Posebno je zanimljiva spoznaja, da nas je "balkanskim poluotokom", početkom 19. vijeka prozvao neki francuski geograf, a koji je jugoistočnu Evropu posmatrao samo na karti, pa mu se učinilo da je bugarska planina Balkan, dominantna na ovim prostorima.Da bi neki dio kopna mogao geografski uopće biti poluotokom, morske tj. vodene katete moraju biti duže od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slučaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga je oko 1330 km, što je više od morske istočne katete Odesa – Rt Matapan (Peloponez) koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez) nešto je kraća od kopnene – duga je 1270 km.
Zapravo, nikomu u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst – Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkome moru! Ipak nikomu nije palo na pamet da europski “poluotok” nazove recimo, Uralski ili Alpski poluotok.
Evo, položaj te planine i baš se nalazi na rubnom dijelu ovog područja, pa mi nikako nije jasno, kako i zašto taj naziv
Dugačka jeste (oko 600 KM) ali nije nešto visoka. Svega 2376 metara i niža je npr od Maglića, za 10 metara.
Posebna priča je to, da u geološkom smislu, kompletan naš masiv u BiH i HR se naziva dinarski masiv ili Dinaridi i u tom geološkom smislu, nikakve veze nemamo sa planinom u Bugarskoj.
Da sumiramo:
-Nije poluostrvo, eto gore stručan citat.
-Sama planina balkan je negdju u uglu JI Evrope i nikako ne može biti bitna svima u toj regiji.
-Naše planine pripadaju dinarskom masivu