Iz bosanske sehare

Poznate ličnosti, ratovi, važni događaji

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 18 Apr 2012, 07:06

Tema bi znači bila bilo šta iz naše dalje prošlosti (makar 100-godina) .
Zapisi na koje naletite na internetu ili možda sami posjedujete (ne hodžini zapisi :D ) ,slike,predmeti, fotografije, priče,sevdalinka pokoja i tako to . Eto ,nećemo puno vaziti ,nego bujrum u seharu

Image
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 18 Apr 2012, 07:21

Image
ova fotografija je urađena u austro-ugraskom periodu i nazvana je "grobovi bogumila u bosni"
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 18 Apr 2012, 07:32

Grbovi starih plemićkih familija

Image

Image

Image

Image
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 18 Apr 2012, 07:58

bosanska kuća
Idealna kuca je bila sa prizemljem i dva sprata. Prizemlje je bilo obicno zidano od kamena sa velikim drvenim dvokrilnim vratima. Tu se uglavnom drzala stoka, veliki kazani za kuhanje i namirnice za zimu. Uglavnom je bilo bez prozora ili sa par dosta manjih prozora, sa onim musapcima. Drvene stepenice vode na srednji sprat koji je bio ujedno i najvazniji. Tu se nalazila velika prostorija sa secijom uza zidove. Prostor u sredini je bio uglavnom prazan jer se koristio za mnogo stvari. Zimi je tu u sredini mangala koja je koristila za grijanje. Tu se jede, kuha pita itd... Odzak je obavezan. To je nesto poput kamina i sluzi za grijanje. Iz odzaka se vadi zar i nosi u mangalu. Na srednjem spratu treba da bude i mutvak koji se zimi koristio i za spavanje zbog grijanja. Tavan je u srednjem spratu nizi, isto da bi se lakse i brze zagrijao. U jednom cosku, najcesce pored vrata stajao je veliki duboki ormar u kome je bila i gusulhana za uzimanje abdesta. Tavan je ukrasen drvetom. Prozori su uzi i visi sa musapcima. Srednji sprat je siri od donjeg i prepoznatljiv je po drvenim gredama koje stoje ukoso. Kod familija kod kojih se striktno vodilo racuna o segregaciji prostor izmedju veceg Mutvaka u kome su boravili zenski clanovi familije i velike sobe sa secijom postojao je ormar koji je razdvajao prostorije a cije su se police okretale i taku su zene mogle da dodaju muskarcima hranu, kafu itd..., a da nemaju fizickog kontakta
Na trecem spratu su ble sobe za musafire i za porodice, jer su cesto vise genaracija zivjeli u jednoj kuci.


Image
Omerbegovića kuća Jajce

Treba reći i da je Deranica kuca,najstarija kuca u BL,Seher,koja je je bila izgradjenja 1580 godine a unistena tokom zadnjeg rata "begova kuća imala sve što tada bosanske kuće nisu imale: muški i ženski ulaz, kupatilo i sobu za goste i poslugu, ostavu, muške i ženske prostorije i toplu vodu"

Image
kuća Pozderaca u Cazinu

Image
kuća Alije Đerzeleza renovirana.
Ovako je izgledala prije iako je od istorijske važnosti za BiH
Image
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7769 times
Status: Offline

Stara bosanska prostirka - ponjava

Post by Krokodil Behko » 18 Apr 2012, 17:32

Image

Ponjava, drolja, gubera, karbet, šarenica, prostirka, ćilimak, ćilimče…samo su neki od naziva za ponjavu. Jednostavna za izradu, materijalno pristupačna, očuvana kroz vijekove, ponjava je danas u BiH simbol za siromaštvo i ruralno i nepravedno je odbačena. Mnogi od nas nisu ni svjesni vrijednosti koje u sebi nosi ponjava, njenog opstanka kroz vijekove i u eri tehnoloske ekspanzije.

Image

Ponjava je dragocjena u segmentu kulturnog naslijeđa. Ona se svojom jednostavnom geometrijom i unutrašnjom simbolikom svrstava medju najstarije svjetske civilizacije jer je tkalačko umijeće bilo poznato još u doba praistorije. U našim krajevima je gotovo svaka kuća imala stan za tkanje.

Image

Ponjave su se nekada radile od različitih materijala – vine, kudelje, pamuka, ruta i krpa, materijala koji nisu mogli opstati dugi vremenski period. Vrlo jednostavna forma užih i širih pruga koje između sebe mogu imati linije koje razgraničavaju te pruge ili trokute koji je spajaju. Spajanje dva trokuta jedan je od najstarijih simbola.

Image

Image

Image

Izrada ćilima zahtijeva mnogo više preciznosti. U vrijeme kada nisu postojali veliki stanovi sastavljano je više ponjava i od njih je pravljen tepih. Ćilim ima unutrašnjost i okolice, njegova metafora je metafora čistog prostora. Unutrašnjost je mjesto gdje se čovjek susreće sa Bogom, gdje se okuplja obitelj, to je sveti prostor. Svaki prelazak iz ovog svijeta da uđeš na ćilim podrazumijeva da se čistiš kroz te okolice, kroz male ćenare, da dođeš pročišćen u centar. Što više ćenarova ima, znači da će se ljudsko tijelo i duša bolje pročistiti od negativne energije.
Mnoge od naših majki nisu bile ni svjesne ove simbolike dok su tkale ćilime. U oklicama je obično bio simbol kornjače. U unutrašnjosti je simbol svastike i pauka. Česta je i cik-cak linija koja simbolizira vodu. Kada su se po načim selima pojavile bombonjere, koje su bili neizostavni poklon na svadbama i babinama, onda su se te šare preslikavale, kao i cvjetovi sa linoleuma. Ćilimi sa cvijećem zovu se na lale.
online

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Stara bosanska prostirka - ponjava

Post by Zagorka » 18 Apr 2012, 20:42

Nikad nisam cula da se za ponjavu kaze drolja :valja

ja imam par ponjava,vracaju se u modu,mogu se staviti kao podna prostirka ili na kauc,ima ih jednobojnih i sarenih,i bas mi je nekako retro,lijepo
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
silence
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 9687
Joined: 18 Oct 2010, 23:07
Status: Offline

Re: Stara bosanska prostirka - ponjava

Post by silence » 18 Apr 2012, 21:57

madam Bovary wrote:Nikad nisam cula da se za ponjavu kaze drolja :valja

ja imam par ponjava,vracaju se u modu,mogu se staviti kao podna prostirka ili na kauc,ima ih jednobojnih i sarenih,i bas mi je nekako retro,lijepo
Kako nisi čula da se kaže drolja? Kaže se "droolja", sa dužim "o", a ne drolja sa kratkim. Razumiješ li? :hihi

Imala sam dvije ponjave, čuvala ih kao uspomenu. Tako mi je žao da sam ih prilikom jednog čišćenja bacila. Sada imam dvije na kaučima, ali to je industrijsko tkanje, nisu to one naše starinske bosanske ponjave .
Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja:
onaj koji žuri govori prije nego što sazna,
odgovara prije negoli nešto shvati,
odluči prije negoli provjeri,
kudi prije nego što se u nešto uvjeri.
(Arapska poslovica)

User avatar
Zagorka
Žena, majka, forumašica
Žena, majka, forumašica
Posts: 34535
Joined: 05 Oct 2011, 11:33
Location: Pije kahvu s podzidom.
Has thanked: 424 times
Been thanked: 623 times
Status: Offline

Re: Stara bosanska prostirka - ponjava

Post by Zagorka » 18 Apr 2012, 21:58

doduse i ove moje su industrijsko tkanje,ali eto,ponjave su ipak :hm
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.

User avatar
Heidi
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 45896
Joined: 01 Sep 2011, 22:10
Location: Kosmicki raspor
Been thanked: 5 times
Status: Offline

Re: Stara bosanska prostirka - ponjava

Post by Heidi » 18 Apr 2012, 22:00

ahaaa, odatle dolazi ono ohandrana drooolja :ooo

PS opet sam pogresno procitala naslov :hihi
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Stara bosanska prostirka - ponjava

Post by carobnjak N » 19 Apr 2012, 06:56

preporučujem prvi post staviti na ovu temu
http://bosanski-forum.com/viewtopic.php?f=27&t=4632
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 19 Apr 2012, 06:59

Svrzina kuća iznutra
[media]1LIGUpKqHpw[/media]
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 19 Apr 2012, 07:05

Image
kahve didu!
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 19 Apr 2012, 07:09

Image

Image
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 19 Apr 2012, 18:51

Image

manastir u Banjaluci

Image
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7769 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by Krokodil Behko » 19 Apr 2012, 20:44

Čarobnjak, imamo teme i o grbovima, i o stećcima, i o starim kućama i slično.
Ovo bi trebala biti tema, koja će više biti posvećena predmetima iz tradicije.
online

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 20 Apr 2012, 06:45

Krokodil Behko wrote:Čarobnjak, imamo teme i o grbovima, i o stećcima, i o starim kućama i slično.
Ovo bi trebala biti tema, koja će više biti posvećena predmetima iz tradicije.
Ma ja sam zamislio da to bude općenito o svemu tome ,pa i o starim fotografijama prvenstveno
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 20 Apr 2012, 10:23

O bosanskom papi heretika
Tokom Kulinove vladavine ovaj je veliki puritanski pokret stekao svoje najšire dimenzije, a od jednog njegovog savremenika, Italijana Reniero Sacconia, koji je od jeretika postao inkvizitor, dobili smo zadovoljavajuće podatke o organizaciji ove rane protestantske crkve i o solidarnosti raznih njenih članova: Slovena, Grka, Romana, i Tevtonaca. Gathari crkva, kako je on naziva, brojala je onda trinaest episkopija, a među njima ona bosanska ili “slavonska” nije bila posljednja po važnosti. Bogumilski misionari u Kulinovo doba uspeli su u širenju svojih jermenskih doktrina od Filipopolisa do Bordoa i formirali su, ako tako možemo reći, svoje centralno kraljevstvo – inoversko kraljevstvo – obuhvatajući neprekidnu zonu kroz centar ortodoksne Evrope, od Crnog mora do Atlantika. Čak, štaviše, brod vernih kretao se ka severu i zapadu, i na slobodnim grudima Rajne dostigao i prešao Engleski kanal i našom velikom rekom prodro do središta engleske nauke. I u isto doba kada je protestantsko hrišćanstvo gledalo na bogumilskog bana kao na svog glavnog protektora, njegov anžujski savremenik, Henri II je več žigosao paulicijane u Oksfordu.

Naglo je i zapanjujuće bilo širenje ovih orijentalnih doktrina u latinskom hrišćanstvu, i tamo se, izgleda, nisu pojavljivale teškoće, jer su slovenski bogumili nasledili misionarski polet od svojih jermenskih učitelja, a to ih je, kao što smo videli, navodilo da uspostave posebne fondove za pomoć evangelistima na radu među nevernicima. Oni isti impulsi koji su rasejali jermensku veru među Slovene uticali su na uspeh, tako da su se nove pristalice među Grcima i Latinima aklimatizirale u ovoj sada slovenskoj veri. Bugarska propaganda je sigurno upotrebila postojeće kopnene i pomorske trgovačke puteve. Ovde, zaista, nije mesto da se ispituje kakvu su ulogu, individualno i kolektivno, igrali: Bugarska i Bosna; Sava, Dunav i Rajna; Po ili Adige; komercijalni tokovi Jadrana i Mediterana; Drač i Egnatian put; Vizantija i vizantijska donja Italija u prenošenju bogumilske jeresi ka Tuloni, Milanu i Kelnu. Uzimajući sve u obzir, bosanski se uticaj može smatrati kao kasniji i sporedniji. Prvi talas propagande verovatno je bio sasvim bugarski i on je išao tragom grčkih trgovaca. Bosna je pre igrala veliku ulogu kao utočište progonjenih i zaštitnik vere u danima kada je jeres bila svuda iskorenjena vatrom i mačem. Mi, ipak, imamo precizne podatke o širenju bogumilske religije do Dalmacije, putem komercijalnih veza sa unutrašnjošću Bosne. Nesumnjivo je da su, baš kao i Bugari, koji su kao jugoistočni slovenski narod Balkanskog poluostrva prvo primili svoj manihejski puritanizam iz Jermenije, sa istoka, i Bosanci, balkanski Sloveni na krajnjem severozapadu, igrali značajnu ulogu u prvom njegovom transportovanju ka zapadnoj Evropi.

Iz pera kaluđera St. Albansa i pisma biskupa iz Portoa stekli smo najubedljiviji dokaz da je u srećnim danima bana Kulina, i u periodu neposredno posle njega, Bosna uticala i na upravljanje velikim protestantskim pokretom u zapadnoj Evropi. Matthew Paris navodi da su albižani Provanse i Italije imali svoga papu, koji je stanovao u Bosni. Ovaj je čovek proizveo vikara “in partibus Galliarum”. Vikar ovog bosanskog antipopa stanovao je u Tuluzi i dobio je nešto zemlje na mestu zvanom Parlos i albižanski jeretici požurili su svom bosanskom papi da se s njim konsultuju o raznim verskim pitanjim. Matthew Paris i Ralph Coggeshale sigurno nisu u pravu preobraćajući ovog bosanskog starešinu u antipapu, a njegovog vikara u parodiju ortodoksnog vladike jer kao što smo videli, hijerarhija ma koje vrste strana je duhu bogumilskih i albižanskih sektaša. Sasvim je moguće da je jedna vrsta nezvaničnog prvenstva u ovo doba bila data bosanskom dedi i on je, možda, tako obavljao skromne funkcije kao interpret doktrinalnih stvari što je, izgleda, preneto stoleće ranije u nasleđe jeretičkom vođi Vasiliju. Ovog je vikara, stvarno, prvobitno poslao ilirski “antipapa” albižanima, i to je ubedljiv dokaz direktne misionarske veze između Bosne i Provanse, a ceo slučaj pokazuje da su u trinaestom stoleću zapadni jeretici još gledali na slovenski istok kao na izvore istinskog verovanja.


Arhur J. Evans, Kroz Bosnu i Hercegovinu peške tokom pobune augusta i septembra 1875.,
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

User avatar
IM_ex
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 6816
Joined: 29 Jan 2012, 23:07
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by IM_ex » 20 Apr 2012, 22:58

Image

Image
E sad necu ni kako ja hocu

User avatar
Dust
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7268
Joined: 21 Dec 2011, 01:53
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by Dust » 20 Apr 2012, 23:00

IM_ex wrote:Image

Image

Moja nana imala i jedno i drugo. Samo su papuce bile zelene :zubi
Gledam te nekim drugim ocima
upravo onako kako ne treba...
I ne shvatam sta mi se desava
nedostaje mi rec koja resava
u tebi je neka tajna ostala
k'o muzika starih majstora

User avatar
carobnjak N
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12908
Joined: 07 Oct 2010, 22:49
Has thanked: 801 times
Been thanked: 923 times
Status: Offline

Re: Iz bosanske sehare

Post by carobnjak N » 21 Apr 2012, 07:01

Kako se nekad bajramovalo,išlo na hadž i druge stare adete, priča stari hadži Alija rahmetli
[media]c_9fXLPjg-M&feature=related[/media]
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)

Post Reply

Return to “Historija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 13 guests