
Contact:
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Maja » 25 Mar 2012, 21:28

carobnjak Nurudin wrote:Pronađoh ovo :
Blagajska tekija je nekoliko puta stradala i bivala oštećena usljed odrona stijena i koščela iznad samog izvora, pa je iviše puta obnavljana. Oko 1920., jedna stijena je otkinula te-kijsku
semahanu
koja je bila iznad same rijeke, a posljednjiveći zahvat na restauraciji i konzervaciji objekta izvršen je1952. godine. Dio dugačkog kronograma o obnovi tekije iz 1716. godine glasi, “
Promotriš li Misir ili Šam, nećeš naći ovakvo prebivalište. Bez ikakve sumnje je ovo sastajalište
erenlera oko kojeg danonoćno obilazi i Hidr kao oko Ka’be.Svi koji posjete ovo privlačno mjesto, sa zanosom i gorljivo-šću tu uče Feth-dovu, a kada ugledaju svod veličajne kupo-le, oni ničce padaju Uzvišenom Stvoritelju, jer je ta kupoladjelo Uzvišenog Stvoritelja, a velika je koliko kupola svihdžamija. Tu je Tvorac pokazao snagu Svoje svemoći, i samorječju ‘kun’ stvorio je građevinu. Pod nebeskim svodom ne-ma nijedne vrste ptica, a da ovdje nemaju svoje gnijezdo
…”

Prolazeći kroz Blagaj 52 godine prije pisanja ovog kronogra-ma, Evlija Čelebi piše, “
U stijeni na kojoj leži tvrđava i koja sediže nad ovim bazenom poput brda Demavenda ima mnogosurih orlova. Na obali ovog bazena kolju kurbane pa ihostavljaju napolju i daju orlovima. Orlovi ovdje uopšte nebježe od čovjeka, ljudi bacaju ribama ovčiju džigericu i ako jeone pojedu, oni vjeruju da će mi se tobože, ispuniti želja…Mnogi i dosjetljivi ljudi promatraju raznovrsne ribe što su uovome bazenu, a od njih svaka iznosi po deset-dvanaest oka. To su tako zlatne i krasne Božije ribe da im se čovjek,što ih više gleda, sve više divi. Ali ih nikako ne love. Oni vje-ruju da ni jedan čovjek koji bi namjerno ulovio jednu od tihriba ili im bacio travu kojom se one truju, sigurno neće biti spašen, da neće imati sreće i da će najposlije biti obješen
.”
Mene inače nervira što svi koji slikaju tekiju samo se fokusiraju na kuću, a ne prikažu ni 1 posto ogromne litice koja se nadvija nad njom. To je stvarno jedan veličanstven prizor i najbolje se vidi kad gledaš sa puta za Vranjeviće koje su na većoj nadmorskoj visini, pa gledaš onako fino s visoka.
A ta stijena je i spasila tekiju u ratu jer je na Blagaj palo hiljade i hiljade granata.
Orlovi su ja mislim nestali, pa su pokušavali da ih povrate tj puštali su ih gore (mislim da je bila donacija od Španije). Ima li ih sad ne znam. A mi smo se u ratu peli po tim stijenama i brali šipke.
Svakog ljeta dolazi na desetine autobusa iz Bosne kad dođu derviši, pa me čudi da ti nikad nisi bio.

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by carobnjak N » 02 Apr 2012, 21:35

Planiram doći inšallah. Inače u svijetu pa tako i kod nas je najzastupljeniji nakšibendijski tarikat ( družba) odnosno oni imaju svoje lance - silsile učitelja kao duhovnih vođa neke generacije ,a vežu se na Poslanika alejhiselatu we selamu .
1. SEYYİDİNA MEVLANA MUHAMMED MUSTAFA (s.a.v.s)

2. Seyyid-ül Ekber Ebu Bekir es Sıddıyk (ra)

3. Selman-ı Farisi (ra)

4. İmam Kasım bin Muhammed (ra)

5. İmam Cafer-ı Sıddıyk (ra)

6. Beyazid-i Bestami (ks)

7. Ebul Hasen Harkani (ks)

8. Ebu Ali Ahmed Farmedi (ks)

9. Yusuf-ul Hemedani (ks)

10. Ebul Abbas (Hızır as)

11. AbdulHalik Gucdevani (ks)

12. Hace Arif Rigveri (ks)

13. Hace Mahmud İncir-i Fağnevi (ks)

14. Aziz’ Ali Ramitani (ks)

15. Hace Muhammed Baba Semmasi (ks)

16. Seyyid Emir Külal (ks)

17. Şah Muhammed Bahauddin Nakşibendiyyil Buhari (ks)

18. Alauddin Muhammed-il Attar (ks)

19. Yakub-ül Çerhi (ks)

20. Ubeydullah-il Ahrar Semerkandi (ks)

21. Muhammed-üz Zahid (ks)

22. Derviş Muhammed-il Buhari (ks)

23. Hacegi-l Emkineki-l Semerkandi (ks)

24. Muhammed-il Bakibillah Semerkandi (ks)

25. İmam Rabbani Ahmed Faruki Serhendi (ks)

26. Muhammed Masum-ürrabbani (ks)

27. Hace Seyfüddin-irrabbani (ks)

28. Nur Muhammed-il Bedvani (ks)

29. Habibullah Mirza Can-ü Canan-ül Mazhar (ks)

30. Gulam Ali Abdullah-üd Dehlevi (ks)

31. Ziya-üddin Halid el-Bağdadi el-Şami (ks)

32. Şeyh İsmail Enerani (ks)

33. Has Muhammed Şirvani (ks)

34. Şeyh Muhammed Efendi Yeraği (ks)

35. Seyyid Cemaleddin Gumukiyyil Hüseyni (ks)

36. Ebu Ahmed-is Suğuri (ks)

37. Ebu Muhammed-ül Medeni (ks)

38. Seyyid Şerafüddiyn Dağıstan-i (ks)

39. Sultan-ül Evliya Abdullah el-Faizi Dağıstan-i (ks)

40. Seyyid-üd Taife Hazreti Şah Sultan Mevlana Muhammed Nazım el-Kıbrısi el-Hakkani el-Naksibendi. Ovo je zadnji trenutni šejh Nazim iz Cipra
[media]_pf-wp_TdIE&context=C4a21115ADvjVQa1PpcFMcP-UKWrlBxW4xsHz3YoFhAYrPsr0588Y=[/media]
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Heidi » 02 Apr 2012, 21:40

bas bih voljela i ja vise da vidim bar jednu tekiju....izvana i iznutra....nisam nikad :kafa
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by carobnjak N » 02 Apr 2012, 21:43

Heidi wrote:bas bih voljela i ja vise da vidim bar jednu tekiju....izvana i iznutra....nisam nikad :kafa
Tražićemo od Maje da nam uslika koju fotku ako bude joj kad zgodno ,ono da nas mine ćejf malo
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Heidi » 02 Apr 2012, 21:46

ma dobro slika, nije to to :oo ocem uzivo, da razgledam, pitam svasta... :) bas me zanima :hm
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119064
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5478 times
Been thanked: 11602 times
Contact:
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Maja » 07 Apr 2012, 16:41


User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Heidi » 07 Apr 2012, 16:42

lijepo izgleda :) majo, dodjem ti na onu krompirusu i da me vodis do ove tekije :zubi
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120038
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6820 times
Been thanked: 7704 times
Status: Offline

Re: Tekije u BiH

Post by Krokodil Behko » 07 Apr 2012, 16:43

Lijepa tekija ali i rijeka je lijepa. Naravno, isti epitet i za most.
Kontrast kamen-voda, bas daje neki kontuitet i starosti i svjezine.
online

Post Reply

Return to “Historija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 3 guests