Ratni masakri - ko je kriv?
Moderators: Krokodil Behko, Duminjo
- Maja
- Administrator
- Posts: 120372
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5848 times
- Been thanked: 12787 times
- Contact:
- Status: Offline
Ratni masakri - ko je kriv?
Na današnji dan prije 18 godina desio se jedan od najvećih pojedinačnih zločina nad civilima u Sarajevu - pala je granata na pijacu Markale u centru i usmrtila 68 osoba a ranila 144.
Markale su se našle na meti napada i u augustu 1995., kada su ubijena 43 civila.
Granata je ispaljena sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS).
Stanislav Galić, tadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa, pravomoćno je u Haškom tribunalu osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Jedan od najstrašnijih zločina Sud u Haagu utvrdio je da je 28. augusta 1995. godine na uže jezgro opkoljenog Sarajeva sa položaja VRS-a ispaljeno nekoliko minobacačkih granata.
Jedna od njih pala je ispred sjevernog ulaza u gradsku tržnicu u ulici Mula Mustafe Bašeskije i usmrtila 43, a ranila 84 osobe, prenosi RSE.
Nakon drugog masakra na sarajevskoj gradskoj tržnici uslijedila je prva vojna intervencija združenih snaga NATO-a u historiji tog saveza. NATO avioni bombardirali su položaje i strateške ciljeve VRS-a oko Sarajeva.
Sudovi u Sarajevu i Beogradu do sada se nisu bavili procesuiranjem počinitelja ovog zločina.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120774
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7136 times
- Been thanked: 8100 times
- Status: Offline
Re: Godišnjica masakra na Markalama
Ma jok. To smo sami sebe.
kako su ovi poceli da se bune, protiv procesuiranja,
jednom cemo zaista sami sebi, morati suditi zbog ovoga.
Samo da podsjetim, zbog "Kapije" jos uvijek, niko nijie
procesuiran.. Mensecini.
kako su ovi poceli da se bune, protiv procesuiranja,
jednom cemo zaista sami sebi, morati suditi zbog ovoga.
Samo da podsjetim, zbog "Kapije" jos uvijek, niko nijie
procesuiran.. Mensecini.
online
- carobnjak N
- Forum [Bot]
- Posts: 12907
- Joined: 07 Oct 2010, 22:49
- Has thanked: 801 times
- Been thanked: 924 times
- Status: Offline
Re: Godišnjica masakra na Markalama
[media]PV8IFThtedQ[/media]
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120774
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7136 times
- Been thanked: 8100 times
- Status: Offline
Krvavi Bajram
U Bijeljini proslavljaju se zločini
Ni 20 godina kasnije, zločini nad civilima u Bijeljini nisu procesuirani niti su lokalne vlasti priznale da su počinjeni. Nijemo je i Okružno tužilaštvo, a prvi dani aprila obilježavaju se kao "dani oslobođenje Bijeljine".
Bačeni u Drinu
Ovim povodom oglasila se Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Bijeljina i Janja.
- I pored propagandnih laži o navodnim borbama, nije ubijen niko u uniformi i s oružjem u ruci, niko takav nije ni ranjen, ni zarobljen, ni izveden pred sud, niko takav nije viđen na ulicama Bijeljine. Ko je počinio zločine, ko je kriv za stradanja civila? Zar su se takozvani branioci Bijeljine borili protiv žena i djece - navodi se u saopćenju koje potpisuje predsjednik BZK "Preporod" Jusuf Trbić.
Dok vlast slavi zločine, Medžlis IZ Bijeljina i ovog 2. aprila učenjem tevhida, Fatihe i dove obilježit će dan kada je bijeljinska mrtvačnica bila ispunjena tijelima bošnjačkih, romskih i albanskih civila. Nažalost, mnoga tijela bačena su u rijeku Drinu i još nisu pronađena.
Zvanični spisak 40 ubijenih, koji je objavio SDS-ov krizni štab, dovoljno govori ko je i kako ubijan.
"U prva četiri dana aprila 1992. godine ubijeni su: Ziberi Ajruš (1968.), Maid Sinanović, Salko Nargalić Ćosa (1960.), Ešef Beganović (1960.), Alija Mujkić (1927.), Sead Krajnović, Bejtula (1956.), Hamijeta (1953.) i Abdirami (1954.) Pajaziti, Husein Dizdarević (1941.), Sabit Arifović (1935.), Redžep Šabanović, njegova žena Tifa i sin Admir, Husein Geljo (1933.), Haso Imširović (1929.), Feriz Karasuljić (1959.), u mrtvačnici zaveden pod rednim brojem 77, Bisera Bišanović (1933.), njene kćerke Nermina (1954.) i Mirsada (1962.) i unuk Damir Danović (1976.), podstanarka kod Bišanovića Radmila Novaković, maloljetna braća Ibrahim i Almir Belkić, Ivica Vrhovac (1945.), Mirjana Ilić, Dževad Osmanović (1978.), Dževad Jašarević (1956.), Elmazi Mersim (1969.), Muhamed Mulabdić (1964.), Majda Izić (1929.), Bego Šindrić (1942.), Huso Benić i jedna neidentificirana osoba.
Eto ih smrde
Mustafa Komšić (1933.) i sinovi Adnan (1963.) i Rijad (1973.) sahranjeni su 4. aprila. Zločinci su prvo ubili sinove, a ocu Mustafi pucali u noge, ostavivši ga da krvareći umire i gleda svoju mrtvu djecu. Dr. Milan Novaković, tadašnji predsjednik SDS-a, kada je porodica došla po leševe, rekao je: "Nosi ih. Eto ih smrde tu. Ne trebaju oni nikome."
Arkanove ubice
Zločinci Željka Ražnatovića Arkana nisu znali ko je ko. Ubijali su one na koje su prstom pokazali domaći "rodoljubi". Sve pod pokroviteljstvom Kriznog štaba i tadašnje SDS-ove vlasti.
Spisak Kriznog štaba u Bijeljini ne spominje, početkom aprila 1992. ubijene Bošnjake, među kojima su Asim Fidahić, potomak Ali-paše Fidahića, vodio se kao nestao, a pronađen 5. novembra 2003. na groblju u Šapcu, Hajrudin Salihagić Hajrov, vodi se kao nestao, ali ga je Jusuf Trbić vidio pretučenog, Hasib Kupus, nestao, Amir Arnautović Dajko, Derviš Zulčić, Redžo Delić (1940.) i sinovi Sulejman (1958.), jedini pronađen, Berzad (1961.) i Beriz (1964.), zatim Nijazim Alagić, tijelo pronađeno 2007. u Sremskoj Mitrovici, Fadil Podrug i Mirsad Osmanović.
Ni 20 godina kasnije, zločini nad civilima u Bijeljini nisu procesuirani niti su lokalne vlasti priznale da su počinjeni. Nijemo je i Okružno tužilaštvo, a prvi dani aprila obilježavaju se kao "dani oslobođenje Bijeljine".
Bačeni u Drinu
Ovim povodom oglasila se Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Bijeljina i Janja.
- I pored propagandnih laži o navodnim borbama, nije ubijen niko u uniformi i s oružjem u ruci, niko takav nije ni ranjen, ni zarobljen, ni izveden pred sud, niko takav nije viđen na ulicama Bijeljine. Ko je počinio zločine, ko je kriv za stradanja civila? Zar su se takozvani branioci Bijeljine borili protiv žena i djece - navodi se u saopćenju koje potpisuje predsjednik BZK "Preporod" Jusuf Trbić.
Dok vlast slavi zločine, Medžlis IZ Bijeljina i ovog 2. aprila učenjem tevhida, Fatihe i dove obilježit će dan kada je bijeljinska mrtvačnica bila ispunjena tijelima bošnjačkih, romskih i albanskih civila. Nažalost, mnoga tijela bačena su u rijeku Drinu i još nisu pronađena.
Zvanični spisak 40 ubijenih, koji je objavio SDS-ov krizni štab, dovoljno govori ko je i kako ubijan.
"U prva četiri dana aprila 1992. godine ubijeni su: Ziberi Ajruš (1968.), Maid Sinanović, Salko Nargalić Ćosa (1960.), Ešef Beganović (1960.), Alija Mujkić (1927.), Sead Krajnović, Bejtula (1956.), Hamijeta (1953.) i Abdirami (1954.) Pajaziti, Husein Dizdarević (1941.), Sabit Arifović (1935.), Redžep Šabanović, njegova žena Tifa i sin Admir, Husein Geljo (1933.), Haso Imširović (1929.), Feriz Karasuljić (1959.), u mrtvačnici zaveden pod rednim brojem 77, Bisera Bišanović (1933.), njene kćerke Nermina (1954.) i Mirsada (1962.) i unuk Damir Danović (1976.), podstanarka kod Bišanovića Radmila Novaković, maloljetna braća Ibrahim i Almir Belkić, Ivica Vrhovac (1945.), Mirjana Ilić, Dževad Osmanović (1978.), Dževad Jašarević (1956.), Elmazi Mersim (1969.), Muhamed Mulabdić (1964.), Majda Izić (1929.), Bego Šindrić (1942.), Huso Benić i jedna neidentificirana osoba.
Eto ih smrde
Mustafa Komšić (1933.) i sinovi Adnan (1963.) i Rijad (1973.) sahranjeni su 4. aprila. Zločinci su prvo ubili sinove, a ocu Mustafi pucali u noge, ostavivši ga da krvareći umire i gleda svoju mrtvu djecu. Dr. Milan Novaković, tadašnji predsjednik SDS-a, kada je porodica došla po leševe, rekao je: "Nosi ih. Eto ih smrde tu. Ne trebaju oni nikome."
Arkanove ubice
Zločinci Željka Ražnatovića Arkana nisu znali ko je ko. Ubijali su one na koje su prstom pokazali domaći "rodoljubi". Sve pod pokroviteljstvom Kriznog štaba i tadašnje SDS-ove vlasti.
Spisak Kriznog štaba u Bijeljini ne spominje, početkom aprila 1992. ubijene Bošnjake, među kojima su Asim Fidahić, potomak Ali-paše Fidahića, vodio se kao nestao, a pronađen 5. novembra 2003. na groblju u Šapcu, Hajrudin Salihagić Hajrov, vodi se kao nestao, ali ga je Jusuf Trbić vidio pretučenog, Hasib Kupus, nestao, Amir Arnautović Dajko, Derviš Zulčić, Redžo Delić (1940.) i sinovi Sulejman (1958.), jedini pronađen, Berzad (1961.) i Beriz (1964.), zatim Nijazim Alagić, tijelo pronađeno 2007. u Sremskoj Mitrovici, Fadil Podrug i Mirsad Osmanović.
online
- carobnjak N
- Forum [Bot]
- Posts: 12907
- Joined: 07 Oct 2010, 22:49
- Has thanked: 801 times
- Been thanked: 924 times
- Status: Offline
Re: Sjećanje na početak aprila 1992. godine
Medžlis IZ Bijeljina i ovog 2. aprila učenjem tevhida, Fatihe i dove obilježit će dan kada je bijeljinska mrtvačnica bila ispunjena tijelima bošnjačkih, romskih i albanskih civila.
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120774
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7136 times
- Been thanked: 8100 times
- Status: Offline
Re: Sjećanje na početak aprila 1992. godine
Ubili su mog prvog komsiju, kojem je zena bila srpkinja i koji je bio clan SDP.
Bezveze ga ubili i niko nikada od svih osoba srpske nacionalnosti, nije do dana
danasnjegg, izrazio javno da zali zbog ne samo tih 40 i nesto, nego u narednim mjesecima
ta je cifra na zalost, porasla na 600 ubijenih. Izuzeci su rijetki, poput onog Todorovica
iz Helsinskog komiteta i jos poneki.
Ubili su i srbina Petra Lukica jer je bio brat narodnog heroja Veljka Lukica Kurjaka.
Bezveze ga ubili i niko nikada od svih osoba srpske nacionalnosti, nije do dana
danasnjegg, izrazio javno da zali zbog ne samo tih 40 i nesto, nego u narednim mjesecima
ta je cifra na zalost, porasla na 600 ubijenih. Izuzeci su rijetki, poput onog Todorovica
iz Helsinskog komiteta i jos poneki.
Ubili su i srbina Petra Lukica jer je bio brat narodnog heroja Veljka Lukica Kurjaka.
online
- carobnjak N
- Forum [Bot]
- Posts: 12907
- Joined: 07 Oct 2010, 22:49
- Has thanked: 801 times
- Been thanked: 924 times
- Status: Offline
Re: Sjećanje na početak aprila 1992. godine
Takve stvari se ne smiju zaboravljati ,ne kažem gajiti mržnju,nego zaboravljati. Narod koji zaboravlja je osuđen na to da mu se istorija ponavlja
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)
- String
- Legenda foruma
- Posts: 9736
- Joined: 24 Mar 2010, 21:00
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 25 times
- Status: Offline
Re: Sjećanje na početak aprila 1992. godine
A gdje su bili ti misevi iz medzlisa da upozore narod sta im se sprema? Sad se oglasavaju kad treba novce uzeti...e moj sinko...carobnjak Nurudin wrote:Medžlis IZ Bijeljina i ovog 2. aprila učenjem tevhida, Fatihe i dove obilježit će dan kada je bijeljinska mrtvačnica bila ispunjena tijelima bošnjačkih, romskih i albanskih civila.
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Sjećanje na početak aprila 1992. godine
Da im se zali ne bi ih ubijali.Krokodil Behko wrote:Ubili su mog prvog komsiju, kojem je zena bila srpkinja i koji je bio clan SDP.
Bezveze ga ubili i niko nikada od svih osoba srpske nacionalnosti, nije do dana
danasnjegg, izrazio javno da zali zbog ne samo tih 40 i nesto, nego u narednim mjesecima
ta je cifra na zalost, porasla na 600 ubijenih. Izuzeci su rijetki, poput onog Todorovica
iz Helsinskog komiteta i jos poneki.
Ubili su i srbina Petra Lukica jer je bio brat narodnog heroja Veljka Lukica Kurjaka.
- carobnjak N
- Forum [Bot]
- Posts: 12907
- Joined: 07 Oct 2010, 22:49
- Has thanked: 801 times
- Been thanked: 924 times
- Status: Offline
Re: Sjećanje na početak aprila 1992. godine
Nisam to htio naglasiti nego ono vaše poznato kako se IZ petlja svugdje itd ...Pa vidiš da niko drugi nije obratio pažnju na obilježavanje tih zločina jer nema tu novinara ko u SrebreniciString wrote:A gdje su bili ti misevi iz medzlisa da upozore narod sta im se sprema? Sad se oglasavaju kad treba novce uzeti...e moj sinko...carobnjak Nurudin wrote:Medžlis IZ Bijeljina i ovog 2. aprila učenjem tevhida, Fatihe i dove obilježit će dan kada je bijeljinska mrtvačnica bila ispunjena tijelima bošnjačkih, romskih i albanskih civila.
niko te ne može spasiti osim tebe (Bukovski)
Re: Sjećanje na početak aprila 1992. godine
I nakon svega toga se je javio jedan šupak na Tv koji je rekao ; mirno spavajte , rata neće biti
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120774
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 7136 times
- Been thanked: 8100 times
- Status: Offline
Devetnaesta godišnjica masakra u Ahmićima (FOTO)
Na današnji dan masakrirano 119 civila u Ahmićima
Danas se obilježava 19. godišnjca stradanja 116 civila iz sela Ahmići kod Viteza. U ranim jutarnjim satima, tog 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice, izvršile su napad na selo Ahmići. Pobili su, spalili i izmasakrirali 116 civila, među kojima je najviše bilo djece, žena i staraca. Akcija pod šifrom „48 sati pepela i dima“ odnijela je i život starice od 81 godinu, dok je najmlađa žrtva bila beba koja je imala svega tri mjeseca. Osim stanovnika Ahmića, stradale su izbjeglice iz Karaule, Jajca, Višegrada i Foče, koje su utočište potražile u ovom selu. Ekipa agencije Anadolija bila je danas u Ahmićima, gdje je upriličen program obilježavanja 19. godišnjice stradanja, kako bi se sačuvalo sjećanje na monstruozni zločin.
„Bio sam u kući sa djecom kad je to jutro u 5 sati i 15 minuta, nakon ezana za sabah, zapucalo. Djeca i žena su počeli da vrište“, ispričao je Vehbija Ahmić, svjedok zločina. Vehbija je kroz prozor izveo svoje ukućane, sklonio ih u podrum obližnje kuće, te ih tako uspio spasiti sudbine koja je zadesila 116 njihovih komšija i prijatelja.
Semin Hrustanović je imao dvije godine kad se desio napad na Ahmiće. Njegovi djed, nena te mnogi članovi uže i šire porodice, ubijeni su 16. aprila 1993. Semin je danas jedan od aktivista udruženja mladih Ahmića „Selam“, što u prijevodu znači „mir".
Ideja i cilj udruženja da se organizuju aktivnosti koje će u krajnosti doprinijeti miru i pomirenju, ali politika, kaže Semin ne ide u tom pravcu:„Politika Bosne i Hercegovine je takva da se ne želi pomirenje. Mi obični ljudi smo davno htjeli neki vid pomirenja, međutim politika utiče na to da se mi ne možemo nikada pomiriti".
„Do sada su za zločine koje su počinile postrojbe HVO-a u Ahmićima odgovarali pretežno idejni tvorci ovog zločina, tj. naredbodavci. Što se tiče direktnih izvršioca zločina u Ahmićima, odgovarale su samo dvije osobe, Drago Josipović koji je odslužio kaznu od osam godina i Miroslav Bralo koji je još u pritvoru, a osuđen je na 18 godina zatvora. On je priznao da je toliko osoba pobio, dakle 18 civila iz Ahmićima, te se s pravom pitamo koliko to je jedan bošnjački život vrijedi u Ahmićima“, izjavio je za Anadoliju Elvedin Kermo, predsjednik udruženja građana „16. april“.
I pored kišovitog vremena, brojni građani su došli da se prisjete stradanja u Ahmićima. Prisutni su bili i zvaničnici kulturnog i javnog života Općine Vitez, Srednjobosanskog kantona, te izaslanik reis-ul-uleme dr. Mustafe ef. Cerića vojni muftija Ismail ef. Smajlović.
Program obilježevanja 19. godišnjice zločina uključivao je obilazak mezarja,na kojem je ukopan najveći broj žrtava i obilazak spomen-obilježja stradalim Ahmićanima, koje se nalazi u sklopu džamije srušene 16. aprila 1993. godine.
Danas se obilježava 19. godišnjca stradanja 116 civila iz sela Ahmići kod Viteza. U ranim jutarnjim satima, tog 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice, izvršile su napad na selo Ahmići. Pobili su, spalili i izmasakrirali 116 civila, među kojima je najviše bilo djece, žena i staraca. Akcija pod šifrom „48 sati pepela i dima“ odnijela je i život starice od 81 godinu, dok je najmlađa žrtva bila beba koja je imala svega tri mjeseca. Osim stanovnika Ahmića, stradale su izbjeglice iz Karaule, Jajca, Višegrada i Foče, koje su utočište potražile u ovom selu. Ekipa agencije Anadolija bila je danas u Ahmićima, gdje je upriličen program obilježavanja 19. godišnjice stradanja, kako bi se sačuvalo sjećanje na monstruozni zločin.
„Bio sam u kući sa djecom kad je to jutro u 5 sati i 15 minuta, nakon ezana za sabah, zapucalo. Djeca i žena su počeli da vrište“, ispričao je Vehbija Ahmić, svjedok zločina. Vehbija je kroz prozor izveo svoje ukućane, sklonio ih u podrum obližnje kuće, te ih tako uspio spasiti sudbine koja je zadesila 116 njihovih komšija i prijatelja.
Semin Hrustanović je imao dvije godine kad se desio napad na Ahmiće. Njegovi djed, nena te mnogi članovi uže i šire porodice, ubijeni su 16. aprila 1993. Semin je danas jedan od aktivista udruženja mladih Ahmića „Selam“, što u prijevodu znači „mir".
Ideja i cilj udruženja da se organizuju aktivnosti koje će u krajnosti doprinijeti miru i pomirenju, ali politika, kaže Semin ne ide u tom pravcu:„Politika Bosne i Hercegovine je takva da se ne želi pomirenje. Mi obični ljudi smo davno htjeli neki vid pomirenja, međutim politika utiče na to da se mi ne možemo nikada pomiriti".
„Do sada su za zločine koje su počinile postrojbe HVO-a u Ahmićima odgovarali pretežno idejni tvorci ovog zločina, tj. naredbodavci. Što se tiče direktnih izvršioca zločina u Ahmićima, odgovarale su samo dvije osobe, Drago Josipović koji je odslužio kaznu od osam godina i Miroslav Bralo koji je još u pritvoru, a osuđen je na 18 godina zatvora. On je priznao da je toliko osoba pobio, dakle 18 civila iz Ahmićima, te se s pravom pitamo koliko to je jedan bošnjački život vrijedi u Ahmićima“, izjavio je za Anadoliju Elvedin Kermo, predsjednik udruženja građana „16. april“.
I pored kišovitog vremena, brojni građani su došli da se prisjete stradanja u Ahmićima. Prisutni su bili i zvaničnici kulturnog i javnog života Općine Vitez, Srednjobosanskog kantona, te izaslanik reis-ul-uleme dr. Mustafe ef. Cerića vojni muftija Ismail ef. Smajlović.
Program obilježevanja 19. godišnjice zločina uključivao je obilazak mezarja,na kojem je ukopan najveći broj žrtava i obilazak spomen-obilježja stradalim Ahmićanima, koje se nalazi u sklopu džamije srušene 16. aprila 1993. godine.
online
- nezaboravna
- Aktivni forumaš
- Posts: 3716
- Joined: 07 Dec 2011, 11:55
- Location: tebi u srcu
- Status: Offline
Re: Devetnaesta godišnjica masakra u Ahmićima (FOTO)
19 god.kao juce da je bilo ,ovaj dogadjaj mi je dobro ucrtan u sjecanju i nek je Veliki Rahmet svim ubijenim i spaljenim.Bio je ovo zlocin nad civilima starcima zenama i malim bebama koji su vjerovali svojim komsijama.Nikad se one godine ne vratile ,ali ni zaboravit ne smijemo.
Tko ti priča o tuđim manama, drugima će pričati o tvojim
Ako ti život da 1000 razloga za plač, ti nađi 1001 razlog za smijeh.
Ako ti život da 1000 razloga za plač, ti nađi 1001 razlog za smijeh.
- komsija
- Aktivni forumaš
- Posts: 3367
- Joined: 14 Jan 2011, 09:08
- Been thanked: 1 time
- Contact:
- Status: Offline
Re: Ratni masakri - ko je kriv?
Evo jednog od krivaca kojeg svekoliko srpstvo stiti a on je ubijao i sopstvene vojnike u strahu za svoju guzicu mamu mu hebem
Događaj iz 2004. godine: Likvidirali četiri srpska vojnika da se ne bi otkrilo sklonište Ratka Mladića
DRAŽEN MILOVANOVIĆ, Dragan Jakovljević, Bojan Miljković i Dragan Kostić, srpski su vojnici koji su imali nesreću da su 2004. godine vidjeli tada ratnog zločinca u bijegu - Ratka Mladića. Likvidirani su u vojarni Karaš u Topčideru, u glavnom gradu Srbije - Beogradu.
"Tog kobnog dana u toj vojarni su bili haški optuženici na čelu sa Ratkom Mladićem, koje je štitilo jako osiguranje na čelu sa Branislavom Puhalom. Budući da su ih vojnici primijetili odlazeći na stražarsko mesto, zapovijed je odmah donijeta da ti vojnici moraju pod hitno likvidirati da se ne bi priča dalje širila što su vidjeli. Kamere koje su bile blizu skloništa su se odmah isključile", stoji u pismu bivšeg osiguranja haških optuženika kojeg su objavile e-novine.
U napomeni stoji kako je redakcija E-novina dobila faksimil pisma od "svojih prijatelja iz Tužiteljstva za ratne zločine".
"Nakon ovog slučaja tjelohranitelj Branislav Puhalo koji je vjeran Ratku Mladiću dobio je čin Kapetan I klase za uspješan ovaj događaj u Vojsci SCG. Za vrijeme uhićenja Slobodana Miloševića, njegovo osiguranje je tada 01.04.2001. godine likvidiralo vojnika Bojana Miljkovića iz Bora, jer u vili Slobodana Miloševića su se tada krili i haški optuženici na čelu sa Ratkom Mladićem. Nakon ubojstva vojnika njegovo tjelo je preko noći bačeno na željezničku prugu u Topčideru", navodi se u pismu.
Osiguranje haških bjegunaca u pismu spominje i još neke likvidacije nedužnih vojnika.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/doga ... 26391.aspx
Događaj iz 2004. godine: Likvidirali četiri srpska vojnika da se ne bi otkrilo sklonište Ratka Mladića
DRAŽEN MILOVANOVIĆ, Dragan Jakovljević, Bojan Miljković i Dragan Kostić, srpski su vojnici koji su imali nesreću da su 2004. godine vidjeli tada ratnog zločinca u bijegu - Ratka Mladića. Likvidirani su u vojarni Karaš u Topčideru, u glavnom gradu Srbije - Beogradu.
"Tog kobnog dana u toj vojarni su bili haški optuženici na čelu sa Ratkom Mladićem, koje je štitilo jako osiguranje na čelu sa Branislavom Puhalom. Budući da su ih vojnici primijetili odlazeći na stražarsko mesto, zapovijed je odmah donijeta da ti vojnici moraju pod hitno likvidirati da se ne bi priča dalje širila što su vidjeli. Kamere koje su bile blizu skloništa su se odmah isključile", stoji u pismu bivšeg osiguranja haških optuženika kojeg su objavile e-novine.
U napomeni stoji kako je redakcija E-novina dobila faksimil pisma od "svojih prijatelja iz Tužiteljstva za ratne zločine".
"Nakon ovog slučaja tjelohranitelj Branislav Puhalo koji je vjeran Ratku Mladiću dobio je čin Kapetan I klase za uspješan ovaj događaj u Vojsci SCG. Za vrijeme uhićenja Slobodana Miloševića, njegovo osiguranje je tada 01.04.2001. godine likvidiralo vojnika Bojana Miljkovića iz Bora, jer u vili Slobodana Miloševića su se tada krili i haški optuženici na čelu sa Ratkom Mladićem. Nakon ubojstva vojnika njegovo tjelo je preko noći bačeno na željezničku prugu u Topčideru", navodi se u pismu.
Osiguranje haških bjegunaca u pismu spominje i još neke likvidacije nedužnih vojnika.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/doga ... 26391.aspx
Kada ljudi odu od tebe, pusti ih neka idu.Tvoja sudbina nikada nije vezana za nekoga ko te napusti. To ne znači da je ta osoba loša, nego da je njena uloga u tvom životu završena."
I, obratno!
I, obratno!
- Maja
- Administrator
- Posts: 120372
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5848 times
- Been thanked: 12787 times
- Contact:
- Status: Offline
Borislav Herak pušten na slobodu
Borislav Herak, prvi zlikovac osuđen za genocid u BiH, izašao je iz zatvora. Podsjećamo, Herak je zbog monstruoznih zločina prvobitno bio osuđen na smrtnu kaznu, koja mu je preinačena u 20-godišnju robiju.
Na slobodu je trebao izaći 11. novembra ove godine, ali je iz zatvora na Igmanu pušten ovog mjeseca, saznaje "Dnevni avaz" iz dobro upućenih izvora.
Herak je uhapšen 11. novembra 1992., a kasnije je priznao da je ubio više od 35 ljudi i silovao desetine djevojaka, od kojih je neke lično usmrtio, uglavnom na području u to vrijeme okupirane Vogošće.
Branislav Herak ostat će upisan u bh. historiji kao zločinac koji je, osim pred sudom, hladnokrvno i detaljno skoro svaki zločin koji je počinio opisao u vojnom zatvoru u Sarajevu pred grupom novinara među kojima je bio i John Barnes iz "New York Timesa", koji je priču o zlikovcu pronio širom svijeta.
Izvor: 24 sata info
- Maja
- Administrator
- Posts: 120372
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5848 times
- Been thanked: 12787 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Borislav Herak pušten na slobodu
I kako je USPIO dobiti samo 20 godina.koji je, osim pred sudom, hladnokrvno i detaljno skoro svaki zločin koji je počinio opisao u vojnom zatvoru u Sarajevu pred grupom novinara
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 0 guests