Zagreb svakodnevno potroši kilogram čistog kokaina
2019. godine građani Zagreba su na koku potrošili oko 660 milijuna kuna
Institut Ruđer Bošković još od 2009. godine provodi mjerenje koncentracije metabolita droga u otpadnim vodama Zagreba i tako dolazi i do podataka o količini droga koje se konzumiraju na području grada. Zasad su najsvježiji objavljeni podaci oni za 2019., kada je u Hrvatskoj prodano više od 50 tona marihuane i više od četiri tone kokaina, koji su na crnom tržištu obrnuli promet od oko sedam milijardi kuna, Slavko Sakoman piše za Večernji list.
Najnovijih pet godina promatranog razdoblja donijelo je ekstremne skokove u potrošnji gotovo svih vrsta droga – potrošnja kanabisa porasla je 300 posto, kokaina 500, ecstasyja 350, a amfetamina čak 950 posto. U Zagrebu se, tako, u 2019. godini prosječno svaki dan konzumiralo 1000 grama (1 kilogram) čistog kokaina. S obzirom na to da se konzumentima prodaje smjesa od otprilike 30 do 35 posto čistoće, dnevno se trošilo oko tri kilograma smjese ili oko 1100 kilograma u godini. Uz cijenu od 600 kuna po gramu znači da su građani Zagreba te godine na kokain potrošili oko 660 milijuna kuna.
A s obzirom na to da su pandemija koronavirusa i njezine nuspojave itekako preplavile europsko tržište nikad čišćim kokainom, kojeg k tome ima i nikad više, možemo zaključiti i kako su u posljednje dvije godine, od objave tih posljednjih rezultata, brojke još i skočile.
Eksplozivan porast drogiranja Premda sam u mirovini, gledajući te podatke o kojima javnost uopće nije informirana, boreći za istinu i javni interes, nisam više mogao šutjeti. Prije godinu dana, pismeno sam o problemu droga i organiziranog kriminala informirao Ured premijera, ministra i glavnog ravnatelja policije, poslije i vrh sudbene vlasti… Na pitanje uzroka eksplozivnog porasta potrošnje svih droga od 2015., koja činjenica upućuje na veliki neuspjeh obavljanja njihova rada, konkretan odgovor nisu dale čelne osobe tijela zaduženih za praćenje i koordinaciju provođenja programa suzbijanja droga: krim. inspektor Ž. Petković, koji je godinama bio šef Ureda za droge Vlade RH (mjesto privida rješavanja problema, a sada Službe pri HZJZ), psihijatar dr. Čelić, šef „Bandićeva“ Povjerenstva za suzbijanje droga Zagreba i krim. inspektor Dražen Rastović, čelni čovjek službe za kriminalitet droga PNUSKOK-a. Njihovi odgovori u stilu „…mi tu ništa ne možemo napraviti“ ili „potražnja je uzrok porasta potrošnje“, „… pa i u EU isto raste ponuda i potrošnja kokaina…“ Rekoh im da je u zemljama EU potrošnja porasla za 30%, a u našoj zemlji za 300 – 500%. Nisu objasnili radi čega je u samo jednoj godini (od 2014. na 2015) u Zagrebu potrošnja amfetamina porasla za 500% i dalje se održava na toj nekoliko puta višoj razini. Niti državna tijela nadležna za zakonitost financijskog „poslovanja“ građana nisu adekvatno reagirala na činjenicu da se „bez fiskalne blagajne“ samo u 2019. na „uličnoj“ razini dogodio promet drogama u iznosu od više od 8 milijardi kuna. Trgovina drogama u ovoj osiromašenoj, demografski opustošenoj državi posljednjih je godina silno povećala koruptivne kapacitete organiziranog kriminala i njihovih sprega s vlasti. Taj sustav moći pohlepnih, bahatih, egocentričnih, nemoralnih, lažljivih i licemjernih ljudi pokrenuo je prodajom droga još jedan val akumulacije kapitala. Organizirani kriminal po svojoj definiciji uključuje sprege s vlasti i osobito s represivnim aparatom i pravosuđem i droge su im samo jedan od modaliteta nezakonitog posla kojim se bavi, kojim izuzetno brzo dolaze do velikih iznosa „crnog novca“. Da ne bi ispalo da „doktor govori napamet“, evo izračuna potrošene količine i prihoda od prodaje samo dvije droge; marihuane i kokaina u 2019. Postupan porast potrošnje marihuane u Hrvatskoj od prije desetak godina povezan je s medijskom promidžbom uporabe te droge u „medicinske“ svrhe, ali i napadnim izvještavanjem o legalizaciji kanabisa za rekreativnu konzumaciju punoljetnih osoba u nekoliko država svijeta. U tome su svoje prste u RH imali i neki političari, koji kao da su zaboravili da u našoj zemlji ne postoje učinkoviti mehanizmi zaštite zdravlja i zdravog odrastanja najvažnijeg resursa, djece i mladih. Kako je medijska kampanja „marihuana-lijek“ utihnula, došlo je do pada potrošnje za 20%. No od 2016. kreće agresivni rast ponude i to sve koncentriranije droge, što je na koncu dovelo do 300% veće potrošnje kanabisa u 2019. godini. Polazeći od podatka o koncentraciji metabolita kanabisa u otpadnim vodama Zagreba, navedenu količinu (od 22.000 grama THC dnevno) na sugestiju znanstvenika Instituta R. Bošković umanjio sam za tri puta. Dakle, u Zagrebu se svaki dan prosječno popušilo 7 kg čistog THC-a, što pomnoženo s pet daje količinu od 35 kg marihuane 20% čistoće, a pomnoženo s 365 daje količinu od 12.775 kg ili nešto više od dvanaest i pol tona u toj godini. Uz pola grama trave po cigareti, u Zagrebu se svaki dan prosječno popuši oko 70.000 džointa, za koje je uz prosječnu cijenu od 80 kn po gramu, plaćeno 1.040,200.000 kn. Ta količina pomnožena s 4 daje količinu za Hrvatsku, koja iznosi oko 51 tonu, a utrošen novac na ilegalnom tržištu oko 4.100,000.000 kn (više od četiri milijarde kuna u 2019.). Na tisuće maloljetnika i desetke tisuća mladih mentalno zaostaje, gubi motivaciju za obrazovanje, rad i zdravu zabavu, izlažući se konzumaciji te izuzetno lako dostupne droge. U znatnom je porastu broj psihijatrijskih hospitalizacija mladih zbog psihotičnih, paranoidnih stanja koje uzrokuje kanabis. Nadalje, u Zagrebu se u 2019. prosječno svaki dan konzumiralo 1000 grama (1 kg) 100% čistog kokaina, u godini 365 kg, što je količina 500% veća nego 2014. godine. S obzirom na to da se konzumentima prodaje smjesa 30-35% čistoće, dnevno se trošilo oko 3 kg smjese ili oko 1100 kg u godini, što uz cijenu od 600 kuna po gramu znači da su građani Zagreba te godine potrošili na kokain oko 660 milijuna kuna. Taj iznos pomnožen s 4 daje potrošnju u državi od 4,4 tone i odljev od 2,6 milijardi kuna. Taj enormni, skokoviti porast, (540%. veća potrošnja 2019. nego 2014.) prije svega je uzrokovan naglim i nekontroliranim porastom ponude, a time i dostupnosti te droge od strane organiziranog kriminala. Represivni aparat snosi najveću odgovornost da se na tisuće građana „zarazilo“ tom drogom.