Dzemal Bijedic

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
mrki62
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7492
Joined: 26 Mar 2010, 07:23
Status: Offline

Re: Drug Dzemal Bijedić

Post by mrki62 » 24 May 2014, 19:15

Džemo je u mnogo čemu bio čovjek a svi poslije njega su hulje i fukare.
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM :pusi

User avatar
drugrankovic
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 6282
Joined: 14 May 2014, 10:18
Status: Offline

Re: Drug Dzemal Bijedić

Post by drugrankovic » 25 May 2014, 14:53

mrki62 wrote:Džemo je u mnogo čemu bio čovjek a svi poslije njega su hulje i fukare.

to su ljudi koji su bili za zajednicu... a ne ovi koji hoce dzamija drzavu a sve ostalo ko ebe...
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”

krhotina
Poneki mu pročitamo
Poneki mu pročitamo
Posts: 621
Joined: 10 Jan 2014, 02:27
Status: Offline

Re: Drug Dzemal Bijedić

Post by krhotina » 26 May 2014, 01:42

Ti meni ne odgovori kako su bili Džemo i Razija po popularnosti ispred Tite i Jovanke, da ti to nije po nekoj anketi iz Sjeverne Koreje? :kita

User avatar
drugrankovic
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 6282
Joined: 14 May 2014, 10:18
Status: Offline

Re: Drug Dzemal Bijedić

Post by drugrankovic » 26 May 2014, 08:13

krhotina wrote:Ti meni ne odgovori kako su bili Džemo i Razija po popularnosti ispred Tite i Jovanke, da ti to nije po nekoj anketi iz Sjeverne Koreje? :kita


u vreme kada je likvidiran drug dzemal popularnost je njihova bila veća, bahatost ovih drugih je tada vec bila na nekom nivou koja je prerastala narodu u odbojnost... jovankina pogotovo
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”

krhotina
Poneki mu pročitamo
Poneki mu pročitamo
Posts: 621
Joined: 10 Jan 2014, 02:27
Status: Offline

Re: Drug Dzemal Bijedić

Post by krhotina » 26 May 2014, 23:02

Ja se živo sjećam tog doba, i ako po strani ostavimo naše subjektivne želje, ipak je bilo drastično drugačije od onoga što navodiš. U ono vrijeme kada su se razvijali elektronski mediji, kada su štampa i literatura bile jednopartijske, informativno se dobro znalo šta su prioriteti. U to i takvo vrijeme Tito i Jovanka su bili apsolutno najpopularniji bračni tandem u regiji, a možda i u cijelom komunističkom bloku. Rahmetli Džemal je bio samo dio rukovodećeg aparata, a kad je poginuo mnogi u yugi, pogotovo u onim ruralnim dijelovima, prvi put su čuli da mu se žena zove Razija.

User avatar
mrki62
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7492
Joined: 26 Mar 2010, 07:23
Status: Offline

Re: Drug Dzemal Bijedić

Post by mrki62 » 26 May 2014, 23:14

krhotina wrote:prvi put su čuli da mu se žena zove Razija.
A tek imena djece, koja ne spadaju u čast današnjih nacionalista :pusi
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM :pusi

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7769 times
Status: Offline

Zašto su Jovanka i SDB ubili Džemala Bijedića?

Post by Krokodil Behko » 01 Oct 2017, 10:10

Image

Ako fotografija govori više od hiljadu reči – a govori, onda je ovaj detalj razgovora Josipa Broza Tita i Džemala Bijedića najbolja potvrda brojnih priča i svjedočenja da je Tito slijepo verovao i posebno cijenio čuvenog Džemu.

Neki smatraju da je fotografija nastala u trenutku kada je Džema podnosio ostavku. Naravno, Tito mu je nije prihvatio. Poznato je da je Bijedić čak četiri puta podnosio ostavku na funkciju premijera Jugoslavije, ali je uvijek povlačio pod Titovim uticajem.

Špekulisalo se da je Bijedić Titov mogući nasljednik, da je Tito htio da izmijeni ustav SFRJ kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao da obavlja funkciju predsjednika SIV-a ili predsjednika Skupštine SFRJ.

Upravo ta Titova odluka je koštala života Bijedića i njegovu suprugu Raziju. Oni su, zajedno sa još šest osoba iz pratnje, poginuli 18. januara 1977. godine, u avionskoj nesreći na vrhu brda Inac na planini Lisin kod Kreševa.

Bijedićeva pogibija je teško pogodila Tita. Nakon što je čuo za tragediju. odmah je prekinuo službenu posjetu Libiji. Ubrzo je iz njegovog okruženja nestala njegova supruga Jovanka, jer se sumnjalo da je ona sa nekim generalima JNA naručilac Džemine smrti. Ni njoj nije odgovaralo da Bijedić naslijedi Tita, a to je već bila gotova stvar.

Javna je tajna da visinometar i brzinometri, koji služe pilotu za orijentaciju, nisu bili ispravni. Pritom, Džemin let je bio veoma loše organizovan, a na kontrolnom tornju Aerodroma Sarajevo radila je osoba koja nije imala dozvolu, što sve zajedno nameće broja pitanja, a upućuje i na zavjeru iz DB-a i JNA.

Kako se moglo desiti da se na mjestu nesreće prvi pojavi baš Jovica Stanišić, kasnije šef Državne bezbjednosti Srbije u vrijeme Slobodana Miloševića?!

(Kurir)
online

User avatar
storm
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 74128
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Offline

Re: Zašto su Jovanka i SDB ubili Džemala Bijedića?

Post by storm » 01 Oct 2017, 10:32

Krokodil Behko wrote: 01 Oct 2017, 10:10
Image

Ako fotografija govori više od hiljadu reči – a govori, onda je ovaj detalj razgovora Josipa Broza Tita i Džemala Bijedića najbolja potvrda brojnih priča i svjedočenja da je Tito slijepo verovao i posebno cijenio čuvenog Džemu.

Neki smatraju da je fotografija nastala u trenutku kada je Džema podnosio ostavku. Naravno, Tito mu je nije prihvatio. Poznato je da je Bijedić čak četiri puta podnosio ostavku na funkciju premijera Jugoslavije, ali je uvijek povlačio pod Titovim uticajem.

Špekulisalo se da je Bijedić Titov mogući nasljednik, da je Tito htio da izmijeni ustav SFRJ kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao da obavlja funkciju predsjednika SIV-a ili predsjednika Skupštine SFRJ.

Upravo ta Titova odluka je koštala života Bijedića i njegovu suprugu Raziju. Oni su, zajedno sa još šest osoba iz pratnje, poginuli 18. januara 1977. godine, u avionskoj nesreći na vrhu brda Inac na planini Lisin kod Kreševa.

Bijedićeva pogibija je teško pogodila Tita. Nakon što je čuo za tragediju. odmah je prekinuo službenu posjetu Libiji. Ubrzo je iz njegovog okruženja nestala njegova supruga Jovanka, jer se sumnjalo da je ona sa nekim generalima JNA naručilac Džemine smrti. Ni njoj nije odgovaralo da Bijedić naslijedi Tita, a to je već bila gotova stvar.

Javna je tajna da visinometar i brzinometri, koji služe pilotu za orijentaciju, nisu bili ispravni. Pritom, Džemin let je bio veoma loše organizovan, a na kontrolnom tornju Aerodroma Sarajevo radila je osoba koja nije imala dozvolu, što sve zajedno nameće broja pitanja, a upućuje i na zavjeru iz DB-a i JNA.

Kako se moglo desiti da se na mjestu nesreće prvi pojavi baš Jovica Stanišić, kasnije šef Državne bezbjednosti Srbije u vrijeme Slobodana Miloševića?!

(Kurir)
I u ratovima u HR i BIH mozak svih zločinačkih i genocidnih operacija od Vukovara pa nadalje....
Habibti, ya nour el - ain... :srce

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7769 times
Status: Offline

Re: Zašto su Jovanka i SDB ubili Džemala Bijedića?

Post by Krokodil Behko » 01 Oct 2017, 10:40

Ko je gledao na NG serijal o avionskim nesrećama, jasno mu je da se crne kutije mogu pronaći.
Na primjer, Ameri su pronašli crne kutuje nekog palog aviona u sred najveće močvare na Floridi, u sred mulja, na metar i po ispod površine vode.
online

User avatar
Pasaga
Hadžija
Hadžija
Posts: 37680
Joined: 09 Dec 2012, 16:58
Location: NORDPOL
Has thanked: 2874 times
Been thanked: 2206 times
Status: Offline

Re: Zašto su Jovanka i SDB ubili Džemala Bijedića?

Post by Pasaga » 01 Oct 2017, 10:50

Mislim da je i buraz o tog Stanisica obavljao istu ili slicnu funkciju u BH za vrjeme ovog rata
ili u sami pocetak rata??
U Dzemino vrjeme,ili za vrjeme njega,sve odluke koje su vodile progresu,Tito je donosio
na inzistiranje i uz saglasnost licno Dzeme.
Naravno,to se nije svidjalo Dolanc ...compani....pa preko Hr...do Begisa.
Last edited by Pasaga on 01 Oct 2017, 14:15, edited 1 time in total.
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce

"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".

User avatar
Konsultant
Legenda foruma
Legenda foruma
Posts: 11187
Joined: 22 May 2011, 10:40
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Zašto su Jovanka i SDB ubili Džemala Bijedića?

Post by Konsultant » 01 Oct 2017, 14:04

Vala ni Milka Planinc nije sesi, puno je volja Jovanka. Koji je to bio metak s 18 god. :obrve

User avatar
Mala_Mu
atomica
atomica
Posts: 63332
Joined: 09 Feb 2014, 13:14
Location: Dolina Mumijevih
Mood:
Has thanked: 551 times
Been thanked: 1385 times
Status: Offline

Džemal Bijedić je volio BiH, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše

Post by Mala_Mu » 20 Jan 2019, 10:20

Image
Osamnaesti januar 1977. godine za Džemala Bijedića trebao je da bude nešto naporniji radni dan nego obično. Raspored aktivnosti za taj utorak trebalo je da izgleda ovako: ujutro je bilo planirano da kao predsjednik Saveznog izvršnog vijeća – SIV-a (Vlada SFRJ) isprati Josipa Broza Tita na putovanje u Libiju i Egipat, poslije toga plan je bio da avionom odleti u Sarajevo na sjednicu CKSKJ BiH, nakon sjednice i ručka s drugovima da se u poslijepodnevnim satima vrati u Beograd. No, od planiranog Džemal Bijedić je jedino uspio da svoga prijatelja i Maršala isprati na put. Avion u kojem je bio Džemal Bijedić s članovima posade nije sletio u Sarajevo nego se srušio na planini Inač iznad Kreševa. Predsjednik SIV-a i svi članovi posade su poginuli, uključujući i suprugu Raziju. Mogli bismo reći da je u tom momentu Bijedić bio u usponu svoje političke karijere. U aprilu 1977. godine napunio bi 60 godina, bio je aktuelni predsjednik Vlade Jugoslavije, blizak prijatelj i saradnik Josipa Broza i, prema glasinama, jedan od njegovih mogućih nasljednika.

Danas šira javnost o Džemi zna onoliko koliko mediji pišu o njemu. Pogrešno bi bilo reći da oni koje zanimaju život i djelo Džemala Bijedića nemaju gdje da nađu kvalitetan sadržaj o tome. Dvije knjige vrijedne su pažnje. Prva je objavljena tokom 1985. godine pod nazivom „Džemal Bijedić i njegovo vrijeme“, autora Dragana Bartolovića. Druga knjiga djelo je Husnije Kamberovića – „Politička biografija Džemala Bijedića“. Vrijedan izvor predstavlja i dokumentarni serijal koji je producirala Federalna televizija o životu i djelu Džemala Bijedića. S druge strane, bh. štampa u poslijeratnom periodu ličnost i djelo Džemala Bijedića tretira dosta površno i bez analitičkog pristupa. Protokolarno, jednom godišnje, na dan njegove pogibije štampani mediji objave tekst o godišnjici tragičnog događaja. Druga prilika kada mediji pišu o Džemi jeste poznata dilema ili teorija zavjere: da li je Džema ubijen?, piše Analiziraj.ba, prenosi Tačno.net.

Image


Revolucionarni put


Priču o Džemalu Bijediću možemo početi 101 godinu ranije, kada je Adem-aga Bijedić, trgovac iz Mostara, 22. aprila 1917. godine dobio sina. Sin je dobio ime Džemal, što u arapskom jeziku znači „ljepota“. Tradicionalni odgoj kod Džemala, iliti Džeme pobijedila je ljevičarska ideja pred sam početak Drugog svjetskog rata. Pored vizije kako stvoriti pošteniji i bolji svijet, Džema se još zanimao i za muziku, pa je svirao bubnjeve u RKUD Abrašević, te radio u „Muslimanskoj biblioteci“ i sportskom klubu „Velež“. Iz Drugog svjetskog rata izašao je sa 28 godina kao major OZNA-e (Odjeljenje za zaštitu naroda). Pred njim je bila prilika da gradi društvo o kojem je sanjao još od svoje devetnaeste godine kada je postao član SKOJ-a, a malo zatim i član SKJ-a.

Revolucionarni put Džema počinje 1939. godine, kada je prvi put uhapšen zbog svojih ljevičarskih ideja. U periodu 1939. do 1941. četiri puta je bio hapšen. Svake godine po jednom. Posljednji put uhapšen je u junu 1941. godine i u zatvoru je proveo mjesec. Sredinom 1942. Džema izlazi iz Mostara i preko Igmana i Bjelašnice dolazi u Sarajevo. Tokom Drugog svjetskog rata Bijedić je uglavnom boravio na teritoriji Bosne i Hercegovine. Djelovao ja na području Tuzle, Rogatice, Sarajeva, Mostara, Srebrenika, Vlasenice i Gradačca, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Raziju Ferhatbegović. Obnašao je mnoge dužnosti i predstavljao je klasičnog partizanskog oficira čije su osnovne reference bile ilegalni i obavještajni rad.

Usponi i padovi


Politička aktivnost Džemala Bijedića, od završetka rata pa sve do momenta pogibije, imala je svoje uspone i padove. Politički razvoj Džemala Bijedića može se posmatrati u više etapa. Od prve poslijeratne funkcije kao pomoćnika ministra policije u Vladi NRBiH, pa do one najvažnije funkcije koju je Bijedić tokom života obnašao – predsjednika Vlade SFRJ u periodu 1971-1977. godine. Preciznije, Džeminu političku karijeru možemo valorizirati na dva nivoa. Jedno je ono što je Džema uradio kao predsjednik SIV-a, a drugo je njegovo djelovanje na republičkom nivou.

Husnija Kamberović u svojoj knjizi, između ostalog, sistematično istražuje Džemin politički život s oba navedena nivoa.

U kontekstu Bosne i Hercegovine, Kamberović ističe tri polja aktivnosti u njegovoj karijeri: a) integracija Hercegovine u BiH, b) borba za ravnopravnost BiH u jugoslavenskoj federaciji i c) afirmacija muslimanske nacije.

Image

Do momenta kada je imenovan za jugoslavenskog premijera, Džema je skupa s Brankom Mikulićem, koristeći kapacitete funkcija koje su obavljali, snažno radio i djelovao na industrijalizaciji, emancipaciji i obnovi zemlje nakon rata. Bosna i Hercegovina je u Drugi svjetski rat ušla kao industrijski nerazvijena zemlja. Prateći rezultate popisa stanovništva iz 1931. godine, Seka Brkljača, u tekstu pod nazivom “Bosna i Hercegovina u prvim godinama Drugog svjetskog rata od 1939. do 1941. godine”, navodi da je u našoj zemlji tek 6,7% radno sposobnog stanovništva živjelo od industrije, rudarstva i zanatstva. Ostatak se odnosio na poljoprivredne djelatnosti. Poslijeratno strateško odustajanje od poljoprivrede i odluka da se krene u industrijalizaciju Bosnu i Hercegovinu je stavila pred veliki izazov. Prije svega, obnoviti uništeno tokom rata, a onda pokrenuti nove industrijske pogone. Da obnova nije išla baš jednostavno govori nam podatak da je ’60-ih godina na 10.000 stanovnika bilo samo 3,6 bolesničkih postelja, na jednog ljekara bilo je 2.390 stanovnika, da je 30% stanovništva bilo nepismeno, a svega 27% putnih komunikacija predstavljalo je puteve I i II kategorije.

Kako bi se pokrenula industrija i popravilo opšte stanje, početkom ’60-ih republičke vlasti odlučile su se na pokretanje velikih privrednih organizacija poput Željezare Zenica, Aluminijskog kombinata u Mostaru, Energoinvesta, Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu itd. Svi ovi privredni subjekti ’80-ih godina predstavljali su privredne gigante – ne samo na području BiH nego i značajne privredne subjekte u Jugoslaviji. Završena izgradnja i elektrifikacija pruge Sarajevo – Ploče 1. juna 1969. godine predstavljala je značajan iskorak u povezivanju kontinentalnog dijela BiH s jadranskom obalom. Vožnja od Sarajeva do Ploča trajala je samo 2 sata i 44 minuta.

Džemal Bijedić u svemu ovome ima zasluge jer se bez njegove podrške kao visokopozicioniranog republičkog funkcionera teško išta moglo ostvariti. Ono čemu danas možemo da svjedočimo, a u čemu Džema ima svoje zasluge, jesu: Univerzitet u Mostaru, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i na kraju činjenica da je Sarajevo dobilo svoj televizijski studio još u junu 1961. godine. Značajna i manje poznata Džemina inicijativa bila je otvaranje 1.001 škole u Bosni i Hercegovini. Za političku aktivnost Džeme Bijedića veže se i donošenje Zakona o zabrani nošenja zara i feredže. U vrijeme donošenja zakona Džema je bio predsjednik Zakonodavnog odbora Narodne skupštine Bosne i Hercegovine.

Čovjek iz naroda


Image

Imenovanjem Džemala Bijedića na mjesto predsjednika SIV-a Josip Broz Tito je svjesno želio da ojača saradnju sa zemljama „muslimanskog svijeta“. Bijedić je u dva mandata bio premijer i za vrijeme njegovog mandata Jugoslavija je imala potpisane brojne ugovore o privrednoj i kulturnoj saradnji s drugim zemljama. Sa 63 zemlje bili su potpisani ugovori o naučno-tehničkoj saradnji, jugoslavenski stručnjaci radili su u 25 zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, navodi se u knjizi „Politička biografija Džemala Bijedića“. Za vrijeme Bijedićevog mandata Jugoslavija je uspostavila značajnu trgovinsku razmjenu s Kuvajtom, Alžirom, Egiptom, Libijom, Turskom, Iranom itd. U dva Džemina mandata savezna vlada Jugoslavije imala je značajne rezultate. U kontekstu današnje situacije vrijedno je istaknuti da je mostarski Sokol tokom 1974. godine, u saradnji s francuskim i libijskim kompanijama, proizvodio avione tipa Miraž za libijsko tržište. Džemini savremenici i saradnici svjedoče da je Džema, kao predsjednik Vlade, imao običaj da na ulici ili pijaci u razgovoru s običnim ljudima ispituje rezultate svoje vlade. Nihad Sijerčić, u tekstu objavljenom u sarajevskom Startu, piše o anegdoti Miše Marića, mostarskog Džeminog prijatelja, kako ga je jednom našao u štali komšije. Marić svjedoči: „Komšija čuči i muze krave, a premijer Vlade Jugoslavije sjedi pored njega na tronošcu i ispituje ga o tome koliko mlijeka krava daje.“

Nesreća ili…?


I danas, često, makar u jednom dijelu Mostara, može se čuti svjedočenje o dvije velike političke ličnosti Mostara –Muji Komadini i Džemalu Bijediću. Da li je Džema, uistinu, u jugoslavenskom establišmentu nekome smetao? To će, zasigurno, još dugo ostati materijal za razvijanje teorija zavjere. Uvidom u novinske arhive uočava se da je tezu o ubistvu svoga amidže Džemala najčešće podupirao Bahrudin Bijedić. Tokom 1999. godine u magazinu Dani kroz tri autorska teksta nekadašnji diplomata i jugoslavenski konzul u Sjedinjenim Američkim Državama i ministar unutrašnjih poslova SR BiH piše o uspomenama na svog amidžu Džemala, a u posljednjem nastavku objavljenom 12. aprila 1999. godine iznosi tezu o ubistvu koja je poslije u medijima više puta ponavljana. Ukratko, teza glasi da je Džema u oktobru 1976. godine, tri mjeseca pred smrt, Bahrudinu na uho šapnuo da će ga ubiti jer previše zna. U tekstovima nema informacija šta je to, konkretno, Džema previše znao. Bahrudin iznosi teoriju da su ljudi iz vrha JNA imali interes da ubiju Džemu jer je JNA imala skriveni program velikosrpske dominacije i da je Džema stajao kao prepreka realizaciji tog plana. Jednako tako, tekst Mirka Šagolja objavljen u sarajevskom Oslobođenju u januaru 2008. podupire tezu o Džeminom ubistvu. Šagoljeva teza se oslanja na njegov izvor koji iz sigurnosnih razloga treba da ostane anoniman jer živi u Beogradu. Anonimni svjedok je potvrdio Šagolju da je njegova priča stoposto istinita, a Šagolj je njegovu priču prenio na sljedeći način:

„Taj čovjek je po struci inžinjer elektronike. U trenutku udesa bio je major JNA i, kako kaže, šef tehnike u bazi JNA na heliodromu u Jasenici kod Mostara. Kad se udes dogodio, on je sa svojom stručnom ekipom helikopterom prvi stigao na mjesto udesa. Obavili su kompletnu stručnu ekspertizu i, tvrdi, nedvosmisleno ustanovili da je visinomjer aviona prije njegovog polijetanja sa Batajničkog aerodroma bio namjerno naštiman tako da je pokazivao 20 metara veću visinu od stvarne. Bilo je to, kaže, sasvim dovoljno da se udes dogodi, bez obzira na maglu i brzinu. Jer, avion je zbog toga napravio zaokret iznad radiofara na Crepoljskom na 20 metara nižoj visini od dozvoljene i predviđene i to je bio razlog što je udario u vrh brda Inač.“

Niti jedna od ovih teza ne ostavlja dovoljno snažan dojam da bi se moglo sa sigurnošću tvrditi da je jugoslavenski premijer ubijen. Uzrocima nesreće se najtemeljitije bavio već spomenuti historičar Husnija Kamberović, makar u dva navrata. U tekstu pod nazivom „Smrt Mehmeda Spahe i Džemala Bijedića u kontekstu mitskih konstrukcija“ i spomenutoj knjizi „Politička biografija Džemala Bijedića“. Kamberović je za potrebe pisanja knjige temeljito istražio okolnosti pod kojima se nesreća dogodila, konsultirajući sve dostupne materijale u beogradskim i sarajevskim arhivama. Iščitavanje poglavlja knjige pod nazivom „Nesreća ili…“ zaista otvara mogućnost u određene sumnje. Prva i najveća sumnja odnosi se na promjenu pilota. Ljubomir Pavić, šef pilota SIV-a, planiranog je pilota Branka Vujičića zamijenio Muratom Hanićem. Glavni pilot je ostao Stevan Leka, kako je i bilo planirano, a za kopilota određen je Hanić, za koga će se utvrditi da je važio kao „pilot ispod prosjeka“. Pilot Leka bio je pukovnik avijacije s bogatim letačkim iskustvom. Međutim, Kamberović je uvidom u arhivsku građu i ocjene instruktora, kada je Leka polagao ispite za preobuku u profesionalnog pilota (tokom 1969. godine), pronašao da je instruktor Hans Rothlisberger ustvrdio da kod Leke postoje određene teškoće u praksi letenja jer nema dovoljno letačkog iskustva za upravljanje avionima s dva motora kakav je, upravo, bio avion kojim je za Sarajevo trebao letjeti Džemal Bijedić. Nema podataka koliko je prvi pilot Leka u periodu od 1969. do 1977. godine obavio letova na avionima s dva motora, kao što i nema dokaza o zavjeri.

Greben na planini Inač u koji je avion udario visok je 1.366,3 metra, što je za 280 metara niže od minimalno propisane visine leta za taj sektor u proceduri i pripremi za slijetanje na Sarajevski aerodrom i da je udes posljedica direktnih propusta posade u održavanju propisanih elemenata leta – piše u izvještaju komisije koja je formirana da utvrdi uzorke nesreće. Komisija je još kao faktor nesreće navela i lošu organizaciju Vazduhoplovne službe SIV-a, jer letu predsjednika SIV-a nije dala odgovarajući značaj.

Image

Bilo da je Džema ubijen ili je stradao u nizu nesretnih okolnosti, kako se zaista ponekad i zna desiti, čini se da se u Bosni i Hercegovini još uvijek nije rodio političar kalibra Džemala Bijedića. Džema je volio Bosnu i Hercegovinu, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše. Volio je ponavljati slijedeće:

„Mi smo revoluciju vojevali i za to da se jednom za svagda utvrdi čija je ovo zemlja Bosna i Hercegovina, da ne bude ni carska ni spahijska, da ne ostane provincija u pozadini, oko koje se kusuraju velikosrpska i velikohrvatska buržoazija i bosanski begovat.“

Nažalost, čini se da revolucija koju je Džema vojevao iz ovog njegovog citata nije imala previše smisla. Bosna i Hercegovina jeste provincija u pozadini oko koje se još uvijek kusuraju i velikosrpski i velikohrvatski interesi, a ni priču o bosanskom begovatu ne treba zanemariti.

radiosarajevo.ba

User avatar
Nice try
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 29635
Joined: 09 Dec 2016, 08:03
Been thanked: 15 times
Status: Offline

Re: Džemal Bijedić je volio BiH, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše

Post by Nice try » 20 Jan 2019, 10:39

Od svih političara, prijeratnih naravno, njega su u našoj familiji najviše poštovali i žalili za njim.
Za nesreću nisu vjerovali da je bila slučajna.
Sada, iz ovog vremena, lijepo je pročitati nekih par rečenica o njemu.
"Nećemo ništa razumeti od hoda sveta ako budemo zamišljali da ljudi uvek postupaju pravedno..."

Balada o Bohoreti

User avatar
Mutevelija
Selonačelnik
Selonačelnik
Posts: 86350
Joined: 28 Nov 2015, 20:04
Has thanked: 853 times
Been thanked: 1641 times
Status: Offline

Re: Džemal Bijedić je volio BiH, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše

Post by Mutevelija » 20 Jan 2019, 14:04

Volio on BiH ali Maršal.mu nine oprostio nacionalnost Muslimana
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció

🍉🍉🍉🍉

User avatar
Pasaga
Hadžija
Hadžija
Posts: 37680
Joined: 09 Dec 2012, 16:58
Location: NORDPOL
Has thanked: 2874 times
Been thanked: 2206 times
Status: Offline

Re: Džemal Bijedić je volio BiH, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše

Post by Pasaga » 20 Jan 2019, 14:58

Mutevelija wrote: 20 Jan 2019, 14:04 Volio on BiH ali Maršal.mu nine oprostio nacionalnost Muslimana
opet... greska .... :cupka :jock
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce

"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".

User avatar
Sheval
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 17562
Joined: 02 Mar 2012, 21:53
Has thanked: 344 times
Been thanked: 882 times
Status: Offline

Re: Džemal Bijedić je volio BiH, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše

Post by Sheval » 21 Jan 2019, 21:13

Džema je volio Bosnu i Hercegovinu, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše
Ima nas još Džema.
Moj idol ❤️

User avatar
Sheval
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 17562
Joined: 02 Mar 2012, 21:53
Has thanked: 344 times
Been thanked: 882 times
Status: Offline

Re: Džemal Bijedić je volio BiH, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše

Post by Sheval » 21 Jan 2019, 21:18

.
„Mi smo revoluciju vojevali i za to da se jednom za svagda utvrdi čija je ovo zemlja Bosna i Hercegovina, da ne bude ni carska ni spahijska, da ne ostane provincija u pozadini, oko koje se kusuraju velikosrpska i velikohrvatska buržoazija i bosanski begovat.
Veliki covjek i veliki mislilac. I tako jeste danas, bas tako. Bosansko begovanje odnosno sabur politika, podjednaki je problem kao i ovo ostalo navedeno.

User avatar
Vjetar
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 14764
Joined: 23 May 2015, 17:46
Location: Na konju
Been thanked: 22 times
Status: Offline

Re: Džemal Bijedić je volio BiH, Hercegovinu malo više, a možda Velež ponajviše

Post by Vjetar » 21 Jan 2019, 21:18


Image

Care, ovoliku glavu još samo Bajaga ima. :hihi

User avatar
Mohr
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 8978
Joined: 16 Aug 2015, 21:15
Has thanked: 1 time
Been thanked: 11 times
Status: Offline

Re: Dzemal Bijedic

Post by Mohr » 19 Jan 2020, 09:48

"Mi revoluciju smo vojevali i za to da se jednom za svagda utvrdi čija je ovo zemlja BiH, da ne bude ni carska ni spahijska, da ne ostane provincija u pozadini oko koje se kusuraju velikosrpska i velikohrvatska buržoazija i bosanski begovat"

Džemal Bijedić.

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7769 times
Status: Offline

Re: Dzemal Bijedic

Post by Krokodil Behko » 19 Jan 2020, 10:06

Ne mogu, a da ne kažem, kako sam suglasan s navedenim.
online

Post Reply

Return to “Historijske ličnosti”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 10 guests