Josip Broz TITO

[Tokmak]

i onda se cude zasto je potres pogodio bas Split...evo zasto

nije to nista kakvih ce tek biti potresa...
svakome po zaslugama...

[Mirelam]

Pozdrav partizanskom Splitu

[dr laganini]

..kako se komunjare odma zapale...radja je prava hrvatina..i objasnio je al ne mozes nepismenom knjihu dat..

[Mohr]

Evo šta je Tito pisao o stanju u svijetu prije pedeset godina

U autorskom tekstu „O određenim aktuelnim međunarodnim pitanjima“, napisanom za renomirani američki magazin Foreign Affairs, Josip Broz Tito je predstavio manifest vanjske politike, koja će obilježiti njegovu vladavinu u narednih 20 godina.


„Porijeklo tenzija koje danas muče svijet može biti povučeno skroz do vremena Teherana, Jalte i drugih konferencija o određenim međunarodnim problemima, kao što je podjela svijeta na sfere uticaja. Za njih, svijet su činile tri velike sile; sve druge nacije posmatrane su kao protektorati i njihova stremljenja su ignorisana“, piše Tito.

U kritikama velikih sila, Tito nije štedio ni Zapad, ni Sovjetski Savez.

On Zapad optužuje za licemjerje, jer koristi princip nezavisnosti u propagandne svrhe, dok u praksi čini upravo suprotno – narušava pravu nezavisnost manjih i slabijih država. Tito je savršeno svjestan da je Staljinova politika odgovorna za veliko nepovjerenje SAD-a i Evrope u vezi s namjerama SSSR-a, ali ne može da objasni zašto to nepoverenje ne samo da nije prestalo, već je u porastu i poslije Staljinove smrti.

Titova analiza odnosa Zapada i Istoka, tačnije Washingtona i Moskve, aktuelnija je danas nego ikada ranije, prije svega u razmatranju uzroka tenzija i smisla NATO saveza.

„Neću otkriti nikakvu tajnu kada kažem da postavljanje vojnih baza u Evropi, na Bliskom istoku i u Aziji predstavlja trajnu prijetnju po mir, jer dovodi do legitimnog nepovjerenja druge strane, u ovom slučaju sovjetskih lidera. Sovjetske vođe gledaju na ovo, s pravom po mom mišljenju, kao na politiku okruživanja, vojnu prijetnju i agresivan pokušaj izolacije Sovjetskog Saveza“, pisao je Tito.




http://www.tacno.net/novosti/evo-sta-je ... et-godina/

[Bla]

Što se ovaj Foreign Affairs nešto puno pominje u posljednjih nekoliko sati.

[Heidi]

Tito i Brioni: Stigao je čamcem, podigao je šator i - rešio da ostane... (1987)



Avgust 1987: Zagrebački Histrioni, poznata sezonska teatarska grupa, leto provodi putujući po Jugoslaviji, a ovog meseca srdačno su pozdravljeni aplauzom u Zrenjaninu, Somboru, Beogradu, Leskovcu, Vranju - pre nego što su se orijentisali na primorje: Rijeku, Opatiju, Pulu, Poreč... Igraju "Hidrocentralu u Suhom Dolu" Ive Brešana, uz muziku Arsena Dedića, a zvezde predstave su Zlatko Vitez, Asja i Žarko Potočnjak, Ivica Zadro, Branka Cvitković, Siniša Popović... Splitsko ljeto '87 obeležava "Don Juan" Ljubiše Ristića u izvođenju subotičkog Narodnog pozorišta (Nepszinhaz, tudom), a predstava se prikazuje na južnim obroncima Marjana, gde talase Jadrana nadjačavaju glasovi Radeta Šerbedžije i još grlatijeg Miodraga Krivokapića... Posredovanjem Ljubljanskog festivala, u Portorožu i na Križankama gostuje specifična kabaretska trupa Chez-nous. Organizator objašnjava: "Pod ponarejenim lasuljami, lažnimi obrvmi, pod goljufivo šminko a v razkošnih kostumih bodo gosp(odj)e predstavili prizore iz znanih operet in z umetnostjo travestije pričarali like Marilyn Monroe, Tine Turner in Barbre Streisand... A u Poletu, koji prigodnim tekstovima obeležava 50-godišnjicu osnivanja KPH, objavljena je i priča o tridesetogodišnjoj povezanosti Josipa Broza Tita sa njegovim omiljenim Brionima...

"Nije utvrđen točan broj ljudi koje je Predsjednik primio u gotovo tridesetgodišnjoj aktivnosti na Brionima. Računa se da ga je posjetilo oko 130.000 ljudi iz zemlje i inozemstva. Čovjek se mora pitati: Kako je Tito za sve njih pronalazio vremena?"

Otkako su Brioni u travnju 1984. godine proglašeni Nacionalnim parkom, posjetilo ih je više od pola milijuna izletnika. Brioni s Vangom žive uspomenom na Tita, koji je na njima bio prisutan više od tri desetljeća. Njegov posljednji boravak na otočju zabilježen je 28. kolovoza 1979. godine, nakon čega je otputovao u Havanu, gdje se od 2. do 9. rujna održavala Šesta konferencija nesvrstanih.

Drug Tito je ovim krajem proputovao u lipnju 1938. kao generalni sekretar CK KPJ, brodom "Francesco Morosini" kojim je išao iz Splita u Trst, odakle je krenuo za Pariz.

Tada je prvi put ugledao priobalni dio Briona i Pulu.

Titov prvi dolazak na Brione (1947)

Poslije rata, maršal Tito je na današnje područje općine Pula došao u proljeće 1947. godine. Kažu, a mnogi i pišu, da je to bilo 20. lipnja.

Posebnim vlakom iz Ljubljane doputovao je na željezničku stanicu u Vodnjan, automobilom je krenuo u Fažanu, a zatim čamcem stigao na opustošeno otočje Brioni.


Tada je, najvjerojatnije, odlučio da se Brioni preurede, čime je najljepši arhipelag na Jadranu postao stjecištem mnogih važnih političkih razgovora s državnicima i vodećim svjetskim političarima.

Netko je rekao da je otočić Vangu svojedobno otkrio baš Predsjednik.

Jednom je prilikom motornim čamcem stigao na obalu Vange, gdje je u neposrednoj blizini podigao šator, a kako mu se taj predio neobično svidio, odlučio je da se na njemu podigne kuća za odmor.

U doba kada je Tito došao na Brione, Pula je još bila pod angloameričkom upravom.

Tek ujutro, 16. rujna 1947. godine, kada su u grad Pulu po drugi put ušle naše jedinice (prvi put je to bilo početkom svibnja 1945), u Istri i cijeloj Jugoslaviji zavladalo je neopisivo slavlje: zauvijek je zbrisana zona "A".

Na Brionima je 31. ožujka 1949. godine Tito primio 150 predstavnika Istre i Slovenskog primorja.

Također je, tokom 1949. godine primio predstavnike vlasti, Partije i masovnih organizacija jugoslavenske zone Slobodnog Teritorija Trsta, koji su mu poklonili čamac i album s fotografijama s područja zone pod upravom jugoslavenskih vlasti.

Primio je zatim delegaciju svećenika Istre, delegaciju društveno-političkih organizacija, narodne vlasti i radnih organizacija Pule, predstavnike delegata II kongresa Sindikata pomoraca, lučkih i brodogradilišnih radnika, koji su mu predali dar, model doka brodogradilišta "Uljanik" u Puli, te drveni brod i veliki model remorkera s parnim motorom izrađenim u brodogradilištu "Viktor Lenac" u Rijeci.

Tito je primio i predstavnike radnog kolektiva Direkcije Istarskog boksita iz Rovinja, koji su mu poklonili kartu Istre izlivenu u istarskom aluminiju.

Brioni nisu bili samo Predsjednikova rezidencija.

- Jedne smo godine na našoj plantaži mandarina ubrali oko tri tone ploda, kazivao je svojedobno Josip Glušić, poljoprivredni tehničar koji se dugo godina brinuo o voćkama i vinogradima. - Sve je to predsjednik Tito poklonio svojim drugovima, a veći dio dječjim bolnicama, nekim školama i domovima.

Umirovljeni rudari Istarskih ugljenokopa "Raša" (prije toga su radili u najvećem rudniku kamenog ugljena u Jugoslaviji - Raši i Labinu), koji su nekoliko godina radili na uređenju okoliša i drugim poslovima na Brionima, također se sjećaju neposrednih susreta s drugom Titom.

Timotej Pejin, Stevo Krtinić i Milomir Pavličević brinu se o životinjama u Zoološkom vrtu na Velikom Brionu. Rado pričaju o tome da je Predsjednik za vrijeme boravka na Brionima gotovo uvijek dolazio pogledati životinje, a pogotovo one koje je dobio na dar u mnogim zemljama koje je posjećivao.

Na primjer, muflone uzgojene na Velikom Brionu poklonio je mnogim lovištima na području Jugoslavije.

Na Titovu je inicijativu 11. srpnja 1955. na Brionima otvoren Arheološki muzej. Pulski arheolog Štefan Mlakar priča da ga je iznenadilo Titovo poznavanje arheologije.

Anton Vitasović, konzervator muzeja u Nacionalnom parku i spomen području Brioni, ističe da je predsjednik Tito zaslužan za nastavak istraživanja Bizantskog kastruma u zaljevu Dobrika.

Bilo je to 1976. godine, a do danas su na spomenutom lokalitetu iskopani ostaci rimskih vila (pronađene su i posude u kojima se držalo vino) i drugih građevina i predmeta od II stoljeća p.n.e. do XIV stoljeća n.e.

Naravno, Brioni i dalje ostaju veliko i značajno nalazište o kome će stručnjaci dati svoju posljednju riječ.

Nije utvrđen točan broj ljudi koje je Predsjednik primio u gotovo tridesetgodišnjoj aktivnosti na Brionima. Računa se da ga je posjetilo oko 130.000 ljudi iz zemlje i inozemstva. Čovjek se mora pitati: Kako je Tito za sve njih pronalazio vremena?

Na Brionima su održane dvije povijesne sjednice CK SKJ i Predsjedništva SKJ na kojima je Tito vrlo oštro govorio o negativnostima u našem društvu i Partiji.


Tito na plaži


Najprije je na Četvrtoj sjednici CK SKJ 1966. godine u uvodnoj riječi govorio o negativnim pojavama u službi državne sigurnosti, a u završnoj istakao da će ova sjednica imati ogroman značaj za daljni razvitak naše zemlje.

Bila je to godina kad su mnogi rukovodioci u državnoj sigurnosti smijenjeni, a Aleksandar Ranković koji je od prvih dana Drugoga svjetskog rata bio uz samoga Tita, smijenjen je sa svih funkcija i isključen iz SKJ.

Pet godina kasnije, 1971. godine, na Osamnaestoj proširenoj sjednici Predsjedništva SKJ, također je iznio niz slabosti u SKJ i zemlji uopće.

Tito je više od stotinu puta bio u društvu naših i stranih književnika, filmskih umjetnika, kipara i slikara, muzičara, pjevača i kompozitora, balerina, kazališnih stvaralaca...

Na Brionima se susreo s mnogim umjetnicima: Ivanom Meštrovićem, Antunom Augustinčićem, Miroslavom Krležom, Zlatkom Balokovićem, Božidarom Jakcem, Louisom Adamičem, Marijanom Kockovićem, Mariom del Monacom, Elisabeth Taylor, Richardom Burtonom, Sofijom Loren, Ginom Lollobrigidom... A to su samo neki.

Dvije godine poslije Titove smrti, na Sedmom summitu u New Delhiju, prihvaćen je prijedlog Jugoslavije da Brioni postanu mjesto stalnog jačanja i unapređivanja ideja i ciljeva nesvrstanosti i to kroz susrete političara, znanstvenika i drugih iz nesvrstanih zemalja.

U tom smislu, od 26. do 28. rujna 1983. godine na Brionima je u organizaciji Instituta za zemlje u razvoju u Zagrebu i otočja Brioni održan XI okrugli stol zemalja u razvoju, a tema je bila "Razvoj, ekonomska ravnopravnost i politička nezavisnost".

Posebnost toga skupa jest ciklus "Tito - suvremeni svijet - nesvrstanost"...

(Polet, avgust, 1987.)

[dr laganini]

..hoštapler svjetski razmjera..

[Tokmak]

Josip Broz je zaduzivao SFRJ do krajnjih granica ,ali ga nije bilo briga za to jer je znao da ce umrijeti,logicno,niti ga je bilo briga za narode i narodnosti...
on je uzivao skoro do kraja zivota ,a vi koji ostajete se pokoljite do krvi i zivite poslije u bijedi...
i onda nakon svega postoje neki koji stuju njegov lik i djelo...

[dr laganini]

..i obično ubace koji citat od balaševića misleć da su time

[Bla]

Prepoznajte period:

a) Zaduživali se i gradili
b) Zaduživali se i razgrađivali

Baš ono da se čovjek mlatne nečim po glavi.

[dr laganini]

..ne znam kod tebe al kod nas je više napravljeno za deset godina nego za cile yuge..možda ste vi bosanci zbilja bili zadovoljni yugom niste se morali ništa mislit..takav sistem

[Heidi]

Tito i Brioni (2. dio): Ko su bili Titovi omiljeni glumci? / Kako je Smoki prekršio protokol... (1987)



Avgust 1987: Svet obilaze fotografije sa snimanja "Draguljarnice", ljubavno-istorijskog filma koji se snima prema romanu Karola Vojtile, poznatijeg kao papa Ivan Pavao II. Na setu u Krakovu nalaze se popularni glumci Bert Lankaster, Ben Kros, Danijel Olbricki, Olivija Hasi... Kod nas, Fabijan Šovagović ostvaruje svoj san - prema njegovoj čuvenoj drami "Sokol ga nije volio" snima se istoimeni film u slavonskoj ravnici pokraj Valpova. Drama je izvedena više od dvesta puta u zagrebačkom teatru Gavella i osječkom HNK... Vikend program na JRT-u - subotom se prikazuje "Letnje prepodne": "Zvezde pozdravljaju najbolje američke filmove", malo "Loleka i Boleka", a zatim i jedna od epizoda "Stvaranja Titove Jugoslavije" reditelja Svetislava Štetina. Nešto kasnije: "Sabor u Tesliću", prenos Prvenstva Jugoslavije u atletici, serije "Priče iz fabrike", "Dallas", "Puna kuća" i "Šou Dejvida Koperfilda" (poslednje dve u okviru "Programa plus")... A u Poletu, tjedniku Saveza socijalističke omladine Hrvatske, objavljena je poduža priča o tridesetogodišnjoj povezanosti Josipa Broza Tita sa njegovim omiljenim Brionima. Sledi drugi deo tog članka...

"Naš film ide dobrim putem, i tako treba nastaviti... I, najzad, preko filma svjetska javnost treba upoznati našu zemlju... Znate, ja znam kako se kod nas radi u kinematografiji. Kakav bih ja predsjednik bio kad ne bih znao što se događa na području filma i kulture uopće?"




Susreti sa glumcima


Predsjednik Tito je na Brionima 1967. godine primio grupu filmskih stvaralaca, prisjeća se Ljubiša Samardžić:

- Trećeg augusta 1967. godine stigao je poziv domaćina, druga Tita, da ga grupa filmskih stvaralaca poseti na otoku Vangi.

Bila je to neopisiva radost za sve pozvane. Poseta je bila, tako nam je bilo saopšteno, neoficijelna, počet će u 17 časova i trajati sve dok bude ugodno.


Bata i Ljubiša: Titovi omiljeni glumci
Bilo je leto, 37 stepeni u hladu. Kako se obući, a delovati pristojno?

Tamno odelo i kravata na toj temperaturi - nikako.

To ne deluje ležerno, opušteno. Takvo odelo najmanje daje dojam opuštenosti, nameće sagovornicima ozbiljnost. Odlučih se, najzad, za belu lanenu košulju, i platnene hlače.

No, dok sam stigao u zakazano vreme... stigao, ali i zastao ugledavši ljude u crnim odelima, s kravatama, belim košuljama. Pogledavši se, delovao sam samome sebi kao bela ovca.

No, vremena više nije bilo. Uđosmo u brod. Tu i tamo, čuo sam tihe komentare na moj račun.

Približavali smo se Vangi.

Na ulaznim vratima dočekao nas je Predsednik, elegantan, u svetlom odelu, s kravatom. Bilo mi je krajnje neugodno, pa rekoh sebi:

- Šta je, tu je, iz ove se kože ne može.

Pokušavao sam da budem što neprimećeniji. No, kako to izvesti s metar i devedeset i tri santimetra?

U trenutku kad je došao red da se i ja pozdravim s Predsednikom, osetio sam nekako jači stisak ruke, činilo mi se kao znak ohrabrenja, što se neposredno zatim i potvrdilo.

Svojim mekim, spontanim i toplim glasom, sa smeškom na licu, Tito mi je rekao:

- Zdravo, Ljubiša - i hvala ti.

U tom času ispusti moju ruku, skide sako, zatim i kravatu i - ostade samo u košulji.



O jugoslavenskom filmu



Glavnom uredniku Filmske kulture, Stevi Ostojiću, Tito je 29. jula 1977. godine dao intervju. Tada je rekao:

- Jugoslavenski film je nastao u toku revolucije i razvijao se u našoj socijalističkoj zajednici koja je i za tu umjetnost odvajala onoliko koliko je mogla.

Od svojih prvih, pionirskih koraka do današnjih dana, naš film je ostvario veliki napredak. Vrijedni stvaralački rezultati i na tome polju odavno su stekli priznanja ne samo u našoj zemlji nego i u svijetu.

Posebni napori učinjeni su na ekranizaciji velike epopeje naše narodnooslobodilačke borbe.

Snimljeno je više dobrih filmova o ratu i revoluciji, koji su imali snažan uticaj na mlade ljude. Istina, bilo je i promašaja, iz kojih treba izvući pouke.

Nesumnjivo priznanje zaslužuju i autori našeg crtanog filma, koji su umnogome pridonijeli afirmaciji naše filmske umjetnosti u svijetu, što svakako predstavlja uspjeh i cijele naše kulture.

Rekao bih i to da stvaraoci naše kinematografije moraju uvijek imati u vidu činjenicu da publika voli domaći film. Naravno, dobar film! A povjerenje gledalaca uvijek je i najbolji stimulans za umjetnike.


Tito sa Sofijom Loren i Carlom Pontijem



Sofia Loren i Carlo Ponti boravili su na Brionima početkom srpnja 1969. godine:

- Za sedam sati koliko smo proveli na Brionima, nije bilo ni jednog trenutka u kojem nismo znali što radimo. Vrijeme je prosto letjelo, jer biti u društvu s predsjednikom Titom je pravo zadovoljstvo - najveće koje jedan glumac može doživjeti, rekla je Sofia Loren.

- Brioni sada ne samo da predstavljaju ljepotu jadranske vegetacije, nego pojam - predsjednik Tito je ličnost o kojoj govori cijeli svijet. Postigao je mnogo i kao ličnost i kao državnik. Jugoslaveni, recite mu hvala! - rekao je Carlo Ponti.


Svi su ljudi braća


Ožujka 1948. godine, Tito je ugostio grupu talijanskih radnika. Tom prilikom im je rekao:

- Nova Jugoslavija je već dosad dokazala da želi živjeti u najboljim odnosima sa svim susjednim narodima, uključujući tu i talijanski narod.

Zbog toga se mi svi radujemo što ste vi smatrali za cjelishodno da lično dođete u Jugoslaviju, da vidite jedan njen mali dio, gdje talijanski narod živi zajedno s našim narodom, da vidite kako on živi i da doznate kakav je zapravo kod nas odnos prema talijanskoj narodnosti, prema talijanskoj manjini.

Govorim vam o tome zato što je današnja situacija takva da sve demokratske snage, u svakoj zemlji posebice, moraju biti objedinjene i moraju suzbijati svaku propagandu ratnih huškača, svaku propagandu raspirivanja šovinizma u narodima i medu narodima.

Mi ovdje, u Jugoslaviji, pratimo s velikim interesovanjem napore demokratskih snaga u Italiji da stvore sebi bolji život i spriječe one reakcionarne snage koje ugrožavaju prava, nezavisnost i slobodu talijanskog naroda.

Talijanski narod, međutim, ja sam duboko uvjeren, želi samo mir i liječenje rana koje su mu bile zadane ratom uslijed rada protiv nenarodnih režima Mussolinija i drugih.

Narodi Jugoslavije žele s narodom Italije živjeti zbilja u najprijateljskijim i najboljim odnosima. I vi, kad se budete vratili, predajte tu poruku naših naroda demokratskim snagama i čitavom narodu Italije.

Recite im da narodi Jugoslavije žele samo mir i neka talijanski narod ne vjeruje nikakvoj propagandi, nikakvim pričama, nikakvim klevetama.

Između naroda Jugoslavije i Italije, koji će morati da žive vječno zajedno, jedan uz drugog, ne može biti nikakvih nesporazuma ako oni sami budu otklonili ono što smeta njihovoj suradnji...

Nesvrstanost




Godina 1956. ušla je već u knjige naše i svjetske povijesti.

Za dvadeset i više godina znanstvenici će ocjenjivati razgovore što su ih na Vangi, 18. i 19. srpnja te godine, vodili istaknuti državnici - Tito, Naser i Nehru, a što je rezultiralo Brionskom deklaracijom.

"Ono što će drugi otkriti tek osamdesetih godina, nakon šoka svjetske krize - nikako ne prije - njih je opsjedalo već tada, prije 25 godina, jer su do toga došli razmišljanjem. A to nije najmanje što se od njih može naučiti"

... napisao je u "Svjetskom izazovu" Jean Jacques Servan Schreiber.

Trojica šefova država su tih dana dali zajedničku izjavu u kojoj je stajalo i ovo:

"Mir se ne može postići podjelom, već težnjom kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom."

O tom historijskom činu Tito je govorio u intervjuu za Tanjug, objavljenom 1. kolovoza 1976. godine:

- Ovdje, na Brionima, prije dvadeset godina, sastali smo se Nehru, Naser i ja. Tu su se rađale značajne ideje. U to vrijeme međunarodna situacija bila je veoma teška. Prijetila je opasnost da se hladni rat pretvori u vrući rat.

I mi smo diskutovali o tome što da se radi. Riješili smo da bi trebalo raditi na tome da se okupe sve zemlje koje nisu u blokovima. To je izraženo u jednoj kratkoj deklaraciji koju smo nas trojica tada potpisali na Brionima.

I to je bio početak akcije za sazivanje prve konferencije nesvrstanih, koja je održana u Beogradu.


Tito s Meštrovićem

Ivan Meštrović je o susretu s Titom govorio u američkom listu The New York Herald Tribune.

U broju od 1. septembra 1959. objavljeno je:

- Susret i razgovori s Titom otvorili su mi nove vidike. Ličnost predsjednika Tita duboko me impresionirala. Tito je bez svake sumnje najveći čovjek koga su u čitavoj svojoj historiji imali naši jugoslavenski narodi...


Tito s Adamičem

Američki književnik slovenskog porijekla Louis Adamič je odmah po oslobođenju posjetio Jugoslaviju.

Tom prilikom primio ga je maršal Tito. Po povratku u SAD, Adamič je nastavio rad na već započetoj knjizi "Orao i korijenje" ("The Eagle and the Roots"), čija tematika je bila Jugoslavija prije rata i u vrijeme narodnooslobodilačke borbe, ali je ubijen 1951. godine pod nerazjašnjenim okolnostima u blizini svoga doma u Milfordu, New Jersey.

No, njegovo je djelo ipak objavljeno.


Pokrovitelj festivala


Tito i Mario del Monaco

Jedan od direktora Pulskog Festivala, Milan Luks, sjeća se da je 1958. godine na Brionima posjetio predsjednika Tita i razgovarao o pokroviteljstvu Filmskog festivala, kojemu je drug Tito prisustvovao još 1955. godine:

- Odlukom Upravnog odbora Festivala jugoslavenskog filma odnio sam drugu Titu na Brione pismo-molbu da se prihvati pokroviteljstva Festivala.

Bio je to moj prvi susret s našim Predsjednikom.

U početku sam imao veliku tremu, ali ona nije dugo trajala, jer mi je Titova neposrednost i osobina da brzo uspostavi kontakt s ljudima, bez obzira na službeni odnos, pomogla da sam zaboravio da razgovaram s predsjednikom Republike.

Razgovarali smo o prilikama u jugoslavenskom filmu, i sjećam se da mi je kazao:

- Naš film ide dobrim putem, i tako treba nastaviti... I, najzad, preko filma svjetska javnost treba upoznati našu zemlju... Znate, ja znam kako se kod nas radi u kinematografiji. Kakav bih ja predsjednik bio kad ne bih znao što se događa na području filma i kulture uopće?

Te godine, drug Tito se prihvatio pokroviteljstva FJIF-a.



Napisao: Armando Černjul (Polet, avgust, 1987.)

[dr laganini]

..i alija sirotković je ljetova na brijunima

[Mutevelija]

Sad Bakir prije TITo prije 4000 godina faraoni, uvijek je morala neka niža stalež biti u narodu.

Da li postoji ravnopravni sistem u svijetu gdje su svi jednaki bez obzira na klasu, pa samo u bajkama, čak ni na onom svijetu nisu svi jednaki.

[Heidi]

Josip Broz je zaduzivao SFRJ do krajnjih granica ,ali ga nije bilo briga za to jer je znao da ce umrijeti,logicno,niti ga je bilo briga za narode i narodnosti...
on je uzivao skoro do kraja zivota ,a vi koji ostajete se pokoljite do krvi i zivite poslije u bijedi...
i onda nakon svega postoje neki koji stuju njegov lik i djelo...

Jeste, u pravu si, a koju dijagnozu bi dao onima koji STUJU krivoustog zlocinca, koji je tvoju i moju domovinu dijelio na salveti?

[dr laganini]

Josip Broz je zaduzivao SFRJ do krajnjih granica ,ali ga nije bilo briga za to jer je znao da ce umrijeti,logicno,niti ga je bilo briga za narode i narodnosti...
on je uzivao skoro do kraja zivota ,a vi koji ostajete se pokoljite do krvi i zivite poslije u bijedi...
i onda nakon svega postoje neki koji stuju njegov lik i djelo...

Jeste, u pravu si, a koju dijagnozu bi dao onima koji STUJU krivoustog zlocinca, koji je tvoju i moju domovinu dijelio ja salveti?

...udbaška podvala..ajde da i jesu al baš na salveti i kao bonus ti na kraju oslobode pola i više bosne..

[Mutevelija]

Lagani

[dr laganini]

..e da nek je čuvaju za uspomenu ...traktoristi

[Mutevelija]

Još bi ti njih vidio da nije bilo rata sa Bošnjacima. Tako da je istina za oslobađanje ali dosta ste nam otpada prebacili preko Une

[dr laganini]

..ma daj bošnjaci su bili slipi virovali su jna dok ih nisu počeli masakrirat..mute uči malo..