HDZ Hrvatske:

[storm]

..oćeš da nabrojim ko je dobivao sredstva za vrime kizine vlade..a..

Jesam ja složio se s tim?

Nisam!

Ja bi među prvima odrezao onog Pupuvca i ostale profesionalce....

[storm]

Samo ti to ne možeš skužiti....jer čim si protiv nas, odmah si njihov

Zato i kažem da ste isti soj...

[dr laganini]

..al ko slučajno plasiraš te vijesti na forum ..ma daj stor sredi se više..

[storm]

..al ko slučajno plasiraš te vijesti na forum ..ma daj stor sredi se više..

Samo istina


copy/ paste ministar

[dr laganini]

..neko kaže da struka na čelu s radmanom kaže ne..ja nebi bio sudac..

[storm]

..neko kaže da struka na čelu s radmanom kaže ne..ja nebi bio sudac..

Pa malo sam pratio slučaj....dokazano je, naveden i američki autor
bile su postavljene i sekvence koje su doslovce kopirane... gluposti

[dr laganini]

...ma većina koja raspravlčja o tome nema pojma o tom radu..nema ni ja ..to ti je kao kad kažu kako je brega maznuo nečiju stvar..kužiš..pisa sam i diplomske i slične radove i znam kkao to ide..što je danas orginal..al nije bitno struka kaže da nije a index da je jebiga što bi ja sad triba kome virovat..

[storm]

...ma većina koja raspravlčja o tome nema pojma o tom radu..nema ni ja ..to ti je kao kad kažu kako je brega maznuo nečiju stvar..kužiš..pisa sam i diplomske i slične radove i znam kkao to ide..što je danas orginal..al nije bitno struka kaže da nije a index da je jebiga što bi ja sad triba kome virovat..

Eto baš čitam....taj isti index kaže i kad nešto valja
Mene nervira kad ste na život i smrt spremni braniti neku glupost samo jer je " s prave strane"


Lijepa priča nedjeljom: Ovo je čovjek koji je pripremio reformu za uštedu 1,5 milijardi kuna
Piše: M. Repecki

Foto: Privatni album



HRVATSKA ima jednu od najtromijih ekonomija Europske unije te su nas po razvoju prestigle gotovo sve bivše komunističke zemlje istočne Europe. Zbog slabe gospodarske aktivnosti ne stvaraju se novi poslovi u dovoljno velikoj mjeri, što je rezultiralo masovnim iseljavanjem na Zapad – 2016. je prema procjenama demografa iselilo oko 60 tisuća ljudi.

Uzrok ovih problema leži u činjenici da Hrvatska često ima neprijateljski odnos prema poduzetništvu što se očituje kroz brojne administrativne prepreke i namete koji onemogućuju normalan rad i konkurentnost na tržištu.

Nedavno je predstavljen Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, koji u prvoj fazi smanjuje troškove poslovanja u ukupnom iznosu do 1,5 milijardi kuna. Temelji se na tzv. "Standard Cost Modelu", međunarodno priznatoj metodologiji koja je razvijena u Nizozemskoj, kao i na EU pravilima za liberalizaciju tržišta usluga.

Najzaslužnija osoba za pripremu reforme poslovne klime

Prema mišljenju mnogih, jedna od najzaslužnijih osoba za pripremu reforme poslovne klime je Daniel Hinšt, voditelj Centra unutarnjeg tržišta pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Hinšt za Index kaže da su na rješenjima za reformu radili godinama, no da sada napokon imaju podršku s najviše razine. Zadatak njegovog tima je da na temelju analitike dizajniraju prijedloge konkretnih rješenja, dok je provedba na nizu resora.

"Reforma poslovne klime je u mnogim državama članicama prioritet kako bi se poduzetnici rasteretili od suvišne regulative, raznih troškova i nameta. Godinama je naš mali tim pripremao sustavno i cjelovito rješenje. Nije bilo lako, lakše je bilo odustati, ali smo imali volju. Mali tim je dovoljan da se razvije i veliki paket i tako nastavi dalje. Sada imamo i podršku s najviše razine što je logičan preduvjet da bi se reforma mogla provoditi u provedbenoj suradnji s nizom resora. Naš je dio policy analitički i inicijativni – temeljem analize i mjerenja dizajniramo prijedloge konkretnih mjera i rješenja. Provedba je stvar niza resora. U svojem radu uvijek gledam kako dizajnirati rješenja koja će što više osloboditi potencijal privatnog sektora i tržišta koji stvaraju vrijednost i inovacije, ulažu kapital, otvaraju prilike radništvu i na kraju plaćaju poreze i ostale pretjerane namete. Taj posao rade sve konkurentne zemlje svijeta pa tako i unutar EU gdje ima sjajnih frontrunnersa", kaže Hinšt.

U Hrvatskoj postoje brojne interesne skupine kojima odgovara sadašnje stanje, i koji bi najradije da se apsolutno ništa ne mijenja.

No Hinšt kaže da ipak unutar sustava postoje kvalitetni pojedinci koji razumiju mehanizam reformi i shvaćaju potrebu rasterećenja gospodarstva.



"Čim krene reforma jave se otpornici"

Osim toga, kaže i da su institucije dužne štititi članak 49. ustava, koji kaže da su poduzetnička i tržišta sloboda temelj gospodarskog ustroja, te da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu.

"Čim krene bilo koja reforma javljaju se otpornici. Dapače, čak i ako se samo najavi i neka pojedinačna reformska mjera, gotovo uvijek se dogodi određeni otpor. Ipak, ne bih mogao generalizirati institucije i interesne skupine. Poznajem i niz kvalitetnih pojedinaca koji razumiju mehanizam reformi i potrebu da se oslobodi poduzetnike od tereta pretjerane regulacije. U svakom slučaju, važna je snaga institucija da sustavno i precizno štite članak 49. Ustava naše zemlje. Mislim da bi cjelovita kurikularna reforma trebala uzeti u obzir i fokus upravo članak 49. Ustava jer je u konačnici i to svjetonazorsko pitanje. Eto prijedloga da se u javnosti više raspravlja o članku 49. Institucionalne reforme nisu dovoljne da bi se dogodili pomaci. Potrebna je i sustavna promjena mentaliteta što ćemo čekati i čekati dok se što više pametnih ljudi ne trgne", kaže Hinšt.

Standard Cost Model (SCM) na kojem se temelji akcijski plan za rasterećenje gospodarstva osmišljen je u Nizozemskoj, a danas ga koriste mnoge zemlje svijeta. Njime se mjeri koliko vremena i materijalnih troškova poduzetnik gubi na ispunjavanje raznih administrativnih zahtjeva. Sve te troškove, ako se pokažu da su neopravdani, potrebno je ukloniti, jer negativno utječu na otvaranje radnih mjesta i ulaganja.

"Standard Cost Model (SCM) je međunarodno priznata metodologija nastala u Nizozemskoj za mjerenje i poticanje smanjenja administrativnog opterećenja gospodarstva. SCM se sada koristi diljem EU i OECD zemalja. SCM je jedan od red tape challenge alata za procjenu troškova koje regulativa nameće gospodarstvu (pa i građanima). Time se preispituje (ne)opravdanost regulacije i svake administrativne obveze, poput cost benefit analize. Često se pokažu viškovi koji izravno terete one koji stvaraju vrijednost na tržištu. Izmjereni troškovi nam govore koliko svoje slobode u raspolaganju vlasničkih pravima poduzetnik gubi da bi ispunio birokratske obveze. Sve to košta radnih mjesta i ulaganja. SCM metodologijom se mjeri koliko vremena, bruto satnice, fiksnih materijalnih troškova i raznih naknada poduzetnik gubi za razne administrativne obveze s birokracijom - sve do razine podatka u nekom obrascu i neke radnje. Gleda se koliko je učestala takva obveza + na koji broj poduzetnika se odnosi. Potom se na kritičnim varijablama vrše planovi za rezanje suvišnih troškova u željenom iznosu i definiraju konkretne mjere koje nadležne institucije trebaju poduzeti da pojeftine uvjete poslovanja", pojašnjava Hinšt.

Balkanski mentalitet prepreka je pametnim i racionalnim ljudima

Hrvatska je zaostala u odnosu na mnoge bivše komunističke zemlje. U čemu je problem i što je potrebno učiniti da bi napokon snažnije krenuli naprijed - to su neka pitanja kojima se Hinšt bavi. Njegovo osobno mišljenje je da Hrvatska mnogo može naučiti od zemalja regije Jadran - Baltik - Crno more, kao što su Rumunjska i Bugarska, koje su napravile veliki posao na području ekonomskih sloboda i sada ubrzano napreduju. Upozorava i na problem mentaliteta, koji je kako kaže, prepreka racionalnim i pametnim ljudima u zemlji.

"Najvažnije je ukazati kako zaostajemo u konkurenciji i konvergenciji s tranzicijskim zemljama. Zato je bitno da učimo iz regije Jadran-Baltik-Crno More. Tu se događaju sjajne stvari i stvaraju šampioni slobode. Rumunjska nas je prestigla u prosječnom ekonomskom standardu jer već desetak godina provodi odlučnu liberalizaciju. Da nemamo turističku rentu zbog sunca i mora, i Bugarska bi nas dostigla. Gruzija nas još nije prestigla, ali brzo napreduje ta 5. ekonomski najslobodnija zemlja svijeta. Baltičke zemlje su prije desetak godina bile iza nas, ali su nas eksplozivno prestigle zbog visoke razine ekonomske slobode. Ne možemo se još uspoređivati sa Zapadnom Europom. Ipak, Česi i Estonci ozbiljno konkuriraju, a u nekim stvarima su i bolji. Velika je stvar kada Estonija sudjeluje u okvirima suradnje nordijskih zemalja. Nije Estonija toliko razvijena kao Skandinavija jer je imala povijest komunističkog terora. Ipak, Estonci imaju nordijski mentalitet. Zato kod Estonaca sve ide lako i jednostavno, bez gubljenja energije na neodlučnost i razna lutanja. Baltičke zemlje su odlučile radikalno se osloboditi i pobjeći od zone ruskog utjecaja.

Gdje smo mi u mentalitetu? Previše je balkanskog mentaliteta koji predstavlja prepreku racionalnim i pametnim ljudima u ovoj zemlji. Zaostaci totalitarnih i autoritarnih vrijednosti su još prisutni na ovim prostorima pa nema cjelovitog napretka. Masovni progon njemačkog stanovništva je značio velike gubitke za našu gospodarsku strukturu i građansku kulturu. Mi smo očito nostalgični zbog sindroma lažnih sjećanja, umjesto da gledamo u sjajnu budućnost koju možemo stvarati već danas. Trebaju nam novi pametni ljudi i velike masovne promjene sustava vrijednosti.

90-tih sam išao u školu i onda nas se masovno podučavalo kako smo mi najbolji u nizu stvari, pogotovo hrvatski obrazovni sustav. Svako kritičko preispitivanje mentaliteta, tadašnjeg autoritarnog režima i obrazovnog sustava bi naišlo na negodovanje, upadanje u riječ i glasne reakcije loših autoriteta. Mirni i racionalni Estonci su baš drugačiji i to je taj faktor razlike. Prvo se moramo dogovoriti kakvu zemlju želimo, a za to nam trebaju ljudi hladne glave, sposobni na brze odluke, bez straha od otpornika i bez straha od zamjeranja. Vjerujem da takav potencijal ova zemlja ima", zaključuje Hinšt.

[dr laganini]

.. nisu naglasili stranačku pripadnost..ne viruj indexu ni kad darove nosi..čekam nastavak

[storm]

.. nisu naglasili stranačku pripadnost..ne viruj indexu ni kad darove nosi..čekam nastavak

Zar je bitna?

eto tu smo...to ti ja pričam

[dr laganini]

..bitna je ..zašto sigurno ima caka kad ga oni hvale ..vrime će pokazat..ja osobno nikad čuo za čovika..

[storm]

..bitna je ..zašto sigurno ima caka kad ga oni hvale ..vrime će pokazat..ja osobno nikad čuo za čovika..

Pročitaj u linku....naslov i članak
ne znam je li uopće u stranci, ali ako jest, siguran sam da to nije SDP
Pametan čovjek nema biti vremena u stranci...nijednoj

https://lider.media/aktualno/biznis-i-p ... podarstva/

[Krokodil Behko]

Damir Agičić je pomoćnik ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. Uz to, Agičić je veterinar.

Ali kada se pogleda njegov Facebook profil, postaje savršeno jasno da Agičić svojim postupcima sramoti svaku poziciju koju predstavlja; sramoti mjesto pomoćnika ministra i sramoti veterinarsku struku.

On predstavlja Hrvatsku

Facebook profil Damira Agičića je, blago rečeno, živopisna platforma za promicanje zaostalih, kontradiktornih i opasnih stavova.

Kao pomoćnik ministra, Agičić također povremeno predstavlja Hrvatsku u Europskoj uniji. Kad Agičić otputuje u Bruxelles, ljudi s kojima se sastaje ga poistovjećuju s Hrvatskom.

Veterinar koji se čudi solidarnosti prema životinjama

Naime, Agičić je objavio pa obrisao objavu s aerodroma u Bruxellesu. Na njoj se iščuđavao ljudima koji su, u ime solidarnosti, prikupljali novac za životinje. Podsjetimo, čovjek je veterinar.

Tako se, zato što su ljudi skupili više za životinje nego za djecu, Agičić razgnjevio na Zapad i proglasio ga "nekršćanskim, tolerantnim i bezbožnim". Ponovimo, Agičić prigovara Zapadu jer je - tolerantan. Uz to je, naravno, i "bezbožan i nekršćanski".

Franjevački pas

Pomoćnik ministra i veterinar Agičić podijelio je vijest o tome kako su bolivijski franjevci udomili psa i oblače ga u franjevački habit.

Pas u habitu nije sporan, već su sporni preangažirani vegetarijanci koji brinu o psima, kaže ovaj veterinar.

Opsjednutost bogom i kršćanstvom se samo nastavlja u širokom dijapazonu besmislenih i diskriminirajućih objava pomoćnika ministra.

Problem s protestantima

Tako u jednoj objavi pomoćnik ministra, čovjek koji je odlično plaćen novcem poreznih obveznika, pljuje po vjerskim manjinama u Hrvatskoj - protestantima i nevjernicima.

U drugoj objavi, Agičić objašnjava zašto nema pričešćivanja protestanata.

"Neka oni skrušeno dođu u krilo crkve iz koje su đavoljom rabotom istekli ili neka nam ne podvaljuju ekumenizam da oslabe liberalizmom Svetu crkvu Katoličku!", kaže Damir Agičić.

Čini se kako mu protestanti očito smetaju jer u jednoj objavi propituje postupke pape Franje koji poziva na toleranciju, pojam koji Agičića očito posebno žulja.

"Meni ovo baš i nije jasno. Kakva je ovo poruka katolicima stabilne vjere?", pita se on.

Vjerska netrpeljivost prema nekatolicima

Ovakve opasne izjave predstavljaju školski primjer vjerske netrpeljivosti, odnosno nečega što je izrijekom zabranjeno u Ustavu Republike Hrvatske. U članku 41. Ustava RH jasno piše kako su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države.

Doslovno svaka druga objava Damira Agičića povezana je s religijom, a neke od njih, kao navedena, uznemirujuće ukazuju na nesnošljivost prema onima koji ne dijele njegov svjetonazor.

Tako on, hvaleći i prenoseći "izniman" tekst s Facebook profila Anđelka Kaćunka, pljuje i po ateistima.

Liberali su ološ?

Svoju paljbu prema liberalima Agičić nastavlja u još jednoj objavi.

"Koja smo mi bijedna nacija kad se takvih uplašimo i pustimo da nas ovakav notorni nitkov i kulturološki ološ izruguje i vrijeđa te ga još i plaćamo iz državnih novaca. Izgleda da nam ostao u kostima strah od predivnog Titinog doba u kojem su nas dobrano kinjili. Osvijestimo se protiv lijevo-kulturnog terora! Ne dajmo da ološ vrijeđa Hrvatsku i naše vjerske osjećaje", napisao je Agičić u inkvizitorskom stilu komentirajući Olivera Frljića.

(index.hr)

[storm]

Zbog ovih stvari mrzim internet.....svaka budala ima prostora i hoćeš-nećeš, naletiš na te neke "umotvorine"

[Podrinjac]

Gospod mu je podario baš lijepu pamet, nema šta.

[posmatrac]

Ne, ovakvi " gospodu" izgleda da dijele pamet

[Vladimir RUS]

Moramo da učimo da postoje i drugačija mišljenja i da naučimo da h saslušamo, ma koliko se to nama sviđalo ili ne sviđalo, ma koliko se slagali ili ne slagali sa nekim mišljenjem. Ne moramo da se složimo, možemo čak i da kontriramo i damo ozbiljne kontraargumente jer dokle god je ukalupljenog jednoumnog razmišljanja i nekakvog preubjeđenja o izvrsnosti i nepogrešivosti svojih stavova i nevolje da se čuje i drugo mišljenje, onda postavlja se pitanje, dali treba sarađivati sa drugima oko sebe ili smo sami sebi dovoljni. Ne možemo reći da je naš stav jedini stav i da svako ko ponudi drugačje mišljenje je ne znam ti šta. To nije demokratija, to je upravo ono o čemu pišem - jednoumlje.

[dr laganini]

..piše u manifestu

[Krokodil Behko]

Kao što već rekoh maloprije, o Tuđmanu i Miloševiću

Da je kojim slučajem nešto oko hidžaba ili bilo kakva izrazitrija bošnjačka politička izjava, sad bi ovdje bila kmeka i vriska: isilovci, teroristi isl..

[dr laganini]

..neda mi s esve čitat al zar nije u pravu da je postala veća briga za životinje nego za ljude..sto posto je u pravu...u većini slučajeva je to istina..