Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Moderator: Krokodil Behko
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Mnogi psiholozi pažnju danas smatraju jednim od najvećih resursa kojim raspolažemo. Naravno, postavlja se pitanje za što nam ta pažnja treba i kakvu točno pažnju tražimo.
Svi trebamo pažnju, kao što trebamo hranu, vodu i kisik.
Ova izjava sama po sebi nije velika novost, ali ako sebe i svijet promotrimo kroz našu potrebu za pažnjom, to može utjecati na našu percepciju svega što radimo od toga što kupujemo, čitamo, gledamo do toga kako se svađamo.
Potreba za pripadanjem
Ako još niste uvjereni, podatak da jedna petina svijeta kupuje i prodaje vlastitu pažnju na socijalnim mrežama svaki dan, možda vam približi činjenicu koliko je potreba za pažnjom postala glasna potreba naše svakodnevice.
Mnogi psiholozi pažnju danas smatraju jednim od najvećih resursa kojim raspolažemo. Naravno, postavlja se pitanje za što nam ta pažnja treba i kakvu točno pažnju tražimo.
Abraham Maslow je 40-tih godina prošlog stoljeća u svoju slavnu hijerarhiju potreba uvrstio potrebu za pripadanjem, kao oblik pažnje, koja je jedna od nekoliko glavnih ljudskih potreba. Pripadanje definiramo kao snažnu potrebu da dobijemo pozitivnu pažnju od ljudi koji nas dobro znaju (Baumeister i Leary, 1995). Ljudi koji imaju dobro mišljenje o nama vjerojatno će se htjeti s nama družiti, surađivati ili nam biti partneri.
No, mišljenje drugih dobiva na važnosti tek kad nas ti drugi dobro znaju, jer tek je u tom slučaju njihova procjena nas točna. Točna procjena naših kvaliteta i ograničenja zapravo znači da smo viđeni od drugih, a kad smo viđeni onakvima kakvi jesmo, možemo biti prihvaćeni. Kada smo prihvaćeni zbog “krivih” razloga, iako nam pažnja može laskati, osjećamo anksioznost, postajemo manje opušteni, te u konačnici nezadovoljni jer na nekoj razini nismo sigurni u takvim odnosima.
Bliskost i povezanost
Ljudi koji se bore s osjećajem nepripadnosti, često opisuju stanje usamljenosti. Usamljenost nije isto što i biti sam. Usamljeni možemo biti čak i kad smo okruženi brojnim ljudima. U terminima pažnje, kad smo usamljeni ne dobivamo ili ne percipiramo pozitivnu i točnu pažnju koja nas okružuje. Postoji mnogo načina da tražimo pažnju bez da ju eksplicitno tražimo. Jedan od tih načina je kroz socijalne mreže.
Prilika za pozitivnu pažnju je puno, ali cijena za tu pažnju je iskrena i točna procjena, spremnost za izlaganje drugima što često nije ugodno i lako, a s druge strane ako nam se neki status ili komentar ne sviđa, lako pribjegnemo brisanju ili prepravljanju naših stavova.
Kad svijetu prezentiramo cenzuriranu ili 'ispravljenu' verziju sebe, prihvaćanje koje dobivamo ne obuhvaća cijele nas što utječe na naš osjećaj pripadnosti i u konačnici sigurnosti. Upravo zato stalno i iznova tražimo još pažnje ne bi li napokon došli do osjećaja pripadnosti.
S obzirom na to da nam je pažnja toliko raspršena, mnogima od nas sve više ponestaje jedne važne vještine, a to je fokus.
Fokus je ključan za dugoročni uspjeh i ustrajnost u pothvatima, određuje koliko možemo napredovati u nečemu, i naposljetku - iznimno je važan za dublje i smislene odnose. Da bismo osjetili bliskost i povezanost, te u konačnici dobili osjećaj pripadanja nekoj zajednici, moramo se oduprijeti sve većoj potražnji za našom pažnjom i potruditi se da nam fokus ostane što manje podijeljen.
Jedino tako možemo zaista čuti i vidjeti ljude oko sebe, ostvariti dublji kontakt s našom djecom, partnerima, prijateljima i kolegama, osjetiti svoje potrebe, te na kraju ne osjećati se samima.
Piše: Matea Blažević, prof. psihologije,
Svi trebamo pažnju, kao što trebamo hranu, vodu i kisik.
Ova izjava sama po sebi nije velika novost, ali ako sebe i svijet promotrimo kroz našu potrebu za pažnjom, to može utjecati na našu percepciju svega što radimo od toga što kupujemo, čitamo, gledamo do toga kako se svađamo.
Potreba za pripadanjem
Ako još niste uvjereni, podatak da jedna petina svijeta kupuje i prodaje vlastitu pažnju na socijalnim mrežama svaki dan, možda vam približi činjenicu koliko je potreba za pažnjom postala glasna potreba naše svakodnevice.
Mnogi psiholozi pažnju danas smatraju jednim od najvećih resursa kojim raspolažemo. Naravno, postavlja se pitanje za što nam ta pažnja treba i kakvu točno pažnju tražimo.
Abraham Maslow je 40-tih godina prošlog stoljeća u svoju slavnu hijerarhiju potreba uvrstio potrebu za pripadanjem, kao oblik pažnje, koja je jedna od nekoliko glavnih ljudskih potreba. Pripadanje definiramo kao snažnu potrebu da dobijemo pozitivnu pažnju od ljudi koji nas dobro znaju (Baumeister i Leary, 1995). Ljudi koji imaju dobro mišljenje o nama vjerojatno će se htjeti s nama družiti, surađivati ili nam biti partneri.
No, mišljenje drugih dobiva na važnosti tek kad nas ti drugi dobro znaju, jer tek je u tom slučaju njihova procjena nas točna. Točna procjena naših kvaliteta i ograničenja zapravo znači da smo viđeni od drugih, a kad smo viđeni onakvima kakvi jesmo, možemo biti prihvaćeni. Kada smo prihvaćeni zbog “krivih” razloga, iako nam pažnja može laskati, osjećamo anksioznost, postajemo manje opušteni, te u konačnici nezadovoljni jer na nekoj razini nismo sigurni u takvim odnosima.
Bliskost i povezanost
Ljudi koji se bore s osjećajem nepripadnosti, često opisuju stanje usamljenosti. Usamljenost nije isto što i biti sam. Usamljeni možemo biti čak i kad smo okruženi brojnim ljudima. U terminima pažnje, kad smo usamljeni ne dobivamo ili ne percipiramo pozitivnu i točnu pažnju koja nas okružuje. Postoji mnogo načina da tražimo pažnju bez da ju eksplicitno tražimo. Jedan od tih načina je kroz socijalne mreže.
Prilika za pozitivnu pažnju je puno, ali cijena za tu pažnju je iskrena i točna procjena, spremnost za izlaganje drugima što često nije ugodno i lako, a s druge strane ako nam se neki status ili komentar ne sviđa, lako pribjegnemo brisanju ili prepravljanju naših stavova.
Kad svijetu prezentiramo cenzuriranu ili 'ispravljenu' verziju sebe, prihvaćanje koje dobivamo ne obuhvaća cijele nas što utječe na naš osjećaj pripadnosti i u konačnici sigurnosti. Upravo zato stalno i iznova tražimo još pažnje ne bi li napokon došli do osjećaja pripadnosti.
S obzirom na to da nam je pažnja toliko raspršena, mnogima od nas sve više ponestaje jedne važne vještine, a to je fokus.
Fokus je ključan za dugoročni uspjeh i ustrajnost u pothvatima, određuje koliko možemo napredovati u nečemu, i naposljetku - iznimno je važan za dublje i smislene odnose. Da bismo osjetili bliskost i povezanost, te u konačnici dobili osjećaj pripadanja nekoj zajednici, moramo se oduprijeti sve većoj potražnji za našom pažnjom i potruditi se da nam fokus ostane što manje podijeljen.
Jedino tako možemo zaista čuti i vidjeti ljude oko sebe, ostvariti dublji kontakt s našom djecom, partnerima, prijateljima i kolegama, osjetiti svoje potrebe, te na kraju ne osjećati se samima.
Piše: Matea Blažević, prof. psihologije,
- damir5
- Forum [Bot]
- Posts: 25962
- Joined: 20 Mar 2016, 21:04
- Location: bosanski forum
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Contact:
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
kako ova tema, odnosno potreba za pažnjom, nije dobila potrebnu pažnju?
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Samo da znate, ja imam stalnu potrebu za pažnjom
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- Hurija
- Pandora
- Posts: 19647
- Joined: 05 May 2018, 21:21
- Has thanked: 874 times
- Been thanked: 1047 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Evo primjera uzmimo u kafić recimo pola gostiju "drelje" u mobilne telefone , nekad se upitam čemu je svrha tog sjedenja da li je radi druženja ili , ne znam kako je sa kafanama dsje su atraktivne radnice da ćujemo od muških
Ostalo je cutanje.
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Nema te radnice koja će privući pažnju, i još važnije zadržati, više od mobitela
Gdje si Hurija
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- Hurija
- Pandora
- Posts: 19647
- Joined: 05 May 2018, 21:21
- Has thanked: 874 times
- Been thanked: 1047 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Nice tipkat će radnica , tu sam
Ostalo je cutanje.
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Ima, ja sa konobaricama uvijek imam dublje odnose za tih par sati. To je meni najzanimljivija profesija.
Najbolja je bila jedna u nekom kineskom restoranu u Ottawi, sto mi je izričito zabranila da naručim jedno jelo.
Nikad je neću zaboraviti.
Najbolja je bila jedna u nekom kineskom restoranu u Ottawi, sto mi je izričito zabranila da naručim jedno jelo.
Nikad je neću zaboraviti.
. . . . . . . . .
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18138
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3742 times
- Been thanked: 3693 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Kompleksno je to pitanje. Potreba jeste, bitna je pažnja roditelja, partnera, prijatelja, saradnika a sad, kako smo došli do toga da je glasna potreba za pridobijanje pažnje ljudi koji nam baš i nisu od nekog značaja je druga priča...
Da li u osnovi leži nedostatak iste od strane ljudi sa kojima smo u kontaktu ili želimo da se eksponiramo ili je možda reč o poremećaju?
Dešavalo se da sretnemo osobe kod kojih postoji i prenaglašena potreba za pažnjom, to su obično izrazito ekstrovertne osobe i kad se stvar otme kontroli, one odu toliko daleko, da se osećaju konstantno uznemireno, jer misle da je ostali ne primećuju koliko bi trebalo.Počinju da dramatizuju, nekad se ponašaju agresivno ili promiskuitetno, samo da bi ih okolina smestila u epicentar misli i delovanja. To je znak histrionije. Ove osobe imaju izraženu potrebu da im se drugi dive i ozbiljno su sujetni. Uzroci nastanka nisu u potpunosti poznati, ali se smatra da je u pitanju interakcija razvojnih psiholoških činilaca i traumatskih događaja tokom detinjstva, uz biološke faktore i genetsku predispoziciju udruženu sa socijalnim faktorima.
Čuveni psihoanalitičar Otto Kernberg ukazuje da se u psihoanalitičkoj literaturi potencira razlika u odnosu na pol, i opisuje da su žene sa histrionijom emocionalno labilne, površne, usmerene na sebe, zavisne od drugih i poistovećuju se sa njima, projektuju nerealno zamišljene potrebe. Odabir partnera čine na neadekvatan način i u vezi često ispoljavaju neprimeren bes ili prete samoubistvom, što je čista manipulacija.
Muškarci, sa druge strane, često imaju slabiju kontrolu impulsa, ponekad se ponašaju promiskuitetno, emocionalno su nezreli, skloni dramatizaciji i površnosti.
Sasvim je izvesno da onima koji pate od histrionije, ali ni osobama koje se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini, sa njima dele život ili radni prostor, nije lako. Njihova sklonost ka dramatizaciji ili provokativnom seksualnom ponašanju, okoloni može da bude vrlo nelagodna i da ponekad potpuno parališe normalno funkcionisanje porodice, prijateljskog ili poslovnog okruženja. Osim toga, oni su toliko egocentrični, imaju potrebu da stalno sebi ugađaju, a pritom ne vode računa o drugima, iako su istovremeno pod velikim uticajem drugih.
Da li u osnovi leži nedostatak iste od strane ljudi sa kojima smo u kontaktu ili želimo da se eksponiramo ili je možda reč o poremećaju?
Dešavalo se da sretnemo osobe kod kojih postoji i prenaglašena potreba za pažnjom, to su obično izrazito ekstrovertne osobe i kad se stvar otme kontroli, one odu toliko daleko, da se osećaju konstantno uznemireno, jer misle da je ostali ne primećuju koliko bi trebalo.Počinju da dramatizuju, nekad se ponašaju agresivno ili promiskuitetno, samo da bi ih okolina smestila u epicentar misli i delovanja. To je znak histrionije. Ove osobe imaju izraženu potrebu da im se drugi dive i ozbiljno su sujetni. Uzroci nastanka nisu u potpunosti poznati, ali se smatra da je u pitanju interakcija razvojnih psiholoških činilaca i traumatskih događaja tokom detinjstva, uz biološke faktore i genetsku predispoziciju udruženu sa socijalnim faktorima.
Čuveni psihoanalitičar Otto Kernberg ukazuje da se u psihoanalitičkoj literaturi potencira razlika u odnosu na pol, i opisuje da su žene sa histrionijom emocionalno labilne, površne, usmerene na sebe, zavisne od drugih i poistovećuju se sa njima, projektuju nerealno zamišljene potrebe. Odabir partnera čine na neadekvatan način i u vezi često ispoljavaju neprimeren bes ili prete samoubistvom, što je čista manipulacija.
Muškarci, sa druge strane, često imaju slabiju kontrolu impulsa, ponekad se ponašaju promiskuitetno, emocionalno su nezreli, skloni dramatizaciji i površnosti.
Sasvim je izvesno da onima koji pate od histrionije, ali ni osobama koje se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini, sa njima dele život ili radni prostor, nije lako. Njihova sklonost ka dramatizaciji ili provokativnom seksualnom ponašanju, okoloni može da bude vrlo nelagodna i da ponekad potpuno parališe normalno funkcionisanje porodice, prijateljskog ili poslovnog okruženja. Osim toga, oni su toliko egocentrični, imaju potrebu da stalno sebi ugađaju, a pritom ne vode računa o drugima, iako su istovremeno pod velikim uticajem drugih.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Srculence kako da saznam jesam li introvert ili ekstrovert
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18138
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3742 times
- Been thanked: 3693 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Postoji Ajzenkov (Eysenck) EPQ test ličnosti, ne znam da li možda ima online, mada ne verujem da se takvi testovi tako javno mogu naći...
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
E Srculence sam cekala da se oglasi na temu
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81297
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10234 times
- Been thanked: 7104 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
@srcule, hvala na komentaru
naime, imam u okolini prijateljicu koja se promijenila 100%, i svi oko nje vidimo da je uzrok nedostatak paznje. Malo je to sve otislo predaleko, uz egzaktno posananje kao sto srcule navede, ali da ne ulazim u detalje - takve osobe jednostavno gube vezu sa stvarnoscu.
ja , kakva sam, meni zivci prorade zacas, odjebem to, pogotovo ako vidim da ne zelis moju pomoc, da ne zelis otovoreno pricati s amnom, ne zelis iznijeti ali ni vidjeti da imas problem - MRSh! Kad se smiris dodji opet, tu sam
naime, imam u okolini prijateljicu koja se promijenila 100%, i svi oko nje vidimo da je uzrok nedostatak paznje. Malo je to sve otislo predaleko, uz egzaktno posananje kao sto srcule navede, ali da ne ulazim u detalje - takve osobe jednostavno gube vezu sa stvarnoscu.
ja , kakva sam, meni zivci prorade zacas, odjebem to, pogotovo ako vidim da ne zelis moju pomoc, da ne zelis otovoreno pricati s amnom, ne zelis iznijeti ali ni vidjeti da imas problem - MRSh! Kad se smiris dodji opet, tu sam
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Jest jest svi tako kazu da imaju prijateljicuJulia-Klara wrote: ↑11 Jan 2019, 11:23 @srcule, hvala na komentaru
naime, imam u okolini prijateljicu koja se promijenila 100%, i svi oko nje vidimo da je uzrok nedostatak paznje. Malo je to sve otislo predaleko, uz egzaktno posananje kao sto srcule navede, ali da ne ulazim u detalje - takve osobe jednostavno gube vezu sa stvarnoscu.
ja , kakva sam, meni zivci prorade zacas, odjebem to, pogotovo ako vidim da ne zelis moju pomoc, da ne zelis otovoreno pricati s amnom, ne zelis iznijeti ali ni vidjeti da imas problem - MRSh! Kad se smiris dodji opet, tu sam
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81297
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10234 times
- Been thanked: 7104 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Valjda ti je do sada jasno da kada pricam o sebi to i ne krijem
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Hurija
- Pandora
- Posts: 19647
- Joined: 05 May 2018, 21:21
- Has thanked: 874 times
- Been thanked: 1047 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Imam odredjene teze i iskustva u vezi istoga ali neke stvari je bolje cuvati za sebe
Ostalo je cutanje.
- Mister No
- The Good, the Bad and the Ugly
- Posts: 31664
- Joined: 28 Sep 2010, 18:17
- Has thanked: 7206 times
- Been thanked: 3917 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Suknja i stikla cuda cine. Svoj ti poso!
The Dark Side Of The Forum...
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Vapim
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Nećemo mi nikome reći
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
Re: Kako je potreba za pažnjom postala najglasnija potreba naše svakodnevice
Njah, mah i svi ostali uzvici nevjerovanja
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."
Balada o Bohoreti
Balada o Bohoreti
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 44 guests